Kristian

Kristian

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta OsnaŽENA, zapOSIena, uključena  organizuje Info dan s poslodavcima o zapošljavanju žena s invaliditetom. Info dan će biti organizovan u Petnjici, u srijedu, 28. oktobra 2020, s početkom u 12.00 časova, u zgradi Opštine. 

U uvodnom dijelu održaće se i tribina o pravima osoba s invaliditetom, tako da će u okviru pomenutog događaja, između ostalog, biti i riječi o obavezi države i lokalne samouprave u kontekstu izjednačavanja mogućnosti za OSI, te poštovanja osnovnih načela ljudskih prava OSI, s posebnim naglaskom na oblast zapošljavanja i rada.

Cilj Info dana je uticaj na percepciju poslodavaca o mogućnostima i sposobnostima OSI, kao i  podsticanje zapošljavaja žena i djevojaka s invaliditetom, ali i stvaranje adekvatnijih uslova njihovog rada i odsustva diskriminacije. 

Ovom prilikom će svi poslodavci biti informisani o mogućnostima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, s posebnim fokusom na podsticanje zapošljavanja žena s invaliditetom, i podstaknuti da, umjesto plaćanja posebnog doprinosa zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom, zaposle OSI i tako utiču na rješavanje situacije na tržištu rada, nađu kvalitetnu radnu snagu i unaprijede svoje poslovanje. Fascilitatorke na Info danu će biti Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG-a i Anđela Radovanović, programska menadžerka UMHCG-a, dok će na tribini govoriti Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG-a.

Sadržaj Info dana biće motivaciono – edukativnog karaktera a biće podijeljena i Brošura o pravima žena s invaliditetom na rad i zapošljavanje, i ispromovisan Informator na istu temu. Info danom će biti obuhvaćene sljedeće teme: modeli pristupa invaliditetu, višestruka i intersekcijska diskriminacija žena s invaliditetom, garancije prava na rad i zapošljavanje u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, pravo na zaštitu i zdravlje na radu i sl.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru granta dodijeljenog od strane Mreže žena Kosova, u partnerstvu sa Centrom za ženska prava i partnerima iz Koalicije organizacija koje se bave pravima žena na Zapadnom Balkanu, preko Fonda žena Kosova. Ovi grantovi su dio inicijative ”Unaprjeđenje radnih prava žena“, koju finansira Evropska unija, a sufinansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju. Organizacije, članice Koalicije angažovane u njenom sprovođenju su: Mreža žena Kosova, Fondacija Kvinna till Kvinna iz Švedske preko svog predstavništva u Srbiji, Reactor Research in Action – Istraživanje na djelu iz Severne Makedonije, Centar rodnog saveza za razvoj iz Albanije, Helsinški Parlament Građana u Banja Luci iz Bosne i Hercegovine, i Centar za ženska prava iz Crne Gore.

Prijave zainteresovanih poslodavaca mogu se slati na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 27. oktobra u 15.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 068/201-925.

Napomena: Info dan će se održati u skladu sa aktuelnim mjerama zaštite zdravlja propisanim od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT-a).

 

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Aktivisti organizacija OSI i LGBTQ očekuju da se parola zavadi, pa vladaj koja je do sada imala priličnu primjenu, izbaci iz upotrebe i promoviše tolerancija, prihvatanje i podržavanje svih različitosti

Dugogodišnji aktivisti organizacija osoba s invaliditetom (OSI) i LGBTQ+ zajednice očekuju od nove vlasti da unaprijedi njihova prava i u praksi i ističu da do sada tri pobjedničke koalicije nijesu uradile ništa obećavajuće.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić za Vijesti je kazala da nova vlast treda da izgradi istinski partnerski odnos sa reprezentativnim organizacijama OSI, kako se ne bi dešavalo, kao do sada, da ne budu uključeni u važne procese.

"Mislim da su sva pitanja u odnosu na identitetska pala u drugi plan, i to nije prvi put. Mi još od referenduma imamo konstantno vraćanje na identitetska pitanja, ovaj put doduše najjače jer je to pitanje pojačano vjerskim. Međutim, očekujemo da se parola "zavadi, pa vladaj" koja je do sada imala priličnu primjenu, izbaci iz upotrebe i promoviše tolerancija, prihvatanje,podržavanje svih različitosti i da se o ljudskim pravima ne raspravlja, već da se beskompromisno zagovaraju,garantuju, promovišu i primjenjuju, ali i da oni pojedinci koji su do sada izjavama ili djelima kršili ljudska prava (pa i oni koji pripadaju novoj vlasti) ne dobiju prostora i mjesta na pozicijama odlučivanja, rekla je Vujačić.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegro Danijel Kalezić ističe da od nove vlasti očekuje punu posvećenost na ostvarivanju ljudskih prava LGBTQ+ osoba, te da su to pokazale potpisanim sporazumom u kom je naznačeno da će poštovati sve međunarodne obaveze.

"Sve članice buduće vlasti sporazumom garantuju otvorenu i direktnu podršku jednakosti LGBTI osoba u društvu. Naša ljudska prava su jedan od temelja vrijednosti savremene Evrope. Zaštita naših ljudskih prava dio je i međunarodno preuzetih obaveza Crne Gore i evropskih standarda, a sporazum novoformirane većine u parlamentu jasno govori o poštovanju svih međunarodnih obaveza i dostignutih standarda savremenih evropskih društava. Naša zajednica uvažava vrijednosti i stavove unijete u sporazum jer je iz njih jasno da će buduća vlast značajno raditi na unapređenju položaja LGBTI osoba, rekao je Kalezić.

Mandatar za sastav nove vlade Zdravko Krivokapić ranije je na pitanje kako će spriječiti eventualni uticaj Crkve na dalju izgradnju sekularnog društva sa punim poštovanjem svih ljudskih prava, uz poseban osvrt na prava LGBTI i prava na abortus, odgovorio da sve što je doneseno kao zakonsko rješenje oni će poštovati, ali "koliko to mi eksponiramo, mi smo u svemu prešli mjeru i ta mjera mora da bude odnos svega".

Kalezić je istakao da je posao budućeg premijera da se zalaže za jednakost, dobrobit i punu društvenu prihvaćenost svih ljudi u zemlji koju vodi:

"Mjerenje eksponiranja seksualne orijentacije nije u opisu njegovog posla, kao ni davanje bilo kakve kvalifikacije o bilo kojoj drugoj društvenoj grupi ili osobi, na bilo koji način. Nisam želio da izjavama za medije na bilo koji način utičem na proces dogovora o formiranju nove vlasti".

Kalezić je naglasio i to da, oslanjajući se na Ustav i zakone koje osiguravaju sekularizam i prema kojima su vjerske zajednice odvojene od države,nema bojazan da će Crkva uticati na prava LGBT.

Izvršna direktorica UMHCG podsjetila je da se nijedna politička partija ili grupacija u predizbornoj kampanji ili u postizbornom periodu nije mnogo osvrtala na prava OSI.

"S jedne strane, bolje je što nijesu mnogo obećavali jer smo se obećanja i do sada naslušali, ali s druge strane moraju znati da očekujemo mnogo više jer sada imaju vlast, i moć odlučivanja. Doduše, nadamo se da će imati i resurse za sprovođenje odluka jer je ekonomska situacija, ali i korupcija, takva da nijednoj novoj vlasti neće biti lako. Iako nova vlast u tom smislu ima težak zadatak, ne znači da ćemo mi odustati od naših zalaganja i principa, rekla je Vujačić.

Kalezić je kazao da se nijedna partija nije zalagala ni za LBGTQ+ prava.

"Tu nažalost nemam šta da komentarišem jer konkretnih postupaka u pregovorima za formiranje nove Vlade u smislu osvrtanja na ljudska prava LGBTI zajednice nije bilo tokom tog procesa, rekao je on.

Kalezić i Vujačić su kazali da Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. pokazao da jeste postignut određeni napredak,ali da mnogo posla predstoji.

"Evropska komisija u izvještaju naglašava činjenicu da Crna Gora treba da poveća kapacitet pravosudnog sistema za rješavanje zločina iz mržnje i govora mržnje i da osigura da se takvi slučajevi uredno prijavljuju, istražuju, procesuiraju i adekvatno sankcionišu. Pored toga u izvještaju se očekuje da Crna Gora poveća kapacitet institucija za zaštitu od diskriminacije. Izvještaj posebno naglašava činjenicu da se naša prava i dalje redovno osporavaju, posebno u medijima i na društvenim mrežama. To često čine i neki politički i vjerski predstavnici, kazao je Kalezić.

Znakovni jezik da bude u službenoj upotrebi

Vujačić je naglasila da nova vlast mora obezbijediti adekvatnu primjenu Akcionog plana za preporuke Komiteta UN o pravima OSI, priznati i definisati status i podršku reprezentativnim organizacijama OSI i usvojiti Zakon o znakovnom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi.

Izvještaj Evropske komisije ponavlja sva dosadašnja zapažanja i neka dodatno pojašnjava od neusklađenosti zakona s međunarodnim standardima, višestruke diskriminacije, nepristupačnosti i nedostupnosti javnih objekata i usluga, nerješavanja pitanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, probleme u priznavanju i promociji znakovnog jezika i brojne druge, rekla je Vujačić.

Izvor: Vijesti

Danas se u svijetu obilježava 24. oktobar kao Međunarodni dan osoba s poliomielitisom. Tim povodom, donosimo vam priču o Džudit Hjuman (Judith Heumann), američkoj aktivistkinji za prava osoba s invaliditetom i međunarodno priznatoj liderki u zajednici osoba s invaliditetom. Zagovornica je ljudskih prava koja se odnose na osobe s invaliditetom. Njeno djelovanje kroz aktivnost nevladininih organizacija imalo je veliki značaj 1970-tih godina, kroz politike o ljudskim pravima koja su imala benefite za djecu i odrasle s invaliditetom. Dok je radila u Svjetskoj banci, vodila je integraciju prava osoba s invaliditeom i imala doprinos u međunarodnom razvoju. U periodu od 2010. do 2017. bila je savjetnica bivšeg američkog predsjednika, Baraka Obame. 

Njena posvećenost pravima osoba s invaliditetom potiče iz njenih ličnih iskustava. Imala je dječju paralizu (poliomielitis) kao beba od 18 mjeseci i većinu svog života koristi kolica za kretanje. Njeni koraci ka borbi za prava osoba s invaliditetom počeli su s njenim odlaskom na fakultet, gdje je organizovala razne događaje i protestne skupove s kolegama s fakulteta, koji su isto osobe s invaliditetom. Poznata je po tome da je ona postala prva osoba u kolicima za kretanje koja je predavala u jednoj osnovnoj školi u Njujorku, u periodu od tri godine.

Ona za svoj invaliditet kaže: Osobe s invaliditetom se ne razlikuju od bilo koje druge grupe ljudi širom svijeta. Uz adekvatne mogućnosti i podršku, sposobni smo da doprinesemo ekonomskom i socijalnom napretku naših zajednica. Ljudi mogu da steknu invaliditet u bilo kom trenutku svog života kao rezultat povreda na radu i van rada

U oktobru 2015. posjetila je Crnu Goru i tom prilikom razgovarala s predstavnicima organizacije osoba s invaliditetom (OOSI) u želji da prenese svoje iskustvo na polju djelovanja rada OOSI. 

Takođe je u okviru jednog projekta koji je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore sprovodilo u martu 2019. poslala video poruku mladima s invaliditetom, u kojoj je pozvala mlade da vjeruju u sebe, da nastave da rade na cross-disability način, da se fokusiraju na kreiranje snova,  ali i da budu aktivni u borbi za svoja prava, da uče kako da rade na politikama, ne prihvataju “ne” za odgovor i da uvijek traže načine kako da to “ne” postane “da”.  

Poruku možete pogledati na sledećem linku.

 

Izvor: www.actionctr.org  i www.disabilityinfo.me

 

Pripremile: Iva Mijović, Anđela Miličić

četvrtak, 22 oktobar 2020 12:18

Istorijat Bijelog štapa

Umjetnik Džems Bigs (James Biggs) iz Bristola tvrdio je da je on izmislio bijeli štap 1921. nakon što je nesretnim slučajem izgubio vid. Kako bi ga vozači što lakše primijetili, obojio je svoj štap za šetnju bijelom bojom. Trebalo je, međutim da prođe još deset godina da bi bijeli štap bio priznat od strane društva.

U februaru 1931. u Francuskoj je pokrenuta kampanja na nacionalnom nivou, tj. da sve osobe oštećenog vida u državi dobiju bijele štapove; do tada ih je imala nekolicina i predstavila plan za kretanje osoba oštećenog vida s bijelim štapom u Francuskoj. O ovoj kampanji pisalo se i u britanskim novinama što je dovelo do sličnog plana finansiranog od strane (Rotari) Rotary klubova širom Velike Britanije.

U maju 1931. godine Bibisi (BBC) je u svojim radio emisijama preporučivao da bi osobe oštećenog vida trebale nositi bijeli štap koji će na svjetskom nivou biti prepoznat kao simbol prepoznavanja osoba potpuno i djelimično oštećenog vida. Dugi bijeli štap koje nemaju oštećenje vida daje do znanja da se u njihovoj okolini nalazi osoba oštećenog vida, te da prema tome prilagode svoje ponašanje.

Uvođenje bijelog štapa u Sjevernoj Americi pripisuje se organizaciji Lajons klub internešnel (Lion’s Club International). Tako je 1930. član ovog kluba spazio čovjeka  oštećenog vida kako uz pomoć crnog štapa pokušava da pređe ulicu. Uvidjevši da je crni štap bio jedva vidljiv vozačima,  Lajons kluba (Lion’s Club) odlučio je da crni štap zamijeni štapom bijele boje kako bi ga učinio što vidljivijim. 1931. ovaj klub je započeo je s nacionalnim programom promovisanja korišćenja bijelog štapa za osobe oštećenog vida.

Dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka osobe oštećenog vida kretale su se držeći štap dijagonalno u istoj poziciji i uloga štapa bila je simbolična – štap je samo predstavljao znak raspoznavanja.

Za potrebe vojnih veterana oštećenog vida iz Drugog svjetskog rata u Sjdenjenjim Američkim Državama (SAD) doktor Ričard Hover (Richard Hoover) je donekle promijenio štap i razvio metodu “dugog štapa” ili “Hooverovu” metodu kretanja  pomoću štapa. Takvi štapovi zamišljeni su tako da se koriste kao pomagalo pri kretanju, čime im je vraćena njihova izvorna uloga sredstva za kretanje, istovremeno zadržavajući simboličnu ulogu prepoznavanja osoba oštećenog vida.

Prva posebna Uredba o bijelom štapu je izdata u decembru 1930. godine u Peoriji, Savezna država Ilinois. Ona je omogućila zaštitu pješaka oštećenog vida i davala im pravo prednosti kad su nosili bijeli štap.

Ranih šezdesetih više državnih organizacija i ustanova za rehabilitaciju i pomoć osobama potpuno i djelimično oštečenog vida u Sjedinjenim Američkim Državama podsticalo je Kongres da 15. oktobar proglasi Danom bijelog štapa u svih 50 saveznih država.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Lindon Džonson (Lyndon B. Johnson), proglasio je 15. oktobar Danom bijelog štapa i tako ušao u istoriju, a između ostalog rekao je: U našem društvu bijeli štap je postao jedan od simbola mogućnosti osoba oštećenog vida da se samostalno kreću.

 

Izvor: sajt Saveza slijepih Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je u okviru aktivnosti Izrade priručnika o zaštiti i spašavanju u elektronskom i drugim pristupačnim formatima s predlogom protokola izradilo i Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom (OSI) i postupanju prema OSI u slučaju elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.

Smjernice se odnose na pojašnjavanje osnovnih pojmova u vezi s elementarnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i drugim nesrećama, ključnim pojmovima iz Zakona o zaštiti i spašavanju Crne Gore, kao što su rizik, katastrofa, vanredni događaj, humanitarna pomoć i prepoznate opasnosti koje ugrožavaju Crnu Goru, kao i savjete za osobe s invaliditetom kako mogu prepoznati takve situaciji i samozaštititi se i tražiti pomoć od nadležnih službi. Takođe, Smjernice sadrže i savjete za subjekte u sistemu zaštite i spašavanja o načinima postupanja s OSI u takvim situacijama.

Pitanje postupanja prema OSI u situacijama rizika, vanrednim situacijama i humanitarnim krizama definisano je članovima 11 i 32 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Naime, Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom u svom članu 11 definiše da će Države potpisnice preduzeti, u skladu sa svojim obavezama prema međunarodnom pravu, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima, sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita i sigurnost osoba s invaliditetom u situacijama rizika, uključujući situacije oružanih sukoba, humanitarne krize i pojave prirodnih katastrofa.

Svaka država mora težiti organizovanom, opremljenom i obučenom stručnom kadru koji bi se pravovremeno i na odgovarajući način ponašao u situacijama rizika i vanrednim događajima. Pritom, adekvatna zaštita ne podrazumijeva samo adekvatno postupanje u vanrednim stanjima, već i preventivne aktivnosti zaštite, ali i aktivnosti oporavka nakon u slučaju elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.

Naime, Smjernice su prvenstveno namijenjene osobama s invaliditetom, ali su korisne široj javnosti uključujući i građane/ke. Sadržaj se odnosi na smjernice o postupanju OSI u slučaju vanredne situacije, reakciji prilikom vanrednih situacija, važne brojeve telefona koje mogu pozvati, kao i smjernice o postupanju subjekata u sistemu zaštite i spašavanja: službi zaštite i spašavanja, posebno vatrogasaca spasilaca, policije, i hitne medicinske pomoći prema osobama s invaliditetom u vanrednim situacijama.

Smjernice su izrađene u okviru projekta 112  - Koraci ka sigurnOStI, finansijski podržanog od strane Ministarstva unutrašnjih poslova posredstvom Konkursa za raspodjelu sredstava Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje. Projektom se želi doprinijeti unaprjeđenju informisanja i zaštiti OSI u situacijama rizika i drugim vanrednim i kriznim situacijama u Crnoj Gorikroz promovisanje značaja i vrste pristupačnih protokola i servisa u oblasti zaštite i spašavanja OSI na nacionalnom i lokalnom nivou Crne Gore, iniciranje adekvatnih garancija i poštovanja prava OSI u domaćim javnim politikama u oblasti zaštite i spašavanja u skladu s međunarodnim standardima. 

Na linku ispod možete preuzeti dokument.

Volonterke i volonteri novoosnovane Mreže volontera, mladi bez invaliditeta i mladi s invaliditetom, učenice i učenici iz različitih srednjih škola, s cijele teritorije Crne Gore (Podgorica, Nikšić, Kolašin, Berane, Tivat, Herceg Novi), na Evoluacionom sastanku Mreže volontera izradili su Strateški plan Mreže volontera za dvogodišnji period. Plan osim opštih i specifičnih ciljeva sadrži mjere, aktivnosti, indikatore ishoda i uspjeha, rokove i odgovorne za realizaciju, ali i resurse i sredstva.

Naime, cilj Evaluacionog sastanka je bio diskutovanje o rezultatima sprovedenom mapiranja potreba mladih s invaliditetom u srednjim školama i zajednici, a jedna od ključnih aktivnosti je bila i izrada Plana aktivnosti Mreže volontera za narednu godinu, čijoj su izradi doprinijeli koordinatori Mreže volontera ispred srednjih škola u Crnoj Gori u kojima su uključeni i učenici s invaliditetom.

Evaluacionom sastanku Mreže volontera prisustvovalo je 14 učenica i učenika, među kojima su bile i učenice, odnosno učenici, koji su se priključili Mreži nakon njenog formiranja, tj. oni koji nijesu prisustvovali treningu za vršnjačke edukatore održanom u februaru ove godine, kada je i pokrenuta cijela inicijativa. Teorijska predavanja pratio je praktični dio koji je podrazumijevao radionice, prikazivanje filmova s pratećim diskusijama, vježbe, društvene igre edukativnog karaktera i rad u grupama. Tokom sastanka poseban akcenat je stavljen na temu: Modeli pristupa invaliditetu o kojoj se govorilo i na prethodno održanom Treningu za vršnjačke edukatore

Ostale teme obuhvaćene Sastankom su: Procjena potreba OSI, Strateško planiranje i Swot analiza u okviru koje je po grupama ista urađena i za novoosnovanu Mrežu volontera. Učesnice i učesnici su upoznati s ciljem strateškog planiranja, važnim aspektima strateškog planiranja kao što su aktuelni kontekst, zainteresovane strane, mandat i nadležnosti Mreže, a definisali su i viziju i misiju. 

Tako je vizija Mreže volontera: Mladi volonteri na pragu promjena za ravnopravnost OSI, dok je njena misija: Mreža volontera promoviše i podstiče podizanje svijesti i adekvatan pristup prema mladima s invaliditetom, sprovodi mapiranje njihovih potreba i zagovara i obezbjeđuje izjednačavanje mogućnosti i podršku zasnovanu na individualnim potrebama svih mladih s invaliditetom.  

Na Sastanku su pored pomenutih tema predstavljeni i rezultati istraživanja dobijenih kroz aktivnost Mapiranje potreba mladih s invaliditetom u njihovim školama i zajednicama koje je korišćeno kao baza za nacrt Plana rada Mreže volontera u srednjim školama u Crnoj Gori, a na osnovu koga će se sprovoditi aktivnosti u narednih godinu dana. 

S obzirom na to da je Mreže volontera projektno finansirana do 15. oktobra tekuće godine, nadamo se da će u narednom periodu biti podržana od strane društveno odgovornih kompanija u Crnoj Gori, kojima su i upućene molbe za sponzorstvo Mreže. 

Evaluacioni sastanak Mreže volontera je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, kao jednu od aktivnosti projekta Mladi zajedno za promjene (Youth together for change), podržanog od strane Unicef kancelarije u Crnoj Gori.



U cilju adekvatnijeg i blagovremenog prepoznavanja situacija rizika i vanrednih situacija, posebno elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, te radi adekvatnijeg postupanja prema OSI u takvim situacijama, i nakon njih u cilju adekvatnog oporavka UMHCG je izradilo Priručnik i smjernice o postupanju osoba s invaliditetom i postupanju prema osi u vanrednim situacijama s prijedlogom sadržaja protokola, a u cilju pristupačnih i lako razumljivih informacija izrađena je i video animacija koja je prevedena i na znakovni jezik. 

Video animacija je izrađena u okviru projekta 112 – Koraci ka sigurnOStI, finansijski podržanog od strane Ministarstva unutrašnjih poslova posredstvom Konkursa za raspodjelu sredstava Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje. Projektom se želi doprinijeti unaprjeđenju informisanja i zaštiti OSI u situacijama rizika i drugim vanrednim i kriznim situacijama u Crnoj Gori, kroz promovisanje značaja i vrste pristupačnih protokola i servisa u oblasti zaštite i spašavanja OSI na nacionalnom i lokalnom nivou Crne Gore, iniciranje adekvatnih garancija i poštovanja prava OSI u domaćim javnim politikama u oblasti zaštite i spašavanja u skladu s međunarodnim standardima. 

Video animacija je prvenstveno namijenjena osobama s oštećenjem sluha i osobama s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, ali je korisna svim drugim javnostima uključujući i građane/ke. Animacija sadrži smjernice o postupanju OSI u slučaju vanredne situacije, reakciji prilikom vanrednih situacija, važne brojeve telefona koje mogu pozvati, kao i smjernice o postupanju subjekata u sistemu zaštite i spašavanja: službi zaštite i spašavanja, posebno vatrogasaca spasilaca, policije, i hitne medicinske pomoći prema osobama s invaliditetom u vanrednim situacijama.

Pozivamo medije da objave smjernice kako bi doprinijeli podizanju svijesti o važnosti ove teme, ali i doprinijeli informisanju osoba s invaliditetom i subjekata u sistemu zaštite i spašavanja. Animacija je dostupna ovdje.

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori i dalje mnoge osobe s invaliditetom (OSI) upisuju fakultete u koje mogu da uđu i u njima borave, a ne one koje žele i za koje imaju talenta, zbog čega je potrebno veće zalaganje za inkluzivno obrazovanje.

To je saopšteno na onlajn konferenciji povodom Dana ERASMUS+ programa, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u okviru projekta EU4ME, koji realizuje Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore. 

Predstavnica UMHCG Anđela Radovanović kazala je na panelu Mogućnosti učešća mladih s invaliditetom u ERASMUS+ programu da se i danas djeca s invaliditetom unose u škole „dok pričamo o digitalizaciji obrazovanja“. 

„I dalje je većina crnogorskih osnovnih i srednjih škola potpuno nepristupačna za osobe s invaliditetom. I dalje mnoge OSI upisuju one fakultete u koje mogu da uđu i u njima borave, a ne one koje žele i za koje imaju talenta. I dalje su nastavni proces i materijali u nepristupačnim formatima, s profesorima nerijetko nespremnim ne da bilo kome izađu u susret, već da ispune svoju zakonsku obavezu“, rekla je Radovanović

Prema njenim riječima, u takvim okolnostima, teško je očekivati od studenata s invaliditetom da se usude otići na razmjenu. 

„Isto tako je teško očekivati da studenti s invaliditetom iz drugih zemalja dođu u Crnu Goru. Svi smo svjesni benefita kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja na svim nivoima. Svjesni smo koliko znače iskustva učenja i života u inostranstvu, izlazak iz zone komfora u kojoj ste bezbjedni i ušuškani, a nekad i prezaštićeni. Kako vas oblikuju kao ličnost i donose nove vrijednosti društvu“, navela je Radovanović

Ona je ocijenila da je potrebno svi da radimo još više, da bi nove vrijednosti našem društvu donosili i studenti s invaliditetom.

„Da se zalažemo za pravo inkluzivno obrazovanje, da se ne zadovoljavamo tek završetkom bilo kakvog obrazovanja, već da stremimo uspjesima. Da nam mjerilo vrednovanja ne bude ocjena „poklonjena” zbog predrasude profesora da student s invaliditetom nije u stanju da je zaradi. Da nam kriterijum ne bude ni veći za studenta s invaliditetom koga ćemo pitati i više pitanja kad se ispostavi da, eto, ipak može da nauči. Da stvaramo uslove da svaki student u Crnoj Gori može da studira ono što želi. Da naš prostor visokog obrazovanja postane privlačan studentima s invaliditetom iz inostranstva“, istakla je Radovanović

Prorektorka Univerziteta Crne Gore, Irena Orović, podsjetila je da od 2014. nastoje da primijene afirmativnu akciju za OSI tokom njihovog perioda studiranja, koja je predviđena Zakonom o visokom obrazovanju.

„Jedan od tih principa afirmativne akcije u toku upisa studenata na studijske programe na Univerzitetu koje mogu koristiti i OSI. U međuvremenu, na Univerzitetu su održane i posebne incijative kao i aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje položaja studenata s invaliditetom“, navela je Orović.

Kako je istakla, Univerzitet aktivno učestvuje u Erasmus+ programima, kako kroz niz projekata, tako i kroz realizaciju mobilnosti studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. 

„U periodu od raspisivanja prvog poziva iz Erasmus+ programa, Univerzitet je bilo kao koordinator ili partner učestvovao u realizaciji značajnog broja projekata. Od 2015. do 2020. realizovano je 28 projekata od čega šest koordinatorskih“, navela je Orović.

Ona je istakla da je jedan od najznačajnih projekata koji se tiče studenata s invaliditetom TRANS2WORK – prelaz studenata s invaliditetom od visokog obrazovanja do zapošljavanja, koji je trajao do 2018. 

Predstavnica ERASMUS+ kancelarije u Crnoj Gori, Rina Muhaj, kazala je da su u okviru Erasmus+ programa otvorene razne akcije za učešće institucija visokog obrazovanja u Crnoj Gori u oblasti visokog obrazovanja, pojašnjavajući da studenti s invaliditetom mogu biti direktni ili indirektni korisnici svih tih akcija, „bilo kao pojednici, kroz mobilnost, bilo kroz organizacije kroz projekte izgradnje kapaciteta“.

„U Crnoj Gori, projekti u okviru međunarodne kreditne mobilnosti i projekte u okviru izgradnje kapaciteta su najviše korišćenje akcije. Projekti koji su imali za temu socijalnu inkluziju, u kojoj su ciljna grupa bili studenti s invaliditetom, su dosta doprinijeli inkluzivnom obrazovanju i sistemu visokog obrazovanja u Crnoj Gori“, istakla je Muhaj

Predstavnik Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living – ENIL) Kamil Goungor kazao je, govoreći o incijativi za mlade koji žele da volontiraju u inostranstvu ili svojoj državi, koja je dio Erasmus+ programa, da postoji širok spektar projekata.

„Taj angažman može trajati od dva do 12 mjeseci. Pokriveni su troškovi prevoza, ishrane i smještaja. Za studente u okviru Erasmus+ programa postoji i budžet za inkluziju i pristupačnost“, naveo je Goungor.

On je kazao da ono što je važno za uključivanje volontera u smislu mobilnosti, a što u organizaciji koju predstavlja rade, jeste da aktivnosti započinju nalaženjem volontera, a da nakon toga, pišu projekte koji su posebno prilagođeni njima.

Goungor je pojasnio da nakon odabira volontera, u skladu s njihovim potrebama, pišu zahtjev za budžete. 

„Nekad ne dobijamo puni iznos budžeta koji smo tražili, ali smo fleksibilni i relalizujemo aktivnosti s budžetom koji nam je dat. Vrlo je važno da razgovaramo sa svim volonterima, i da utvrdimo i pojasnimo sve potrebe. Što bolje znamo na početku, to ćemo bolje realizovati akcije“, naveo je Goungor

Istakao je da projekat treba da bude pristupačan u svakoj svojoj fazi, navodeći da treba da ima pristupačan smještaj, prevoz, sredinu i fizioterapeuta. 

Goungor je ocijenio da je Erasmus izuzetna mogućnost koja mijenja život, poručujući da svakoga podstiče da iskoristi mogućnosti i podršku koja je inkluzivna u okviru tog programa.  

Profesorica Pomorskog fakulteta Tatijana Dlabač, podsjetila je u toku diskusije, da je saradnja s UMHCG realizovana u okviru projekta TRANS2WORK

„UCG kontinuirano radi na poboljšanju uslova svih studenata i studenata s invaliditetom. Kad se pogleda period unazad deset godina, dosta stvari se promijenilo na bolje“, navela je Dlabač, ocjenjujući da je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o važnosti tog pitanja. 

Dekanica Filozofskog fakulteta Tatjana Novović, istakla je da ove godine prvi put upisuju na tom fakultetu master studente inkluzije. Kolege s Medicinskog fakulteta će, vjeruje, dati svoju ekspertizu i značajan doprinos realizaciji programa.  

„Što se tiče nas s fakulteta puno toga možemo još uraditi i trudićemo se da radimo. Ono što nam i dalje ostaje kao otvoreno pitanje je da i dalje nedostaje kvalifikacija magistar inkluzivnog obrazovanja na tržištu rada“, navela je Novović.

Predstavnica Zavoda za školstvo Anita Marić rekla je da im je u toj instituciji akcenat na invidiualnom tranziconom planu 1, koji obezbijeđuje kvalitetan prelazak iz osnovne u srednju školu.

„Smatrali smo da je vrlo važno pored indiviualnog tranzicionog plana 1, omogućiti i bolji nači zapošljavanja naših učenika i uputiti ih ka tržištu rada. To smo obezbijedili preko individualnog tranzicionog plana 2, koji nam omogućava pristup tržištu rada na način da smo poslodavce podstakli preko zakonskog okvira da zapošljavaju mlade s invaliditetom“, navela je Marić.

Predstavnica Kancelarije za međunarodnu saradnju UCG, Ana Dragutinović, kazala je da su kroz projekat Jačanje strateškog planiranja u funkciji unapređenja internacionalizacije crnogorskih univerziteta, koji realizuje Rektorat, prepoznali potrebu da se studentima s invaliditetom pruži dodatna podrška za učešće u programima mobilnosti.

„Tako da je projektom planirano da se u Karijernom centru UCG zaposli osoba s invaliditetom koja će se baviti pitanjima studenata s invaliditetom, a posebno im pružati podršku i pomoć prilikom apliciranja za programe mobilnosti“, pojasnila je Dragutinović.

Profesorica Filološkog fakulteta, Milica Vuković Stamatović, ukazala je  na projekat REFLAME u okviru kojeg je jedna od komponenti obuka nastavnika za rad sa studentima s oštećenim vidom i sluhom, koja će se realizovati u narednom periodu. 

Profesorica Pravnog fakulteta Biljana Đuričin kazala je da taj fakultet realizuje projekat Pravne klinike u službi ranjivih grupa, poručujući da bi voljela da u projektu učestvuju i OSI. 

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, kazao je da mu je drago što je čuo da se kroz pomenute projekte pokušavaju otkloniti barijere za studente s invaliditetom.

On je poručio da je Savez slijepih otvoren za saradnju za sve projekte koji imaju za cilj poboljšanje kvaliteta života svih OSI. 

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović, podsjetila je da se taj resor bavi zaštitom od diskriminacije u oblasti obrazovanja, navodeći da, da bi se ona spriječila, moraju biti ispunjeni „neki drugi preduslovi“.

„Potrebno je stvoriti preduslove za nesmetan ulazak na fakultet, pristupačnost informacijama, prevoz do fakulteta, samostalan život, kao i obezbijediti jednakost na svim poljima“, istakla je ona. 

Izvor: PR Centar 



Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje putem Zoom platforme Onlajn konferenciju povodom Dana Erasmus+ programa. Konferencija, u trajanju od dva sata, je planirana za 16. oktobar 2020. s početkom u 10.00 časova

Pomenuti događaj se organizuje s ciljem pokretanja dijaloga o kvalitetnom učešću mladih s invaliditetom u evropskim programima mobilnosti i isticanja važnosti ravnopravnog učešća osoba s invaliditetom u prostoru visokog obrazovanja.

Konferencija će obuhvatiti panel i diskusiju. Na panelu je planirano učešće predstavnika UMHCG, Univerziteta Crne Gore, Erasmus+ kancelarije i Evropske mreže za samostalni život (European Network for Independent Living – ENIL), nakon čega će uslijediti diskusija.

Svi zainteresovani prije Konferencije i tokom njenog trajanja mogu slati pitanja za nekog od govornika/ca na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. , putem Instagram i Facebook stranice UMHCG ili putem Slido platforme dostupne na linku: https://app.sli.do/event/nmnw1jn6

Inkluzivni filmski kamp „Uhvati film 2020 “ je profesionalni program koji pomaže osobama sa invaliditetom učenju filmske produkcije, razvoju filmskog projekta i ovladavanju vještina za pozicije koje im mogu pomoći pri zapošljavanju u filmskoj i medijskoj industriji. 

S druge strane, to je program koji učenicama i učenicima srednjoškolske dobi pomaže da razumiju invalidititet i predstavljanje lica sa invaliditetom na filmu i u medijima. 

Polaznici inkluzivnog filmskog kampa moći će kroz različita predavanja i edukativne sesije uz pomoć profesionalaca-predavača- producenata, reditelja, scenarista, montažera da kreativno i praktično razviju i nadograde svoje profesionalne vještine.

Program će obuhvatiti sve segmente filmske produkcije, pisanje scenarija, upravljanje projektima, snimanje i montažu kratkog filma, pa će kao finalni proizvod imati svoj kratki igrani ili dokumentarni film na kome su polaznici učestvovali kao dio tima. 

Filmovi u kampu će se realizovati pametnim telefonima i za temu će imati invaliditet. 

Program podstiče komunikaciju, samopouzdanje i saradnju kroz digitalno filmsko stvaranje i umrežavanje sa profesionalcima iz svijeta kinematografije. 

Filmovi koji nastanu u okviru Inkluzivnog filmskog kampa „Uhvati film 2020 “ biće prikazani  na Filmskom festivalu “Uhvati film” u Kotoru, Novom Sadu, Banja Luci i Rijeci 2021. godine. 

Filmski kamp će se održati tokom novembra 2020. godine u prostorijama KIC-a Budo Tomović u Podgorici.

Prijave sa kraćom biografijom i kontakt podacima dostaviti na mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 30. oktobra 2020. godine

Broj mjesta je ograničen. 

Inkluzivni filmski kamp „Uhvati film 2020 “ podržan je od strane JU Filmski centar Crne Gore na Konkursu za sufinansiranje projekata komplementarnih djelatnosti. 

Live production doo projekat realizuje u saradnji sa NVU Art 365, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i JU KIC “Budo Tomović”

Strana 1 od 26

Back to top