Disability

Disability

Kao studentu s invaliditetom krši se moje pravo na pristupačnost i time me diskriminišu.“ Ovo je zaključio i pitanje sa ciljem dobijanja podrške postavio student s invaliditetom iz Zagreba. Naime, fakultet na kojem studira V.R. (19) je nepristupačan korisnicima kolica.

Student navodi kako ga stepenice onemogućavaju u samostalnosti. "Krećem se pomoću invalidskih kolica. Znam da je Hrvatska potpisnica Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetm pa vas molim da mi odgovorite kome da uputim tužbu jer se krše moja osnovna prava na pristupačnost i time me diskriminišu. Zašto bi mene neko morao nositi, ni to nije jednostavno. Šta kada se upiše neko ko koristi elektromotorna kolica koja su preteška, ta osoba ne može upisati fakultet koji ja pohađam?!“, postavio je pitanja objavljena na portalu In portal.

U odgovoru koji mu je upućen se navodi da je svakako u prau kada se poziva na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. „U tu svrhu, usvojen je i Zakon o potvrđivanju konvencije o pravima osoba s invaliditetom. U Konvenciji je propisano da države stranke Konvencije moraju poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom, izgradnjom okruženja,  prevozom, informacijamaikomunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sisteme, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život nezavistan od tuđe pomoći i potpuno učestvovanje u svim područjima života. Ove će se mjere, koje će uključivati identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupačnosti, primjenjivati, među ostalim, na građevine, ceste, prevoz i druge zatvorene i otvorene prostore, uključujući škole, stambene zgrade, zdravstvene ustanove i radna mjesta te na informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući elektroničke usluge i službe hitnih intervencija“, navodi se u odgovoru.

Države potpisnice Konvencije priznaju pravo osoba s invaliditetom na obrazovanje. U tu svrhu, države stranke moraju osigurati razumnu adaptaciju za osobe s invaliditetom.

Kao i što kod nas Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata u Hrvatskoj Zakon o prostornom uređenju i gradnji u čl. 17. propisuje da građevine javne i poslovne namjene se moraju projektovati i graditi tako da se osobama smanjene pokretljivosti osigura nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Uslovi i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama propisuje Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
“S obzirom da je Vaše pravo na pristupačnost fakultetu neosporno te Vas fakultet onemogućava u samostalnom kretanju, možete se obratiti u Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Ured za studente s invaliditetom kao referentni centar u kojem studenti mogu dobiti informacije na licu mjesta, kao i putem telefona, e-pošte, letaka, brošura. Ured kroz svoje aktivnosti studentima nudi i izravnu pomoć pri rješavanju specifičnih problema koji se mogu pojaviti tijekom studiranja, te tako predstavlja mehanizam za osiguravanje jednakih mogućnosti. Ured radi na lokaciji Trg Maršala Tita 14 od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati“, odgovara i sugeriše ovom studentu TihanaLevak, saPravneklinikeuZagrebu.

Redakcija portala podstiče potencijalne i sadašnje studente s invaliditetom sa univerziteta u Crnoj Gori da iste ovakve probleme i diskriminaciju sa kojom se suočavaju učine javnom i tako zatraže ostvarivanje svojih prava, odnosno suzbijanje diskriminacije. Pozivamo studente s invaliditetom da se radi ovakve i sličnih inicijativa obraćaju Studentskoj savjetodavnoj kancelariji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.


Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: In portal

Studenti s invaliditetom protestuju ispred Vlade Srbije povodom odluke Ministarstva prosvete da ove studente izjednači sa ostalima kada je riječ o konkurisanju za stipendije.

Naime, studenti s invaliditetom poručuju da je prvi put ove godine Ministarstvo donijelo odluku da kriterijum za dobijanje stipendije bude prosjek ocjena 9, a ne i invaliditet, kod onih studenata koji ga imaju.

Ministarstvo je, izjavio izvršni director Udruženja studenata sa hendikepom Milan Janković, od 99 prijavljenih, dodijelilo stipendije samo za šest studenata.

"Ovo nije bila praksa ranijih godina, a stipendije studentima s invaliditetom se kao vid podrške u izjadnačavanju mogucnosti dodeljuju od 2001. godine. Zbog ovoga dolazi do izražaja nekonkurentnost studenata s invaliditetom u odnosu na one iz ostalih društveno osetljivih grupa", rekao je Janković.

Ukoliko Ministarstvo ne pristane da ispuni njihove zahtjeve, studenti će nastaviti da protestuju posle praznika, a žaliće se i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Oni se još žale i na visoke cijene smeštaja u studentskim domovima i menzama, dodajući da je za to mesečno po studentu s invaliditetom neophodno izdvojiti oko 35.000 dinara (oko 300€), što je nivo prosječne plate u Srbiji. Oni poručuju da mnogima od njih treba i pomoć personalnog asistenta i poseban prevoz.

Oni koji nijesu na budžetu, ukazali su studenti koji protestuju ispred vlade, primorani su da plaćaju tržišto-ekonomske cijene, što je pored svih njihovih dodatnih potreba, za mnoge neizvodljivo.

"Studenti s invaliditetom imaju brojne probleme i barijere sa kojima se susreću svakog dana u procesu obrazovanja", poručio je Janković.

On je dodao da su oni jutros imali neformalan sastanak sa pomoćnikom ministra prosvete Slobodanom Stuparom koji im je kazao da je to minsitarstvo "uradilo sve što je u njihovim mogućnostima" da pomogne ovoj grupi studenata.


Pripremila: Marina Vujačić


Izvor: Tanjug

Na Fakultetu političkih nauka u proteklom mjesecu je započeta akcija prenošenja literature u zvučni oblik, kako bi udžbenici bili dostupni studentima sa oštećenjem vida. Sve je počelo kao manje akcije na prvoj godini nakon čega su se priključili mnogi studenti. Danas njih 60 čita udžbenike kako bi zvučnim zapisima pomogli kolegama sa oštećenim vidom.

Nevena Kovačević i Katarina Ćetković su studentkinje prve godine novinarstva koje se za ispite spremaju uz pomoć prijatelja i porodice. Obje imaju oštećenje vida, aliteratura im do sada nije bila prilagođena.

Nevena Kovačević navodi da joj porodica snima lekciju na diktafonu, ili pročita, dok Katarina Ćetković ili sama čita ili imam podršku roditeljla, bez kojih, kako kaže, ne bi bila ovo što jeste i zahvaljuje im se na tome.

Na njihovom fakultetu odlučili su da udžbenike pretvore u zvučne zapise kako bi studenti sa oštećenim vidom mogli da ih koriste. Na sajtu Fakulteta objavljen je poziv volonterima da se prijave za čitanje. Mnogi studenti odlučili su da dio slobodnog vremena iskoriste da pomognu drugima. Nevena i Katarina ističu kako im ova akcija mnogo znači.

”Smatram da će unaprijediti da budemo samostalniji, jer ćemo moći sami da učimo kao što to rade djeca koja nemaju oštećenje vida. Uvijek sam željela da mogu sama da učim.”, kaže Nevena.

Profesorica Olivera Komar koja je akciju pokrenula kaže da je ponosna na odziv studenata i dodaje :"MI se nadamo i naš plan je da negdje do nove godine kompletnu literaturu koja se koristi na Fakultetu političkih nauka snimimo u zvučni format kako bi bila dostupna svim studentima kojima je potrebna. Ono što se nadamo jeste da će se inicijativa proširiti i da će drugi fakulteti napraviti istu stvar."


Prema poslednjem izvještaju Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore natpisi na Brajevom pismu unutar objekata postoje jedino na Pravnom fakultetu. U ostalim institucijama osobe oštećenog vida su prinuđene da traže pomoć drugih

Izvor: Prva TV

Pripremila: Marina Vujačić

ponedeljak, 15 april 2013 12:45

(Ne)ravnopravni u obrazovanju

Bez obzira na javno proklamovanu obavezu države da visoko obrazovanje omogući svim svojim građanima/kama, pa tako i osobama s invaliditetom, do sada je vrlo malo učinjeno da crnogorsko visoko obrazovanje bude dostupno svim mladima s invaliditetom. To je dovelo do posljedice da je i dalje broj studenata s invaliditetom u Crnoj Gori nezadovoljavajući, makar po mišljenju onih koji ulažu svakodnevne napore da ih bude više. Glavni razlozi su: nepristupačnost visokoobrazovnih institucija, nepostojanje organizovanih servisa podrške na Univerzitetima i treći, ne manje bitan razlog jeste nedovoljna svijest o potrebi i obavezi stvaranja uslova za jednake mogućnosti studentima s invaliditetom. Da postoji dovoljan nivo edukovanosti i znanja cjelokupnog društva o pravima i mogućnostima osoba s invaliditetom, u ovom slučaju studenata/kinja inkluzivno obrazovanje bi krenulo stvaranjem uslova, uklanjanjem arhitektonskih barijera, analizom potreba, obezbjeđivanjem servisa podrške, od dostupnog prevoza, asistencije u nastavi, prilagođenih planova i programa, literature, tumača za gestovni govor i sl. a ne od „ubacivanja i guranja“ djece u ustanove, da bi ih brojčano bilo više, kako bi se mogli pohvaliti rezultatima.

Bez obzira što Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom, čiji je potpisnik i Crna Gora, u Članu 24. jasno ističe značaj visokog (tercijalnog) obrazovanja za osobe s invaliditetom, kao i obavezu svake države potpisnice da omogući osobama s invaliditetom obrazovanje i učenje bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima u našoj državi je inkluzivno obrazovanje krenulo bez razumnih adaptacija i bez zadovoljenja osnovnih obrazovnih potreba. Nesporno je da je upisan mnogo veći broj djece i studenata s invaliditetom u odnosu na protekli period, ali je jednako nesporno da su opet mnoga druga djeca s invaliditetom diskriminisana i ostavljena kući, ili se svakodnevno unose u školu, dovode na fakultet, da nema literature na brajevom pismu, niti u elektronskoj formi, da svako dijete/student s invaliditetom nema asistenciju (bila ona personalna ili u nastavi) ili makar nema kvalitetnu asistenciju, da se i dalje vrši segregacija i izolacija, jer se djeca s invaliditetom upisuju u ista odjeljenja, da nema dostupnog prevoza „od vrata do vrata“...

Od Konvencije i Ustava do Zakona o visokom obrazovanju i Statuta Univerziteta svugdje se pominju obaveze države i društva kada su u pitanju studenti s invaliditetom, međutim postavlja se pitanje gdje je onda problem, naravno u implementaciji od nivoa predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja.

Radi prikazivanja na konkretnim primjerima prethodno napisanog, analiziraćemo dostupnost visokog obrazovanja, koje je čak najpristupačnije (i tu se krenulo od kraja, a ne od početka; prvo se prilagođavaju fakulteti, pa onda osnovne i srednje škole). Na Univerzitetima u Crnoj Gori, shodno Pravilniku o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti, ne postoji potpuno prilagođen fakultet. Međutim, ipak se mogu izdvojiti Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore i Fakultet političkih nauka koji zadovoljavaju osnovne elemente iako nijesu jednako pristupačni, niti su u potpunosti pristupačni svih studentima s invaliditetom, odnosno svim vrstama invaliditeta. Filozofski fakultet i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću su samo djelimično prilagođeni, sa mogućnošću ulaska na prizemlje, kao i Ekonomski fakultet u Podgorici, sa rampom na zadnjoj strani zgrade, Kompleks tehničkih fakulteta: Elektrotehničkifakultet, Mašinskifakultet, Metalurško-tehnološkifakultet, Prirodno-matematičkifakultet, Građevinskifakultet i Arhitektonskifakultet imaju samo rampu na ulazu bez ograde, koja je građena prije 10-ak godina, ali su u unutrašnjosti potpuno nepristupačni. Takođe postoji rampa sa koja nije građena po standardima kod bifea. I ova rampa takođe vodi samo do prizemlja. Stepenišni lift koji je ugrađen 2006. godine od strane UMHCG-a, sa namjerom da svi spratovi budu pristupačnosti, se nakon dvije godine pokvario, a uprava fakulteta nije učinila ništa da lift opet osposobi i profuncioniše i time omogući nesmetan upis i studiranje osoba s invaliditetom na tehničkim fakultetima.

S obzirom na prethodno navedeno najviše osoba s invaliditetom se upravo upiše na Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka, te stoga među obrazovanim osobama s invaliditetom imamo najveći broj pravnika/ca i socijalnih radnika/ca. Većina može steći utisak da je to njihov izbor, ali ne, to je njihovo moranje, jer drugog izbora nemaju.

Smještaj studenata se obezbjeđuje kroz saradnju koju Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore ima sa upravom JU „Dom učenika i studenata“. Dva studentska doma u Crnoj Gori djelimično zadovoljavaju uslove pristupačnosti (Prva faza Studentskog doma u Podgorici i Studentski dom „Braća Vučinić“ u Nikšiću). U Prvoj fazi Studentskog doma u Podgorici postoji lift koji je ugrađen prošle godine a vodi do prizemlja i međusprata, u Plavom dvoru takođe postoji lift koji vodi do prvog sprata, dokudomu „Braća Vučinić“ postoji jedna prilagođena soba za korisnike/ce invalidskih kolica. Međutim, tu je vidna segregacija i izolacija studenata s invaliditetom od drugih studenata, osim toga očigledno je da nije dovoljno učinjeno i da je riječ o djelimičnoj pristupačnosti. Ostali fakulteti uopšte nemaju obezbijeđen adekvatan pristup studentima s invaliditetom što za posljedicu ima da osobe s invaliditetom ne mogu upisati ove fakultete. Veliki i zajednički problem svih visokoškolskih ustanova je nepostojanje dostupne literature za studente sa oštećenjem vida, te nepostojanje gestovnih tumača za studente oštećenog sluha. Tako su najčešće ove dvije kategorije studenata primorane da ispite polažu usmeno, odnosno pismeno, što za posljedicu ima nemogućnost izbora. Dovoljan podatak o uslovima za osobe oštećenog sluha govori činjenica da je trenutno na univerzitetu samo dvoje studenata sa oštećenjem sluha.

Fakulteti Univerziteta „Mediteran“ su djelimično pristupačni sa stepenicom na ulazu sa obje strane, dok je zgrada Univerziteta ‘’Donja Gorica’’ s obzirom da je rađena prije usvajanja Zakona o izgradnji objekata i uređenju prostora, moglo bi se reći,najpristupačnija za korisnike kolica. Međutim, postoji još uvijek jedan dio aktivnosti koje je neophodno preuzeti u narednom periodu da bi stanje i uslovi na Univerzitetu Donje Gorice bilo zadovoljavajući i da bi bili u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

Na Pravnom Fakultetu UCG-a je u novembru 2010. Godine postavljena table sa planom zgrade ove ustanove i natpisi na vratima kabineta na Brajevom pismu, ali na visini koja ne odgovara svakom studentu sa oštećenjem vida, odnosno studentima koji imaju "kombinovani" invaliditet.

Osim toga što je visina šaltera studentskih službi na svim fakultetima neodgovarajuća, toaleti i većina zajedničkih prostorija nepristupačni, vidno je i nerazumijevanje jednog dijela nastavnog osoblja da izađe u susret studentima s invaliditetom. S druge strane uprave pojedinih fakulteta su već nekoliko godina unazad na zahtjev UMHCG-a oslobađale studente s invaliditetom od plaćanja školarine, a ove godine je i Upravni odbor Univerziteta Crne Gore na predlog rektora te institucije donio odluku o oslobađanju studenata s invaliditetom od plaćanja školarine. Tako je ove godine,moglo bi se reći na teret državnog univerziteta upisano 27 studenata s invaliditetom, 21 student/kinja koji su oslobođeni plaćanja školarine i 6 budžetskih, dok osim UCG-a Univerzitet „Mediteran“ već treću godinu za redom sprovodi afirmativnu akciju u vidu besplatnog upisa brucoša, a ove godine je na zahtjev Udruženja uprava ovog univerziteta oslobodila plaćanja školarine i tri „starija“ studenta/kinje. Univerzitet Donja Gorica je oslobodio jednu studentkinju s invaliditetom plaćanja školarine na zahtjev UMHCG-a, do ostalih dvoje studenata s invaliditetom ovog fakulteta plaćaju svoje školovanje, jer se nijesu obratili UMHCG-u.

Možemo zaključiti da oslobađanje od plaćanja školarine za osobe s invaliditetom predstavlja značajan pomak u ostvarivanju njihovih ostalih prava i studentskih potreba. To je, ustvari, kompezacija za sve nedostatke i probleme sa kojima se susrijeću studenti s invaliditetom tokom studija. Međutim, to ne znači da je u ovoj oblasti samim tim dovoljno učinjeno i da trebamo biti zadovoljni postignutim. Besplatno školovanje predstavlja samo podsticaj i dobru osnovu za početak, odnosno prelazno rješenje do uklanjanja i minimalizovanja ostalih problema; nepristupačnosti, nepostojanja servisa podrške u koje spadaju: dostupan prevoz, prilagođena literatura, obezbijeđen gestovni prevod, personalna asistencija za studente ili asistencija učeniku u nastavi.

 

Marina Vujačić

Prema podacima kojima raspolaže Univerzitet Crne Gore, najviše interesovanja i ove godine vlada za Ekonomski fakultet. Na toj jedinici bilo je 713 prijava. Za upis na Filozofski fakultet prijavilo se 526 kandidata, na Pravni 477, a na Fakultet političkih nauka 403.

Podgoričanka Kristina Knežević jedna je od 120 studenata koji su uspjeli da upišu Pravni fakultet, kao i njen kolega Stefan Kankaraš, koji se odlučio za Univerzitet Donja Gorica. Za razliku od njih, nekoliko stotina maturanata potražiće šansu u drugom roku u avgustu, a zbog velikog interesovanja Upravni odbor UCG odlučio je da se na samofinansiranje upiše još 514 studenata.


Uspjela sam da se upišem na Pravni fakultet opšti smjer. Otišla sam na budžet. Volim pravo. Očekivala sam da ću biti primljena, jer sam bila odličan učenik u srednjoj školi-kazala je Kristina kako saznajemo iz saopštenja.

Stefanu se ispunila želja da upiše pravo, ali će ga školarina koštati 1.500 eura godišnje. Interesuju ga pravne nauke i školarina mu kako je rekao neće biti problem. Pravo je perspektivno, može da se radi u sudovima, institucijama... kazao je Kankaraš.

U prvom roku za upis na prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore prijavilo se 4.274 kandidata. Mogućnost da se upiše imalo je 1.752 budžetskih i 2.477 samofinansirajućih studenata. Dopunski ispiti za fakultete i akademije su završeni, kao i upis kandidata, tako da već svi znaju da li su ili ne upisani na željene fakultete. Ostatak studenata koji nije primljen u prvom upisnom roku ima još vremena da se odluči za buduću profesiju do avgusta mjeseca, kada će fakulteti dati još jedan upisni rok.

Što se tiče informacija o ostalim fakultetima saznali smo da na Fakultetu za pomorstvo želi da studira 374, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 196 maturanata. Za upis na Institut za strane jezike stigle su 34 prijave. Elektrotehničkom fakultetu prijave je predalo 283, Biotehničkom 229, Prirodno matematičkom fakultetu 211 kandidata. Prijave za upis na Arhitektonski fakultet predalo je 85, a na Metalurškotehnološki 52 maturanta. Na Građevinskom je konkurisalo 194, a na Mašinskom njih 87 navodi se u saopštenju.

Za upis na Medicinski fakultet prijavilo se 125 kandidata, za Farmaceutski 46, dok je za Fakultet primijenjene fizioterapije bilo 50 prijava. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje primio je 94 prijave. Fakultet likovnih umjetnosti 21, Fakultet dramskih umjetnosti 54, a Muzička akademija 20 prijava. Upravni odbor Univerziteta juče je donio odluku o odobravanju dodatnog broja kandidata za upis na prvu godinu studija za samofinansirajuće studente, kao i strane državljane na nekoliko fakulteta.

Sa privatnih univerziteta Mediteran i Donja Gorica saopštili su da će broj slobodnih mjesta za drugi upisni rok objaviti blagovremeno.


Dvije osobe s invaliditetom nijesu upisane u prvi rok


U prvom upisnom roku dokumenta je predalo sedam budućih studenata s invaliditetom, ali njih dvoje još nije upisano zbog odbijanja dokumentacije od strane Pravnog fakulteta, kazala je Portalu RTCG izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore-Marina Vujačić.
Objavljeno u Blicu, 2. jula 2013. godine.

ponedeljak, 15 april 2013 12:42

Odobren dodatni upis kandidata

Upravni odbor crnogorskog Univerziteta (UO UCG) donio je juče odluku o dodatnom broju za upis samofinansirajućih studenata na osnovne studije za studijsku 2013/14. godinu.



Kako se precizira, odobren je upis na univerzitetske jedinice koje su u prvom upisnom roku imali veći broj kandidata od broja koji je tražen konkursom, kao i za kvotu stranih državljana. Odobreni dodatni broj realizovaće se u drugom upisnom roku.

Odobrenih mjesta ima na sljedećim fakultetima: na Ekonomskom fakultetu odobreno je 90 mjesta, od čega deset za strane državljane; na Filozofskom 70 mjesta; na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje moći će da se upiše još deset studenata; a na Fakultet primijenjene fizioterapije šest stranih državljana i šest samofinansirahjućih; dok će na Građevinskom to pravo imati jos 20 njih; Fakultet političkih nauka primiće još 25 studenata, a Farmaceutski dva strana državljana; na smjeru Stomatologije Medicinskog fakulteta biće upisano 20 studenata, od čega dva strana državljana; na Fakultetu za pomorstvo biće upisano još 35 studenata, od čega će deset mjesta pripasti stranim državljanima; Prirodno-matematički fakultet primiće 80 studenata; dok će Elektrotehnički imati još 20 mjesta; na Institutu za strane jezike biće primljeno pet stranih državljana; a na Biotehničkom fakultetu 30, kako saznajemo iz saopštenja.

U prvom upisnom roku na neki od crnogorskih fakulteta dokumenta je predalo sedam budućih studenata s invaliditetom, ali njih dvoje još nije upisano zbog odbijanja dokumentacije od strane Pravnog fakulteta, kazala je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić. Ona je kako se navodi u saopštenju, portalu RTCG pojasnila da dvoje studenata nije upisano zbog "politike novog dekana i odluke da se ne upisuju strani drzavljani, te da nema polaganja diferencijalnog ispita". Prema riječima Vujačić, jedno od dvoje kandidata koje nije upisano je strani državljanin, dok je drugi kandidat završila srednju muzičku školu, pa joj nijesu dali da se upiše, niti da polaže diferencijalni ispit, zbog čega je bila prinuđena da upiše drugi fakultet. Kako smo saznali, što se tiče momka koji je strani državljanin, Vujačić je kazala da on još čeka na upis, nakon što je UMHCG reagovalo na takvu odluku fakulteta.

Objavljeno u Dnevnim novinama, 2. jula 2013. godine.

Kako saznajemo iz saopstenja - Udruženje mladih sa hendikepom UMHCG je u saradnji sa crnogorskim Univerzitetima otvorio Kancelariju za savjetovanje, a u okviru projekta "Podrška i inkluzija studenata s invaliditetom u visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori".


Kancelarija predstavlja resursni centar za studente s invaliditetom sa crnogorskih univerziteta. “Studenti s invaliditetom dobiće svu neophodnu podršku i informacije vezane za njihovo studiranje”, kazala je izvršna dorektorica UMHCG-a Marina Vujačić, kako su naveli. Ona je pozvala sve buduće studente s invaliditetom da se obrate Udruženju, kako bi im UMHCG pomogao prilikom upisa na željeni fakultet i bili na usluzi dalje tokom studiranja.  Izmedju ostalog istakla je: “Napominjemo da je naša predstavnica Miroslava - Mima Ivanović članica Radne grupe za izradu Novog Zakona o visokom obrazovanju. Udruženje se posredstvom Mime bori za regulisanje besplatnog školovanja za studente s invaliditetom i za stvaranje jednakih uslova i šansi u visokom obrazovanju za sve student”, naglasila je Vujačić.

Projekat "Podrška i inkluzija studenata s invaliditetom u visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori" je podržan kroz Tempus program Evropske unije EU.

Originalan tekst pročitajte ovdje.

Kako saznajemo, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozvalo je buduće studente s invaliditetom da im se obrate, kako bi dobili pomoć prilikom upisa na željeni fakultet, ali i tokom studiranja. Iz te organizacije su podsjetili da su u saradnji sa crnogorskim Univerzitetima, u okviru projekta “Podrška i inkluzija studenata s invaliditetom u visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori”, otvorili Kancelariju za savjetovanje u kojem mogu dobiti sve inforamcije i podršku za njihovo studiranje.

Taj servis, kako su saopštili, omoguaćava studentima s invaliditetom upis na fakultet, oslobađanje od plaćanja školarine, dostupnu literaturu, pomoć pri sređivanju studentskog kredita, dobijanju studentskog smještaja, ali i pružanje raznih informacija u vezi studiranja. “U protekloj godini smo inicirali upis, omogućavanje besplatnog školovanja i smještaja u studentski dom za sve studente koji su nam se obratili. Osnovni pokazatelj uspjeha jeste i trenutni broj studenata na fakultetima u Crnoj Gori”, kazali su iz UMHCG-a u saopstenju.

Kako su naveli, iako su za unapređenje položaja i ravnopravan tretman studenata s invaliditetom potrebni dodatni napori, evidentno je da se sve veći broj OSI odlučuje za visoko obrazovanje.

Izvor: www.vijesti.me

Kao što znate Nacrt zakona izazvao je burne reakcije Univerziteta Crne Gore, Akademije nauka i nevladinih organizacija. Ministarstvo prosvjete moraće da polaže popravni ispit jer je preko predloženog nacrta pokušavalo da uspostavi apsolutnu kontrolu na državnom univerzitetu i da ga izjednači s privatnim u pogledu finansiranja.

Sjednica radne grupe koja je trebalo da se održi 24. maja odložena je za utorak, 28. maj da bi se pripremila nova verzija nacrta. Član radne grupe prof. dr Zdravko skoković kazao je da oni ostaju pri stavu koji je saopšten poslije sastanka rektorskog kolegijuma.

U saopštenju rektorskog kolegijuma navedeno je čak da je "kolegijum imao problema da razumije ideje i koncept novog zakona, tim prije što je izostalo obrazloženje predloženih rješenja". Povlačenje zakona iz procedure tražio je i Centar za građansko obrazovanje, a u Akademiji nauka konstatovano je da nacrt zakona ne donosi ništa korisno.

,,Interesi privatnog sektora su dobro etablirani, a državni je kao neželjeno siroče'' -  kazala je prof. dr Gordana Ðurović.

Predstavnici radne grupe sa Univerziteta rektor prof. dr Predrag Miranović i prorektor prof. dr Zdravko Uskoković prisustvovali su samo jednoj sjednici da bi se potom na javnu raspravu stavio nacrt zakona. Javna rasprave je, podsjećamo, trajla od 1. do 20. maja (u tom periodu bilo je samo nekoliko radnih dana) a primjedbe na zakon uputilo je i Udruženje mladih sa hendikepom koje je upozorilo i da je predstavnik te NVO prisustvovao samo jednoj sjednici radne grupe. Osim što je prekršilo rokove propisane Uredbom o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija, Ministarstvo je prekršilo i proceduru održavanjem prvog sastanka na kojem nije učestvovala predstavnica UMHCG. Jedini sastanak na kojem je prisustvovala naša predstavnica Miroslava Ivanović održan je 29. aprila - kako se navodi u saopštenju UMHCG-a.


PROTIV DISKRIMINACIJE


Osim proceduralnih propusta, UMHCG je posebno nezadovoljan neuvažavanjem mišljenja i predloga koji se odnose na definisanje prava studenata sa invaliditetom. Uprkos obavezi ministarstva da sve propise u oblasti obrazovanja uskladi sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom i Ustavom, između ostalog i terminološki, ovaj resor Predlog zakona o visokom obrazovanju pogrešno usklađuje sa ostalim zakonima u oblasti obrazovanja koristeći termin "posebne obrazovne potrebe". UMHCG kao i svi studenti sa invaliditetom koje zastupa naša predstavnica u radu radne grupe, nikada i nikako neće prihvatiti navedenu diskriminatornu terminologiju", kaže se u saopštenju ove organizacije.

Više o ovome pročitajte ovdje.

Objavljeno u Blicu, 25. maja 2013.

Studenti i studentkinje sa hendikepom u jugoistočnoj Evropi rijetko su učestvovali u aktivnostima koje se odnose na promjenu njihovog statusa u društvu, zbog čega su se tokom protekle decenije širom jugoistočne Evrope osnovale organizacije koje su pokrenuli mladi sa hendikepom, za mlade sa hendikepom, bez obzira na tip hendikepa. Projekat „Promocija visokog inkluzivnog obrazovanja u jugoistočnoj Evropi“ omogućio je velikom broju mladih sa hendikepom da steknu nova znanja i vještine, potrebne za lični razvoj u akademskom i socijalnom okruženju. Povećanih kapaciteta za samozastupanje i aktivizam, studenti i studentkinje sa hendikepom su preuzeli na sebe ulogu aktivnih građana i građanki u borbi za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava – prava na obrazovanje. Osnaženi, kao pojedinci i kao grupa, da otvorenije govore o stanju i situaciji hendikepa u kojoj se nalaze, (time doprinoseći, između ostalog, i autentičnosti i kvalitetu realizacije projekta), kroz ovaj projekat i rad u partnerskim organizacijama koje su ga sprovele, imali su priliku da samostalno kreiraju i usmjeravaju tok zagovaranja za promjene u društvu i mijenjaju tradicionalni pristup visokom obrazovanju. Opširnije

Strana 28 od 36

Back to top