PODGORICA, 17. maj 2016. – U susret 12. sastanku parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i Crne Gore, koji se održava u Podgorici 19. i 20. maja, poslanica Evropskog parlamenta, Aneliz Dods, u intervjuu za novinsku agenciju MINA osvrnula se na prava osoba s invaliditetom.

MINA: Da li ste upoznati sa problemima sa kojima se osobe s invaliditetom u Crnoj Gori suočavaju kada je u pitanju pristupačnost objekata državnih i obrazovnih institucija, lokalne uprave, ali i prilikom obavljanja svakodnevnih poslova (zdravstvene ustanove, banke, pošte…)?

DODS: Pristupačnost javnih objekata jedan je od najvećih problema sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u Crnoj Gori. Evropski parlament je kontinuirano potencirao ovo pitanje u svojim rezolucijama. Zbog toga izražavamo zadovoljstvo što je Skupština Crne Gore prilagodila svoju zgradu i prostorije i učinila ih pristupačnim korisnicima kolica. Time se takođe otvara i mogućnost za zapošljavanje osoba s invaliditetom u skupštinskim službama i administraciji. Ali ovo može biti samo početak. Želimo da vidimo više mjera preduzetih po ovom pitanju, poput prilagođavanja svih takozvanih prioritetnih objekata koje je Vlada prepoznala u Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata. Takođe je od ključnog značaja da se obezbijedi puna pristupačnost škola i univerziteta kako bi se osiguralo inkluzivno obrazovanje.

Pored obezbjeđivanja fizičkog pristupa zgradama, Vlada bi trebalo da obezbijedi i puno učešće i uključenost osoba s invaliditetom na način što će pružiti puni pristup uslugama koje se nude u zajednici. Osim toga, važno je ocijeniti efekte svake političke odluke na prava i uslove za život osoba s invaliditetom. Takve analize bi trebalo sprovoditi zajedno sa osoba s invaliditetom. Pozitivan primjer u tom pogledu je i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja je ispregovarana uz neposredno i kontinuirano učešće osoba s invaliditetom.

MINA: Koliko su, po tom pitanju, osobama s invaliditetom u Crnoj Gori uskraćena osnovna ljudska prava?

DODS: Navešću samo nekoliko primjera: ukoliko osobe koje koriste kolica ne mogu pristupiti zgradi suda, onda se time otežava njihov pristup pravdi; ukoliko birački materijal nije dostupan na brajevom pismo, onda se na taj način ugrožava pravo na političko učešće osobama sa oštećenim vidom. Pristup fizičkoj sredini, uključujući zgradama, obaveza je koja proističe iz člana 9 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala. Štaviše, ovo je i jedna od ključnih stavki Evropske strategije o invalidnosti (2010-2020).

MINA: Na nedavno održanim lokalnim izborima u Tivtu, samo šest od 19 biračkih mjesta bilo je pristupačno za osobe sa otežanim kretanjem. Smatrate li da je neophodna hitna reakcija po tom pitanju, kako bi ta populacija na parlamentarnim izborima mogla nesmetano da iskoristi svoje građansko pravo?

DODS: Od vitalnog je značaja da se garantuje svima da mogu ostvariti svoje pravo glasa. To je garantovano i članom 29 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i takođe je zaštićeno pravnom tekovinom Evropske unije. U mojoj zemlji, Ujedinjenom kraljevstvu, svako biračko mjesto mora da obezbijedi jednak pristup izbornom procesu biračima s invaliditetom kao i svim drugim biračima.

MINA: Koliko je Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, daleko od evropskih standarda kada je ova problematika u pitanju?

DODS: Crna Gora je preduzela određene važne korake u posljednjih nekoliko godina. Primjera radi, Zakon o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom je izmjenjen kako bi pružio djelotvorniju zaštitu osobama s invaliditetom. Smatram da je veoma dobro što Crna Gora ima fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ali je nerazumljivo zbog čega je samo oko 6% sredstava iz ovog fonda potrošeno u te svrhe od 2009. godine. Generalno, Crna Gora je usvojila važna zakonska rješenja kako bi se uskladila sa EU standardima, poput Zakona o visokom obrazovanju koji obezbjeđuje inkluzivniji i afirmativniji ambijent studentima s invaliditetom u Crnoj Gori. Ovo je važan temelj koji je već proizveo određene rezultate, ali Crna Gora mora da ubrza proces primjene novih zakona kako bi crnogorski građani zaista osjetili razliku u njihovom svakodnevnom životu.

 

Izvor: Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Agencija Min@