Marina

Marina

Nakon teksta Gugl na tastaturama postavio Morseovu abecedu namijenjenu osobama s invaliditetom  donosimo vam iskustvo Tanje Finlejson, promoterke ove tehnologije.  

 

“Nekoliko doktora reklo je mojim roditeljima da vjerovatno neću ništa da priuštim, i predložilo im da me smjeste u instituciju. Srećom, moji roditelji  nisu poslušali savjet, odgajali su me kao svako drugo dijete, i nisu očekivali ništa manje od mene tokom mog djetinjstva. Morala sam da jedem svoju večeru prijee nego dobijem dezert, morala sam da idem na spavanje “na vrijeme” i upadala bih u nevolje u slučaju da “pokupim” svog starijeg brata da ide sa mnom.”, priča Tanja.

Jedina razlika, kako kaže, je bila u tome što nisam bila u stanju da komuniciram vrlo efikasno; u suštini, mogla sam samo da odgovorim na "da" i "ne" pitanja. Kada sam bila dovoljno odrasla za čitanje, koristila sam bilježnicu s oko 200 riječi na njoj. Koristila sam štapić kako bih upisivala riječi.

Ona navodi da je nekoliko godina kasnije, njen otac odlučio da ona proba mašinu za kucanje i pritisne ključeve glavom. “Nevjerovatno, moj rječnik je rastao. Mama me više nije oblačila, mogla sam reći svom bratu, i konačno imala sam priliku nadmašiti s pitanjem mog oca. Potpuno sam sigurna da mom tati nije, na bilo koji način, žao što mi je dozvolio da probam mašinu za kucanje. Ha!" nastavlja veselo Tanja. 

Tanja priča da je nekoliko godina kasnije, bila među četvoro izabranih da učestvuju u studiji za neverbalno djecu na Univerzitetu u Vašingtonu. Studiju je vodio Al Ros (Al Ross), koji je napisao program finansiranja grantova za stvaranje Morseovog komunikatora za djecu s invaliditetom. Morzeov kod, koji je komunikacioni sistem koji datira iz 1800-ih, omogućio nam je da izgovorimo riječi i komuniciramo samo pomoću dva dugmeta: tačku "." i crticu "-".
"Uređaj je bio revolucionaran. Pretvorio bi moj Morseov kod u slova, a onda bi glasno progovorio na engleskom i imao je mali štampač u njemu. Mogla sam da aktiviram svijetlo ako "podignem ruku na času". U početku sam pomislila da je učenje Morzeovog koda gubljenje vremena, ali ubrzo sam saznala da mi je dao potpunu slobodu s mojim riječima, i po prvi put sam mogla razgovarati s lakoćom, bez lomljenja vrata. Škola je postala zabavna, umjesto iscrpljivanja. Mogla sam da se fokusiram na svoje studije i da imam prava razgovorati s svojim prijateljima po prvi put. Takođe, nije mi trebala odrasla osoba svakog trenutka u školi, i to je bilo zadivljujuće.

"Moje iskustvo s komunikatorom Morseovog koda dovelo me je do partnerstva s Guglom na donošenju Morseovog koda u Džibord. Blisko sarađivanje s timom, pomoglo je u dizajnu rasporeda tastature, dodali smo Mors sekvence u auto-sugestije iznad tastature i razvili postavke koje omogućavaju ljudima da prilagođavaju tastaturu prema svojim jedinstvenim potrebama. Morseov kod na tastatura na Džibord-u omogućava ljudima da koriste Morseov kod (tačke i crtice) za unos teksta umjesto regularne (KVERTI) tastature. Džibord za Android omogućava vam da spojite spoljne prekidače na uređaj, tako da osoba s ograničenom pokretljivošću može raditi na uređaju.", priča Tanja. 

Uzbuđen sam od pomisli da vidim šta će sve ljudi razviti uz pomoć Morseovog koda - bilo da je to tastatura poput Džibord-a, igre ili obrazovne aplikacije, mogućnosti su beskrajne. Većina tehnologija danas je dizajnirana za masovno tržište. Nažalost, to može značiti da su osobe s invaliditetom zanemarene. Razvijanje komunikacionih alata kao što je ovo je važno jer za mnoge ljude jednostavno čini život stvarnim. Sada, ako neko želi probati Morse kod, oni mogu da koriste telefon u džepu. Samo preuzimanjem aplikacije, svako može da komunicira s Morseovim kodom.

Kada sam prvi put bila u stanju komunicirati kao dijete, prvi osećaj koji sam imala je bio: "Vau, prilično je daleko!"

Prva stvar koju sam kucala je "Ti si stari prdonja, tata!" Tada sam ga prvi put vidjela kako se smije sa suzama u očima; Još uvijek ne znam da li sam ga stvarno nasmejala ili sam ga učinila tužnim! Vjerovatno pomalo i jedno i drugo.

 

Prevela: Marina Vujačić

Izvor: Google

 

Najpoznatiji pretraživač na svijetu Gugl (Google) je kod tastatura (iOS, Android) implementirao “Morseov kod” (“Morse code”), odnosno Morseovu abecedu.

Morseov kod, odnosno Morseova abeceda je abeceda (kod) razvijen tokom 19. vijeka kako bi se mogle slati poruke preko električnih telegrafa. Niste mogli slati telegrafe kao što možete danas, nego ste mogli slati signale (tačke i crtice), od kojih se Morseov kod zapravo i sastoji. Tokom ovih 200 godina se Morseov kod koristio na mnogo načina, ali danas ga, zbog njegove pristupačnosti i jednostavnosti, većinom koriste osobe s invaliditetom, tačnije osobe s oštećenjem vida i/ili sluha.

Morseova abeceda se sastoji od serije tački i crtica koje su zapravo slova (A je “.-“, T je “-“, U je “..-” itd.)

Gugl sada na svojoj tastaturi DžiBord (GBoard) nudi input metodu koja se zove Tastatura na Morseovoj azbuci (“Morse code keyboard”.) Taj projekat je razvijen u saradnji s Tanjom Finlejson (Tania Finlayson), koja je ekspert za ovakvu tehnologiju. Naime, ona je osoba s cerebralnom paralizom i zna važnost iste za relativno normalnu komunikaciju s drugim osobama.

Ako želite da naučite Morseovu abecedu, Gugl je razvio „Igrice za savladavanje kucanja na Morseovoj azbuci“ (“Morse Typing Training game”) (Android, iOS, desktop). Kroz ovu igru možete naučiti ovu abecedu za sat vremena.


Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: In portal

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, u utorak 31. jula, s početkom u 10.30 časova oraganizovaće info štand na Žabljaku.

Pomenuta aktivnost se organizuje u cilju podizanja svijesti među opštom javnosti o pravima osoba s invaliditetom, ali i promovisanja  materijala koji je izrađen za potrebe projekta.

Kako bi razgovarali o značaju Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore formirane u sklopu projekta, planirano je organizovanje šest jednodnevnih info štandova u šest crnogorskih gradova. Do sada je Udruženje organizovalo dva info štanda u Nikšiću i Bijelom Polju.

Na info štandovima projektni tim iz UMHCG će razgovarati s građanima o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, razmjenjujući s njima stavove i odgovarajući na pitanja i dileme građana. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada kojeg sprovode UMHCG i CRNVO uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. 

Pripremila: Anđela Miličić

 

Golbal reprezentacija Crne Gore na B Prvenstvu Evrope u poljskom Horozovu igraće u grupi A sa selekcijama Grčke, Ukrajine, Izraela i Mađarske, odlučeno je žrijebom.

Šampionat će biti održan od 22. do 30. septembra.

U grupi B će nastupiti reprezentacije Španije, Portugala, Poljske, Velike Britanije i Slovenije.

"Pripreme za Evropsko prvenstvo u Poljskoj su u punom jeku. Očekuje nas izuzetno jaka i kvalitetna grupa, četiri neizvjesna meča u grupi. S Izraelom i Mađarskom smo ove godine igrali u Srednjeevropskoj ligi, dok Grčku dobro poznajemo s prošlogodišnjeg prvenstva C divizije. Ekipa Ukrajine, koja je prošle godine ispala iz A divizije je prvi favorit grupe", rekao je selektor golbal selekcije Nikola Čurović. 

Po propozicijama, prve tri ekipe se sele u A diviziju, dok posljednje tri ispadaju u C diviziju. 

"Mislim da nasa ekipa ima kvalitet da ispuni zacrtani cilj a to je opstanak u B diviziju", dodao je Čurović.

Evropsko prvenstvo u Poljskoj će biti drugi nastup golbal reprezentacije Crne Gore na velikim takmičenjima, nakon što je prošle godine u debitantskom nastupu osvojila srebro na Evropskom prvenstvu C divizije u Moldaviji i izborila plasman u B diviziju.

 

Izvor: portal Vijesti

Pripremila: Anđela Miličić

 

 

UMHCG poziva Ministarstvo rada i socijalnog staranja na čelu s ministrom Kemalom Purišićem i predsjednika Vlade Duška Markovića da prekinu praksu netransparentnih i zatvorenih procesa i procedura koji se tiču osoba s invaliditetom, posebno kada je u pitanju kreiranje i sprovođenje politika u oblasti invalidnosti. U vezi s tim, pozivamo ministra rada i socijalnog staranja, da u najkraćem roku, ukloni oznaku INTERNO s dokumenta Analiza o mogućnosti izdvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kao samostalnog pravnog lica, razmatranog na Vladi u februaru 2018. i da ovaj dokument učini dostupnim članovima Radne grupe za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesinalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Istovremeno, pozivamo Vladu da proces osnivanja i kadriranja javne ustanove Centar za rehabilitaciju, te  Statut i ostala dokumenta ove ustanove, učini dostupnim javnosti, a osobe s invaliditetom uključi u proces donošenja odluka o svim navedenim pitanjima.

Vjerujemo da je svakom i prosječno informisanom crnogorskom građaninu poznato da organizacije osoba s invaliditetom, unazad sedam godina, traže izmjene ovog Zakona u dijelu statusa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom i njegovu potpunu primjenu u dijelu naplate posebnih doprinosa imajući u vidu da ogroman broj pravnih lica, obveznika zakona, još uvijek i ne plaća posebne doprinose kao „penale“ zbog nezapošljavanja OSI. Ovo poslednje konstatovala je i predložila i Državna revizorska institucija 2015.

Međutim, i ovu priliku koristimo da javnost podsjetimo da je i dalje najveću korist od ovog zakona ima javni sektor, odnosno Vlada koja upravlja i raspoređuje najvećim dijelom ovih sredstava. Tako je svake godine Ministarstvu finansija na raspolaganju najmanje oko šest miliona eur koje preusmjerava samo u sebi poznate namjene. Mijenjali su se ministri, generalni direktori i sekretari ali zanimljivo da su svi oni zajedno s predsjednicima Vlade i ministrima rada i socijalnog staranja imali potpuno isti stav o načinu na koji treba iskoristiti sredstva iz Fonda. Ali, istovremeno niko od njih „nije bio nadležan“ da riješi pitanje i status Fonda, odnosno da prekine praksu otimanja od osoba s invaliditetom. I niko od njih nije učinio, a ma baš, ništa da sistem obrazovanja i profesionalne rehabilitacije, odnosno sticanja vještina i znanja učini dostupnim osobama s invaliditetom. I baš niko od njih se nije brinuo za i dalje ogromnu i svakodnevnu diskriminaciju OSI u postupcima pred organima prilikom ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju. Tako se i nakon sedam godina subvencije zarada, oprema i prilagođavanje radnog mjesta i asistent u radu čekaju više od godinu dana, iako je makar jedan postupak i rješenje Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva poništen pred Upravnim sudom.

Isto se tako nikada nijesu odlučili da sačine analizu utroška sredstava opredijeljenih na osnovu grant šema za zapošljavanje i da nakon četiri godine učine javnim i dostupnim te podatke. Da ne govorimo koliko je pogrešna već ustaljena praksa da se problem nezaposlenosti osoba s invaliditetom koji država nije u stanju da riješi godinama pokušava riješiti pomoću projekata privrednih subjekata i NVO.  Ipak, ovo nije iznenađenje s obzirom na to da Vlada nije u stanju naplatiti posebne doprinose od svih obveznika zakona jer sistem kontrole ne funkcioniše.

Nikada osobe s invaliditetom nijesu uspjele saznati da li se od njjima namijenjenih sredstava finansiraju plate, dnevnice i putovanja službenika iako se to moglo razumjeti iz Izvještaja „Efikasnost korišćenja sredstava od doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom“ koju je sačinila Državna revizorska institucija.

Evropska komisija je više puta u svojim Izvještajima o stanju u Crnoj Gori kao i nezvaničnim radnim dokumentima za poglavlja 23 i 24 konstatovala da „sredstva koja poslodavci uplaćuju kao poseban doprinos nijesu zaštićena od zloupotreba“, te da se mora obezbijediti njihovo adekvatno korišćenje.

Ovom prilikom pitamo premijera Markovića da li se može nazvati efikasnom Vlada ili neki njen resor ako još od 2015. kada su započete aktivnosti na izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom nemamo ni prvi Nacrt koji je dostupan javnosti i nemamo informaciju o namjerama i predmetu izmjena Zakona? Kako osobe s invaliditetom državnu upravu mogu smatrati svojim servisom ako je rad na jednoj od najključnijih politika u oblasti invalidnosti netransparentan, zatvoren, nejasan i ne uvažava mišljenja osoba s invaliditetom?

Prethodno navedeno posebno imajući u vidu činjenicu da je Vlada ovaj Zakon namjeravala izmijeniti i dopuniti kako bi njime legalizovala finansiranje asistenata u nastavi, što je bila tadašnja namjera. Nakon što je zaustavljena ova namjera. Vlada ni nakon tri godine ne pruža informacije u kojim smjerovima će se Zakon mijenjati, odnosno šta sve će biti predmet izmjena Zakona, osim generalnih rečenica da se ovaj propis „usklađuje s EU direktivama“.

EU direktive ne propisuju subvencije za zapošljavanje OSI. Članice EU ne nagrađuju poslodavce koji su zaposlili OSI jer u razvijenim državama najveći broj OSI ima nesmetan pristup tržištu rada, a nezapošljavanje OSI na osnovu invaliditeta se smatra diskriminacijom. I nijesu potrebni podsticaji, već razumne adaptacije koje u Crnoj Gori nijesu garantovane. U Crnoj Gori su neophodni posebni doprinosi, odnosno subvencije jer bi bez njih zapošljavanje OSI bilo na nivou izuzetka i statističke greške. I zato ni najidealnije zakonsko rješenje u jednoj oblasti ne može riješiti probleme u drugim oblastima poput lošeg istorijskog nasleđa, nepristupačnog okruženja, neadekvatnog i nedostupnog sistema obrazovanja. Ovo je još samo jedan od razloga zašto ovaj proces, ovako važnog zakonskog rješenja, mora biti uređen jedino u neizostavnoj i konstantnoj saradnji s osobama s invaliditetom. U suprotnom, očigledno je da Vlada primarno ne razmišlja o rješavanu nagomilanih problema osoba s invaliditetom već kako će prvenstveno zadovoljiti sebe i poslodavce.

Ako, kako premijer Marković na početku svog mandata reče „DPS ispunjava sva svoja obećanja“, onda očekujemo da u najkraćem ispuni ove zahtjeve kako bi i realizacija mjere iz programa njegove partije koja se odnosi na osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju imalo za cilj dalje unapređenje zakonskog okvira u svim segmentima koje je UMHCG naznačilo u Studiji praktične politike „Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom“. 

Vlada je raspisala javni poziv za učešće građana u trećoj fazi projekta Hiljadu plus, koji omogućava kupovinu stanova po povoljnijim uslovima.

 

Predavanje zahtjeva bankama počeće u ponedjeljak 23. jula i trajaće do 13. avgusta, u periodu od 8.30 do 15 časova. Dokumentacija se predaje u CKB-u, Erste, Lovćen, NLB-u i Sosijete ženeral banci. Podnosilac dobija potvrdu o predaji zahtjeva sa naznačenim danom, satom i minutom predaje i kodom zahtjeva. Komercijalne banke će vršiti predkvalifikaciju i provjeru kreditne sposobnosti i ostalih uslova podnosilaca zahtjeva, na osnovu redosljeda podnošenja. Podnosioci zahtjeva kojima banke odobre kreditno zaduženje, po naknadnoj provjeri dokumentacije od projektnog odbora, dobijaju vaučer, koji obavezno sadrži informaciju o iznosu maksimalnog kreditnog zaduženja i strukturi stambenog objekta.

Imalac vaučera sa odabranim ponuđačem zaključuje predugovor o kupovini stana koji je na listi ponuđenih stambenih objekata. Važenje vaučera je ograničeno na 60 dana od dana izdavanja, i u tom periodu se može sklopiti predugovor. Rok važenja vaučera može da se produži odlukom Projektnog odbora, ali ne duže od 45 dana. Ako se vaučer ne iskoristi za to vrijeme, korisnik se isključuje sa rang liste, a prvi naredni sa liste čekanja zauzima njegovo mjesto.

Visina kamatne stope na godišnjem nivou iznosi 2,99 odsto fiksno za cijenu kvadrata stana do 1.100, a rok otplate je 20 godina. Vrijednost projekta je do 20 miliona eura, a finansira se aranžmanom sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope.

Zahtjev za dodjelu kredita i spisak neophodne dokumentacije su dostupni na sajtovima www. mrt.gov.me i www.1000plus. me, na kojem će biti objavljena i lista predatih zahtjeva i konačna rang lista korisnika projekta. Tokom prethodne dvije faze projekta 809 domaćinstva, odnosno 2.149 građana su riješili stambeno pitanje.

U nastavku slijedi redosled koraka:

1.  Popunjen zahtjev za dodjelu dugoročnog hipotekarnog kredita, koja je objavljen na sajtu, i dostupan u filijalama banaka koje učestvuju u Projektu;

2.   Uvjerenje o prebivalištu u Crnoj Gori za svakog člana porodičnog domaćinstva;

3.  Kopija biometrijske lične karte za podnosioca zahtjeva i punoljetne članove porodičnog domaćinstva ili uvjerenje o crnogorskom državljanstvu za podnosioca zahtjeva ili članove porodičnog domaćinstva koji posjeduju stare isprave;

4.   Izvod iz matične knjige rođenih za maloljetne članove porodičnog domaćinstva;

5.   Izvod iz matične knjige vjenčanih za bračne parove;

6.   Uvjerenje o slobodnom bračnom stanju za podnosica zahtjeva, odnosno za sve punoljetne članove domaćinstva koji nisu vjenčani;

7.  Za podnosioca zahtjeva i sve odrasle članove porodičnog domaćinstva, potvrda o zaposlenju izdata od strane poslodavca s navedenim primanjima za vremenski period od prethodna tri mjeseca;

8.  Ovjerena izjava podnosioca zahtjeva da nema u posjedu stambenu jedinicu na teritoriji Crne Gore ili nema u susvojini više od jedne trećine ukupne površine stambenog objekta u Crnoj Gori, u poslednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu kredita;

9.   Ovjerenu Saglasnost podnosioca zahtjeva za obradu ličnih podataka u Projektu 1000+ radi pribavljanja podataka od Uprave za nekretnine Crne Gore;

10. Ovjerena izjava svakog člana porodičnog domaćinstva da nema u posjedu stambenu jedinicu na teritoriji Crne Gore ili nema u susvojini više od jedne trećine ukupne površine stambenog objekta u Crnoj Gori, u poslednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu kredita u poslednje tri godine;

11.  Ovjerenu Saglasnost za obradu ličnih podataka u Projektu 1000+ za svakog člana porodičnog domaćinstva radi pribavljanja podataka od Uprave za nekretnine Crne Gore; ;

12   Izjava o kućnoj zajednici i broju članova porodičnog domaćinstva;

13.  Za zaposlene u javnom sektoru, potvrdu izdatu od poslodavca da zaposleni nije riješio stambenu potrebu u skladu sa propisom Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave do dana pokretanja postupka dodjele kreditnih sredstava;

14.  Za zaposlene u javnom sektoru ovjerenu Izjavu zaposlenog da nije rješavao stambenu potrebu u skladu sa propisom Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave;

15.  Za nezaposlene punoljetne članove domaćinstva koji su prijavljeni na evidenciji Zavoda za zapošljavanje potrebno je dostaviti potvrdu Zavoda za zapošljavanje a za lica koja su na školovanju, potvrdu o školovanju.

 

Izvor: http://www.1000plus.me/

Pripremila: Marina Vujačić

 

Profesionalna snouboderka Brena Hakabi (Brenna Huckaby) postala je prva žena s invaliditetom koja krasi stranice poznatog magazina Ilustrovani Sport (Sports Ilustrated).

Prije osam godina dijagnostikovan joj je maligni tumor kostiju zbog čega su ljekari morali da joj amputiraju nogu.  Nakon operacije se preselila u Solt Lejk Siti i počela vježbati snoubording.

Ona se odlično pokazala u ovoj sportskoj disciplini i počela je da se takmiči 2013.

Njen editorijal i intervju za pomenuti magazin je propraćen odličnim reakcijama ljudi, a Brena o svemu tome kaže: "Reakcije su uglavnom jako pozitivne i motivišuće a tome sam se i nadala. Prije samog snimanja sam pomislila: 'Ovo će donijeti toliko dobrog, ali i lošeg... Htjela sam ovo da odradim na pravi način. Htjela sam na pravi način da prikažem žene s invaliditetom”.

Na kraju njen savjet za žene s invaliditetom je: “Spoznajte vlastitu snagu! Zar ćete samo sjedeti i čekati da vam invaliditet „preuzme“ život? Nemojte. Sjetite se da je vaše tijelo alat koji se pokreće vašim umom, a granice su tu da se ruše".

Izvor: www.superzena.b92.net

Pripremila: Anđela Miličić

Novina u gradskom prevozu "Mediteran Express" ove sezone je, osim modernizacije voznog parka, nabavka četiri autobusa koji posjeduju rampe za osobe s inavliditetom, javljaju iz ovog preduzeća, a prenosi RTV Budva.


"Ove godine smo modernizovali vozni park nabavkom novih vozila. Imamo četiri autobusa koji imaju rampe za invalide i majke sa djecom u kolicima, a saobraćaju na relaciji Budva - Petrovac", kazao je Ivo Đuranović, PR preduzeća.

On navodi da je posebno interesnatna kružna linija koja ide preko zaobilaznice.  "To je linija koja ide bulevarom i zaobilaznicom i vraća se na polaznu stanicu" dodao je Đuranović.

Podsjećamo čitaoce portala da je, po prvi put, preduzeće Blue line iz Herceg Novog prošle godine nabavilo rampe u par autobusa čime su gradski i međugradski saobraćaj na rehaciji Herceg Novi - Tivat - Kotor pristupačni i za OSI u terminima u kojima saobraćaju navedeni autobusi. 

Izvor: RTV Budva

Pripremila: Marina Vujačić 

Fond za zdravstveno osiguranje je objavio informaciju o dopunama Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju.

Dopunama Pravilnika proširena je Lista za korišćenje medicinske rehabilitacije u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama za medicinsku rehabilitaciju s određenim brojem medicinskih dijagnoza i to:

- P 14.3 – Druge povrede ručnog nervnog spleta novorođenčeta u toku porađaja,

- F 82 – Specifičan poremećaj razvoja pokretljivosti,

- Q 05 – Rascjep stuba kičme,

- Q 90 – Daunov sindrom,

- Q 74.3 – Urođena ukočenost više zglobova u savijenom položaju,

- G 37.8 – Druge označene demijelinizirajuće bolesti CNS-a (Aleksanderova bolest),

- E 76.2 – Druge mukopolisaharidoze (Morquio classica),

- M 34 – Progresivna scleroderma,

- C 38.0 – Zloćudni tumor srca,

- D 15.1 – Dobroćudni tumor srca i

- F 84 – Cistična fibroza.

Kako navode, prošireno je pravo na medicinsku rehabilitaciju svake treće godine nakon identifikacije oboljenja, za osigurana lica oboljela od reumatoidnih bolesti (M05.8, M06, M07.1 i M08) u odnosu na sadašnji pravilnik koji je definiše pravo samo na jednu rehabilitaciju nakon identifikacije oboljenja.

Prošireno je pravo na medicisku rehabilitaciju osiguranim licima oboljelim od dječije cerebralne paralize (G80) koja su starija od 15 godina, tako da umjesto dosadašnjeg prava na medicinsku rehabilitaciju svake treće godine, sada će ostvarivati ovo pravo svake druge godine.

Na linku možete pronaći smjernicu za ostvarivanje prava na medicinsku rehabilitaciju na osnovu do sada važećeg Pravilnika. U najskorije očekujte da će UMHCG inovirati smjernicu, odnosno dopuniti istu u odnosu na navedene dopune Pravilnika, odnosno liste oštećenja. 

Na današnji dan rođen je Nelson Mandela. 

Prisjećamo se zbog toga jedne od njegovih najpoznatijih misli o invaliditetu, kao različitosti ljudskog roda. Dovoljno snažnoj poruci koja nam daje razlog i motiv da ga slavimo. 

"Osobama s invaliditetom nije potrebna patronaža - dežurna briga osoba bez invaliditeta, niti se one trebaju prilagoditi dominantnom i dominirajućem svijetu takozvanih osposobljenih/sposobnih osoba.

Na nama je da prilagodimo naše razumijevanje zajedničkog čovječanstva: naučimo o bogatstvu raznolikosti ljudskog života; priznamo prisustvo invaliditeta u našem društvu kao obogaćivanje naše različitosti. " - Nelson Mandela

 

Pripremila i prevela: Marina Vujačić 

Strana 28 od 29

Back to top