23 februar 2018

Zdravlje

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u sklopu projekta: ˶Zaštita prava pacijenata-osvajanje povjerenja građana˝ podržanog od strane Britanske ambasade u Podgorici, u utorak 14. marta, u Omladinskom centru u Podgorici (Trg Nikole Kovačevića 13b, blok 5), s početkom u 10:00h organizuje Trening o pružanju jednake zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom za studente/kinje medicine i zaštitnike/ce prava pacijenata zdravstvenih ustanova u Podgorici i Nikšiću. U okviru ovog projekta želimo uticati na unapređenje poštovanja prava pacijenata/kinja s invaliditetom u skladu s međunarodnim standardima, kroz sprovođenje: analize pravnog i normativnog okvira, istraživanja koje obuhvata šest fokus grupa s osobama s invaliditetom, treninga za studente/kinje medicine i zaštitnike/ce prava pacijenata i okruglog stola.

 

U okviru pomenutog projekta je sprovedena po jedna fokus grupa s osobama s invaliditetom i članovima/icama njihovih porodica u: Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Herceg Novom, dok su dvije realizovane u Podgorici i na njima su se istakla iskustva u ostvarivanju zdravstvene zaštite ovih osoba koja su veoma značajna, često i potresna, te će s analizom pravnog i normativnog okvira biti kvalitetan materijal za izradu Studije/Publikacije o poštovanju prava pacijenata/kinja s invaliditetom. Takođe, ova iskustva i analiza su odličan osnov i povod za organizovanje jednodnevnog treninga sa studentima/kinjama medicine i zaštitnicima/cama prava pacijenata, na kome će se govoriti o preprekama za ostvarivanje zdravstvene zaštite osoba s invaliditetom, kao i načinima njihovog prevazilaženja i interakcije zdravstvenih radnika s ovim osobama.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje fokus grupu s osobama s invaliditetom i njihovim porodicama u četvrtak, 16. februara s početkom u 11h, u Podgorici, u prostorijama Udruženja.

Fokus grupa se organizuje u okviru projekta „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana” podržanog od strane Britanske ambasade u Podgorici. Ovo je ujedno i poslednja fokus grupa u okviru pomenutog projekta. Do sada smo organizovali pet fokus grupa i to: u Bijelom Polju, Beranama, Podgorici, Herceg Novom i Nikšiću.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom na medicinski tretman i uslugu, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Objekti u kojima su smještene zdravstvene institucije nepristupačni su osobama s invaliditetom. Medicinsko osoblje nije dovoljno obučeno da na adekvatan način pruži usluge i tretman koji je potreban osobi s invaliditetom, pa se prema njoj ophodi kao prema pacijentu. Dodatno osobe s invaliditetom najčešće nijesu upoznate na koji način mogu da se žale zbog povrede svojih prava i kome.

Na fokus grupi će biti riječi o primarnoj zdravstvenoj zaštititi, rehabilitaciji, pravo na medicinsko-tehnička, i druga pomagala za kretanje i samostalan život. Predviđeno je da fokus grupa okupi 7-12 učesnika, dok će facilitatori grupe biti trenerski tim UMHCG-a.

Dobrodošli!

Pripremila: Anđela Miličić

 

Grupa dolje potpisanih pojedinaca/ki i organizacija civilnog društva najoštrije osuđuje saopštenje Ministarstva zdravlja Crne Gore "Zdravstveni sistem Crne Gore omogućava adekvatnu zdravstvenu zaštitu svim građanima", objavljeno na sajtu ovog organa 26.1.2017.

Naime, u saopštenju se navodi da Ministarstvo zdravlja “još jednom apeluje na građane da svoje zdravstvene probleme rješavaju isključivo kroz redovne medicinske procedure, jer će im se na taj način, ukoliko postoje medicinske indikacije, obezbijediti pravovremena i kvalitetna zdravstvena usluga.

Ponovo podsjećamo da crnogorski osiguranici, bez obzira na životnu dob, kroz regularne stručne medicinske procedure, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju, mogu o trošku države da dobiju neophodne medicinske usluge u zdravstvenom sistemu Crne Gore ili van njega, po procedurama, koje su ovim zakonima propisane.

Razumijevajući u potpunosti potrebu porodica da u tako ozbiljnim i teškim situacijama, traže mogućnost da pomognu oboljelom članu svoje porodice i ovom prilikom ih podsjećamo da svoje zdravstvene probleme mogu da riješe primjenom zakonom definisanih medicinskih procedura.”

Ovakvo saopštenje Ministarstva je odgovor i reakcija na tada aktuelnu humanitarnu akciju za liječenje trogodišnje djevojčice Selene Mandić i očigledno predstavlja jedini način “podrške” sistema konkretnom slučaju i mnogim drugim slučajevima u kojima je sistem potpuno zakazao, a građani preuzeli njegovu ulogu.

Pored svoje inertnosti, i potpunog izostanka bilo kakvog djelovanja koje ima za cilj spas i produženje života, uz adekvatan medicinski tretman i liječenje, Ministarstvo zdravlja se toliko brine o poreskim obveznicima zahvaljujući kojima njegovi zaposleni i uprava primaju redovnu platu za svoj ne/rad i ne/postupanje, da ih pokušava razuvjeriti i spriječiti u želji i namjeri da možda baš njihov 1€ može biti presudan, a kompletna odgovornost se pokušava prebaciti na roditelje. Ističemo da je ovakav dopis sraman a ujedno i opasan, obzirom na to da omalovažava napore koji se čine i direktno poziva građanke i građane da ne pomažu roditeljima da se bore za svoje dijete, iako je jasno da u našim zdravstvenim ustanovama nisu mogli pravovremeno naći adekvatnu pomoć: ni stručnu ni finansijsku, a moguće ni onu humanu - ljudsku.

Svaki pojedinac i porodica kojem je neko blizak bolovao ili umro od kancera ili drugih oboljenja, dobro zna kakvu i koliku zdravstvenu i psihološku pomoć i podršku je dobio od sistema, izuzev od pojedinih psvećenih zdravstvenih radnika\ca.

Imajući u vidu da ovo nije prva akcija ovakvog tipa, upitno je zašto se reakcija Ministarstva zdravlja pojavljuje u ovom trenutnku i u ovom konkretnom slučaju?!

Ponosni na građanke i građane koji su prepoznali potrebu porodice Mandić-Ramusović, i koji još uvijek u sebi gaje vrijednosti solidarnosti i volonterizma, ne možemo a da ne primijetimo da je veličina njihove humanosti kao i težina situacije u kojoj je mala Selena sa svojim roditeljima, izgleda mjera beskrupuloznosti Ministarstva zdravlja, iskazana u pomenutom saopštenju.

Svjesni da, i pored ovako ciničnog saopštenja, Ministarstvu zdravlja kao i mnogim drugim institucijama odlično odgovara da se solidarnošću građanki i građana rješavaju pitanja od životnog značaja, za koja je prvenstveno država dužna i plaćena da to čini, napominjemo da ćemo ostati budna karika ovog društva koja opominje državu na njene obaveze.

Postavlja se pitanje ako je zdravstveni sistem toliko efikasan zašto u njemu zdravstvenu zaštitu ne traži većina donosilaca odluka, funkcionera i drugih imućnijih pojedinaca, a na drugoj strani se ne mali broj građana/ki, djece, mladih i odraslih liječi donacijama?!

Poručujemo da je opasno negirati problem koje ima zdravstveni sistem Crne Gore, posebno one koji se tiču pravovremenosti i kvaliteta zdravstvene zaštite jer se oni na taj način neće riješiti, već samo poslati loša poruka građanima/kama.

Zbog svega navedenog pozivamo Ministarstvo zdravlja da:

- informiše javnost o kreatoru/ima i nalogodavcu/ima ovog saopštenja imajući u vidu da ono nije potpisano i da objasni namjere istog;

- se javno izvini porodici Mandić - Ramusović, a ubuduće da se suzdrži ovakve (ne)brige za građane/ke;

- svojim radom i djelovanjem vrati povjerenje u zdravstveni sistem i da predloži i uvede mogućnost brze reakcije u ovakvim i drugim hitnim slučajevima.

 

Grupa pojedinaca/ki i NVO:

1.  Aleksandra Gligorović

2.  Aleksandra Zeković

3.  Ana Rašović

4.  Anđela Minić

5.  Anka Vukićević

6.  Bojana Mišković

7.  Damira Kalač

8.  Danijel Garić

9.  Danijela Bošković

10. Dijana Tomanović Peković

11. Dragan Pelević

12. Irfan Murić

13. Itana Prljević

14. Ivana Bogojević

15. Jasna Gajević

16. Jelena Đurković

17. Milena Ćeranić

18. Milinka Đorović

19. Mirsad Fejzić

20. Neda Bogavac

21. Nikola Dragićević

22. Nikolina Joksimović – Parađina

23. Radoje Mijušković

24. Samir Guberinić

25. Sava Kovačević

26. Svetlana Radović

27. Radoš Mušović – član Zajedničkog konsultativnog odbora EU - Crna Gora

28. Tanja Fatić

29. Tijana Bukilić

30. Vladislav Dajković

31. Zdravko Cimbaljević

1.  Asocijacija za demokratski prosperitet – ZID

2.  Banka Hrane Crne Gore

3.  Bona Fide Pljevlja

4.  CAZAS

5.  Centar za građansko obrazovanje - CGO

6.  Centar za multimedijalnu produkciju – CEZAM

7.  Centar za obuku i obrazovanje

8.  Centar za razvoj mladih

9.  Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO

10. Centar za ženska prava

11. Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA

12. Crnogorska Fondacija za HIV

13. Crnogorski ženski lobi

14. Fondacija “PomoC - Akcija za sjever Crne Gore"

15. 4 Life

16. Građanska alijansa

17. Holistički centar Harmonija

18. Institut Alternativa

19. NARDOS

20. NU Zdrava Dona Montenegrina

21. NVO Evropski standardi

22. NVO Humanitarac – Nikšić

23. NVO Naša akcija

24. NVO Naše Sunce

25. NVO Pandora Herceg Novi

26. NVO Prima

27. NVO Prvo udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama

28. NVO Staze

29. NVO Zaštitnik prava zatvorenika

30. NVU VIVA VITA Pljevlja

31. Sigurna ženska kuća

32. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica

33. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

34. Udruženje paraplegičara Cetinje

35. Udruženje paraplegičara Podgorica

36. Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica

37. Udruženje Roditelji

38. Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom – Bijelo Polje

39. Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju Nikšić

40. Udruženje za razvoj civilnog društva Bijelo Polje

Uduženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje fokus grupu s osobama s invaliditetom i njihovim porodicama u srijedu, 1. februara s početkom u 12h, u Herceg Novom u prostorijama NVO "Nova šansa u Novom".

Fokus grupa se organizuje u okviru projekta „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana” podržanog od strane Britanske ambasade u Podgorici.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom na medicinski tretman i uslugu, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Objekti u kojima su smještene zdravstvene institucije nepristupačni su osobama s invaliditetom. Medicinsko osoblje nije dovoljno obučeno da na adekvatan način pruži usluge i tretman koji je potreban osobi s invaliditetom, pa se prema njoj ophodi kao prema pacijentu. Dodatno osobe s invaliditetom najčešće nijesu upoznate na koji način mogu da se žale zbog povrede svojih prava i kome.

Na fokus grupi će biti riječi o primarnoj zdravstvenoj zaštititi, rehabilitaciji, pravo na medicinsko-tehnička, i druga pomagala za kretanje i samostalan život. Predviđeno je da fokus grupa okupi 7-12 učesnika, dok će facilitatori grupe biti trenerski tim UMHCG-a. Do sada su organizovane fokus grupe u Bijelom Polju, Beranama i Podgorici.

Dobrodošli!

 

Pripremila: Miličić Anđela

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje fokus grupu s osobama s invaliditetom i njihovim porodicama u ponedeljak, 6. februara s početkom u 10h, u Nikšiću u prostorijama Filološkog fakulteta (Ruski centar).

Fokus grupa se organizuje u okviru projekta „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana” podržanog od strane Britanske ambasade u Podgorici.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom na medicinski tretman i uslugu, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Objekti u kojima su smještene zdravstvene institucije nepristupačni su osobama s invaliditetom. Medicinsko osoblje nije dovoljno obučeno da na adekvatan način pruži usluge i tretman koji je potreban osobi s invaliditetom, pa se prema njoj ophodi kao prema pacijentu. Dodatno osobe s invaliditetom najčešće nijesu upoznate na koji način mogu da se žale zbog povrede svojih prava i kome.

Na fokus grupi će biti riječi o primarnoj zdravstvenoj zaštititi, rehabilitaciji, pravo na medicinsko-tehnička, i druga pomagala za kretanje i samostalan život. Do sada su organizovane fokus grupe u Bijelom Polju, Beranama, Podgorici i Herceg Novom.

Dobrodošli!

 

Pripremila: Miličić Anđela

utorak, 10 januar 2017 12:01

Prvi centar za autizam u Crnoj Gori početkom 2017.godine

Postavio/la

Centar za autizam, kao visokostručna insitucija za rehabilitaciju djece sa autizmom, trebalo bi, zvanično da počne da radi početkom 2017. godine, najavio je  koordinator programa otvaranja Centra za autizam Nebojša Kavarić. “Intenzivno se radi na obezbjeđivanju uslova za otvaranje ove specijalizovane multidisciplinarne institucije, koja će raditi ili u okviru Doma zdravlja ili će se njegove prostorije nalaziti u blizini ove zdravstvene ustanove”, kazao je Kavarić. Predviđeno je da se u Centru za autizam, koji će biti organizovan po uzoru na slične centre iz okruženja, pružati medicinski i socijalni tretman djeci sa autizmom. “U Centru će raditi stručnjaci iz oblasti medicine, obrazovanja, pedagogije i psihologije, koji će sprovoditi programske aktivnosti, koje podrazumijevaju rano otkrivanje, tretman i rehabilitaciju djece sa autizmom, kao i pripremu za inkluziju odnosno njihovo uključivanje u svakodnevne aktivnosti”, objasnio je Kavarić. Prostorije će, takođe biti prilagođene, dovoljno komforne, svijetle, opremljene potrebnim rekvizitima.

Majka stradalog dječaka Ognjena koji je imao autizam, Valentina Rakočević o osnivanju Centra za autizam u Podgorici upućena je putem medija. Ona ističe da je neophodno otvaranje te ustanove, ali isto tako da je potreban i konstantan, svakodnevni rad sa djecom koja imaju autizam. “Smatram da bi Centar trebalo da postoji kao Dnevni centar kako bi djeca mogla da ostaju malo duže, to govorim iz ugla roditelja, ako ne bude tako ništa nismo pomogli roditeljima. Voljela bih čuti kako je tačno zamišljeno da funkcioniše, mada sudeći po planiranom broju zaposlenih ne vjerujem da razmišljaju u smjeru osnivanja Dnevnog centra”, kazala je Rakočević. Dio sredstava obezbijediće i Fondacija Ognjen Rakočević, koja je sakupila 4.000 eura sms donacijom za period od 1. septembra do 1. novembra. Podsjetimo, u julu ove godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje predviđaju da se u roku od šest mjeseci, odnosno do januara 2017. godine osnuje Centar za autizam.

Nakon višegodišnje borbe, priča o otvaranju Centra za autizam aktuelizovana je nakon tragične sudbine dječaka sa autizmom Ognjena Rakočevića. Centar je zamišljen kao visoko-specijalizovana javna ustanova koja bi pomagala i djeci i roditeljima.  Centar bi trebalo da bude neka vrsta servisa koji bi roditeljima djece sa autizmom, kroz razne edukacije i savjete, pomogao da se više informišu o autizmu.

 

Izvor: Portal CDM

Pripremila: Ivana Bogdanović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izražava protest zbog neodgovornog pristupa Ministarstva zdravlja i Skupštine Crne Gore u ispunjavanju obaveze usklađivanja zakona u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Trenutno su, po drugi put, u proceduri pred Skupštinom Crne Gore predlozi zakona iz zdravstvene oblasti, koji suprotno Zaključku Skupštine Crne Gore od 26. juna 2015. godine ne nude rješenja za usklađivanje s međunarodnim standardima, već naprotiv sužavaju ionako mali obim prava osoba s invaliditetom.

Podsjećamo javnost da je Skupština Crne Gore pomenutim Zaključkom, koji je donijet uz Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, radi omogućavanja njegove implementacije, obavezala Vladu Crne Gore da, u što kraćem roku, izradi i ovoj instituciji uputi na usvajanje predloge zakona iz oblasti zdravstvene zaštite, u koje će se inkorporirati standardi iz UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. U tom smislu smo tokom 2015. godine Ministarstvu zdravlja podnijeli komentare na nacrte novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, a potom, kako komentari nijesu bili usvojeni, i amandmane na Predlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Predlog Zakona o obaveznom  zdravstvenom osiguranju preko poslanika/ca. Nažalost, ni amandmani nisu usvojeni. Komentari i amandmani su se ticali: uvođenja rane identifikacije i sprečavanja progresije oštećenja u pojam i mjere zdravstvene zaštite (Član 25 Tačka b UN Konvencije), obezbjeđivanja dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite osobama s invaliditetom, sprečavanja diskriminacije po osnovu starosti i vrste oštećenja među osobama s invaliditetom pri ostvarivanju prava na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, garantovanja osobama s invaliditetom pokrića u 100% iznosu naknade zarade u slučaju privremene spriječenosti za rad i troškova smještaja i ishrane pratioca u bolnici i/ili ustanovi za specijalizovanu rehabilitaciju, upotrebe adekvatne terminologije.

Po drugi put u 2016. u proceduri usvajanja u Skupštini Crne Gore nalazi se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim će se punoljetnim osobama s određenim vrstama invaliditeta, koje, po važećem Zakonu, imaju pravo na pokriće 80% troškova pratioca u bolnici i/ili ustanovama za specijalizovanu rehabilitaciju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, uskratiti ovo pravo (Član 10 Stav 4 Predloga Zakona). Takođe, ovaj Zakon ne samo da ne usaglašava terminologiju s međunarodnim standardima, već insistira na upotrebi neadekvatne terminologije kojom označava osobe s invaliditetom, kao npr. ''slijepim, gluvonijemim i licima sa autističnim poremećajem'' (Član 11 Stav 3 Predloga Zakona), ''licu koje je teže tjelesno ili duševno ometeno u razvoju'' (Član 19 Stav 1 Predloga Zakona). Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Članu 10 predviđa brisanje odredbe koja obavezuje zdravstvene radnike i saradnike, zdravstvene ustanove i druge subjekte koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na stručno usavršavanje zaposlenih u ovoj oblasti.

Istraživanje UMHCG na uzorku od 1018 ispitanika, pokazalo je da 75,3% građana smatra da su osobe s invaliditetom diskriminisane svakodnevno ili povremeno, dok na drugoj strani, 74,6% građana smatra da se osobe s invaliditetom suočavaju sa preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Preko 50% objekata u kojima su smještene zdravstvene institucije je nepristupačno osobama s invaliditetom. Osobe s invaliditetom se suočavaju sa različitim preprekama, nedostatkom i nepostojanjem adekvatnih usluga u javnom sistemu zdravstva, nedostatkom procedura, nepristupačnosti zdravstvenih ustanova, informacija i komunikacija U većini zdravstvenih ustanova nema moderne i odgovarajuće tehničke opreme i dijagnostike. Ove osobe se suočavaju sa nedostatkom kvaliteta medicinske njege i medicinskih usluga, uključujući medicinsko – tehnička pomagala i opremu. Dodatno, medicinsko osoblje nije dovoljno senzibilisano i svaku promjenu u zdravstvenom stanju najčešće povezuje s primarnom dijagnozom, a osobama s invaliditetom pristupa isključivo kao prema pacijentima. Država nije preduzela nikakve korake da, zbog navedenih barijera, ovim osobama zagrantuje kompenzatorna prava i omogući im potpuno pokriće troškova zdravstvene zaštite i sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Nasuprot tome, država u cilju „mjera štednje“ nastavlja da uskraćuje prava onima koji su valjda već navikli da im osnovna prava budu uskraćena i ograničena, kao što je u ovom slučaju i pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Pitamo se šta je sledeći korak kojim će naš „obradovati“ državna administracija?

UMHCG poziva Ministarstvo zdravlja i Skupštinu Crne Gore da još jednom prije usvajanja razmotre predloge zakona u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, te da ne sužavaju i uskraćuju ionako mali obim prava osoba s invaliditetom na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Napominjemo da ćemo, u saradnji sa Centrom za istraživanje i monitoring, a zahvaljujući podršci Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Britanske ambasade u Podgorici, u narednom periodu izraditi Publikaciju s rezultatima analize usklađenosti pravnog i normativnog okvira s međunarodnim standardima i istraživanja s osobama s invaliditetom i članovima/cama njihovih porodica o stavovima i iskustvima u ostvarivanju prava iz oblasti zdravstvene zaštite i osiguranja, s preporukama konkretnih mjera za nadležne institucije.

 

Pripremila: Miroslava - Mima Ivanović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje fokus grupu s osobama s invaliditetom i njihovim porodicama u Podgorici u ponedeljak 26. decembara s početkom u 11h. Prva od dvije planirane fokus grupe u Podgorici se sprovodi u okviru projekta „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana” podržanog od strane Britanske ambasade u Podgorici.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom na medicinski tretman i uslugu, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Objekti u kojima su smještene zdravstvene institucije nepristupačni su osobama s invaliditetom. Medicinsko osoblje nije dovoljno obučeno da na adekvatan način pruži usluge i tretman koji je potreban osobi s invaliditetom, pa se prema njoj aphodi kao prema pacijentu. Dodatno osobe s invaliditetom najčešće nijesu upoznate na koji način mogu da se žale zbog povrede svojih prava i kome.

Na fokus grupi će biti riječi o primarnoj zdravstvenoj zaštititi, rehabilitaciji, pravo na medicinsko-tehnička, i druga pomagala za kretanje i samostalan život.

Poziv na fokus grupu o zaštiti prava pacijenata je otvoren za osobe s invaliditetom i članove njihovih porodica.

 

Pripremila: Miličić Anđela

Projekat: „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana”

 

UMHCG je započelo analizu zakona i politika koje tretiraju oblast zdravstvene zaštite, uključujući njihovu usklađenost s evropskim i međunarodnim propisima, a posebno s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Uporedo s analizom sprovodi se istraživanje na terenu s osobama s invaliditetom kroz sprovođenje šest fokus grupa od kojih će prve dvije biti realizovane u Beranama i Bijelom Polju, u ponedeljak 12. decembra, neposredno nakon Međunarodnog dana ljudskih prava.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Sva istraživanja o percepciji građana o diskriminaciji uvijek potvrđuju da su osobe s invaliditetom jedna od tri najugroženije i najdiskriminisanije grupe u društvu.

Istraživanje UMHCG na uzorku od 1018 ispitanika, pokazalo je da 75,3% građana smatra da su osobe s invaliditetom diskriminisane svakodnevno ili povremeno, dok na drugoj strani, građani smatraju da su osobe s invaliditetom najdiskriminisanija grupa u društvu (55, 2%).

74,6% građana smatra da se osobe s invaliditetom suočavaju sa preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Preko 50% objekata u kojima su smještene zdravstvene institucije je nepristupačno osobama s invaliditetom. Osobe s invaliditetom se suočavaju sa različitim preprekama, nedostatkom i nepostojanjem adekvatnih usluga u javnom sistemu zdravstva, nedostatkom procedura, nepristupačnosti zdravstvenih ustanova, informacija i komunikacija.

U većini zdravstvenih ustanova nema moderne i odgovarajuće tehničke opreme i dijagnostike. OSI se suočavaju sa nedostatkom kvaliteta medicinske njege i medicinskih usluga, uključujući medicinsko – tehnička pomagala i opremu. Dodatno, medicinsko osoblje nije dovoljno senzibilisano i svaku promjenu u zdravstvenom stanju najčešće povezuje s primarnom dijagnozom, a osobama s invaliditetom pristupa isključivo kao prema pacijentima.

U većini situacija osobe s invaliditetom zavise od sistema, neosnažene su i  plaše se da se aktivno pobune i bore protiv nepravde, kršenja prava i diskriminacije posebno u sistemu zdravstva. Dodatno OSI najčešće nijesu upoznate s mehanizmima žalbi i prigovora.

S tim u vezi, očekujemo da če projekat kroz navedene aktivnosti, uključujući i trening za studente medicine i zaštitnike prava pacijenata doprinijeti povećanju povjerenja osoba s invaliditetom u zdravstvene radnike i institucije zdravstva, odnosno unapređenju poštovanja prava osoba s invaliditetom. 

 

Pripremila: Marina Vujačić

sreda, 23 novembar 2016 07:50

Uloga pasa pomagača u otkrivanju bolesti

Postavio/la

Osim toga što psi mogu biti najbolji čovjekovi prijatelji oni su i vodiči osobama oštećenog vida, ali i uspješni pomagači u otkrivanju ozbiljnih bolesti. Posebno obučeni psi imaju sposobnost njuha za prepoznavanje ozbiljnih bolesti kod ljudi, kao što je, na primjer, kancer i to mnogo ranije nego što je to trenutno moguće drugim metodama.

“Istražujemo sposobnost pasa za otkrivanje uroloških malignih bolesti, njihovu sposobnost za otkrivanje raka dojke, a postoji veliki potencijal i za otkrivanje drugih vrsta raka, poput raka pluća i raka debelog crijeva”, rekla je dr. Klara Gest iz Velike Britanije na predavanju “Uloga pasa pomagača u detekciji bolesti” na prošlonedeljnoj konferenciji “Psi pomagači u rehabilitaciji djece i odraslih” koja se prvi put održala u Hrvatskoj, uz podršku Grada Zagreba, u organizaciji Centra za rehabilitaciju Silver i Akademije za razvojnu rehabilitaciju.

Rano otkrivanje svih bolesti, a posebno karcinoma, ključno je za pozitivan ishod bolesti, a anomalije je važno otkriti prije nego što osoba osjeti prve simptome, što često nije moguće dostupnim i uobičajenim metodama. Neke bolesti kao što je karcinom prostate ili jajnika nemaju nikakve vidljive simptome sve do trenutka kada situacija postaje zdravstveno ozbiljna, a šanse da se osoba izliječi male.

“Rana dijagnoza je najboji način za borbu protiv bolesti, a naša istraživanja pokazuju da psi mogu nanjušiti boluje li neka osoba od karcinoma s većom tačnošću i mnogo ranije od sadašnjih dostupnih metoda ispitivanja”, objasnila je dr Gest.

U Hrvatskoj se psi koriste u terapijske i rehabilitacione svrhe u Centru za rehabilitaciju “Silver“ koji je osnovan 2008. godine. Programskim aktivnostima obuhvaćene su osobe oštećenog vida, korisnici kolica, osobe sa mentalnim ili intelektualnim oštećenjima, kao i osobe oboljele od dijabetesa.

Korisnicima nudimo deset različitih programa sa psima vodičima, rehabilitacionim i terapeutskim psima. Svakoj osobi pristupamo strogo individualno u zavisnosti od vrste invaliditeta, a u radu sa psima se uočava  veliki napredak. Već sama prisutnost psa u prostoriji opušta, jer pas širi pozitivnu energiju. Na primjer, djeca s cerebralnom paralizom ne vole da ih dirate, jer ih to boli, ali kad dijete dobije četku da s njom iščetka psa, to im stvara ugodniji osjećaj i djeca tada zapravo zaboravljaju bol”,objasnio je dr. sc. Marijan Alfonso Sesar, direktor Centra za rehabilitaciju “Silver”.

Ključno je da dijete stekne povjerenje u psa, da se navikne na njegovo prisustvo, kao i smanjivanje straha, razvijanje odnosa s drugim ljudima kako bi se mogli ostvariti rehabilitacioni ciljevi. Terapija se sprovodi jednom do dva puta nedeljno. Trenutno je u programe uključeno oko 130 djece s kojima rade četiri obučena terapeuta.

 

Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: Jutarnji.hr

Strana 1 od 2

DisabilityINFO aplikacije

Video nedjelje

Posjetioci i posjetiteljke

Ko je na mreži: 60 gostiju i nema prijavljenih članova