Marina

Marina

Ministarstvo prosvjete Crne Gore je 30. jula objavilo konkurse za zainteresovane kandidate za prijem učenika i studenata u domove, za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2018/19, stipendije za talentovane učenike i stipendije za najbolje studente.

Dokumenta za prijem studenata I godine studija u domove studenata podnosiće se od 27. avgusta do 14. septembra 2018. Za studente II, III, IV, V i VI godine studija rok za podnošenje dokumenata je od 10. septembra do 5. oktobra 2018, dok će učenici dokumenta podnositi od 13. do 24. avgusta 2018.

Zahtjev za studentski kredit se podnosi elektronskim putem preko Portala eUprave od 3. septembra do 19. oktobra 2018. dok je rok za stipendije takođe od 3. septembra do 19. oktobra 2018.

Tekstovi konkursa su dostupni na linku: http://www.mps.gov.me/ministarstvo/konkursi/

 

Izvor: Ministarstvo prosvjete 

Nakon što je uspješno završila osnovnu, Korina Radman će biti i prva djevojčica s Doun sindromom u Zadru koja će na jesen krenuti u srednju školu!

- Jako sam sretna i jedva čekam početi učiti, pogotovo hrvatski i matematiku, te predmete najviše volim. Veseli me i stvaranje novih prijateljstava, a osim što ću i dalje biti u dramskoj grupi i plesati u Zadarskom plesnom ansamblu, treniraću i u nogometnom klubu ZARA, govori Korina.

Korinina mama priča da šta su bile prognoze doktora kada je rođena, te da danas imaju ispred sebe potpuno drugačiju situaciju.

- Iza svega stoji jedan velik rad. Nije to bilo samo upisati dijete u školu i neka ide kako ide. Od kada je krenula u školu, a prva četiri razreda pohađala je OŠ Bartol Kašić, a od 5. nadalje OŠ Stanovi, i ja i svi iz udruge nismo prestali raditi s njom, kaže njena majka Tanja, i dodaje kako su organizaciju osnovali upravo iz razloga jer za djecu s Doun sindromom do tada nije bilo ničega. Nisu nigdje bili uključeni niti su imali pravo igdje ući.

Kako bi obezbijedili adekvatne metode učenja za Korinu doveli su stručnjake iz SAD-a, Slovenije, od logopeda nadalje. „Zaista smo čuda napravili. S druge strane, i sama Korina je bila spremna. Krenula je u 1. razred osnovne škole i znala je sva slova i prva četiri razreda protekla su nevjerojatno glatko (uz naravno velik rad)“ - priča nam majka, dodajući kako djeca s Doun sindromom inače najviše uče kopiranjem.

- Tako je bilo i s Korinom. Ona je morala biti unutar skupine djece „bolje“ od nje kako bi od njih mogla kopirati i, na taj način naučiti. Tek kasnije slijedi nadogradnja, objašnjava Korinina mama istaknuvši kako kod njezine djevojčice nije bilo one spontane sposobnosti učenja kao kod druge djece.

- U ovom trenutku u redovnim osnovnim školama diljem Zadra i Županije imamo šest učenika i velike su šanse da će svi oni upisati i srednju školu, navodi Tanja. Korina je osnovnu školu završila uz djelomičnu integraciju u kojoj je jedan dio predmeta slušala s redovnim razredom, a dio predmeta po prilagođenom programu.

Nakon takvog oblika osnovne škole, sva ta djeca imaju pravo na direktan upis u srednju školu za pomoćno zanimanje. Korina se tako upisala u Poljoprivrednu, prehrambenu i veterinarsku škola Stanka Ožanića, smjer pomoćni cvjećar.

- U školi su zaista sretni i vesele što će dobiti učenicu poput nje. I inače ta škola prima djecu s invaliditetom, jako lijepo rade s njima i imaju dobar program. Sve se nekako poklopilo, sretna je Korinina mama.

Tanja Radman prisjetila se početka kada je rodila Korinu, prije 15 godina, i situacije koja je za roditelje bila užasno teška.

- Sjećam se kada sam je rodila i kada su mi rekli kako neće moći ništa te da je ostavim u ustanovu. To su rekli i ostalima u istoj situaciji. A pogledajte gdje smo došli nakon samo 15 godina, govori majka dodavši kako danas kad se rodi dijete s Doun sindromom, odmah ga usmjeravaju na njihovu organizaciju, koja ga usmjerava na ranu intervenciju, potom se organizuje vrtić, kasnije škola,...

- Sve ide nekako brže i drugačije, a sve zahvaljujući timskom radu, učenju, raspitivanju. Nismo odustali i našoj djeci smo dali šansu jer to i zaslužuju. Dokazali smo da su prepuni talenata i želje, samo čekaju priliku da zablistaju. Meni je primarni cilj od početka bio da ona bude sretna, a sve iznad toga je bonus. I, korak po korak, eto nas u srednjoj, a osmijeh je uvijek tu, kazala je majka, dodavši kako su im u svemu uvelike pomogli Grad i Županija.

Ispod pogledajte video objavljen na Fejsbuku (Facebook) nakon što kopirate navedeni link i desnim klikom pođite na adresu. 

Izvor: Zadarski list

Pripremila: Marina Vujačić 

Evropska mreža za samostalni život (ENIL) je sprovela istraživanje u periodu od 19. januara do 4. marta 2018. u sklopu projekta “Personalna asistencija kojom rukovode korisnici u Evropskoj uniji”, koji je vodio Teodor Mladenov u okviru Fonda Marije Kiri.

Anketiranje je sprovedeno onlajn, upotrebom gugl formulara i platforme. Informacije o anketi poslate su putem i-mejla i ENIL-ovog biltena na ukupno 1968 adresa. Učesnici/e su iz velikog broja evropskih zemalja, s tim da ih je malo više iz Ujedinjenog kraljevstva i Jugoistočne Evrope, a nema ispitanika iz pojedinih krajeva Srednje Evrope. Od 48 ispitanika/ca koji su otkrili iz koje su zemlje, jedna osoba je navela Indoneziju, a 47 osoba navelo je 21 evropsku zemlju: Jermeniju, Austriju, Belgiju (3 ispitanika), Bugarsku (4 ispitanika), Estoniju, Francusku (2 ispitanika), Grčku (4 ispitanika), Mađarsku (4 ispitanika), Irsku, Italiju, Luksemburg, Maltu, Crnu Goru (2 ispitanika), Norvešku (3 ispitanika), Holandiju (2 ispitanika), Rumuniju (2 ispitanika), Srbiju (3 ispitanika), Švajcarsku i Ujedinjeno kraljevstvo (8 ispitanika).

Istraživanje je bilo više konsultativnog, nego istraživačkog karaktera – cilj je bio da se čuju iskustva korisnika/ca personalne asistencije i njihovih saveznika/ca u pokretu za samostalni život u Evropi i oko njega, a ne da sa statističkom preciznošću identifikuje percepcija određene grupe. Ipak, rezultati se mogu smatrati reprezentativnim stavovima ciljne populacije, u okviru određenih granica (statistički gledano, margina greške je 11% na nivou pouzdanosti od 90%, pod pretpostavkom slučajnog uzorkovanja).

Da bi se korisnicima/ama omogućio izbor i kontrola, šema personalne aisstencije treba da obezbijedi sljedeće:

-        Korisnici/e biraju svoje personalne asistente. (+130)

-        Asistenti/kinje su zaštićeni odredbama o zdravstvenom osiguranju i bezbjednosti. (+124)

-        Procedura žalbe koja omogućava korisnicima/ama da ospore ishod procjene potreba neposredna je, transparentna i ne podrazumijeva dodatne troškove za korisnika. (+123)

-        Usluga se pruža bez obzira na porodičnu situaciju (uključujući i bračni status). (+120)

-        Korisnici/e mogu zadržati asistenciju prilikom preseljelja u drugi region ili lokalnu samoupravu unutar zemlje. (+120)

-        Korisnici/e usluge imaju priliku da se žale na ishod procjene. (+119)

-        Prema šemi, korisnik/ca određuje vrijeme kada će se pružati asistencija, uključujući asistenciju tokom noći, vikenda, praznika itd. (+119)

-        Šema se zasniva na filozofiji samostalnog života i/ili socijalnom modelu invalidnosti. (+118)

-        Korisnici/e mogu otpustiti svoje personalne asistente/kinje. (+118)

-        Pružanje personalne asistencije po šemi priznato je kao (ljudsko, građansko, socijalno) pravo. (+117)

     Ovih deset karakteristika personalne asistencije dobile su najviše ocjene (dato u zagradama) u sprovedenom istraživanju. Od učesnika/ca je traženo da ocijene 138 karakteristika personalne asistencije na skali od +3 do -3, pri čemu +3 znači da karakteristika omogućava maksimalan izbor i kontrolu, dok -3 označava maksimalno ograničenje. Kumulativno, 100 karakteristika dobilo je pozitivne ocjene, dok je 38 dobilo negativne.

 Sledećih deset karakteristika personalne asistencije učesnici/e u studiji ocijenili su kao najrestriktivnije u smislu izbora i kontrole:

-        Asistente biraju pružaoci usluge, bez učešća korisnika. (-125)

-        Prema šemi, asistencija je vezana za lokaciju (na primer, pruža se samo kod kuće korisnika). (-124)

-        Šema se pogoršava uvođenjem mjera koje ograničavaju izbor i kontrolu korisnika. (-116)

-        Šema je ograničena “troškovima” i korisnici/e, za koje su troškovi podrške veći, usmjeravaju se na tradicionalne usluge (npr. rezidencijalne ustanove). (-115)

-        Šema se koristi kao izgovor za smanjenje troškova za “društvenu brigu”. (-108)

-        Donosioci odluka i druge zainteresovane strane (npr. mediji) pogrešno shvataju, zloupotrebljavaju ili pogrešno predstavljaju šemu. (-107)

-        Asistentima/kinjaama nije dozvoljeno da obavljaju poslove vezane za zdravstvenu zaštitu (čak i posle ovlašćelja ili odobrenja od strane stručnjaka iz oblasti medicine). (-103)

-        Prema šemi, asistenti/kinje imaju fiksno radno vrijeme (npr. od 9:00 do 17:00). (-99)

-        Šema je podvrgnuta smanjenju obima usluge (npr., uslovi za dobijanje usluge su pooštreni, smanjen je broj ‘sati asistencije’, uvedeno je uslovljavalje, itd.). (-97)

-        Postoji unaprijed određena lista aktivnosti koje asistenti/kinje mogu da obavljaju. (-86)

Rezultati istraživanja, između ostalog, će se koristiti za izradu kontrolne liste ponderisanih karakteristika personalne asistencije koja će se koristiti za procjenu šema personalne asistencije koje postoje.

Nadamo se da će takav alat omogućiti zagovaračima/cama samostalnog života da nadgledaju personalnu asistenciju i bore se za promjene u politici.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: http://www.czuns.org/iz-cega-se-sastoji-dobra-personalna-asistencija/

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija 24 i 25. jula organizovalo je trening namijenjen članicama Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).  

Trening o javnom zagovaranju i zastupanju je peti u nizu seta treninga (od ukupno šest) koji je organizovan s ciljem jačanja kapaciteta članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore, kako za sprovođenje ostalih aktivnosti projekta Umrežavanjem do boljeg rada, tako i za nastavak rada u sopstvenoj organizaciji.

Na treningu je bilo 18 učesnika/ca koji su imali/e priliku informisati se o pojmu i elementima javnog zastupanja, karakteristikama javnog zagovaranja, saznati koji su koraci i segmenti kampanje javnog zastupanja, načinom na koji se sprovodi istraživanje teme javnog zagovaranja, odnosno prikupljaju ključni podaci i činjenice, kao i o predstavljanju poruka javnog zastupanja. Osim toga, bilo je riječi i o identifikovanju pitanja - problema javnog zastupanja, kao i o analizi problema javnog zastupanja.

Nakon trenerske prezentacije o strategiji javnog zastupanja i njenim ključnim pitanjima, učesnici su bili raspoređeni u tri grupe koje su pripremale akcione planove kampanje javnog zastupanja i to na teme: osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom kao samostalnog pravnog lica, donošenja Zakona o statusu organizacija osoba s invaliditetom, i izmjena i dopuna Pravilnika o medicinskoj rehabilitaciji. U toku izrade akcionih planova grupe su imale zadatak da definišu i analiziraju ciljane publike, prepoznaju saradnike i protivnike, odnosno prepoznaju subjekte podrške i koalicije za efikasno zastupanje, definišu taktike javnog zastupanja.

Dodatno, učesnici su se upoznali i s pojmovima definisanja poruke javnog zastupanja, pojmom lobiranja i značajem lobiranja i zagovaranja u toku rada u NVO sektoru.

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s Centrom za razvoj NVO, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. 

 

Pripremila: Anđela Miličić 

Tokio je prije par dana predstavio zvanične maskote za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2020.

Maskota za Olimpijadu u Tokiju nazvana je Miraitova, a za Paraolimpijadu Someiti. Nacrte za maskote izabrali su đaci iz cijelog Japana.
Miraitova je kombinacija japanskih riječi za budućnost i vječnost, a Someiti potiče iz popularne vrste pupoljaka trešnjinog cvijeta "Someijošino" i podsjeća na engleski izraz "so majti" (so mighty) koji znači tako moćan.


"Ove maskote su vaši prijatelji, vi ste iz cijele zemlje pomogli da se izaberu, vjerujem da je pet miliona djece pomoglo da se ovo izabere, a i ime smo zajedno odabrali, tako da Olimpijada pripada svima", rekao je na ceremoniji predsjednik Tokijskog organizacionog komiteta za Olimpijadu 2020. Joširo Mori.
Organizatori su rekli da par futurističkih likova kombinuju tradiciju i inovaciju.
Olimpijske igre u Tokiju biće održane od 24. jula do 9. avgusta 2020.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, u ponedeljak 20. avgusta, s početkom u 11:00 časova organizovaće info štand u Herceg Novom.

Pomenuta aktivnost se organizuje u cilju podizanja svijesti među opštom javnosti o pravima osoba s invaliditetom, ali i promovisanja materijala koji je izrađen za potrebe projekta.

Kako bi razgovarali o značaju Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore formirane u sklopu projekta, planirano je organizovanje šest jednodnevnih info štandova u šest crnogorskih gradova. Do sada je Udruženje organizovalo tri info štanda i to: u Nikšiću, Bijelom Polju i na Žabljaku. Na info štandovima projektni tim iz UMHCG će razgovarati s građanima o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, razmjenjujući s njima stavove i odgovarajući na pitanja i dileme građana. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada kojeg sprovode UMHCG i CRNVO uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. 

Pripremila: Anđela Miličić

Nakon teksta Gugl na tastaturama postavio Morseovu abecedu namijenjenu osobama s invaliditetom  donosimo vam iskustvo Tanje Finlejson, promoterke ove tehnologije.  

 

“Nekoliko doktora reklo je mojim roditeljima da vjerovatno neću ništa da priuštim, i predložilo im da me smjeste u instituciju. Srećom, moji roditelji  nisu poslušali savjet, odgajali su me kao svako drugo dijete, i nisu očekivali ništa manje od mene tokom mog djetinjstva. Morala sam da jedem svoju večeru prijee nego dobijem dezert, morala sam da idem na spavanje “na vrijeme” i upadala bih u nevolje u slučaju da “pokupim” svog starijeg brata da ide sa mnom.”, priča Tanja.

Jedina razlika, kako kaže, je bila u tome što nisam bila u stanju da komuniciram vrlo efikasno; u suštini, mogla sam samo da odgovorim na "da" i "ne" pitanja. Kada sam bila dovoljno odrasla za čitanje, koristila sam bilježnicu s oko 200 riječi na njoj. Koristila sam štapić kako bih upisivala riječi.

Ona navodi da je nekoliko godina kasnije, njen otac odlučio da ona proba mašinu za kucanje i pritisne ključeve glavom. “Nevjerovatno, moj rječnik je rastao. Mama me više nije oblačila, mogla sam reći svom bratu, i konačno imala sam priliku nadmašiti s pitanjem mog oca. Potpuno sam sigurna da mom tati nije, na bilo koji način, žao što mi je dozvolio da probam mašinu za kucanje. Ha!" nastavlja veselo Tanja. 

Tanja priča da je nekoliko godina kasnije, bila među četvoro izabranih da učestvuju u studiji za neverbalno djecu na Univerzitetu u Vašingtonu. Studiju je vodio Al Ros (Al Ross), koji je napisao program finansiranja grantova za stvaranje Morseovog komunikatora za djecu s invaliditetom. Morzeov kod, koji je komunikacioni sistem koji datira iz 1800-ih, omogućio nam je da izgovorimo riječi i komuniciramo samo pomoću dva dugmeta: tačku "." i crticu "-".
"Uređaj je bio revolucionaran. Pretvorio bi moj Morseov kod u slova, a onda bi glasno progovorio na engleskom i imao je mali štampač u njemu. Mogla sam da aktiviram svijetlo ako "podignem ruku na času". U početku sam pomislila da je učenje Morzeovog koda gubljenje vremena, ali ubrzo sam saznala da mi je dao potpunu slobodu s mojim riječima, i po prvi put sam mogla razgovarati s lakoćom, bez lomljenja vrata. Škola je postala zabavna, umjesto iscrpljivanja. Mogla sam da se fokusiram na svoje studije i da imam prava razgovorati s svojim prijateljima po prvi put. Takođe, nije mi trebala odrasla osoba svakog trenutka u školi, i to je bilo zadivljujuće.

"Moje iskustvo s komunikatorom Morseovog koda dovelo me je do partnerstva s Guglom na donošenju Morseovog koda u Džibord. Blisko sarađivanje s timom, pomoglo je u dizajnu rasporeda tastature, dodali smo Mors sekvence u auto-sugestije iznad tastature i razvili postavke koje omogućavaju ljudima da prilagođavaju tastaturu prema svojim jedinstvenim potrebama. Morseov kod na tastatura na Džibord-u omogućava ljudima da koriste Morseov kod (tačke i crtice) za unos teksta umjesto regularne (KVERTI) tastature. Džibord za Android omogućava vam da spojite spoljne prekidače na uređaj, tako da osoba s ograničenom pokretljivošću može raditi na uređaju.", priča Tanja. 

Uzbuđen sam od pomisli da vidim šta će sve ljudi razviti uz pomoć Morseovog koda - bilo da je to tastatura poput Džibord-a, igre ili obrazovne aplikacije, mogućnosti su beskrajne. Većina tehnologija danas je dizajnirana za masovno tržište. Nažalost, to može značiti da su osobe s invaliditetom zanemarene. Razvijanje komunikacionih alata kao što je ovo je važno jer za mnoge ljude jednostavno čini život stvarnim. Sada, ako neko želi probati Morse kod, oni mogu da koriste telefon u džepu. Samo preuzimanjem aplikacije, svako može da komunicira s Morseovim kodom.

Kada sam prvi put bila u stanju komunicirati kao dijete, prvi osećaj koji sam imala je bio: "Vau, prilično je daleko!"

Prva stvar koju sam kucala je "Ti si stari prdonja, tata!" Tada sam ga prvi put vidjela kako se smije sa suzama u očima; Još uvijek ne znam da li sam ga stvarno nasmejala ili sam ga učinila tužnim! Vjerovatno pomalo i jedno i drugo.

 

Prevela: Marina Vujačić

Izvor: Google

 

Najpoznatiji pretraživač na svijetu Gugl (Google) je kod tastatura (iOS, Android) implementirao “Morseov kod” (“Morse code”), odnosno Morseovu abecedu.

Morseov kod, odnosno Morseova abeceda je abeceda (kod) razvijen tokom 19. vijeka kako bi se mogle slati poruke preko električnih telegrafa. Niste mogli slati telegrafe kao što možete danas, nego ste mogli slati signale (tačke i crtice), od kojih se Morseov kod zapravo i sastoji. Tokom ovih 200 godina se Morseov kod koristio na mnogo načina, ali danas ga, zbog njegove pristupačnosti i jednostavnosti, većinom koriste osobe s invaliditetom, tačnije osobe s oštećenjem vida i/ili sluha.

Morseova abeceda se sastoji od serije tački i crtica koje su zapravo slova (A je “.-“, T je “-“, U je “..-” itd.)

Gugl sada na svojoj tastaturi DžiBord (GBoard) nudi input metodu koja se zove Tastatura na Morseovoj azbuci (“Morse code keyboard”.) Taj projekat je razvijen u saradnji s Tanjom Finlejson (Tania Finlayson), koja je ekspert za ovakvu tehnologiju. Naime, ona je osoba s cerebralnom paralizom i zna važnost iste za relativno normalnu komunikaciju s drugim osobama.

Ako želite da naučite Morseovu abecedu, Gugl je razvio „Igrice za savladavanje kucanja na Morseovoj azbuci“ (“Morse Typing Training game”) (Android, iOS, desktop). Kroz ovu igru možete naučiti ovu abecedu za sat vremena.


Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: In portal

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, u utorak 31. jula, s početkom u 10.30 časova oraganizovaće info štand na Žabljaku.

Pomenuta aktivnost se organizuje u cilju podizanja svijesti među opštom javnosti o pravima osoba s invaliditetom, ali i promovisanja  materijala koji je izrađen za potrebe projekta.

Kako bi razgovarali o značaju Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore formirane u sklopu projekta, planirano je organizovanje šest jednodnevnih info štandova u šest crnogorskih gradova. Do sada je Udruženje organizovalo dva info štanda u Nikšiću i Bijelom Polju.

Na info štandovima projektni tim iz UMHCG će razgovarati s građanima o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, razmjenjujući s njima stavove i odgovarajući na pitanja i dileme građana. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada kojeg sprovode UMHCG i CRNVO uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. 

Pripremila: Anđela Miličić

 

Golbal reprezentacija Crne Gore na B Prvenstvu Evrope u poljskom Horozovu igraće u grupi A sa selekcijama Grčke, Ukrajine, Izraela i Mađarske, odlučeno je žrijebom.

Šampionat će biti održan od 22. do 30. septembra.

U grupi B će nastupiti reprezentacije Španije, Portugala, Poljske, Velike Britanije i Slovenije.

"Pripreme za Evropsko prvenstvo u Poljskoj su u punom jeku. Očekuje nas izuzetno jaka i kvalitetna grupa, četiri neizvjesna meča u grupi. S Izraelom i Mađarskom smo ove godine igrali u Srednjeevropskoj ligi, dok Grčku dobro poznajemo s prošlogodišnjeg prvenstva C divizije. Ekipa Ukrajine, koja je prošle godine ispala iz A divizije je prvi favorit grupe", rekao je selektor golbal selekcije Nikola Čurović. 

Po propozicijama, prve tri ekipe se sele u A diviziju, dok posljednje tri ispadaju u C diviziju. 

"Mislim da nasa ekipa ima kvalitet da ispuni zacrtani cilj a to je opstanak u B diviziju", dodao je Čurović.

Evropsko prvenstvo u Poljskoj će biti drugi nastup golbal reprezentacije Crne Gore na velikim takmičenjima, nakon što je prošle godine u debitantskom nastupu osvojila srebro na Evropskom prvenstvu C divizije u Moldaviji i izborila plasman u B diviziju.

 

Izvor: portal Vijesti

Pripremila: Anđela Miličić

 

Strana 24 od 26

Back to top