četvrtak, 04 jul 2019 12:03

Žena s oštećenjem vida izrađuje tehnologiju za opšte dobro

Autor:

REVOLUCIONARNE ALATKE ZA osobe s oštećenje vida

Čieko Asakava, koja je od 14 godine osoba s oštećenjem vida, stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu.

Posle nezgode u bazenu, Čieko Asakava je sa 14 godina stekla oštećenje vida. Posljednje tri decenije ona radi na tehnologiji - trenutno sa velikim naglaskom na vještačkoj inteligenciji - koja bi preobratila živote osoba s oštećenjem vida.

„Kad sam počinjala, nije postojala pomoćna tehnologija", rekla je doktorka Asakava, rođena u Japanu.

„Nisam mogla da čitam nikakve informacije sama. Nisam mogla nigde da idem sama."

Ta „bolna iskustva" navela su je na put učenja koji je započela kursom informatike za osobe s oštećenjem vida, da bi ubrzo posle uslijedilo zaposlenje u IBM-u.

Revolucionarni rad na pristupačnosti započela je upravo u toj firmi, istovremeno stekavši doktorat.

Doktorka Asakava stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu. Takvi pretraživači danas su uobičajena stvar, ali prije 20 godina, ona je korisnicima oštećenja vida interneta u Japanu omogućavala pristup većoj količini informacija nego što su ranije imali.

Sada ona i drugi stručnjaci za tehnologiju traže način da iskoriste vještačku inteligenciju za stvaranje alatki za osobe s oštećenjem vida.

Mikro mapiranje

Doktorka Asakava je, na primjer, razvila NavKog, smartfon aplikaciju koji se kontroliše glasom i pomaže osobama s oštećenjem vida da se snalaze u komplikovanom zatvorenom prostoru.

Blutut signal niskog intenziteta emituju se svakih deset metara kako bi se iscrtala mapa u zatvorenom prostoru. Podaci uzoraka sakupljaju se sa tih signala kako bi se izradili „otisci prstiju" neke konkretne lokacije.

„Otkrivamo položaj korisnika poredeći trenutni otisak prstiju korisnika sa modelom otiska na serveru", kaže ona.

Sakupljanje velike količine podataka stvara detaljniju mapu od one dostupne u aplikacijama poput Gugl Maps, koja ne funkcioniše za lokacije u zatvorenom prostoru i ne može da pruži stepen detalja neophodan osobama s oštećenjem vida, kaže ona.

„To može biti od velike pomoći, ali ne može precizno da nas navodi", kaže doktorka Asakava, koja je sada pripadnica IBM Feloua, prestižne grupe koja je do sada proizvela pet dobitnika Nobelove nagrade.

NavKog je trenutno u pilot fazi, dostupan na nekoliko lokacija u SAD i na jednoj u Tokiju, a IBM kaže da je blizu toga da aplikaciju učini dostupnom javnosti.

'Omogućuje mi više kontrole'

Stanovnici Pitsburga Kristina Hansinger (70) i njen muž Daglas Hansinger (65), oboje imaju oštećenja vida, isprobali su NavKog u hotelu u svom gradu tokom konferencije za osobe s oštećenjem vida.

„Osjećala sam se kao da imam više kontrole nad situacijom", kaže gospođa Hansinger, sada u penziji posle 40 godina rada u državnoj birokratiji.

Ona za kretanje koristi druge ljude i kaže da joj je, iako je uz NavKog morala da koristi i bijeli štap, on omogućio više slobode u kretanju po nepoznatim prostorima.

Njen muž se slaže s tim, dodavši da je aplikacija „uklonila svo nagađanje" iz snalaženja u zatvorenom prostoru.

„Zaista je bilo oslobađajuće putovati samostalno, bez ičije pomoći."

Laki 'robot u koferu'

Sljedeći veliki izazov doktorke je „kofer vještačke inteligencije" - lagani robot za navođenje.

On osobu s oštećenjem vida navodi kroz složeni prostor aerodroma, pokazujući joj pravac kretanja, baš kao i, na primjer, korisne informacije o otkazanim letovima i promjenama na gejtovima.

Kofer ima ugrađen motor tako da može sam da se kreće, ima kameru za prepoznavanje slika kako bi raspoznavao okruženje, kao i Lidar - Detekciju svijetla i razdaljine - za merenje razmaka do predmeta.

Kad dođe do toga da mora da se penje uz stepenice, kofer obavještava korisnika da ga podigne.

„Ako budemo sarađivali sa robotom, on bi mogao da bude lakši, manji i jeftiniji", kaže doktorka Asakava.

Trenutni prototip je „prilično težak", priznaje ona. IBM radi na tome da sljedeća verzija bude lakša i nada se da će na kraju moći u sebi da sadrži makar i laptop. Planira da projekat doživi premijeru u Tokiju 2020.

„Zaista želim da uživam u putovanju nasamo. Zato želim da se usredsredim na kofer vještačke inteligencije, čak i ako on bude iziskivao mnogo vremena."

IBM mi je pokazao video snimak prototipa, ali budući da još nije spreman da ga pusti u promet, firma nije željela da u ovoj fazi objavljuje snimke u javnosti.

Vještačka inteligencija za 'opšte dobro'

Uprkos ambicijama, IBM zaostaje za Majkrosoftom i Guglom u onome što se trenutno nudi osobama s oštećenjem vida.

Majkrosoft je izdvojio 115 miliona dolara za svoj program Vještačka inteligencija za opšte dobro i 25 miliona za svoju inicijativu vještačke inteligencije za pristupačnost. Na primjer, Siing Ej-Aj - aplikacija za govornu kameru - predstavlja centralni deo njihovog rada na pristupačnosti.

A kasnije tokom godine Gugl navodno planira da lansira svoju Lukaut aplikaciju, prvobitno za Piksel, koja će glasom navoditi osobe s oštećenjem vida oko konkretnih predmeta.

„Ljudi s invaliditetom zanemareni su kad je u pitanju razvoj tehnologije u cjelini", kaže Nik Makvajer, šef inicijative i istraživanja vještačke inteligencije pri CCS Insajtu.

Ali on kaže da se to u posljednjih godinu dana promjenilo, jer velike tehnološke kompanije ulažu veliki napor i investicije u aplikacije vještačke inteligencije koje „unapređuju društvenu dobrobit".

On očekuje više pomaka u tom prostoru, uključujući inicijativu iz Amazona, koji pozamašno ulaže u vještačku inteligenciju.

„Ali u poslednjih 12 mjeseci zapravo su Majkrosoft i Gugl bili ti koji su uložili najveći napor u toj oblasti", kaže on.

Makvajer kaže da je usredsređenost na opšte dobro i invaliditet povezana sa „pokušajima da se demonstriraju prednosti vještačke inteligencije u svijetlu izraženih negativnih stavova" povodom toga što vještačka inteligencija zamenjuje ljude na radnim mestima i čak ih potpuno preuzima.

Ali vještačka inteligencija u oblasti invaliditeta daleko je od savršene. Velika ulaganja u ovom trenutku idu na „dokazivanje preciznosti i brzine aplikacije" u vezi sa vidom, kaže on.

Doktorka Asakava prosto zaključuje: „Pokušavam da razriješim poteškoće sa kojima sam se i sama susrijećala kada sam stekla oštećenje vida. Nadam se da su to poteškoće koje mogu da budu uklonjene."

 

IZVOR: Vijesti Online

Pročitano 101 put(a)

Back to top