23 februar 2018

Pristupačnost

ponedeljak, 18 septembar 2017 13:35

KLJUČNI GLAS EVROPSKOG PARLAMENTA ZA AKT O PRISTUPAČNOSTI

Postavio/la

Nekoliko poboljšanja - šta još nedostaje?

Poslanici/ce Evropskog Parlamenta danas su na plenarnoj sjednici glasali o predloženim izmjenama i dopunama Akta o pristupačnosti. Parlament je odredio svoju krajnju poziciju pred početak pregovora sa Savjetom Evrope. EDF i njegove članice su vodile kampanju da ubijede poslanike/ce da čuju glas svojih građana i usvoje ambiciozan Akt o pristupačnosti. Uskoro će EDF analizirati dopune i finalni tekst i objaviti detaljnu analizu. U međuvremenu, ovo su novosti u vezi sa pet ljučnih prioriteta za koje se zalagao EDF:

1.       Primjena Akta o pristupačnosti na ostale dokumente Evropske Unije kao što su javne nabavke ili Evropski strukturni fondovi  (Član 1(3)).

Ova tačka je usvojena i njen obim je čak i proširen u poređenju sa inicijalnim zahtjevom Evropkse Komisije, tako da sada svo zakonodavstvo EU koje pominje pristupačnost mora biti usklađeno sa zahtjevima za pristupačnost Akta.

2.      Usvajanje jake, obavezujuće klauzule o izgrađenom okruženju (Član 3 (10)).

Ova tačka je usvojena na način da se zahtjevi za pristupačnost Akta o pristupačnosti neće primjenjivati samo na proizvode i usluge, već in a izgrađeno okruženje u vezi sa njima, npr. ne samo da će bankomat morati da bude pristupačan, već i zgrada banke u kojoj se taj bankomat nalazi. Međutim, ova odredba će se primjenjivati samo za nove i renovirane objekte u vezi sa uslugama u oblasti bankarstva, telefonije i prevoza.

3.      Primjena zahtjeva za pristupačnost od strane malih i srednjih preduzeća (Član 12)

Ova tačka je odbijena. Mikropreduzeća će biti izuzeta od Akta i neće biti u obavezi da svoje proizvode i usluge (kao što su e-trgovina i e-knjige) učine pristupačnim. Što se tiče malih i srednjih preduzeća, ona bi trebalo da obavijeste nadležne u slučaju da njihovi proizvodi i usluge nijesu pristupačni.

4.      Pristupačnost prevoza

U ovoj oblasti postoje izvjesna poboljšanja, mada su neki važni zahtjevi vezani za definicije odbijeni. To znači da važni vidovi prevoza, kao što su metroi, tramvaji i lokalni autobusi i dalje nijesu uvršteni u Akt. Međutim, zahtjevi vezani za prevoz u Aneksu I su unaprijeđeni u odnosu na inicijalni izvještaj Komiteta za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i potvrđeno je da će ključni zahtjevi pristupačnosti prevoza ostati u Aktu.

5.      Uključivanje zahtjeva za pristupačnost za specifične sektore u Aneks I

I u vezi sa ovom tečkom su napravljena izvjesna poboljšanja. Više informacija će EDF obezbijediti nakon analize izmjena i dopuna.

Finalni izvještaj je usvojen sa 537 glasova za, 89 uzdržanih i 12 protiv. Plenum parlamenta je dao mandat izvještaču o Aktu o pristupačnosti, poslaniku Mortenu Lokegardu da započne pregovore sa Savjetom Evrope što prije.

EDF zahvaljuje na podršci svim poslanicima koji su glasali za izmjene i dopune koje su ojačale tekst Akta.

EDF žali što su neke od ključnih tačaka izostavljene i najavljuje da će dalje sarađivati sa članovima u daljem procesu da bi Akt učinili jačim. Proces će se nastaviti u Savjetu Evrope, ali i kroz pregovore Evropskog Parlamenta, Savjeta Evrope i Evropske Komisije u toku narednih mjeseci.

Sve novosti se mogu pratitit na nalozima na Twitteru @MyEDF i @EDFaccess preko heštega: #AccessibilityAct

 

Prevela i pripremila: Anđela Radovanović

Udruženja paraplegičara Cetinje je, u sklopu projekta: ,,Zapošlavanjem do kvalitetne integracije osoba s invaliditetom na tržistu rada” podržanog od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u okviru grant šema, sprovelo istraživanje o zapošljavanju osoba s invaliditetom u periodu od 10. do 20. juna 2017. godine na području  Prijestonice Cetinje.

Istraživanje je sprovedeno u državnom, lokalnom i privrednom sektoru u cilju povećanja nivoa svijesti, ali i odgovornosti o pravima i obavezama poslodavaca prema nezaposlenim licima s invaliditetom, kao i budućim planovima poslodavaca na zapošljavanju ovih lica, u skladu sa benifitima, ali i obavezama Zakona o profesinlanoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom. Istraživanje je sprovedeno  na uzorku od 20 ispitanika, bilo je obuhvaćeno po 5 državnih i privatnih preduzeća, obrazovnih institucija i organa lokalne samouprave.

Prema dobijenim rezultatima, na teritoriji Opštine Cetinje, u istraživanjem obuhvaćenim preduzećima i institucijama nema zaposlenih osoba s invaliditetom, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošlljavanju lica s invaliditetom.

Važan je podatak da je 75% ispitanika upoznato sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, a 50% njih zna za prava i obaveze, kao i za benefite koje bi ostvarili ukoliko zaposle lice sa invaliditetom.

Ispitanici su iskazali podršku zapošljavanju lica s invaliditetom, ali su naveli i nekoliko razloga zbog ćega to nije zastupljeno u našoj Opštini.

Preko 80% ispitanika je izjavilo da se osobe s invaliditetom nisu prijavljivale na konkurse i oglase i da uglavnom imaju potrebu za visokoškolcima. A što se tiče samog zapošljavanja, u većini slučajeva je odluka na Upravi za kadrove. Drugi važan razlog je finansiranje, za koje su u državnim preduzećima i lokalnoj samoupravi rekli da je pod ingerencijama Ministarstava ili posebno formiranih organa. Sledeći važan razlog je sam pristup objektima zbog nedostatka liftova i prilaznih rampi.

Istraživanjem je utvrđeno da je u lokalnoj samoupravi zaposlena jedna osoba s invaliditetom, ali ne po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i yapo[ljavanju LSI. U jednoj obrazovnoj ustanovi je bio zaposlen profesor, ali zbog nepristupačnosti, pošto je korisnik kolica, nije mogao obavljati radne zadatke. U jednom državnom preduzeću je povremeno bila angažovana osoba s invaliditetom, koja, takođe, nije bila zaposlena po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i yapo[ljavanju lica sa invaliditetom.

U Opštini Cetinje, od ukupnog broja nezapolenih, po evidenciji Yavoda ya yapo[ljavanje nalayi se 281 osoba s invaliditetom.

Description: https://ci6.googleusercontent.com/proxy/RnNZfQn2o2xpggJQqefCOervMbPIci5mujDPJnvl43kv6Rtxjyh5gHN_JKVzeU-aaGz3pePFgxfoAAtZJZNx8mveVTc-11j98EfuAJVcumUenA=s0-d-e1-ft#https://ssl.gstatic.com/ui/v1/icons/mail/images/cleardot.gif

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.upct.me

Izgradnja pristupne rampe i staze za potrebe osoba s invaliditetom na Slovenskoj plaži biće završena ove sedmice. To je saopšteno iz Morskog dobra koje finansira projekat, uz izvinjenje zbog prolongiranja rokova do kojeg je došlo zbog kašnjenja na samom početku izvođenja radova.

Iz Morskog dobra najavili su da će u prisustvu predstavnika Saveza udruženja paraplegičara obići prilagođeni infrastrukturni objekat.

"Budva će za koji dan biti prvi grad u Crnoj Gori čiji će najferekventniji dio obale, Slovenska plaža, imati osposobljen pristup moru za osobe s invaliditetom. Ovaj društveno-odgovomi projekat realizuje uz punu podršku Saveza udruženja paraplegičara. Ističemo da je ovakav pristup moru planiran u potpunosti u skladu sa međunarodnim standardima i Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom".

Najavili su da od jeseni počinju sa izgradnjom pristupne rampe u Baru i da je u proceduri i tender za izbor izvođača za izgradnju u Tivtu.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Vijesti

U savremenim društvima, poslednjih godina nesumnjivo se više govori о pristupačnosti informacija na proizvodima i za osobe oštećenog vida, ali, nažalost, ne onoliko koliko ova tema zaslužuje, prvenstveno sa stanovišta bezbijednosti, pa zatim sa stanovišta jednakih mogućnosti za sve. Značajno je to da Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom propisuje i obavezu potpisnikaiste da sve informacije prilagode u formatukoji je odgovarajući za osobe s invaliditetom, bez dodatnih troškova po pripadnike te populacije. Ipak, ova Konvencija se ne primjenjuje u potpunosti gotovo u svim zemljama koje su je ratifikovale. U evropskim zemljama se aktima koji se tiču proizvodnje, distribucije i prodaje ljekova, uređuje i obaveza obilježavanja njihovog naziva, a ponekad i ostalih informacija o proizvodu na Brajevom pismu. Prema informacijama s kojima raspolažemo sve dodanas ni u jednoj zemlji nije uvedena zakonska obavezaobilježavanja ostalih proizvoda na Brajevom pismu.

U Crnoj Gori je u 2014. godini stupio na snagu Zakon o zaštiti potrošača koji je članom 7. uveo obavezu obilježavanja proizvoda nazivom na Brajevom pismu. Izmjenama i dopunama pomenutog Zakona u 2015. godini uvedena je i obaveza donošenja Pravilnika koji bi detaljnije uređivao način i postupak obilježavanja proizvoda. Od samog donošenja Zakona o zaštiti potrošača, u 2014 .godini, predstavnici Saveza slijepih Crne Gore, uvidjevši da javnost, na čelu sa crnogorskim privrednicima, nije spremna da primjeni ovu značajnu normu,preduzima značajne aktivnosti u cilju njenog očuvanja.U cilju primjene odredbe, 23 avgusta 2016. godine, Ministarstvo ekonomije je donijelo Pravilnik o listi i načinu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu, kojim je lista proizvoda svedena na dva, i to šampon i tečni deterdžent zapremine veće od 0,5l. Treba priznati da je ova lista sužena na najmanju moguću mjeru, ali da i tako skraćena predstavlja p0omak u poboljšanju pristupačnosti informacija za osobe oštećenog vida.Takođe, važno je istaći da je Crna Gora jedina zemlja koja je po prvi put pristupila zakonskom rješavanju ove oblasti, a praksa bi trebala da pokaže da primjena Zakona nije teška, već je problem u nedostatku volje i strahu od inovativnih rješenja.Savez slijepih, kao krovna organizacija osoba oštećenog vida, aktivno prati primjenu ovog Zakona, a u predhodnim godinama smo se izvanrednim naporima trudili da tekstovi pravnih akata garantuju pristupačnost na što bolji način i u što većoj mjeri.

Savez, uz lokalne organizacije slijepih kao i firma „Tiflomont“ iz Nikšića su jedini subjekti koji omogućavaju štampanje providnih samoljepljivih PVC naljepnica sa pristupačnim informacijama na Brajevom pismu, kao i informacije u audio formatu. Te informacije podrazumijevaju obavještenja na proizvodima, lijekovima, uputstva za korištenje proizvoda i lijekova u adekvatnoj formi , kao i obavještenja u objektima u javnoj upotrebi. Ta obavještenja u objektima mogu biti taktilne mape na ulazu u objekat, kao i natpisi na vratima kancelarija.

U ovom trenutku možemo konstatovati da nam se za uslugu štampanja naljepnica po povoljnim uslovima javio zavidan broj trgovaca, a tome ide u prilog da su se u crnogorskim trgovinama pojavili prvi proizvodi sanazivom odštampanim na Brajevom pismu. Ovim se ne postižu rezultati samo u oblasti pristupačnosti informacija za osobe oštećenog vida, već se i kroz angažovanje članova Saveza slijepih Crne Gore u štampariji Saveza doprinosi riješavanju problema zapošljavanja osoba oštećenog vida. U prostorijama Saveza je za sada angažovana jedna osoba koja radi na štampanju naljepnica, a u buduće se nadamo da će se lista proizvoda širiti na dobrobit svih osoba oštećenog vida, te da smo ovim potezima izgradili temelje za punu pristupačnost informacija na proizvodima, što i jeste naš konačni cilj.

 

 

Andrija Samardžić

 

Ovaj tekst je objavljen u četvrtom broju časopisa DisabilityINFO, objavljenog u susret 5. maju, Evropskom  danu samostalnog života.

Flm poznatog crnogorskog reditelja, Nikole Vukčevića „Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa“  biće prikazan  premijerno u verziji prilagođenoj za osobe oštećenog vida na prvom programu RTCG u nedjelju, 14-og maja s početkom u 21: 30h

Description: https://ci6.googleusercontent.com/proxy/RnNZfQn2o2xpggJQqefCOervMbPIci5mujDPJnvl43kv6Rtxjyh5gHN_JKVzeU-aaGz3pePFgxfoAAtZJZNx8mveVTc-11j98EfuAJVcumUenA=s0-d-e1-ft#https://ssl.gstatic.com/ui/v1/icons/mail/images/cleardot.gifAdaptacija filma urađena je u Kulturno centru "Homer", uz finansijsku podršku Javnog servisa. Tekst za naraciju pripremio je tim Kulturnog centra Homer i Biblioteke za slijepe Crne Gore u sastavu: Ana Nikolić, Stefa Adžić i Božidar Denda, tekst čitao Marko Jaćimović, tonsko snimanje i montaža Maja Sekulović.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Saopštenje za javnost Kulturnog centra "Homer"

utorak, 25 april 2017 12:07

Kolica za lakše kretanje OSI

Postavio/la

Skevo kolica su napravljena tako da korisnik pritiskom na jedno dugme može da se penje uz stepenice. Kolica imaju tri komponente koje im omogućavaju penjanje – gusjenice koje stvaraju rampu za pomijeranje, dva velika točka koja sve to kontrolišu, kao i dva mala točka na pozadini koja omogućavaju poravananje kada kolica stignu do vrha. Proces je u potpunosti automatski i odvija se pritiskom na jedno dugme.

Kolica se mogu kretati čak i po snijegu, a Skevo kolica imaju i mogućnost podizanja sjedišta do nivoa očiju "prosječne osobe".

Ova fenomenalna kolica napravili su studenti iz Švajcarske, koji se sada nadaju da će uspjeti da ih plasiraju na tržište po pristupačnoj cijeni.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.telegraf.rs

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, povodom 23. aprila, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, ukazuje na neophodnost pristupačnih informacija za osobe s invaliditetom. Naime, jedno od osnovnih prava osoba s invaliditetom je pravo da traže, primaju i šire informacije u pristupačnim formatima, na način i u vrijeme u koje su im najpotrebnije, i relevantne za korišćenje.

Ovo je posebno važno u oblasti obrazovanja i ličnog i profesionalnog usavršavanja, ali i svakoj drugoj sferi života, ali se, nažalost, ovo pravo osoba s invaliditetom u Crnoj Gori svakodnevno krši.

Iako Zakon o autorkim i srodnim pravima Crne Gore iz 2011. godine u članu 48 definiše pravo osoba s invaliditetom, da „bez sticanja odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, a uz obavezu plaćanja naknade, koristite autorska djela u odgovarajućim formatima“ za svoje potrebe, u praksi ovo nije slučaj.

Iako formulacija iz Zakona o autorskim i srodnim pravima nije najpreciznija, ona omogućava osobama s invaliditetom da traže i koriste informaciju u formi koja njima najbolje odgovara (elektronska forma, uvećan font, Brajevo pismo, zvučni format), ali na drugoj strani ne predviđa sankcije za one koji ovo pravo krše ili ne omogućavaju njegovo uživanje.

U martu prošle godine smo prisustvujući sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kojoj je razmatran Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskim i srodnim pravima, u raspravi govorili o pravu na pristup informacijama u pristupačnim formama za osobe s invaliditetom fokusirajući se posebno na oblast obrazovanja, kulture i nauke, tražeći preciznije i korektnije formulacije u postojećem Zakonu. Međutim, predstavnici Odbora su naglasili da po Poslovniku Skupštine oni ne mogu djelovati na izmjene i dopune važećeg Zakona, imajući u vidu da predloženim izmjenama i dopunama nijesu obuhvaćeni članovi koji definišu ova prava i pozvali su predstavnike Ministarstva ekonomije da uključe UMHCG prilikom izmjena Zakona koje su najavljene za 2017. godinu.

Iako predložene norme nijesu najpreciznije i posebno ne definišu da plaćanje naknade za korišćenje autorskog djela ne smije biti skuplje za osobe s invaliditetom, odnosno predstavljati nesrazmjeran i neprimjeren teret za njih, kako bi uživali svoja ljudska prava i slobode na jednakoj osnovi s drugima, one se mogu i moraju poštovati. Konkretno u oblasti obrazovanja se ovo može učiniti tako što će svako pravno lice: Ministarstvo, škola, fakultet ili Univerzitet obavezati profesore, predavače i (žive) autore da svoja djela obezbijede i u pristupačnim formatima za osobe s invaliditetom.

Svako naknadno prilagođavanje literature u ovoj oblasti posebno zahtijeva dodatno vrijeme, trud i troškove za osobe s invaliditetom jer one nekada ne mogu doći do originala autorskog djela, već to nerijetko čine iz nečitljivih formata koje je vrlo teško prekucati i presnimiti.

Postavlja se pitanje zašto su uvijek uslovi za osobe s invaliditetom rigorozniji dok na drugoj strani imamo nekažnjivo korišćenje autorskih djela od strane pojedinaca, koji zato ne odgovaraju ni javnosti, niti autorima.

Ako knjiga ne može biti dostupna svima, onda ni obrazovanje nije jednako dostupno svima.

Zato na ovaj dan, kao i nebrojeno puta do sada, pozivamo sve institucije, posebno obrazovne da prekinu s praksom neodgovornosti prema osobama s invaliditetom i omoguće im istinsku ravnopravnost u praksi, kroz mogućnost traženja, primanja i širenja informacija u pristupačnim formatima, i zahtijevajući tada od njih isti nivo odgovornosti i obaveze kritičkog promišljanja i obrazovanja, koje nije zasnovano na pukom primanju informacija i nižim očekivanjima od osoba s invaliditetom.

 

Pripremila: Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputilo komentare na Predlog Zakona o planiranju i izgradnji u dijelu koji se odnosi na pristupačnost za osobe s invaliditetom. 

Radi podsjećanja javnosti, UMHCG je na javni poziv Ministarstva održivog razvoja i turizma kandidovao Milenka Vojičića za člana Radne grupe za izradu Predloga zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je u njenom radu učestvovao do javne rasprave, a koja se, po našim saznanjima, samo održavala s predstavnicima stručne javnosti, među kojima nijesu bili pozivani predstavnici NVO. Kako je i sam kao član Radne grupe zastupao predloge UMHCG to su se isti u najvećoj mjeri i našli u Predlogu, sada, Zakona o planiranju i izgradnji.

Međutim, sve i da zanemarimo činjenicu da je Radna grupa imenovana za izradu jednog propisa, a da je iz Ministarstva, kao krajnji proizvod, izašao drugi propis, ne možemo zanemariti činjenicu da članovi Radne grupe nikada nijesu pozvani da sagledaju predloge dobijene na osnovu javnih rasprava, već da je to radilo Ministarstvo „iza zatvorenih vrata“.

Proces u kojem, kao član Radne grupe i organizacija koja ga je predložila konačnu verziju Predloga Zakona nalazimo pretragom na sajtu smatramo netransparentnim i suprotnim principima otvorene javne uprave. S tim u vezi, pozvali smo Ministarstvo da postojeću praksu ubuduće značajno unaprijedi.

Konkretni pedlozi koje smo dostavili odnose se na član 15 Predloga Zakona (Izvještaj o stanju uređenja prostora) koji, po našim uvjerenjima, treba da obavezno sadrži i informacije o uslovima za pristup, kretanje, i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom u objektima u javnoj upotrebi, posebno onim koji su u državnoj svojini.

Takođe, Prostorni plan Crne Gore (član 15 Predloga Zakona), kao planski, i to strateški dokument, obavezno treba da sadrži plan adaptacije i prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi sagrađenih prije 2008. godine, ali i onih koji su sagrađeni i kasnije, ali ne ispunjavaju propisane standarde pristupačnosti. Ovo posebno jer se ne vidi vizija, i plan Ministarstva kojim se definiše prilagođavanje objekata, pa ni onih u vlasništvu države, odnosno u njegovoj svojini.

Samim tim, ukoliko bi Prostorni plan sadržao i poseban segment, plan ili odeljak koji se odnosi na prilagođavanje objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom Izvještaj o stanju uređenja prostora bi bio logičan nastavak u kojem bi se radila dvogodišnja analiza i presjek stanja u ovoj oblasti.

U osnovnim zahtjevima za objekat (član 59) koji definišu bezbjednost i pristupačnost pri korišćenju neophodno je propisati ispunjenost obaveznih standarda pristupačnosti, a ne „vođenje računa“ o istima.

Ovo iz razloga što je vođenje računa umna, a ne pravna radnja, moralno načelo i etika, a ne obaveza i pravni imperativ koji podliježe sankciji.

Takođe smo naveli da je neophodno (u Članu 62) propisati obavezu izgradnje najmanje 1 stambene jedinice u kojoj je omogućen nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad za lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom na svakih 10 stanova.  

Prethodno je veoma važno jer država mora narediti i obavezati investitore prilikom izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih objekata da poštuju standarde pristupačnosti za lica sa invaliditetom. 

U članu 161 (Upravne mjere i radnje urbanističko–građevinskog inspektora) neophodno je definisati dužinu roka koji inspekcija određuje nekom vlasniku da obezbijedi pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, kako se ova odredba ne bi široko i fleksibilno tumačila u praksi od strane inspekcije, koja ni do sada nije imala rezultate u ovoj oblasti.

Posebno zabrinjava da je Ministarstvo (u članu 188) definisalo novi rok za prilagođavanje objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom. Ovo smatramo krajnje neodgovornim činom, nakon potpune pravne praznine od četiri godine, a posebno imajući u vidu da prethodni petogodišnji rok (od 2008. do 2013.g.) nije ispoštovan. Dodatno smo ukazali da ova norma nije usklađena sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i kao takva ne može osloboditi ni vlasnike, ni investitotore ili bilo koga drugoga u procesu planiranja i izgradnje od odgovornosti u dijelu koji se odnosi na tužbe za zaštitu od diskriminacije po osnovu invaliditeta. 

Prolongiranje roka, i novo definisanje u ovom propisu bi značilo potpunu nemoć države, koja nije servis građana, i nema autoritet da naloži sprovođenje i sama sprovede sopstvene propise. 

Ministarstvo, kao nadležni džavni organ, posebno imajući u vidu da je ono izdavalo građevinske dozvole nije ni samo poštovalo norme važećeg Zakona o uređenju prostora o izgradnji objekata, niti je javnosti poznato da je bilo koji subjekt u prethodnom periodu odgovarao za postojeće stanje. S tim u vezi, ovaj predlog razumijemo kao dodatan podsticaj nepoštovanja Zakona i potpune neodgovornosti prema osobama s invaliditetom.

U namjeri, kao što smo već naveli, da se tekst ovog propisa unaprijedi dostavili smo svoje konkretne predloge kao doprinos, ali i naveli da ukoliko Ministarstvo ne iskaže spremnost da ih prihvati, ćemo svakako koristiti, još ažurnije, mogućnosti koje nam nude važeći propisi i sve češće i više pokretati građanske sporove, odnosno tužbe za zaštitu od diskriminacije.

 

Pripremila: Marina Vujačić

Ako govorimo o pristuapačnosti gradova u Crnoj Gori za osobe s invaliditetom svakako kao pozitivan primjer možemo navesti Opštinu Tivat. U prilog tome ova opština je raspisala tender za nabavku takozvanih znakova pristupačnosti oznaka kojima će se obilježiti vozila koja koriste osobe s invaliditetom, koje imaju pravo da po posebnom režimu koriste označena parking mjesta.

Procijenjena vrijednost tendera je 2.000 eura, a nabavlja se ukupno 100 znakova pristupačnosti koji se štampaju na unikatnom zaštićenom papiru i, pored ostaloga, imaju hologramsku zaštitu.

Na licu znaka pristupačnosti koji se mora postaviti na vjetrobranu automobila u posebnim poljima naveden je naziv onoga ko izdaje tu dozvolu sa pečatom, registarska oznaka automobila i serijski broj znaka. Na naličju oznake koja ostaje sa unutrašnje strane vjetrobrana, biće fotografija, ime i prezime i potpis osobe s invaliditetom.

Na taj način u lokalnoj upravi namjeravaju da spriječe zloupotrebe i uvedu red u korišćenje posebno obilježenih parkinga za lica s invaliditetom, a kojih je, u skladu sa propisima, pet odsto od ukupnog broja javnih parkinga u Tivtu.

Nadamo se da će ovakva akcija poslužiti i drugim crnogorskim opštinama kao način da se spriječi zloupotreba posebno obilježenih parkinga za lica s invaliditetom.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Vijesti

sreda, 19 april 2017 11:59

Telefonski sistem za samostalno glasanje OSI

Postavio/la

Za osobe s invaliditetom u BiH do sada su glasale tzv. osobe od povjerenja, jer biračka mjesta nijesu pristupačna. Ali to više neće biti slučaj ukoliko se usvoji predlog Almira Mujezinija. Naime, Almir je razvio telefonski sistem za samostalno glasanje osoba s invaliditetom.

"Okupio sam malu ekipu stručnjaka i predstavio svoju ideju o sistemu glasanja. Oni su mi rekli da je ostvariva, realna i novčano prihvatljivija od svih drugih metoda, ali da ima puno posla. Radili smo dugo i ja sam bio zadužen za govorni sistem. Sa mnom su radili vrhunski inžinjeri, jer ja nisam posebno kvalifikovan, već sam samouk. Na kraju smo napravili telefonski sistem za samostalno glasanje osoba s invaliditetom", rekao je Mujezin.

Za njegovu upotrebu potreban je fiksni telefon, a osobe s invaliditetom dobijaju na kućnu adresu vaučer Centralne izborne komisije BiH u kojem se nalazi kod. Taj kod je maksimalno zaštićen i osim birača ima ga samo CIK. Osobe oštećenog vida će ga dobiti na Brajevom pismu. Kada okrenete broj koji spaja na centralu sistema, slijede glasovna uputstva. Procedura je vrlo jednostavna i sve radnje se vrše putem brojeva, kao i rešetke i zvijezdice na telefonu.

Glasovno se iščitavaju sve stranke i kandidati za sve nivoe vlasti koji se biraju na izborima. Nakon glasanja kod postaje neupotrebljiv, niko ga ne može ponovo koristiti. Sistem glasanja je prilagodljiv i osobama s intelektualnim invaliditetom.

Sistem uključuje poseban računar, Mujezin kaže da ima 50 izbornih jedinica, što znači 50 računara za koje su samo licence za ove sisteme blizu 5.000 KM (250 eura), plus telefonski aparati koji koštaju blizu 100 KM (50 eura).

"Napravili smo dobru zaštitu. Pristup sistemu će imati samo CIK koji će moći da “vadi” glasove. Moj interes je da država ima siguran sistem koji im neće stvoriti gužvu na biračkim mestima, a daje ravnopravnost osobama s invaliditetom. Svaki drugi sistem nije održiv i ovo je najjeftiniji", objasnio je Mujezin.

CIK BiH je formirao 2 interresorne radne grupe koje rade na predlozima rešenja problema glasanja osoba s invaliditetom. Upućen je javni poziv svim zainteresovanim stranama, a aplicirao je i Amir Mujezin sa svojim predlogom.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.blic.rs

Strana 1 od 7

DisabilityINFO aplikacije

Video nedjelje

Posjetioci i posjetiteljke

Ko je na mreži: 58 gostiju i nema prijavljenih članova