Kristian

Kristian

 

  • Predmet Javnog poziva: 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) raspisuje Javni poziv za dostavljanje ponuda za organizovanje treninga za stručne radnike/ce i saradnike/ce u oblasti socijalne i dječje zaštite, na teritoriji Crne Gore.

 

  • Uslovi/bitne karakteristike: 

Javni poziv je otvoren za sve agencije čije se sjedište/predstavništvo nalazi na teritoriji Crne Gore i koje mogu dostaviti ponude za organizaciju višednevnog treninga i obezbijediti tehničku podršku tokom trajanja istog u nekom od hotela na teritoriji Crne Gore po sljedećim zahtjevima:

- rezervacija punog pansiona u hotelu za 15 - 20 gostiju (4 noćenja, 5 dana), kao i kafe pauze tokom dana;

- nabavka materijala za učesnike, u skladu sa zahtjevima UMHCG;

- isplata troškova prevoza;

- tehnička podrška tokom trajanja treninga.

 

  • Napomena: 

Zainteresovanim agencijama će nakon iskazivanja interesovanja za učešće u Javnom pozivu putem mejla biti poslat tenderski paket za pružanje predmetne usluge. 

 

  • Rok za prijavu:

Interesovanje za dostavljanje ponuda agencije mogu iskazati najkasnije do 6. juna 2020. do 12.00h na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., uz napomenu (naslov mejla): Javni poziv za dostavljanje ponuda za organizaciju treninga na teritoriji Crne Gore. Tenderski paket će zainteresovanim ponuđačima biti dostavljen najkasnije do 12. juna 2020.

Za detaljnije informacije zainteresovani se mogu javiti putem gore navedenog mejla ili na brojeve telefona 020/265-650, 067/801-761 i 069/385-981.

 

  • Opis projektne aktivnosti:

UMHCG planira organizovanje treninga za stručne radnike i saradnike u oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme u oblasti invaliditeta, personalne asistencije i pružanja socio-edukativnih usluga:

  1. Trening program za zaposlene u oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom (u centralnom dijelu Crne Gore u julu 2020);
  2. Obuka za stručne radnike/ce, stručne saradnike/ce i saradnike/ce o usluzi personalne asistencije – značenje, standardi, uloge, prava i obaveze korisnika, saradnika, i stručnih radnika/ca (u sjevernom dijelu Crne Gore u decembru 2020);
  3. Obuka iz obasti socio-edukativnih usluga po akreditovanom programu (u južnom dijelu Crne Gore u maju 2021).

Aktivnosti su dio projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje u partnerstvu s Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječju zaštitu, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, kroz projekat IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom omogućava da svaki poslodavac koji zaposli osobu s invaliditetom (OSI) ima pravo na subvencije.

U prethodnom periodu zabilježen je porast zapošljavanja lica s invaliditetom, što znači da poslodavci imaju sve više sluha za njih, rekao je gostujući u jutarnjem programu Boje jutra Stanko Laković iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Programska menadžerka Anđela Radovanović kaže da kada govorimo o zapošljavanju, posljedice dolaze iz obrazovnog sistema, dešava se da su osobe s invaliditetom zapostavljene i zanemarene, i da su očekivanja od njih manja, a to se kasnije odražava na zapošljavanje, pa se u tom smislu manje govori o rezultatima, a mnogo više promovišu benefiti za poslodavce.

“Posao za osobe s invaliditetom nije nagrada i ne može da bude. Subvencije nijesu jedino na šta treba da obratimo pažnju, već da pogledamo stvari i sa aspekta OSI. Često se dešava da budu zapostavljene i zanemarene. Važna je mentorska podrška”, rekla je Radovanović.

Slaven Ćipranić iz Društva za zapošljavanje, obrazovanje odraslih, organizovanje i izvođenje profesionalne rehabilitacije – ZOPT kaže da bilježe povećan broj OSI koji su uključene u proces profesionalne rehabilitacije.

“Prva cjelina se odnosi na procjenu radne sposobnosti. Za nezaposlene imamo mjere koje se tiču aktivnog traženja posla, a za zaposlene imamo set mjera koje se tiču podrške u radnom funkcionisanju na konkretnom radnom mjestu”, saopštio je Ćipranić.

Andrea Pavićević, osoba s invaliditetom, oko godinu i po dana zaposlena je u privatnoj firmi Arhimed. Gostujući u Bojama jutra rekla je da je naišla na veliko razumijevanje poslodavca i zaposlenih u firmi.

“Kad god mi je trebala neka pomoć, sve kolege su mi bile na raspolaganju. Niko ne pravi razlike i svi smo isti. Radno vrijeme je prilagođeno mojim mogućnostima, ujutru ne mogu da radim jer primam terapije. Zaposlene osobe s invaliditetom treba da budu sigurnije u svoje mogućnosti, a poslodavci da ne budu skeptični da jedna osoba s invaliditetom može nesmetano završiti radni zadatak, u skladu s njenim mogućnostima. Sve osobe s invaliditetom moraju da dobiju priliku za zaposlenje”, istakla je Pavićević.

Jakov Papić zaposlen je u istoj firmi pet godina i svoje radno iskustvo objašnjava: “Unaprijedio sam informatičko znanje, naučio sam šta znači timski rad. Važno je svima dati priliku da rade, s invaliditetom ili bez njega”.

Vlasnica Arhimeda Dejana Ponoš kaže da OSI posmatraju kao ravnopravne članove tima.

“Radne zadatke obavljaju s voljom. Oni trebaju mentora i priliku da rastu i izađu iz svoje komfor zone. Naučili smo da dijelimo i prihvatamo različitosti i da ne osuđujemo mogućnosti ili nemogućnosti. Za svaku osobu s invaliditetom postoji radno mjesto u skladu s njegovim uslovima”, rekla je Ponoš.

Iz ZOPT-a su poručili poslodavcima da će im pružiti pomoć i podršku u daljem radu. Ističu da su do sada iskustva poslodavaca uglavnom bila pozitivna, gdje naglašavaju lojalnost i predanost poslu osoba s invaliditetom.

Na kraju, Radovanović je konstatovala šta su dobre strane, a šta osobama s invaliditetom predstavlja prepreku prilikom zapošljavanja. 

“Možemo zaključiti da se stvari mijenjaju na bolje, da je više zaposlenih osoba s invaliditetom i više poslodavaca koji ih zapošljavaju. Moramo raditi na tome da mjere profesionalne rehabilitacije budu zaista efikasne, da osobe s invaliditetom budu konkurentne na tržištu rada i da projekti koji se daju kroz Grant šeme poslodavcima u različitim sektorima, omoguće da osobe s invaliditetom razvijaju svoje vještine, da lakše dolaze do radnih mjesta i budu konkurentne i za promjenu posla. Vidimo i potrebu za unapređenjem sistema, koji uključuje unapređenje rada Fonda za profesionalnu rehabilitaciju kroz poboljšanje kadrovskih kapaciteta, smanjenje administrativnih barijera i pojednostavljivanje procedura“, istakla je Radovanović.

Gostovanje je realizovano u okviru projekta Klikni i pro(radi) a koji sprovodi UMHCG sa televizijom Vijesti, a koje finansira ZZZCG kroz konkurs Grant šema. 

Izvor: Portal Vijesti

   

 

Javni poziv za izradu nove internet stranice Vlade i državnih institucija i ministarstava koje su pod gov.me domenom, biće objavljen do kraja juna, a nove stranice moraće da ispune i standarde pristupačnosti, sadrže audio čitač, te druge tehnologije. Dodatno, internet stranice državnih oragana ubuduće će u fokus stavljati potrebe građana i privrede. To su Vijestima kazali iz Ministarstva javne uprave (MJU) na čijem je čelu Suzana Pribilović.

Veb portal Vlade, podsjećaju, sada obuhvata 70 potportala, među kojima su internet prezentacija Vlade (gov.me), generalnog sekretarijata, predsjednika Vlade, potpredsjednika, a tu su i vebsajtovi organa uprave koji su u sastavu ministarstava..

Izrada nove internet prezentacije trebalo bi da obezbijedi nesmetano korišćenje stranica na www.gov.me domenu vebsajt Vlade i pripadajući servisi već neko vrijeme često su nedostupni, a korisnici nerijetko dobijaju poruku o grešci, ili kako im nije dopušten pristup sadržajima. Iz resora Pribilović ranije su objasnili da su svjesni problema i da razlog tome treba tražiti u činjenici da je portal razvijen 2009. godine, nakon potpisivanja ugovora sa kompanijom S&T, sa kojom je tada potpisan desetogodišnji ugovor o održavanju, vrijedan 91.845 eura. Izrada novog portala predviđena je planom javnih nabavki za ovu godinu. Za prvu fazu uspostavljanja portala, kako se navodi u dokumentu, planirano je 140 hiljada eura.

„Ključni cilj izrade novog portala, poštujući najsavremenije preporuke iz oblasti sajber bezbjednosti i veb programiranja, je veća efikasnost i transparentnost u komunikaciji Vlade sa javnošću", kazali su iz MJU  Vijestima. Dodaju da je planirano da portal bude „potpuno novo tehničko i dizajnersko rješenje, izrađeno u skladu sa najnovijim trendovima".

Na taj način ispuniće, kako zahtjeve Vlade i organa državne uprave, tako i potrebe građana da se na jednostavan i brz način, upotrebom savremenih tehnologija, informišu o radu institucija i uslugama koje organi pružaju građanima i privredi. Prilikom izrade, vodiće se računa o upotrebljivosti i dostupnosti portala za sve kategorije društva kao i responzivosti svim uređajima. 

Portal, kako se dodaje, mora ispunjavati standarde e-pristupačnosti (najmanje do nivoa AA po WCAG 2.1). Prve smjernice za e-pristupačnost donijete su još u vrijeme kad je Vujica Lazović bio na čelu tadašnjeg Ministarstva za informaciono društvo (MID), koje je prestalo da postoji nakon izbora 2016. MID je smjernice za e-pristupačnost donio u saradnji s Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG) i Savezom slijepih Crne Gore. Kasnije je donosio i nove, takođe u saradnji sa tim organizacijama.

„Portal mora imati posebnu stranicu na kojoj je objašnjen nivo pristupačnosti i načini za korišćenje tastature i asistivnih tehnologija. Portal mora posjedovati integrisani audio čitač svih dokumenata i članaka. Korisničko iskustvo mora biti optimizovano (mali broj klikova, brzo dolaženje do informacija, intuitivna navigacija)", navode iz MJU samo neke od uslova pristupačnosti koje budući veb portal Vlade i sajtovi državnih organa moraju da ispune. Na internet stranicama državnih organa trenutno su dominantno u prvi plan vidljive teme koje se odnose na njihov rad na dnevnom nivou u smislu saopštenja za javnost.

Iz MJU uvjeravaju da će novi portal donijeti drugačiji odnos prema građanima i privredi. „Za razliku od postojećeg rješenja, planirano je da usluge koje organi pružaju građanima i privredi budu u fokusu.Elektronske usluge biće posebno istaknute i prikazane u skladu sa životnim oblastima, radi lakšeg snalaženja."Izrada novog rješenja, kako su kazali, podrazumijeva i migraciju podataka sa postojećeg veb portala.

 

Izvor: portal Vijesti

NVO 35mm je produžila rok za Javni poziv studentima i studentkinjama studija medijskih programa državnih i privatnih univerziteta, za višemjesečnu obuku iz novinarstva koje će se realizovati u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) finansiranog od strane Evropske komisije. 

Pomenuti projekat omogućiće podsticanje inkluzivnih i istraživačkih medijskih sadržaja, naglašavajući perspektive manjina – LGBTIQ osoba, osoba s invaliditetom, Roma, žena, korisnika i bivših korisnika psihoaktivnih supstanci. Obuke iz oblasti evropskih integracija i ljudskih prava, te etičkog, istraživačkog i mobilnog novinarstva, vodiće profesorica Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka UCG, istraživački novinar i autor nagrađivane emisije Mehanizam Mirko Bošković i dugogodišnja urednica, novinarka, izvršna producentkinja i konsultantkinja u oblasti medija Lamija Alečković. 

Osim obuka iz pomenutih oblasti, vanredni profesor filmske i TV režije dr Nikola Vukčević, sa polaznicima/ama podijeliće znanja i vještine o osnovnim postulatima snimanja i montaže – intervju i storytelling (storiteling). 

Prijave za obuku poslati do 5. juna 2020. godine na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Prijava treba da sadrži CV uz motivaciono pismo (do 2000 karaktera). 

Realizacijom projekta se želi ojačati profesionalna medijska scena u Crnoj Gori kroz održivi doprinos participativnoj demokratiji i procesu evropskih integracija, jačanje inkluzivnog izvještavanja, nezavisnog i istraživačkog novinarstva o EU integracijama, uz isticanje perspektive manjina. 

Projekat u partnerstvu sprovode: produkcijska kuća Galileo production, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO 35mm, Romska organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, NVO LGBT Forum Progres, NVO 4Life i Fakultet političkih nauka UCG. 

Aktivnosti projekta obuhvataju: edukaciju predstavnika manjinskih grupa, novinara i studenata novinarstva o istraživačkom novinarstvu, ljudskim pravima, EU integracijama, etičkom izvještavanju, digitalnim i novim medijima, interakciji s publikom; izradu vodiča o odgovornom i inkluzivnom izvještavanju o pristupanju EU i njegovu promociju i prezentaciju; formiranje medijske redakcije za inkluzivno izvještavanje o pristupanju EU i marginalizovanim grupama; izradu i objavljivanje istraživačkih priča; izradu dokumentarnih filmova; medijski festival i završnu konferenciju.

Nevidljivi talas je doktorski umjetnički projekat Dragane Kuprešanin i prvi doktorski umjetnički projekat Univerziteta umjetnosti koji se bavi temom inkluzivnog stripa kroz eksperiment sučeljavanja likovnih i primenjenih formi medija.

Nevidljivi talas po prvi put medij stripa čini dostupnim publici s invaliditetom (osobama s oštećenjem vida), koja do sada nije imala pristup ovom mediju.

Projekat je višestruko nagrađivan (Grand Prix i Specijalna nagrada žirija za inovaciju u strip umjetnosti 17. Međunarodnog salona stripa u Beogradu, Međunarodno zlatno pero Beograda na 50. Zlatnom peru Beograda, 15. Međunarodnom bijenalu ilustracije, Nagrada za pristupačno umjetničko djelo Inkluzivne galerije) i tokom 2019. prikazivan na izložbama u Novom Sadu (Galerija Saveza udruženja likovnih umjetnika Vojvodine - SULUV) i Beogradu (Jugoslovenska kinoteka, 10. BOSI FEST – međunarodni festival filma osoba s invaliditetom).

Izbor: www.danas.rs 

Konkurs za volontere na 18. Međunarodnom filmskom festivalu Uhvati film otvoren je do 7. juna 2020. godine. Svi koji bi voljeli da učestvuju u organizaciji i realizaciji Festivala, a ujedno steknu nova poznanstva i vještine, dobrodošli su da daju svoj doprinos.

  Poslovi na kojima volonteri mogu preuzeti učešće, od kojih pripremna faza podrazumijeva onlajn rad od kuće su:

  • Prevođenje sa srpskog na engleski i obratno (dijalog liste filmova, sinopsisi filmova, simultano prevođenje razgovora sa autorima nakon projekcije filmova),
  • Pomoć pri vođenju zvaničnih društvenih mreža Festivala i pisanje tekstova za sajt,
  • Tehnička podrška u organizaciji i realizaciji tribina, izložbi, pratećeg i fimskog programa,
  • Druženje i podrška gostima na samom Festivalu, pružanje personalne asistencije posjetiocima, gostima s invaliditetom.

Svi zainteresovani svoje podatke treba da pošalju na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i to: ime i prezime, godine, kontakt, mjesto stanovanja, formalno i neformalno obrazovanje, kratko motivaciono pismo, a ako su zainteresovani za poslove prevođenja i nivo znanja poznavanja jezika.

Svi volonteri dobijaju potvrdu o učešću, po potrebi i preporuku sa opisom zaduženja i angažovanja, mogućnost učešća na radionicama, promociju svog angažovanja na Festivalu na sajtu i katalogu Festivala. Svi detalji o konkursu i samom Festivalu dostupni su na http://sr.uhvatifilm.org .

Uhvati film jedini je regionalni filmski festival o invalidnosti. Već 18. godinu uspješno se održava u Novom Sadu, u organizaciji KAO Parnasa; od 2011. realizuje se u Rijeci, pod organizacijom Udruge Spirit; od 2017. u Banjoj Luci pod vođstvom Humanitarne organizacije Partner i u Kotoru u realizaciji ART 365 iz Podgorice. 

Filmski festival Uhvati film održava se sa jedinstvenim ciljem: informisanja javnosti o životu, aktivnostima, pravima i dostignućima osoba s invaliditetom, čime se utiče na promjene u stavovima ljudi u vezi s osobama sa invaliditetom, bolje razumevanje i prihvatanje različitosti, te stvaranje uslova za veću vidljivost i uključivanje osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života.

Izvor: www.rtv.rs 

U okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji), koji se realizuje uz podršku Evropske komisije, NVO 35mm upućuje Javni poziv studentima i studentkinjama osnovnih studija medijskih programa državnih i privatnih univerziteta, za višemjesečnu obuku iz novinarstva. 

Pomenuti projekat omogućiće podsticanje inkluzivnih i istraživačkih medijskih sadržaja, naglašavajući perspektive manjina – LGBTIQ osoba, osoba s invaliditetom, Roma, žena, korisnika i bivših korisnika psihoaktivnih supstanci. Obuke iz oblasti evropskih integracija i ljudskih prava, te etičkog, istraživačkog i mobilnog novinarstva, vodiće profesorica Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka UCG, istraživački novinar i autor nagrađivane emisije Mehanizam Mirko Bošković i dugogodišnja urednica, novinarka, izvršna producentkinja i konsultantkinja u oblasti medija Lamija Alečković. 

Prijave za obuku poslati do 29. maja 2020. godine na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Prijava treba da sadrži CV uz motivaciono pismo (do 2000 karaktera). 

Realizacijom projekta se želi ojačati profesionalna medijska scena u Crnoj Gori kroz održivi doprinos participativnoj demokratiji i procesu evropskih integracija, jačanje inkluzivnog izvještavanja, nezavisnog i istraživačkog novinarstva o EU integracijama, uz isticanje perspektive manjina. 

Projekat u partnerstvu sprovode: produkcijska kuća Galileo production, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO 35mm, Romska organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, NVO LGBT Forum Progres, NVO 4Life i Fakultet političkih nauka UCG. 

Aktivnosti projekta obuhvataju: edukaciju predstavnika manjinskih grupa, novinara i studenata novinarstva o istraživačkom novinarstvu, ljudskim pravima, EU integracijama, etičkom izvještavanju, digitalnim i novim medijima, interakciji s publikom; izradu vodiča o odgovornom i inkluzivnom izvještavanju o pristupanju EU i njegovu promociju i prezentaciju; formiranje medijske redakcije za inkluzivno izvještavanje o pristupanju EU i marginalizovanim grupama; izradu i objavljivanje istraživačkih priča; izradu dokumentarnih filmova; medijski festival i završnu konferenciju. 

Uprava javnih radova potpisala je prošle nedelje sa cetinjskim preduzećem “Bombeton” ugovor o rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, u vrijednosti blizu 1,2 miliona eura.

Kompletan projekat finansiraće Vlada Crne Gore iz Kapitalnog budžeta, a izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao.

"Radovi na objektu, koji je se nalazi na spisku Uprave za zaštitu kulturnih dobara, obuhvatiće rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, prilagođavanje objekta osobama s invaliditetom. Posebna pažnja biće posvećena sistemu grijanja i hlađenja u cilju zaštite eksponata u zavičajnom muzeju", saopšteno je iz Vlade. 

Rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole, navode, predstavlja nastavak intenzivnih ulaganja Vlade u razvoj Nikšića.

Podsjećaju da je u toku izgradnja zapadne tribine stadiona Sutjeske i kompleksa Doma za stare, ukupne vrijednosti oko 10 miliona eura, a nedavno je završena dogradnja objekta JU Zahumlje.

Izvor: portal RTCG

Dječaka s invaliditetom, majku i brata poslali van iz dvorane za vrijeme Dumba.

Otići u kino s malim djetetom ponekad može biti naporno i izazovno, a ako je to još i dijete s invaliditetom, govorimo o pravoj maloj pustolovini.

Toga je bila svjesna i Dženifer Dali (Jennifer Daly) koja je svog tri i po godine starog sina odlučila povesti da pogledaju crtani Dumbo. Džonatan (Jonathan) je inače dijete niskog rasta, i koristi kolica. Takođe, on još uvijek ne može govoriti, pa svoje osjećaje zna iskazati zvukovima, na primjer smijehom.

Ipak, taj smijeh “presudio” je malenom Džonatanu, njegovoj mami i bratu koji su se jednog petka poslijepodne zaputili u kino u okolini Čikaga. Uživali su u Dumbu i otprilike sat vremena od početka filma, Džonatan se počeo smijati jer mu se, kako kaže njegova majka, očito sviđala predstava. Samo 10 minuta nakon, zaposleni iz kina im je saopštio da su dobili pritužbu zbog buke.

Dženifer Dali je komentarisala da postoji niz načina kako ljudima saopštiti takvo nešto. Možete to reći majci i zamoliti je da nešto preduzme ili je pak samo obavijestiti da je pritužba došla. Ali, Dženifer misli, zamoliti majku i dijete da napuste kino usred predstave i to dječje na kojoj se dijete smijalo, zaista nije pravi način.

- Nisam mogla vjerovati da me izbacuju, preplavio me je bijes. U svoje 43 godine nikada nisam izbačena iz kina – ispričala je Dali, dodajući da ju je osoblje takođe obavijestilo o filmovima prilagođenima djeci s invaliditetom i njihovim porodicama, za koje ne vrijede ovakva pravila o buci i tokom kojih se djeca mogu slobodno izraziti na bilo koji način.

- U tom trenutku mi nije bilo ni do čega. Morala sam spakovati Džonatana i drugog sina. Izabrala sam sjedišta pri vrhu, odmah do prolaza kako njegova kolica i boca s kiseonikom ne bi nikome smetali. Ipak mi je bilo teško, trajalo je vječnost, a osoblje me je požurivalo – požalila se Dali na Facebook stranici kina. Kaže, plakala je cijelo vrijeme, a iako su joj ponudili da se vrati u kino neki drugi dan, nije bila raspoložena. –

- Znate li vi koliko je meni teško bilo spakovati njih dvojicu i dovesti ih ovamo? Takođe, radim puno radno vrijeme i nemam vremena- kazala je osoblju kina.

Njezin post uskoro je postao viralan.

  • Nekome je telefon stalno zvonio, neko je svijetlio ekranom telefona po kinu, neki su pričali, ali mene ste izbacili. Ozbiljno? – pojadala se Dženifer nadalje u svojem postu.

Mediji koji su prenijeli njenu priču obratili su se spomenutom kinu, tražeći objašnjenje, a dobili su odgovor kako su menadžeru kina za vrijeme predstave stigle “brojne pritužbe zbog buke koja nije prestajala”.

  • Želimo svima omogućiti jednak doživljaj gledanja filma, a buka je to ometala. Proizvoditi takvu buku za vrijeme filma nije dozvoljeno – stajalo je u izjavi koja je pristigla.

Dali je ipak objasnila da od kina ne želi nikakve kompenzacije, već samo da bolje istreniraju osoblje: da budu ljubazniji i da se malo stave u tuđu kožu prije nego što donesu zaključke iznenada. 

 

Izvor: www.djecjaposla.com/

Situacija izazvana COVID19 pokazala je mnoge nedostatke, prepreke sa kojima se susrijeću osobe s invaliditetom u svakodnevnom funkcionisanju, a jedna od sfera su bankarske i finansijske usluge, saopštili su iz Saveza slijepih Crne Gore. 

Pored postojanja afirmativnih zakonskih propisa potpisanih i ratifikovanih međunarodnih akata koji sadrže najviše standarde o pravima osoba s invaliditetom, bankarske usluge i same banke ostale su u potpunosti nepristupačne za klijente koji su osobe s invaliditetom, konstatovali su iz Saveza slijepih Crne Gore. 

Navedeno objašnjavaju na način što su banke u cjelosti nepristupačne osobama s invaliditetom, kako fizički, odnosno prostorno, tako i u odnosu na bankarske sisteme komunikacije sa klijentima, aplikacije za elektronsko bankarstvo, bankomate koji nemaju govornu podršku za osobe oštećenog vida i ne nalaze se na odgovarajućoj visini za korisnike kolica za kretanje i osobe nižeg rasta, registracione brojeve za pristupanje šalteru što je u suprotnosti sa legislativom Crne Gore. Kao primjer naveli su Crnogorsku komercijalnu banku, gdje osoba treba da sa nepristupačnog uređaja, uzme broj u nepristupačnom formatu i tako čeka da se taj isti broj, kojeg ona ne može vidjeti, pojavi na monitoru u banci.

Iz Saveza su kazali da je ovakvo postupanje banaka je u suprotnosti sa članom 21 Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, kojim se garantuje pristupačnost roba i usluga. U članu 68 Ustava Crne Gore jemči se posebna zaštita lica s invaliditetom. 

Kako su u saopštenju naveli: "Kako se iz navedenog vidi, normativni okvir postoji. Zato je u okviru projekta koji realizuje CEZAP u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore „Svi smo stvoreni smo jednaki-zaštita prava potrošača OSI“ održan sastanak sa Bankarskim ombudsmanom, poslije koga je upućena inicijativa Udruženju banaka u cilju nalaženja tehničkih rješenja za prevazilaženje problema, na koju još uvijek nijesu stigli odgovori. U okviru istoimenog projekta sprovedeno je istraživanje „Prava potrošača osoba sa invaliditetom - prepreke i preporuke“, a jedan od segmenata je i stanje u bankarskom i sektoru e-usluga". 

Dodali su da su taktilne staze, pristup parkingu i nepostojanje govorne podrške najčešći problemi koji pogađaju bankarski sektor, kao i sektor informaciono-telekomunikacionih mreža. Važno je napomenuti da su neke banke pristupile rješavanju ovog problema postavljanjem taktilnih staza. 

"Usluge bankomata koristilo je svega 55,5%. U odnosu na prepreke, upotrebom bankomata zadovoljno je svega 2.25% ispitanika, a odlaskom u banku 2.67%". 

Na kraju iz Saveza su dali sljedeće preporuke:

"Izraditi standarde za postavljanje bankomata, koji bi sadržali djelove koji se odnose na visinu postavljenog bankomata, omogućavanje nesmetanog prilaza, govornu podršku; raditi na uklanjanju barijera prilikom dolaska i boravka u bankama, učiniti sve banke apsolutno pristupačnim za sve osobe s invaliditetom, kako fizičkim, tako i senzornim, jer svi klijenti banaka trebaju imati ravnopravan tretman i dostupnost bankarskih usluga pod jednakim uslovima".

Izvor: Saopštenje za javnost Saveza slijepih Crne Gore



Strana 5 od 22

Back to top