petak, 17 februar 2023 12:36

Intevju: Tatjana Burzanović: Bavim se poslom koji je uz zdravstvo prioritet svake društvene zajednice

Written by

Imali smo zadovoljstvo za portal uraditi intervju s profesoricom Tatjanom Burzanović koja je docentkinja iz oblasti grafičkog dizajna, likovna umjetnica i dizajnerka enterijera, humanitarka i autorka knjige Ramajana. Njenu knjigu je Indijska vlada, posredstvom Indijske ambasade iz Beča, prevela na engleski jezik. Tatjana radi kao vandredna profesorica na UDG i dekanica je Fakulteta za dizajn i multimediju i Fakulteta za kulturu i turizam. 

1. DisabilityINFO: Za početak nam ukratko ispričajte nešto o sebi, vašem radu i djelima, o Vašoj povezanosti s istokom, kao i odnosu sa studentima na fakultetima na kojima ste dekanica?

T. B: Zahvaljujem na pozivu za intervju za DisabilityINFO. Rođena sam u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) gdje sam i magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer Grafički dizajn, na temu Interrelacija između pisma i tiska, u klasi profesora Mladena Kolobarića. Doktorirala sam na Fakultetu za umetnost i dizajn u Beogradu na temu Imanentna logika simultane i sukcesivne umjetnosti – ilustracije Bhagavad Gite. Veoma rano, još u osnovnoj školi, grafički dizajn je postao moj izbor, odnosno ilustracija. Kroz moje radove, istražujem odnose simultane i sukcesivne umjetnosti. Već 17 godina imam kvalitetnu saradnju s ambasadom Indije u oblasti kulture. Drevni epovi Mahabarata (Mahabharat) i Ramajana, postaju moja inspiracija za nekoliko ciklusa slika, na predlog tadašnjeg ambasadora Indije, gospodina Ajaja Svarupa (Ajay Swarup). Na pomenute teme sam napisala i knjige, koje su štampane u protokolarnim izdanjima u Crnoj Gori, kao i u Sjedinjenim američkim državama, uz štampana i elektronska izdanja. Raduje me rad sa studentima, vjerujem i zahvaljujući činjenici da sam treća generacija prosvjetara u porodici.

2. DisabilityINFO: Zanima me Vaša veza i ljubav prema Indijskoj kulturi, kao i Vaši projekti koje povezujete sa Indijom?

T. B: Kao što sam već pomenula, od 2005, sarađujem s Indijskom ambasadom i Indijskom Vladom. Konekcija s Indijskom kulturom je počela preko književnosti, poema Indijskog Nobelovca Rabindranata Tagore (Rabindranath Tagore). Nakon toga, kroz ilustrovanje drevnih epova Mahabarata i Ramajane, upoznajem se sa kolijevkom civilizacije, sa jednom od najživljih i mističnih kultura što je svijet poznaje uopšte. Indija je nevjerovatna i nepredvidiva, jedino što je predvidivo u Indiji je da vas neće ostaviti ravnodušnim. Indija posjeduje veličanstvenu heterogenu kulturnu dinamiku, a ono što me posebno privlači je bliska veza sa prirodnim zakonima, kroz umjetnost, arhitekturu, gastronomiju, običaje.

Projekata ima dosta realizovanih s Indijom, većinom izložbe slika, i promocije knjiga. Želim pomenuti da sam imala čast i zadovoljstvo boraviti u Indiji, zahvaljujući Vladi Indije, koja je organizovala moj boravak od mjesec dana, u Indiji, kao i organizaciju moje dvije samostalne izložbe 80 slika, jednu u Nju Delhiju (New Delhi) u Azad Bavan galeriji (Azad Bhavan Galery), i drugu u Kalkuti u Indijskom Savjetu za kulturne odnose (Indian Council for Cultural Relations – ICCR), uz obilaske svih top destinacija. Mišljenja sam da je važna činjenica da imam priliku biti na Univerzitetu Donja Gorica jedini predavač Indijske kulture u Crnoj Gori, gdje je otvoren i Indijski ugao.

3. DisabilityINFO: Da li Vi, kao predavač i kao dekanica na Fakultetu za dizajn i multimediju, imate projekte ili nešto slično sa studentima ovog Fakulteta sa kojima se bazirate na kulturu Indije?

T. B: Kao dekan Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica svjedočim određenom broju tema za izradu diplomskih radova na temu Indijske kulture, u okviru kojih su studenti realizovali veoma uspješna istraživanja.

4. DisabilityINFO: Koliko često imate studente sa invaliditetom na Fakultetu za kulturu i turizam, na koji se smjer najprije odazivaju? Šta studente najviše privlači na ovom Fakultetu i kakve su mogućnosti razmjene?

T. B: U okviru predmeta Indijska kultura na Fakultetu za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica do sada nisam imala priliku da sarađujem sa studentima sa invaliditetom, dok je to bio slučaj na Fakultetu za dizajn i multimediju UDG kao dekan i predavač, veoma talentovanim studentima s invaliditetom. Uvjerena sam da se kod studenata koji nisu osobe s invaliditetom, uz kolege koji imaju invaliditet, razvija i nadograđuje empatija koju je potrebno da imaju prema kolegama, svakako. Mogućnosti studentskih razmjena su uređene na UDG, na svakoj fakultetskoj jedinici Univerziteta

5. DisabilityINFO: Za razliku od FKT, Fakultet za dizajn i multimediju je, čini mi se, malo kreativniji, pa me zanima angažovanost predavača u radionicama, projektima i upoznavanju studenata sa stvaralačkim svijetom?

T. B: Mišljenja sam da je samo različita vrsta kreativnosti u pitanju, vjerujem da oba fakulteta pružaju veliki broj izbora za aktivnosti i angažovanje mladih ljudi, te da je shodno tome pojedinac onaj koji odlučuje kako da iskoristi ponuđene mogućnosti. Angažovanost predmetnih predavača je na stručno – pedagoškom nivou, upravo onakva kakva je neophodna studentima da usvoje znanja i vještine, posebno kroz praksu, gostujuća predavanja, oglednu nastavu, radionice i posjete renomiranim kompanijama, štamparijama… Vjerujem da činjenica da je FDM u periodu do pandemijskih okolnosti imao i do 16 gostujućih predavanja, radionica i posjeta kompanijama i štamparijama, u jednoj studijskoj godini, sasvim ilustrativna. 

6. DisabilityINFO: Koji su predmeti povezna tačka tri smjera sa FDM?

T. B: Prije svega, Ekonomija i razvoj, Istorija umjetnosti, Teorija boje i forme i Psihologija umjetnosti, koju slušaju sva tri smjera, Modni dizajn, Grafički dizajn i Film i mediji.

7. DisabilityINFO: Da li se studenti sa invaliditetom prije odazivaju dizajnu ili filmu?

T. B Smjerovi Grafički i Modni dizajn, Fakulteta za dizajn i multimediju UDG su do sada bili privlačni za studente s invaliditetom.

8. DisabilityINFO: UDG je u velikoj mjeri pristupačan svim osobama sa invaliditetom, pa me zanima da li su profesori otvoreni za suštinsko inkluzivno obrazovanje?

T. B: Iz ugla dekana i predavača Fakulteta za dizajn i multimediju UDG, mogu potvrditi da postoji veoma istančana senzibilnost prema studentima s invaliditetom. Na trećoj studijskoj godini, se realizuje i predmet koji uključuje teoriju o inkluzivnosti, kao i kreacije od reciklažnog materijala, što pospješuje ekološku osviješćenost naših studenata, što potvrđuje i činjenica da eko dizajn ima paralelu s inkluzivnim dizajnom. Jednom u godini,  osim ostalih studentskih izložbi, organizovanih kroz određene tematske cjeline, na Fakultetu za dizajn i multimediju UDG postaje tradicija i organizacija izložbe osoba s invaliditetom, na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom.

9. DisabilityINFO: Koliko su studenti FKT i FDM angažovani u predstavljanju publici iz kulture i umjetnosti kod nas u Crnoj Gori i šire?

T. B: Studenti Fakulteta za kulturu i turizam i Fakulteta za dizajn i multimediju UDG su veoma aktivni kroz razne aktivističke projekte, izložbe, revije, radionice, konferencije, filmske premijere. 

10. DisabilityINFO: Koliko često se unaprjeđuje program tj. nastavni proces na fakultetima, koliko tržište rada zapravo utiče na studente prošlih generacija, s obzirom na to da se proces ažuriranja rada dešava brzim tempom?

T. B: Nastavni plan i program se na Fakultetu za dizajn i multimediju, unapređuje u kontinuitetu, na različitim nivoima. Dijelom kroz uvođenje modula, u procentu koji je propisan Tzakonom, kao i pojedinačnim unapređenjem svakog predmetnog predavača, u silabusu. Na nivou Univerziteta Donja Gorica, se često održavaju skupovi, konferencije, okrugli stolovi i tribine, na kojima se raspravlja, razmjenuju mišljenja o unapređenju nastavnog programa. Iskustva govore iz prakse da za sada uspijevamo pratiti trendove i zahtjeve tržišta. Vjerujem da je to jedna od činjenica koja rezultuje sve većim brojem zainteresovanih za Fakultet za dizajn i multimediju UDG.

11. DisabilityINFO: Da li možete da nam otkrijete da li su u planu još neke inovacije na fakultetima, procese rada i prakse? 

T. B: Upravo se nedavno realizovao skup posvećen inovacijama u nastavi na UDG-u, koji je dao odlične rezultate. Raduje činjenica izuzetne posvećenosti unapređenja u nastavi.

12. DisabilityINFO: Sigurna sam da su OSI, takođe, učesnici programa razmjene, a ako nijesu do sada pretpostavljam da postoji neka saradnja i za studente sa invaliditetom?

T. B: Svakako da postoji mogućnost za sve studente za razmjene, što se i nadam da će studenti s invaliditetom ubuduće koristiti.

13. DisabilityINFO: Da li Vas rad sa studentima vraća u Vaše studentske dane?

T. B: Vjerovatno je da je neminovno sjećati se studentskih dana. Rad sa studentima me obogaćuje, pruža mi nove sadržaje, i svakog dana iznova me utvrđuje u činjenici da se bavim poslom koji je uz zdravstvo prioritet svake društvene zajednice, a koji ja volim i u kome uživam dok radim. Rad sa studentima iziskuje posebnu vrstu odgovornosti. Divan je osjećaj da se radujete svakom novom danu i aktivnostima sa studentima.

14. DisabilityINFO: Koliko se sistem rada u kulturi/umjetnosti promijenio od današnjeg načina rada i predmeti? Da li se proces rada više prilagodio načinu obavljanja rada osobama sa invaliditetom i da li u svijetu umjetnosti i kulture vidite napredak i veću želju i hrabrost OSI za upisivanjem studija u ovoj sferi?

T. B: Draga koleginice, želim pohvaliti Vašu hrabrost, koja daje svijetao primjer svim mladim ljudima, u želji i pregalaštvu onoga poziva koji Vas ispunjava. Mišljenja sam da je potrebno još unapređenja u domenu inkluzije, kao i da je neophodno da se kroz obrazovanje implementira u svim oblastima inkluzija jer smo tek onda bogatije društvo u svakom pogledu. Pojam osnovnih moralnih načela bi trebao uvijek ostati nepromijenjen, te bez obzira na protok vremena, ona ostaju iste. Čovjek je human ili nije human. Način rada, pristup, se svakao prilagodio ovom vremenu, što je i prirodno. Činjenica je da se mladi ljudi s invaliditetom, sve češće odlučuju da studiraju u oblasti dizajna.


Intervju vodila: Tihana Prelević, urednica portala

Pročitano 786 put(a)

Back to top