Disability

Disability

„DRŽAVA GRUBO MANIPULIŠE PRAVIMA I BENEFITIMA NAMIJENJENIM OSOBAMA S INVALIDITETOM“

Nevladine organizacije, potpisnice ovog protestnog pisma, energično se suprotstavljaju jednom od postupaka u nizu, kojima država ponovo manipuliše pravima i otima benefite, namijenjene osobama s invaliditetom u CG.

Povod za naše oštro reagovanje i neodobravanje postupaka predstavnika/ca crnogorskih institucija jeste objavljivanje Javnog poziva za podnošenje projekata za „grant-sheme“ na sajtu Zavoda za zapošljavanje i to u nedjelju, 13. novembra. Simptomatično je da se baš u nedjelju raspiše ovakav jedan konkurs, te kada je posrijedi „zakidanje OSI“, državni službenici se angažuju i neradnim danima i tad naš sistem funkcioniše vrlo efikasno, a institucije rade punim kapacitetima.

Veoma je važno podsjetiti javnost da je država Crna Gora, u proteklih nekoliko godina, bukvalno otela od osoba s invaliditetom preko 50 miliona eura i nenamjenski ih potrošila. O utrošku 34,5 miliona eura do kraja 2014. godine govori i Izvještaj Državne revizorske institucije, dok je u proteklih dvije godine u Fond uplaćeno preko 16 miliona eura.

Takođe, iako je Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI prethodno zauzeo stav da se konkurs raspiše sa raspoloživim sredstvima od najmanje 2 miliona eura, imajući u vidu da je Zavod za zapošljavanje budžetom za 2016. godinu raspolagao sa ukupno 3 miliona, na vrlo perfidan i krajnje neprofesionalan način je putem telefonskih konsultacija pribavljena naknadna saglasnost od članova ovog tijela.

Apsolutno su ignorisani stavovi i otvorena protivljenja dva člana Savjeta koji predstavljaju NVO sektor, a predstavnica Sindikata je naknadno pogazila i revidirala svoj prvobitni stav i to bez argumentacije.

Dakle, u potpunosti je zanemaren raniji zaključak sa sjednice Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom, a u nedjelju je raspisan konkurs za dostavljanje projekata na iznos od 1,5 miliona eura.

Odnos crnogorskih institucija prema osobama s invaliditetom je u gotovo svim oblastima života veoma loš i neprihvatljiv za državu koja je zemlja kandidat za članstvo u  EU, zbog čega je ovo pismo proslijeđeno i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Osim zapošljavanja i otimanja novca namijenjenog osobama s invaliditetom, crnogorske institucije ne uvažavaju prava ovih osoba ni u oblasti obrazovanja, pristupačnosti fizičkog okruženja i informacija. Sve OSI u CG, danas žive u apsolutno nepristupačnom okruzenju, a država nije uradila gotovo ništa na polju primjene propisa iz ove oblasti osim što je usvojila brojne dokumente.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2016. godinu prati i potvrđuje navedeno u svim oblastima, te posebno ističe neophodnost za boljim korišćenjem novca iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Što se tiče socijalne zaštite, država  ne obezbjedjuje ni jedan od servisa podrške za OSI. Takođe, jednu grupu osoba sa teškim (stoprocentnim) invaliditetom, država grubo diskriminiše u pogledu ostvarivanja materijalnih davanja.

Imajuću u vidu sve navedeno,

 

TRAŽIMO SLJEDEĆE:

- Da se Zakonom o budžetu za 2017. godinu opredijeli najmanje 5 miliona eura za potrebe zapošljavanja OSI;

- Da se bez odlaganja pristupi aktivnostima koje će rezultirati formiranjem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, kao posebnog pravnog subjekta;

- Hitan prijem kod novog premijera (nakon konstituisanja Vlade CG)

 

Ovim pismo ujedno podstičemo sve osobe s invaliditetom da koriste sve raspoložive pravne institute, a posebno institut tužbi za zaštitu od diskriminacije protiv države i u tome im pružamo besplatnu pravnu pomoć.

I na kraju, želimo da saopštimo, da ukoliko u najkraćem roku ne dođe do promjene postupanja nadležnih institucija prema OSI i njihovim pravima, bićemo prinuđeni da putem javnog okupljanja iskažemo svoj protest i nezadovoljstvo sa radom naših institucija.

 

NVO - potpisnice Otvorenog – protestnog pisma:

1.      Savez slijepih Crne Gore,

2.      Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“

3.      Savez udruženja paraplegičara Crne Gore

4.      Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore-NARDOS

5.      Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

6.      Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške

7.      Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom - Bijelo Polje

8.      Udruzenje PLEGIJE Nikšić

sreda, 23 novembar 2016 15:52

Uloga pasa pomagača u otkrivanju bolesti

Osim toga što psi mogu biti najbolji čovjekovi prijatelji oni su i vodiči osobama oštećenog vida, ali i uspješni pomagači u otkrivanju ozbiljnih bolesti. Posebno obučeni psi imaju sposobnost njuha za prepoznavanje ozbiljnih bolesti kod ljudi, kao što je, na primjer, kancer i to mnogo ranije nego što je to trenutno moguće drugim metodama.

“Istražujemo sposobnost pasa za otkrivanje uroloških malignih bolesti, njihovu sposobnost za otkrivanje raka dojke, a postoji veliki potencijal i za otkrivanje drugih vrsta raka, poput raka pluća i raka debelog crijeva”, rekla je dr. Klara Gest iz Velike Britanije na predavanju “Uloga pasa pomagača u detekciji bolesti” na prošlonedeljnoj konferenciji “Psi pomagači u rehabilitaciji djece i odraslih” koja se prvi put održala u Hrvatskoj, uz podršku Grada Zagreba, u organizaciji Centra za rehabilitaciju Silver i Akademije za razvojnu rehabilitaciju.

Rano otkrivanje svih bolesti, a posebno karcinoma, ključno je za pozitivan ishod bolesti, a anomalije je važno otkriti prije nego što osoba osjeti prve simptome, što često nije moguće dostupnim i uobičajenim metodama. Neke bolesti kao što je karcinom prostate ili jajnika nemaju nikakve vidljive simptome sve do trenutka kada situacija postaje zdravstveno ozbiljna, a šanse da se osoba izliječi male.

“Rana dijagnoza je najboji način za borbu protiv bolesti, a naša istraživanja pokazuju da psi mogu nanjušiti boluje li neka osoba od karcinoma s većom tačnošću i mnogo ranije od sadašnjih dostupnih metoda ispitivanja”, objasnila je dr Gest.

U Hrvatskoj se psi koriste u terapijske i rehabilitacione svrhe u Centru za rehabilitaciju “Silver“ koji je osnovan 2008. godine. Programskim aktivnostima obuhvaćene su osobe oštećenog vida, korisnici kolica, osobe sa mentalnim ili intelektualnim oštećenjima, kao i osobe oboljele od dijabetesa.

“Korisnicima nudimo deset različitih programa sa psima vodičima, rehabilitacionim i terapeutskim psima. Svakoj osobi pristupamo strogo individualno u zavisnosti od vrste invaliditeta, a u radu sa psima se uočava  veliki napredak. Već sama prisutnost psa u prostoriji opušta, jer pas širi pozitivnu energiju. Na primjer, djeca s cerebralnom paralizom ne vole da ih dirate, jer ih to boli, ali kad dijete dobije četku da s njom iščetka psa, to im stvara ugodniji osjećaj i djeca tada zapravo zaboravljaju bol”,objasnio je dr. sc. Marijan Alfonso Sesar, direktor Centra za rehabilitaciju “Silver”.

Ključno je da dijete stekne povjerenje u psa, da se navikne na njegovo prisustvo, kao i smanjivanje straha, razvijanje odnosa s drugim ljudima kako bi se mogli ostvariti rehabilitacioni ciljevi. Terapija se sprovodi jednom do dva puta nedeljno. Trenutno je u programe uključeno oko 130 djece s kojima rade četiri obučena terapeuta.



Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: Jutarnji.hr

Projekat: „Zaštita prava pacijenata – osvajanje povjerenje građana”

 
UMHCG je započelo analizu zakona i politika koje tretiraju oblast zdravstvene zaštite, uključujući njihovu usklađenost s evropskim i međunarodnim propisima, a posebno s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Uporedo s analizom sprovodi se istraživanje na terenu s osobama s invaliditetom kroz sprovođenje šest fokus grupa od kojih će prve dvije biti realizovane u Beranama i Bijelom Polju, u ponedeljak 12. decembra, neposredno nakon Međunarodnog dana ljudskih prava.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom je jedno od osnovnih prava koje, pored osnovnih medicinskih tretmana liječenja i rehabilitacije, podrazumijeva ranu identifikaciju i intervenciju, pružanje usluge najbliže mjestu življenja, uključujući informisanost i pristanak osoba s invaliditetom, zaštitu podataka o ličnosti i dostojanstvo.

Sva istraživanja o percepciji građana o diskriminaciji uvijek potvrđuju da su osobe s invaliditetom jedna od tri najugroženije i najdiskriminisanije grupe u društvu.

Istraživanje UMHCG na uzorku od 1018 ispitanika, pokazalo je da 75,3% građana smatra da su osobe s invaliditetom diskriminisane svakodnevno ili povremeno, dok na drugoj strani, građani smatraju da su osobe s invaliditetom najdiskriminisanija grupa u društvu (55, 2%).

74,6% građana smatra da se osobe s invaliditetom suočavaju sa preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Preko 50% objekata u kojima su smještene zdravstvene institucije je nepristupačno osobama s invaliditetom. Osobe s invaliditetom se suočavaju sa različitim preprekama, nedostatkom i nepostojanjem adekvatnih usluga u javnom sistemu zdravstva, nedostatkom procedura, nepristupačnosti zdravstvenih ustanova, informacija i komunikacija.

U većini zdravstvenih ustanova nema moderne i odgovarajuće tehničke opreme i dijagnostike. OSI se suočavaju sa nedostatkom kvaliteta medicinske njege i medicinskih usluga, uključujući medicinsko – tehnička pomagala i opremu. Dodatno, medicinsko osoblje nije dovoljno senzibilisano i svaku promjenu u zdravstvenom stanju najčešće povezuje s primarnom dijagnozom, a osobama s invaliditetom pristupa isključivo kao prema pacijentima.

U većini situacija osobe s invaliditetom zavise od sistema, neosnažene su i  plaše se da se aktivno pobune i bore protiv nepravde, kršenja prava i diskriminacije posebno u sistemu zdravstva. Dodatno OSI najčešće nijesu upoznate s mehanizmima žalbi i prigovora.

S tim u vezi, očekujemo da če projekat kroz navedene aktivnosti, uključujući i trening za studente medicine i zaštitnike prava pacijenata doprinijeti povećanju povjerenja osoba s invaliditetom u zdravstvene radnike i institucije zdravstva, odnosno unapređenju poštovanja prava osoba s invaliditetom.


Pripremila: Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju "Naša inicijativa" Podgorica i Savez slijepih Crne Gore, danas su se pismom obratili ministru rada i socijalnog staranja Borisu Mariću i direktoru Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Željku Savoviću s molbom i predlogom da u okviru svojih nadležnosti, preduzmu potrebne mjere kako bi Zavod za zapošljavanje Crne Gore, što prije objavio javni poziv za finansiranje projekata grant šema, za podsticanje i podršku zapošljavanja lica sa invaliditetom.

Iz ove tri nacionalne organizacije su podjetili da se od strane poslodavaca u Crnoj Gori, shodno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, uplaćuju svake godine milionska novčana sredstva (preko osam miliona eura) za podršku zapošljavanju lica sa invaliditetom, te najveći iznos sredstava ostaje neiskorišćen i upotrebljen se za druge svrhe, suprotno namjeni propisanoj Zakonom.

U pismu je naglašeno da je tokom 2014. godine i Državna revizorska institucija u svom nalazu i utvrdila da su 34,5 miliona nenamjenski utrošena, a da je zaključno sa 2. septembrom ove godine uplaćeno preko 51 milion eura u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

"Imajući u vidu da Ministarstvo finansija upravlja budžetom Fonda, a da je Zavodu za zapošljavanje Zakonom o budžetu za 2016.godinu, na rashodovnoj strani, opredijeljeno 3 miliona eura, upozoravamo da će se i taj novac nenamjenski utrošiti ukoliko se pod hitno ne raspiše Javni poziv i prva tranša novca ne opredijeli u ovoj kalendarskoj godini.

Potpuno podržavamo pristup da se sredstva koja se raspodjeljuju za projekte grant šema kontrolišu, ali na drugoj strani iskazujemo zabrinutost da zbog eventualnih zloupotreba, nenamjenskog trošenja ili kašnjenja u realizacijiaktivnosti po već odobrenim projektima, ispaštaju osobe s invaliditetom, kao krajnji korisnici ukoliko se konkurs ne raspiše. Ovo bi dovelo do toga da se svake godine izgubi i dodatnih najmanje milion eura koji je na raspolaganju Zavodu." istakli su iz ovih organizacija.

Dalje se navodi da je članom 3 stav 4 Pravilnika o postupku i metodologiji za finansiranje grant šema ("Službeni list CG" br28/14 i 16/16) propisano da Zavod za zapošljavanje objavljuje najmanje jednom godišnje javni poziv za finansiranje projekata u okviru grant šema a kao podsticaj unapređenju politike zapošljavanja lica sa invaliditetom. Ističemo i da je članom 3 tog Pravilnika propisano da javni poziv traje 30 dana. Nakon toga slijedi razmatranje i ocjena projekata od strane Komisije, pa rok za podnošenje prigovora, odlučivanje po prigovorima, donošenje konačne odluke, u skladu sa upravnim postupkom, te na kraju potpisivanje ugovora i uplate sredstava po odobrenim projektima.

S obzirom da javni poziv traje 30 dana a najmanje još toliko postupak ocjene projekata i donošenje odluke to po našem shvatanju, raspisivanje javnog poziva nije u sukobu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zaključuje se u pismu.

Za Udruženje mladih sa hendikepom CG
izvršna direktorica
Marina Vujačić

Za NVO "Naša inicijativa"
izvršni direktor
Milisav Korać

Za Savez slijepih Crne Gore
izvršni direktor
Goran Macanović

Ni nakon više od sedam godina od osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, u skladu sa članom 22 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, u kojem se uplaćuju posebni doprinosi poslodavaca koji ne zapošljavaju ovu kategoriju građana ne postoji skoro nikakva transparentnost utroška sredstava. Ministarstvo finansija, čak ni u izbornoj godini, kada je potreba za transparentošću opravdanija, a razlozi za pretpostavke nenamjenskog trošenja novca, ili zloupotreba veće, ne dostavlja informacije o načinima na koji preusmjerava sredstva sa organizacionog koda Fonda.

Dodatno, zabrinjava činjenica da Ministarstvo rada i socijalnog staranja iako je ušlo u izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom odbija, bez bilo kakvih valjanih argumenata, da izmijeni važeće norme kojima bi se Fond osnovao kao posebno pravno lice.

Naime, Radna grupa Ministarstva rada i socijalnog staranja u čijem su sastavu i četiri predstavnika nevladinog sektora ne prihvata predloge direktno zainteresovanih, ali ujedno i oštećenih sve ove godine.

Kako navode predstavnici Radne grupe iz Ministarstva rada i socijalnog staranja potrebno je prvo uraditi analizu efekata izdvajanja Fonda, pa ukoliko ona pokaže da je najadekvatniji model da se Fond izdvoji da će se to učiniti 2018. godine. To bi značilo da će se u naredne dvije godine izgubiti još najmanje petnaest miliona eura. Ova analiza je planirana Strategijom za integraciju osoba s invaliditetom koja je odjednom postala važna državnim organima i važnija od stvarnih interesa osoba s invaliditetom čiji ih stav o ovoj stvari uopšte ne interesuje.

Na drugoj strani, Ministarstvo finansija odbija da da informacije po zahtjevu za slobodan pristup informaciji na koji način, kojim organizacijama, organima i licima i u koje svrhe su izvršene transakcije uplaćenog novca na račun posebnih doprinosa s organizacionog koda koji se odnosi na Fond, već se proglašava nenadležnim.

Podsjećamo da je Fond poseban račun budžeta Crne Gore što znači da se sve uplate vrše u državni trezor, a da je samo dio sredstava po Zakonu u budžetu (3 miliona) opredijeljen Zavodu za zapošljavanje na rashodovnoj strani budžeta.

Na kraju Zavod za zapošljavanje nije ispoštovao našu preporuku da se poziv za podnošenje projekata grant šema raspisuje u prvom kvartalu godine, pa tako u 2016. ovaj poziv nije ni raspisivan, a projekti kojima su pravna lica aplicirala u 2015. se finansiraju iz budžeta za ovu godinu.

Ovim se gubi dodatnih najmanje milion eura koji se dodijeli i Zavodu za zapošljavanje kao budžet kojim može da raspolaže.

Na kraju, kao ko zna koliko puta do sada zaključujemo da trenutno stanje odgovara nadležnim organima posebno imajući u vidu činjenicu da je do 20. septembra ove godine u Fond uplaćeno preko 51 milion eura, iako je na evidenciji nezaposlenih prošle godine bilo 1640 osoba s invaliditetom.

Pitanje je do kada će osobe s invaliditetom biti sredstvo punjenja državnog budžeta i zadovoljavanja nečijih ličnih interesa, a ne opšteg društvenog interesa.


*Na slici je grafikon koji prikazuje uplate u 2015. i 2016. zaključno sa 20. septembrom.

Pripremila: Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore od januara mjeseca sprovodi projekat  ’’Od obrazovanja ka zaposlenju’’, koji za ciljeve ima da poveća mogućnosti za zapošljavanje visokoobrazovanih osoba s invaliditetom u Crnoj Gori i omogući im lakši pristup otvorenom tržištu rada, te da doprinese stvaranju okvira za uspostavljanje sistemske podrške za studente s invaliditetom u prelaznom periodu od obrazovanja ka zapošljavanju.

Do sada su realizovane ili se realizuju u kontinuitetu aktivnosti projekta koje se odnose na sprovođenje servisa personalne asistencije za studente s invaliditetom u trajanju od šest mjeseci, zatim motivacione radionice i obuka za mlade bez invaliditeta, i studente i mlade s invaliditetom, kao i početne aktivnosti koje se odnose na saradnju s univerzitetima i poslodavcima.

Organizovali smo i dvije fokus grupe s poslodavcima, a u narednom periodu su planirane aktivnosti koje se odnose na sastanke i prenos znanja i komunikacijskih vještina prilikom pružanja podrške studentima s invaliditetom od strane nastavnog i nenastavnog osoblja na univerzitetima u procesu zapošljavanja i osnaživanja mladih s invaliditetom u traženju posla. 

Pokrenut je i servis podrške za zapošljavanje osoba s invaliditetom, dok se među završnim aktivnostima očekuje odrađivanje prakse studenata s invaliditetom kod poslodavaca.

Motivacionim radionicama koje smo organizovali u 12 srednjih škola na teritoriji Crne Gore prisustvovalo je oko 350 srednjoškolaca s invaliditetom i bez invaliditeta. Skoro svim radionicama je prisustvovao i predstavnik Univerziteta Mediteran.

Takođe, smo u okviru ovog projekta potpisali Memorandum o saradnji s Univerzitetom Crne Gore, koji je, pored Univerziteta Mediteran i Udruženja mladih sa hendikepom Nikšić, partner na projektu.

Projekat se finansira programom Grant šema Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, odnosno sredstvima iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje licima sa invaliditetom.

 


Na našoj fejsbuk stranici se nalaze fotografije s radionica.

 

Pripremila: Marina Vujačić

Mamograf ne radi, a mjesec je borbe protiv raka dojke

Jedini mamograf u podgoričkom Domu zdravlja već mjesec dana  je u kvaru, zbog čega pacijentkinje, ni u  mjesecu borbe protiv raka dojke, ne mogu na pregled.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić potvrdio je “Vijestima” da je mamograf dotrajao, jer je za deceniju na njemu urađeno čak 68.000 snimanja.

Izvor: ND Vijesti

Projektni tim Udruženja paraplegičara Cetinje, organizovao je važan sastanak sa korisnicima projekta: Znjane plus zapošljavane = integracija, podržanog od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).

Ova aktivnost podržana je u okviru-grant šema za finasiranje projekata  profesionalne rehabilitacije, aktivnih mjera zapošljavanja kao i zapošljavanja lica sa invaliditetom.

Projekat ima za cilj da poveća nivo zapošljavanja i smanji stopu nezaposlenosti OSI u Prijestonici.

“Praktičan rad podrazumijeva zapošljavanje šest osoba s invaliditetom po ugovoru o radu na period od šest mjeseci”, navode između ostalog iz Udruženja.

Praksa iz grafičkog dizajna biće omogućena u štamparijama OPUS 3''-Podgorica i ''OBOD''-Cetinje. Početak obuke zakazan je za februar u trajanju od tri mjeseca.

 

Pripremila: Hajdana Simović

Izvor: Saopštenje za javnost

subota, 30 januar 2016 15:34

Mima Ivanović traži asistenta u radu

Već duže vrijeme Miroslava-Mima Ivanović, diplomirana pravnica, zaposlena u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore, traži asistenta u radu. Pravo na asistenta (pomagača) u radu ostvaruje UMHCG po osnovu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, imajući u vidu da je Mimi procijenjen stepen invaliditeta iznad 80%.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je, dakle, omogućeno pravo na asistenta (pomagača) u radu za poslodavce koji zaposle osobu s “teškim” invaliditetom iznad 80%, dok nije obezbijeđeno i drugim osobama s manjim procentom invaliditeta, npr. od 50% i više, imajući u vidu da se ovim osobama priznaje trajno pravo na subvenciju bruto zarade od 75%.

Osim toga, naknada za finansiranja troškova asistenta u radu iznosi 193€ bruto, što znači da se obračunava do iznosa minimalne zarade po propisima iz oblasti rada i svakako je destimulišuća za asistente, te ne održava stvarne potrebe zaposlenih osoba s invaliditertom. Iako se u članu 3 Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku za ostvarivanje subvencija (Sl. List CG broj 39/2012), navodi “zavisno od vremena provedenog na radu” i za osam časova radnog vremena iznos je isti. Ovi troškovi se, u stvari, po Zakonu odnose na “lične troškove” asistenta, što znači prije svega da se asistentima pokrivaju samo osnovni troškovi (prevoz, ishrana).

Ako poslodavac ima ili zaposli osobu s invaliditetom od najmanje 80% invaliditeta („teški invaliditet“) smatra se, u pogledu obaveze zapošljavanja, kao da je zaposlio dvije osobe s invaliditetom. Međutim, iako zaposli osobu s 80 i više procenata invaliditeta poslodavcu se ne priznaje veći obim prava, na primjer veći iznos za finansiranje asistenta (pomagača) u radu, ili neki drugi dodatni podsticaji.

Iako je još u aprilu prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo Radnu grupu za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, čije je usvajanje po Programu rada Vlade planirano za ovu godinu Radna grupa, još uvijek, nije počela s radom u punom sastavu, uključujući predstavnike NVO sektora u radu Radne grupe.

Više puta smo, u proteklom periodu, ukazali na problem u oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom, između ostalih i na ovaj, i pozvali Ministarstvo rada i socijalnog staranja da: angažovanje asistenata (pomagača) u radu definiše po ugovoru o radu, tako da se asistentima obezbijedi mogućnost radnog staža, te da uveća iznos naknade za asistente, tako da minimalna naknada za asistenta iznosi 80% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini za puno radno vrijeme. Vjerujemo, da bi u današnje vrijeme, jedan broj nezaposlenih srednjoškolaca, koji nijesu imali mogućnost da nastave obrazovanje, ili i visokoškolaca koji ne mogu naći zaposlenje na otvorenom tržištu, prihvatilo posao asistenta, kao tehnički vid podrške osobi s invaliditetom.

Dok država ne promijeni politiku primorani smo da u kontinuitetu raspisujemo oglas za asistente preko naše fejsbuk stranice, kako bi se neko od mladih ljudi javio i tako, bez obzira na nizak iznos naknade, jednoj osobi s invaliditetom pomogao da radi i postiže rezultate rada, a time i sebi pružio priliku da uči o ljudskim pravima osoba s invaliditetom. Pored toga, Mimin asistent bi imao priliku da putuje i van Crne Gore i sam pohađa brojne treninge i obuke.


Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

U srijedu 2. marta s početkom u 11:45h održan je sastanak UMHCG s predstavnicima Univerziteta „Mediteran“ povodom realizovanja projekta „Od obrazovanja ka zaposlenju 2“ – Trans2Work2. Sastanku su pored predstavnika ovog Univerziteta i UMHCG prisustvovali i učesnici projekta, polaznici obuke.

Ovaj projekat će partnerski realizovati UMHCG (kao aplikant i vodeći partner) u saradnji s Univerzitetom „Mediteran“, s kojim je saradnja i na prvom projektu bila na izuzetnom nivou.

Na sastanku se govorilo o obuci iz oblasti vizuelnih umjetnosti u okviru koje bi polaznici imali priliku da se upoznaju s likovnim ateljeom, grafičkim dizajnom, fotografijom, i aplikativnim programima.

U dogovoru sa polaznicima dogovoreno je da se obuka održava subotom počev od 5. marta. Na prvoj radionici učesnici su započeli obuku iz likovnog ateljea, što se može vidjeti i po fotografijama.

Cilj obuka se sastoji u tome da polaznici steknu određena znanja i vještine koje će im pomoći da poboljšaju svoj položaj na tržištu rada.Polaznici obuka su imali priliku da preko kompjutera pogledaju radove studenata koji već studiraju na ovom fakultetu, a potom je bilo riječi i o organizaciji izložbe na kojoj bi bili prezentovani radovi polaznika i koja bi samim tim predstavljala svojevrsnu promociju radova i doprinijela osnaživanju samih učesnika. Na izložbi će biti pozvana stručna i laička javnost, a posebno potencijalni poslodavci. Izložba radova će uslijediti nakon obuke i prakse učesnika u periodu od dva mjeseca.

Pripremila: Svetlana Cicvarić, koordinatorka Servisa za zapošljavanje

Strana 35 od 36

Back to top