Marina

Marina

OKCG

Miloš Ranitović je dugi niz godina bio u svjetskom vrhu u skoku u vis, ali je promijenio disciplinu na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu jer je skok u vis izbrisan s liste sportova na Paraolimpijskim igrama. Da situacija po Ranitovića bude još teža, samo dan uoči početka Evropskog šampionata promenjena mu je kategorija u kojoj se takmiči. Prebačen je u mnogo težu, a samim tim i jaču konkurenciju, ali je sa skokom od 6,04 metra ostvario očekivanja i osvojio sjajno sedmo mesto.

Pružio sam maksimum. Zadovoljan sam sto  sam uspio da uđem u finale, što sam uspio da se probijem među osam najboljih i izborim dodatna tri skoka. Ostaje žal što sam dan pred takmičenje prebačen u drugu klasu i što sam morao da se takmičim pet dana ranije u novoj konkurenciji. Nisam imao vremena da se pripremim, aklimatizujem, naviknem na stazu. Samim tim, mogu i te kako da budem zadovoljan”, rekao je Miloš Ranitović.

Prvo mjesto i zlatnu medalju je osvojio Španac Ivan Cano Blanko s 6,77 metara, drugo mjesto i srebrna medalja su pripali Britancu Skineru Zaku sa 6,72 metra, dok je treće mjesto i bronzano odličje osvojio Bugarin Radoslav Zlatanov  sa 6,62 metra.

Crna Gora u utorak neće imati takmičara na borilištu, a dan kasnije na teren, odnosno bacailšte, izaći Radmilo Baranin i Danilo Gojković u bacanju koplja. Baranin slovi za jednog od favorita, a podsećanja radi na prošlom Evropskom šampionatu u italijanskom Grosetu je osvojio zlato u bacanju koplja i srebro u bacanju kugle. Crna Gora se iz Italije vratila sa tri medalje jer je i Marijana Goranović osvojila srebro u bacanju kugle.

Radmilo Baranin i Marijana Goranović su i u Berlinu najveći aduti Crne Gore kada je riječ o osvajanju medalja.

“Goranović je među glavnim favoritima u kugli, ali i u disku nije bez šansi. Baranin ovoga puta koplje baca u težim okolnostima, spojenim kategorima F33/34. U kugli je i dalje jako konkurentan za medalju. Možda i Ranitović u skoku u dalj prekine nesrećnu okolnost vječito četvrtog u skoku u vis. Možda će i Rajković u bacanju koplja biti naš novi ponos”, rekao je Tomić pred polazak naših paraolippijaca u Berlin.

Izvor: Sportklub.rs

Pripremila: Marina Vujačić 

 

 

Berlin će od 20. do 26. avgusta biti domaćin Evropskog prvenstva u atletici za osobe s invaliditetom na kojem će Crnu Goru predstavljati šest sportista u deset disciplina.

U borbu za što bolji plasman, finala i medalje krenuće: Marijana Goranović (bacanje kugle i diska), Radmilo Baranin (bacanje kugla i koplje), Miloš Ranitović (skok u dalj), kao i debitanti na velikim takmičenjima Maja Rajković (bacanje kugle i koplja), Mirnes Ramović (bacanje kugle i diska), Danilo Gojković (bacanje koplja).

Crna Gora već sada može da se pohvali da je ispisana nova stranica uspjeha, s obzirom na to da na Evropsko prvenstvo kreće s najvećim brojem takmičara u istoriji, a cilj je da se iz Berlina, ekspedicija Crne Gore, kao i s prošlog Evropskog prvenstva u italijanskom Grosetu vrati s medaljama. Podsećanja radi, tada je zlatnu i srebrnu medalju osvojio Radmilo Baranin u bacanju koplja i kugle, a srebro je osvojila Marijana Goranović u bacanju kugle.

"Ponosni smo na činjenicu da u Berlin putujemo s najvećim brojem takmičara u istoriji Crne Gore. Pored toga, ambicije su visoke, želimo pobjednička postolja, želimo medalje. Naši glavni aduti sa Marijana Goranović i Radmilo Baranin, ali mnogo očekujem i od ostalih takmičara. Miloš Ranitović je godinama u skoku u vis bio blizu medalje, ali mu je ona uvijek izmicala. Sada će se takmičiti u skoku u dalj, s obzirom na to da je skok u vis izbrisan kao olimpijska disciplina. Poslednje tri godine u kontinuitetu donosimo medalje s velikih takmičenja. Ponosan sam na to. Siguran sam da je reprezentacija u mogućnosti da i iz Berlina donese medalju, ne samo jednu već i koju više", rekao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) Igor Tomić.

Šampionat će otvoriti 22. avgusta Baranin i Gojković u bacanju koplja, a istog dana na bacalište će Ramović u bacanju diska. Dan kasnije Goranović će bacati kuglu, a Rajković koplje. Za 24. avgust zakazan je nastup Baranina u bacanju kugle, dan kasnije na borilišta će Rajković i Ramović u bacanju kugle, a Ranitović u skoku u dalj. Nastup će kompletirati Marijana Goranović 26. avgusta u bacanju diska.

Trener Veljko Čegar je naglasio da je ponosan na činjenicu da je broj takmičara iz Crne Gore u odnosu na Evropsko prvenstvu u Italiji udvostručen.  

"Ne znamo finalne rang liste i spisak učesnika, ali je šampionat u Pljevljima pokazao da smo blizu da ponovimo rezultat iz Groseta i vratimo se bar s jednom medaljom. Hvala sportistima, predsjedniku Tomiću, našim sponzorima i Ministarstvu sporta što su nam omogućili adekvatne uslove za rad i takmičenja. Nadam se da će naši rezultati opravdati očekivanja i da će ubuduće biti više sredstava za pripreme sportista", naglasio je Čegar.

Atletska ekspedicija iz Crne Gore optimizam može da bazira i na odličnim rezultatima koji su ostvareni na Svjetskom prvenstvu prošle godine kada su izabranici Veljka Čegara izborili plasman u pet finala.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.sportklub.rs

Dablin je od 13. do 19. avgusta domaćin Evropskog prvenstva u plivanju za osobe s invaliditetom, na kojem Crnu Goru predstavlja Ilija Tadić. Na pomenutom takmićenju najavljeno je učešće više od 500 sportista iz 40 država Evrope. Tadić je nastupio u disciplini 50 metara slobodno i nije uspio da se plasira u finale trke klase S9. On je s vremenom 1,00,48 minut bio četvrti u grupi 2, odnosno 13. ukupno u kvalifikacijama.

U nedjelju, posljednjeg takmičarskog dana šampionata Tadić je plivao i na 50 metara slobodnim stilom, u kategoriji S9.

Tadić je trku u grupi dva završio na šestom mjestu s rezultatom 27,47 sekundi, odnosno na 12. mjestu u generalnom plasmanu.

Ilija u Dablinu drugi put nastupa na seniorskom prvenstvu Evrope, nakon što je prije dvije godine u portugalskom Funšalu bio šesti na 50 metara slobodno. 

Prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Meksiko sitiju bio je finalista na trkama na 50 i 100 metara slobodno.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

Javni poziv za građane, koji bi da stambeno pitanje riješe kroz projekat "Hiljadu plus" završio se juče, a Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) je od 23. jula do 13. avgusta dostavljeno 1054 zahtjeva.

Iz MORT-a je najavljeno da će dodjela vaučera biti do početka oktobra.

- Još sa sigurnošću ne možemo reći tačan datum, jer to zavisi od ukupnog broja pristiglih aplikacija i obrade podataka - kazao je Televiziji Crne Gore Marko Mirović iz MORT-a.

Kako je naglasio, prvi vaučeri biće dodijeljeni prioritetnim grupama građana - samohranim roditeljima i starateljima, osobama s invaliditetom ili domaćinstvima čiji je član osoba s invaliditetom, domaćinstvima s djecom s invaliditetom, mladima koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

Iz MORT-a su ranije kazali da očekuju da će između 400 i 450 porodičnih domaćinstava riješiti stambeno pitanje, odnosno preko 1.200 građana. Vrijednost projekta je 20 miliona eura. Od toga je deset miliona obezbijedila Vlada posredstvom Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), a sa deset miliona participiraju komercijalne banke, odnosno njih pet koje učestvuju u projektu - NLB, CKB, Lovćen, Erste i Sosijete ženeral Montenegro banka (SGM banka).

Visina fiksne kamatne stope iznosi 2,99 odsto.

Krediti se dodjeljuju određenim ciljnim grupama i to 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba imaju do 35 godina, a 30 odsto ostalim korisnicima.

U ponudi su stanovi iz osam opština - Podgorica, Cetinje, Nikšić, Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Bar, Herceg Novi, od čega najviše u Podgorici - 486.

Kroz projekat je ponuđeno 29 garsonjera, 389 jednosobnih stanova, 199 dvosobnih, 27 trosobnih, i jedan dupleks stan. U ponudi je 512 stanova koji su u različitim nivoima izgradnje, odnosno 133 gotova stana.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Dan

 

 

 

Miloš Ranitović i Marijana Goranović najbolji su atletičari 48. Prvenstva Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom u Pljevljima.

Ranitović je u skoku u dalj, u kategoriji T12, slavio rezultatom 6,24 metra. Taj rezultat po tablicama Svjetske paraolimpijske konferencije vrijedi 689 bodova. Goranović je u bacanju kugle, u kategoriji F 41, trijumfovala hicem od 6,51 metar, a taj rezultat vrijedi 495 bodova. Ranitović je slavio i u trci na 100 metara (T 12) rezultatom 12,19 sekundi.

U trci na 100 metara u kolicima, kategorije T 34-54-55, najbrži je bio Radmilo Baranin (24,55 sekundi), a bio je najbolji i u bacanju kugle (kategorija F34) hicem od 8,92 metra.

U bacanju kugle po kategorijama pobijedili su Miloš Spaić (F 11 - 9,84), Nikola Nikolić (F12-8,65), Senad Husović (F 54-57 - 7,61), Blagoje Brajković (F 37 - 10,18) i Goran Milinković (F 40 - 6,11).

U bacanju diska trijumfovali su Mirnes Ramović (F11 - 28,22) i Nikolić (F12 - 23,62), dok su u bacanju koplja slavili Danilo Gojković (F34 - 18,86) i Husović (F54-57 - 20,53).

U ženskoj konkurenciji, u bacanju koplja, kategorije F 54-56 pobijedila je Maja Rajković (10,76), ispred Mire Topović (8,71).

U konkurenciji rekreativaca, kategorija F11-12, u bacanju kugle pobijedila su Marina Živković (6,76) i Rizo Erović (9,42).

Šampionat je okupio 50 atletičara u kategorijama 11-13 (osobe s oštećenjem vida), 31-38 (osobe s cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom) i 51-57 (osobe s povredom kičme).

Šampionat je ujedno bio i posljednja provjera za Evropsko prvenstvo, od 20. do 26. avgusta u Berlinu, gdje će Crnu Goru predstavljati Marijana Goranović, Maja Rajković, Radmilo Baranin, Danilo Gojković, Miloš Ranitović i Mirnes Ramović. 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Portal VijestiTop of Form

Bottom of Form

 

Danas će se na Gradskom stadionu u Pljevljima održati 48. Prvenstvo Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom.


Kako su saopštili iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, najavljeno je učešće preko 50 takmičara u kategorijama 11-13 (osobe s oštećenjem vida), 31-38 (osobe s cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom), 51-57 (osobe s povredom kičme).

Takmićenje će biti ujedno i poslednja provjera za reprezentativce Marijanu Goranović, Maju Rajković (na slici), Radmila Baranina, Danila Gojkovića, Miloša Ranitovića i Mirnesa Ramovića koji u četvrtak putuju u Berlin gdje će od 20-26. avgusta nastupiti na Evropskom prvenstvu.

Prvenstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta organizuju Savez slijepih Crne Gore, Paraolimoijski komitet Crne Gore i Sportsko-rekreativno drustvo slijepih Podgorica uz tehničku podršku Atletskog kluba Rudar, Udruženja paraplegičara Pljevlja i Organizacije slijepih za Pljevlja i Žabljak.

Prvenstvo počinje u 12.00 časova, a otvoriće ga predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić. 

subota, 11 avgust 2018 19:34

Manekenstvo je put do višeg cilja

Modeli s invaliditetom su i dalje rjetkost, čak i u svijetu. Kod nas ih nema jer bavljenje modelingom je tabu za osobe s invaliditetom, kao i mnoge druge teme kod nas, uostalom.

U svijetu, ipak, postoje izuzeci. Jedan od njih vam predstavljamo u priči u nastavku.

Rebeka sebe zove "Bionički model".

Rođena je bez ruke, zbog čega njeno detinjstvo nije bilo nimalo lako, posebno dok je bila u školi. Bila je jedna od najljepših djevojaka u srednjoj školi, ali okrutni vršnjaci joj nisu davali mira i zadirkivali su je jer je rođena bez ruke. Tada četrnaestogodišnja djevojčica, Rebeka se povukla u sebe i odustala je od sportova i društvenih događaja.

Ipak, život joj se značajno promijenio. Naravno, onda kad je shvatila da ne treba da se povlači i bježi. Rebeka je u svijet mode ušla kada je imala 22 godine, nakon što je dobila protetičku ruku. Na nagovor drugarice je odlučila da se okuša, i uspjela je. U početku se slikala samo s vještačkom rukom, ali jedan fotograf je došao na ideju da je slika bez ruke. Sada se Rebeka uglavnom slika bez vještačke ruke.

Prije četiri godine postala je ambasadorka firme Dodirni bionike ("Touch Bionics") koja proizvodi bioničke ruke. Rebeka je i sama dobila bioničku ruku koja se pomjera u skladu sa mišićima njene ruke, baš kao i njena druga ruka. Tada je odlučila da na svoju ruku ne gleda kao na prepreku, već da je shvati kao šansu.

Prvi angažman u svijetu mode bio je snimanje kataloga za "Nordstrom" počekom godine, a od tada do danas Rebeka bilježi sve veće uspjehe. Najzapaženiji sasvim sigurno je nastup na Nedjelji mode u Njujorku.

Rebeka je na prošetala pistom na reviji FTL Moda. Pored Rebeke pistom su prošetale i druge menekenke s invaliditetom kao što je Medlin Stjuart, manekenka s Daun sindromom o kojoj smo pisali.

Iako je uspjela da ostane zapažena u svijetu modelinga, Rebeka ne želi da bude samo još jedno lijepo lice. Ona ima mnogo plemenitije ciljeve.

- Moja misija je da dokažem da modeli svih veličina i oblika mogu da postanu mejnstrim. Nadam se da će moja priča inspirisati i druge ljude, da ne dozvole da ih u nečemu spriječi njihov invaliditet - kaže ona. Ili, možda, da ih neko spriječi zbog invaliditeta.

Sada je redovno angažuju preko sajta "Model Mayhem" i nada se da će potpisati ugovor s jednom od jačih agencija za modeling. I tvrdi da njena ruka uopšte nije prepreka.

Rebeka se trudi da bude u kontaktu s mladim djevojčicama koje, takođe, imaju invaliditet, i da ih podstakne da jure svoje snove. Ona se bavi i motivacionim govorništvom, i na taj način inspiriše ljude.

Na njenom instagram profilu možete pogledati brojne fotografije. https://www.instagram.com/rebekahmarine/ 

 

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: Žena Blic

petak, 10 avgust 2018 10:36

Blog: JEZIČKE SMETNJE

 

Zadnjih dana me sa interneta svako malo „zaspu“ nekakvi „invalidi“, „invalidni“, „hendikepirani“, ovakvi i onakvi. Pošto imam jezičke smetnje, tj. smeta mi jezik, dozvolim toj svojoj „ometenosti“ da me savlada, i onda krene priča.

U ruskom jeziku u doba SSSR nastalo je mnoštvo skraćenica. Jedna od meni omiljenih je „ликбез“ („likbez“, u prevodu – likvidacija nepismenosti). Jedan prilično interesantan sam doživjela prije neku noć kada mi brižni komentatori, uznemireni mojim ljudskopravaškim trolovanjem, spamovanjem i hejtovanjem po bojnim poljima društvenih mreža, održaše lekciju. Pa, ja sam godinama živjela u zabludi – mislila sam da „invalid“ znači „bezvrijedan“, a ono nije, nego „nesposoban“. Izvinjavam se, mLogo se izvinjavam. J

Posle pobjede zdravog razuma nad bijesom koji je kuljao nad tastaturom i odluke da svoje dragocjene sate posvetim raščivijavanju frazeologizama, povremeno bih ipak provirila da pratim tok rasprave koja se pretvorila u, kako je lijepo nazvaše, „kritiku savremenih pokreta za ljudska prava“. Ovaj likbez me je „prosvijetlio“ činjenicom da je aktiviste NVO dozvoljeno vrijeđati, naročito ako ne znate da imaju invaliditet, i da stavljanje čovjeka na prvo mjesto očigledno zavisi od neke strane donacije.

Moram da se vratim na jedan od Propovih modela strukture bajke po kom, tek što mislite da je nastupio rasplet, a ono se još jedan zaplet pojavi niotkuda. Nakon što se komentatorima predstavi u kratkim crtama biografija „sektašice“ iz NVO koja je zapatila krizu identiteta jer ne zna može li istovremeno biti lingvistkinja i zalagati se za „neka tamo prava ONIH“, ona postaje neko kome se čestita, ko se podržava i tome slično. Jer, sve dok mislite da je to ONAJ nezaštićeni i bespomoćni, utvrdite mu dijagnozu i poželite da ga „zaštitite“, sklanjanjem, izolacijom i jezičkim etiketiranjem, a ako kako može, prikupite novac da ga „izliječite“, osjećaćete se dobro. Onog trenutka kad shvatite da je ipak prerastao tu „zaštitu“, onda teško njemu/njoj.

Lingvističke i kulturne tradicije su jedno, ali mi živimo u 21. vijeku u kome ipak koristite frazeologizam „našla krpa zakrpu“ umjesto „našao gluv ćorava“, ne? Jezik ima tendenciju razvoja, isto kao što je imaju i ljudska prava. Što prije to shvatimo, bolje po nas.

Piše: Anđela Radovanović 

četvrtak, 09 avgust 2018 12:13

„Primark“- jer različitost je IN

Brendovi koji se neprestano nadmeću na tržištu često nas iznenade novinama koje uvode, a ovaj put poznati britanski brend Primark ljestvicu je podigao vrlo visoko. Naime, brend poznat po pristupačnim cijenama svojom poslednjom kampanjom slavi različitost u modnoj industriji. Kako bi predstavili poslednju kolekciju, u kampanju su uključili i model s invaliditetom, što je naišlo na pozitivne reakcije.

Neki od komentara pratilaca na društvenim mrežama su:

“Oprostite, ali ova je manekenka divna. Hvala, Primark, što ste sve prodrmali i pokazali ljudima da su prekrasni upravo onakvi kakvi jesu”, rekao je jedan korisnik Instagrama.

“Ova slika je predivna. Obožavam je iz dubine svog srca!! Hvala Primark!”, komentarisao je drugi.

Različitost u modnoj industriji nije uobičajena. Brendovi su to polako počeli da mijenjaju. Prisjetimo se samo kada je Bijons (Beyonce) angažovala Džulijan Merkado (Jillian Mercado), koja je korisnica kolica, kako bi promovisala svoju Ivi Park (Ivy Park) kolekciju. Pravo je osvježenje vidjeti kako  poznati brendovi, koji imaju snažan uticaj, mijenjaju pogled na invaliditet.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.prvi.hr

Sajt Buking (www.booking.com) objavio je listu hotela pristupačnih osobama s invalitetetom na teritoriji Dalmacije (Hrvatskka).

Na listi se nalazi 10 najpristupačnijih hotela u kojima mogu boraviti osobe s invaliditetom.

Nadamo se da će na teritoriji cijele Crne Gore uskoro biti pristupačan ovoliki broj hotela osobama s invaliditetom, te da će informacije o njima biti dostupne i lako provjerljive.

Pogledajte detaljnije: https://www.booking.com/accessible-traveling/region/hr/dalmatia.sr.html

Izvor: Booking.com

Strana 1 od 5

Back to top