Marina

Marina

Prva dodjela vaučera treće faze projekta 1000 plus biće organizovana u petak, 19. oktobra, u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kada će biti uručeni prioritetnoj grupi kazao je generalni direktor za razvoj stanovanja Marko Čanović.

Kako je dodao, sljedeća dodjela vaučera ostalim ciljnim grupama biće organizovana naredne sedmice.

Tokom javnog poziva za građane, koji je bio otvoren od 23. jula do 13. avgusta, u pet banaka (Sosijete ženeral Montenegro, NLB, CKB, Erste i Lovćen) dokumentaciju je predalo 1.054 građana podsjetio je Čanović i istakao da je od 1.054 aplikanta koji su podnijeli zahtjeve za učešće, 161 podnosilac iz grupe ,,prioriteti" ispunio uslov.

“Vaučer će dobiti 117 samohranih roditelja, 10 lica s invaliditetom, 17 domaćinstava koja imaju člana porodice koji je lice sa invaliditetom, 13 domaćinstava koja imaju djecu s invaliditetom, dva lica koja su bila mladi bez roditeljskog staranja i dva lica koja su bila žrtve nasilja u porodici”, kazao je Čanović.

Građani su predali aplikacije u 15 opština, i to: Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Mojkovcu, Kolašinu, Beranama, Rožajama, Budvi, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.

Čanović je kazao da je projektni odbor, koji je do juče imao 20 sjednica, izvršio detaljan pregled dostavljene dokumentacije i definisao koji građani ispunjavaju uslove u skladu sa odlukom o bližim kriterijumima i postupku dodjele dugoročnih kredita fizičkim licima radi obezbjeđenja stana, odnosno stambenog objekta za socijalno stanovanje i u skladu sa javnim pozivom za građane.

“Projektni odbor je dužan da rangira podnijete zahtjeve u skladu sa kriterijumima definisanim u odluci, do konačne potrošnje sredstava obezbijeđenih projektom. Dugoročni hipotekarni krediti se dodjeljuju sljedećim ciljnim grupama: 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru; 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba supružnika imaju do 35 godina života i 30 odsto ostalim korisnicima”,  ističe Čanović.

Kako je objasnio, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva, prioritetne ciljne grupe imaju prednost u ostvarivanju prava na dodjelu kredita.

“Prioritet u ostvarivanju prava na rješavanje stambene potrebe dodjelom dugoročnog kredita za kupovinu individualnog stambenog objekta imaju samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član lice sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici”,  kazao je Čanović.

On dodaje da se podnosioci zahtjeva koji nijesu raspoređeni na rang listu korisnika svrstavajuse na listu čekanja. U prethodne dvije faze, 809 domaćinstava, odnosno više od 2.000 građana riješilo je stambeno pitanje.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal CDM

Bjelopoljka Lidija Guberinić se s trajnim progresivnim oboljenjem prvi put suočila kada je kao udata studentkinja šeste godine Medicinskog fakulteta polagala jedan od završnih ispita. Profesor je uočio neke promjene u hodu i načinu izražavanja i insistirao da odmah uradi magnetnu rezonancu, koja je potvrdila multipla sklerozu.

Danas je predsjednica Udruženja oboljelih od multipla skleroze i nedavno je proslavila 47 rođendan i zahvalila se na podršci porodici, prijateljima i kolegama. 
“Prije mnogo godina, u moj život je došla multipla skleroza. Sa sobom je donijela divne ljude, a mnogim drugima, koji su do tada bili dio mog života, je spakovala kofere. Ti ljudi su, s razlogom, dio moje prošlosti i srećna sam zbog toga...”.
Naučena da, kako kaže, u svemu vidi pozitivno, hrabra majka dva sada već poodrasla sina više od decenije smjelo korača kroz život pun trnja. No, nije uvijek bilo tako.

Iako rođena i odrasla u Beogradu, kaže da danas osjeća da više pripada Bijelom Polju, gdje je provela veći dio života. Tranzicija devedesetih, udaja usred studija bez “amina” roditelja, putovanja na predavanja i ispite u Prištini, česte posjete majci na samrti u vrijeme NATO bombardovanja, loša ekonomska situacija, natjerali su Lidiju da pet godina radi kao prodavac na bjelopoljskoj pijaci.
Nakon saznanja da ima multiple sklerozu, pet godina je poricala i nije mogla niti željela da prihvati to saznanje, sve do jednog dana...
“Jednog dana dana sam pala na ulici i nisam mogla da ustanem. Ljudi koji su naišli nisu mi prišli jer im je izgledalo kao da sam pijana. To me je ‘otrijeznilo’ da okrenem novu stranicu u svom životu. Do tada sam mislila da me ljubav prema medicini određuje kao osobu, a u trenutku kada sam shvatila da bolujem od multipla, način na koji sam htjela da se bavim medicinom je postao nemoguća misija”, kaže Lidija, koja je sanjala da postane kardivaskularni hirurg i imala dobar prosjek na fakultetu.

U dijagnostikovanju oboljenja pomogla je profesorica neurologije u Podgorici dr Slavica Vujisić, koja joj je, ističe, i danas velika podrška.

“Tokom ovih godina dešavalo se raznih pogoršanja, pa i da ne mogu da hodam, ali su ta stanja bila praćena adekvatnom terapijom, koja bi ublažavala tegobe i dovodila do boljtka”.

Njoj je suočavanje s MS donijelo drugačiji pogled na život i svijet. 
“Na bazi, još u djetinjstvu, usvojenog sistema vrijednosti koje sam ponijela iz svoje porodice razvijale se se nove vrijednosti, što me je samo jačalo. Naučila sam da, kada nam kažu da za bolest nema lijeka jer je doživotna, to ne znači da će nam čitav život proći jedino i samo u bolovanju. 
I što je još važnije, naučimo da živimo do kraja svaki trenutak života i onda kada je teško jer ako čekamo da ti trenuci prođu da bismo se radovali, izgubimo priliku da živimo taj dio života”. 
Lidija Guberinić ističe da multipla ima veliki sociološki značaj jer je oboljenje mladih ljudi koje prati trio ‘demona’ - osjećaj bepomoćnosti, bezvrednosti i bespotrebnosti. 
Veliki problem je što su osobe s MS još uvijek marginalizovane i nisu dovoljno vidljive u društvu, upozorava ona. 
Savjetuje da ljudi reaguju na vrijeme jer je tok oboljenja drugačija ako se oktrije u ranijoj fazi.  
Lidija kaže da je o trošku Fonda zdravstva obezbijeđena imunomodulatorna terapija i godišnji trnedjeljni boravak u Igalu. Priča da je na pokretanje Udruženja u Bijelom Polju presudno uticalo upoznavanje sa predsjednicom Udruženja multipla skleroze Crne Gore Andrijanom Nikolić. Ističe da je stub organizacije i njena sugrađanka Samira Grbović, koja radi i utiče da da i drugi postanu aktivni članovi.

Izvor: portal Vijesti 

Crnogorski stonoteniser Filip Radović od utorka do nedjelje učestvovaće na Svjetskom seniorskom pojedinačnom prvenstvu za osobe s invaliditetom u Celju.

Na pomenutom takmićenju igraće u grupi F s Ivanom Karabecom iz Česke i Brazilcem Diegom Moreirom, odlučeno je danas žrijebom.

Meč sa Karabecom, bivšim paraolimpijskim šampionom, na programu je sjutra 18 sati. Dan kasnije sastaće se s Moreirom u 15 sati.

Najbolja dva takmičara iz grupe obezbijediće plasman u osminu finala.

Radović će se takmičiti u kategoriji S10, u kojoj je prijavljeno 18 stonotenisera.

"Očekuje me veoma jaka konkurencija. Svi najbolji stonoteniseri iz moje kategorije su potvrdili učešće. Maksimalno spreman došao sam u Celje i daću sve od sebe da ostavim što bolji utisak na svom prvom prvenstvu svijeta. Na to me dodatno obavezuju dvije bronzane medalje s prethodna dva Evropska šampionata", kazao je Radović.

Biće to njegov debitantski nastup na seniorskom šampionatu svijeta, nakon dva uspješna nastupa na Evropskim prvenstvima u danskom Vejlu 2015. i Laškom 2017, na kojima je osvajao bronzane medalje. 

Svjetsko prvenstvo u Celju okupilo je 325 stonotenisera iz 54 države svijeta.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

 

Slagale su se rečenice kao posebne priče za sebe. Iz svake bi mogao nastati novi klip. Ali ovdje je sve na jednom mjestu, crnogorski mentalitet i ne/kultura u saobraćaju u jednom kratkom videu.

Dido i Miga, poznatiji kao Kumare, posjetili su nas kako se ponašamo, ili šta sve doživljavamo u saobraćaju.

Od nove, staklene, zgrade u Staroj varoši, svakakija budala u saobraćaju, pješaka što se koče po pješačkih k'a da su od čelika, prolaska kroz rano crveno, da je namjestim ovom iz susjedne trake da je degažira...

Ipak, za naš doživljaj najefektivnija rečenica koje osobe s invaliditetom čuju svakodnevno u saobraćaju dešava se pred kraj videa. Situacije su različite, ali svaka počinje ili se završava s: „Evo me odmah“, „Samo minut“, „Samo da kupim cigare“, „Evo nemam se gdje parkirati“ ili do ove na koju nas podsjećaju Kumare, dok se parkiraju na mjesto obilježeno, odnosno namijenjeno za vozila osoba s invaliditetom. Dok izlazi iz auta Dido kaže da će „odmah“ a na poziv da mu prijeti kazna „pretvara“ se u osobu s invaliditetom kako istu ne bi platio.

Jer na sve smo spremni za svoje sebično, samo nama važnih minut. Na sve, pa i na invaliditet koji inače ne razumijemo, ne prihvatamo ga plašimo ga se, ili kroz pokušaj zastupanja i odbrane OSI od ovih „nesvjesnih“ Kumara pokažemo u stvari sopstvene stavove.

A u tih minut vozači su vrlo često u situaciji da nas zaista  „degažiraju“ iz susjedne trake.

Izvor: https://www.facebook.com/DidoiMiga/ 

Pripremila: Marina Vujačić

 

 

 

 

Od 1992, Međunarodni dan osoba s invaliditetom (IDPD) obilježava se u svijetu 3. decembra svake godine. Tema ovogodišnjeg IDPD-a je "Osnaživanje osoba s invaliditetom i osiguranje inkluzivnosti i jednakosti". Ova tema se fokusira na osnaživanje osoba s invaliditetom za inkluzivan, pravičan i održiv razvoj predviđen u Agendi za održivi razvoj 2030.

Agenda 2030, koja obećava da "nikoga neće ostaviti iza sebe", predstavlja ambiciozan plan djelovanja međunarodne zajednice prema mirnom i prosperitetnom svijetu, gde se kao temeljni princip primjenjuje dostojanstvo osobe i jednakost među svim ljudima, kroz tri stuba akcije Ujedinjenih nacija: Razvoj, ljudska prava i mir i sigurnost. Od ključnog je značaja da se u tom pogledu osigura puna i ravnopravna participacija osoba s invaliditetom u svim društvenim segmentima i stvori omogućavajuće okruženje od strane osoba s invaliditetom, za osobe s invaliditetom, i s osobama s invaliditetom.

Agenda 2030. stavlja veliki značaj na pitanja u vezi s održivom urbanizacijom, naročito u 11. cilju: učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, sigurnim, otpornim i održivim. Ne može biti održivog razvoja bez održivog urbanog razvoja. Konferencija UN o stambenom i održivom urbanom razvoju (Habitat III) održana u Kitou, Ekvador u 2016, prepoznala je važnost usvajanja pristupa „pametnog grada“ koji koristi mogućnosti digitalizacije, čiste energije i tehnologija, kao i inovativne transport tehnologije, čime se pruža mogućnost stanovništvu da donose ekološki prihvatljivije izbore i podstakne održivi ekonomski rast i omogućava gradovima da poboljšaju svoje usluge.

Ove godine Generalni sekretar Ujedinjenih nacija pokreće prvi vodeći izvještaj o invalidnosti i razvoju u okviru Glavnog izvještaja UN o invalidnosti i razvoju | 2018 - Realizacija ciljeva održivog razvoja od strane osoba s invaliditetom, za osobe s invaliditetom i s osobama s invaliditetom. Izvještaj pruža bazu zasnovanu na dokazima za kreiranje inkluzivne politike, implementacije i praćenja i evaluacije inkluzivne, dostupne i održive globalne agende.

Obilježavvanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u sjedištu UN-a će okupiti države članice, entite UN-a, gradonačelnike, nacionalne i lokalne donosioce odluka i kreatore politika, organizacije civilnog društva, akademske institucije i organizacije osoba s invaliditetom, kako bi razgovarali o pravcu daljeg uključivanja, pravednom i održivom razvoju. U okviru događaja biće pokrenut i predstavljen Glavni izvještaj o invalidnosti i razvoju. 

Prevela: Marina Vujačić 

Izvor: https://www.un.org/development/desa/disabilities/international-day-of-persons-with-disabilities-3-december/idpd.html 

Elektronska veza s poslodavcima

Na Univerzitetu Crne Gore, studiraju 62 osoba s invaliditetom, od ukuno 95 studenata s invaliditetom koliko ih je na visokoškolskim institucijama.

“Zajednički rad Univerziteta, Zavoda i Udruženja mladih sa hendikepom, na ovom projektu, urodio je plodom. Pokazali smo ozbiljnost u pristupanju Evropskoj uniji”,  kazao je, na završnoj radionici projekta Trans“Work, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje mr David Perčobić. Kroz ovaj i slične projekte, dodao je Perčobić, teži se pripremi studenata s invaliditetom za lakše uključivanje na tržište rada, a samim tim i poboljšanju poštovanja i uživanja njihovih ljudskih prava.

“Web platforma projekta Trans2Work namijenjena je studentima s invaliditetom, koji su studije započeli od 2012. pa nadalje, ali i organizacijama koje nude posao osobama s invaliditetom, Vladinim organizacijama i kreatorima politike za obrazovanje i obuku osoba s invaliditetom, Akademskoj zajednici (univerziteti, škole, instituti za rehabilitaciju)”, objasnio je Perčobić.

Platforma

Po njegovim riječima, uz pomoć portala http://www.trans2work.me/mne/ može se pristupiti bazi podataka usklađenoj  potrebama osoba s invaliditetom. Pri tom, otvara se i mogućnost za njihovo zapošljavanje. A, poslodavci mogu identifikovati pozicije koje su otvorene i dostupne osobama s invaliditetom.

“Portal pomaže u planiranju programa obuke za osobe s invaliditetom u svakoj od zemalja u kojoj se projekat realizuje. On daje značajan doprinos identifikaciji vještina potrebnih osobama s invaliditetom da ostvare preduslove za zapošljavanje, te povećava njihovu mobilnost u društvu i zapošljavanju. Na nivou svake partnerske zemlje, portal elektronski povezuje poslodavce, osobe s invaliditetom i lica koja će biti odgovorna za razvoj obrazovnih programa za OSI”,  naglasio je Perčobić.

Na završnoj radionici projekta je iskazano očekivanje da će ovaj projekat biti podsticaj za nove aktivnosti, u cilju unapređenja uslova studiranja i zapošljavanja studenata s invaliditetom.

Oprema za osobe s oštećenjem vida i sluha

U okviru projekta nabavljena je oprema za osobe s oštećenjem vida i sluha i ustupljena svim korisnicima Centralne univerzitetske biblioteke – CUB. Biblioteka je izradila i strateški dokument koji se odnosi na politiku pristupa bibliotekama lica sa invaliditetom, kao jedan od partnera u Erasmus+ projektu. Servisi podrške bibliotečkoj mreži oslanjaju se na modernizaciji biblioteka u zemljama Zapadnog Balkana, kroz razvoj osoblja i reformu bibliotečkih usluga – LNSS.

Projekat Prelaz studenata sa invaliditetom od visokog obrazovanja do zapošljavanja – Trans2Work se realizuje u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Konzorcijum projekta čini 18 institucija iz partnerskih zemalja i pet institucija iz programskih zemalja (Grčka, Slovenija, Njemačka i Poljska). U Crnoj Gori su na projektu, pored Univerziteta Crne Gore, uključeni Zavod za zapošljavanje, Udruženje mladih sa hendikepom i Univerzitet Donja Gorica.

Izvor: Dnevne novine

 

 

Crnogorski šahista, Predrag Nikač kazao je da, iako nije u potpunosti spreman, ima realne šanse da ostvari dobar plasman na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez oštećenja vida i osobe s oštečenjem vida. Šampionat će biti odigran od 11. do 21. oktobra u Halkidikiju.

Nikač je kazao da će mu glavni konkurenti za visok plasman biti šahisti iz Rusije i Ukrajine.

"Ne idem na šampionat najspremiji jer sam kao selektor ženske šahovske reprezentacije bio angažovan na nedavno završenoj Olimpijadi u Batumiju", kazao je Nikač na konferenciji za novinare. 

On je Istakao da Rusija i Ukrajina dolaze u kompletno sastavu.

"Glavni konkurenti biće mi igrači iz Rusije i Ukrajine. Dolaze kompletne reprezentacije, koje su osvojile prva dva mjesta na Olimpijadi u Ohridu. Dolaze njihovi najbolji igrači", kazao je Nikač. 

On je naglasio da je postavljen za šestog nosioca na turniru. 

"Imam realne šanse za dobar rezultat, nadam se da ću uspjeti da osvojim neku od medalja", kazao je Nikač. 

On se zahvalio Paraolimpijskom komitetu Crne Gore i Savezu slijepih Crne Gore, navodeći da nije bilo njihove nesebične pomoći i angažmana ne bi bilo ni učešća na SP.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović, podsjeio da je ta asociijacija članica Međunarodne šahovske federacije osoba bez i s oštečenjem  vida (IPCA) i da su njeni članovi i u prethodnom periodu učestvovali na različitim takmičenja.

Prema njegovim riječima, Šahovska reprezentacija osoba s oštećenim vidom jedna je od prvih crnogorskih selekcija koja je nastupila na velikim takmičenjima nakon referenduma.

"Šah je oblast u kojoj osobe s oštećenim vidom u punoj mjeri mogu da pokažu potencijale i svoje mogućnosti. Imamo i klub Zora, koji okuplja šahiste s oštećenima vida. To je jedini klub osoba s invaliditetom koji se takmiči s klubovima iz redovne konkurenciji", rekao je Macanović.

On je poželio Nikaču dobru igru i puno uspjeha, navodeći da vjeruje da će crnogorsku javnost obradovati jednom od medalja.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Igor Tomić podsjetio je da je Nikač prošle godine na šahovskoj olimpijadi u Ohridu osvojio zlatnu medalju na prvoj tabli.

"SP je još jedno u nizu velikih takmičenja koje POK radi u više nego partnerskom odnosu sa Savezom slijepih. Već u ponedjeljak na SP u Celju putuje stonoteniser Filip Radović, možda i naš najveći potencijal u crnogorskom paraolimpijskom sportu", rekao je Tomić.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

 

Direktorica Osnovne škole "Drago Milović“ iz Tivta profesorica Ružica Lazarević drugi put je odbila da na mjestu nastavnika geografije u toj obrazovnoj ustanovi zaposli Tivćanina Iva Peana koji ima sve neophodne stručne kvalifikacije za to radno mjesto, a uz to i prema važećim zakonima u Crnoj Gori, uživa i tzv.pozitivnu diskriminaciju kao osoba s invaliditetom.

Pean je konkurisao na oglas za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta nastavnika/ce geografije na određeno vrijeme, a koji je bio objavljen 12. septembra. uz molbu je priložio sve neophodne papire, među kojima i svoju diplomu profesora geogragfije stečenu na Prirodnoslovnom i matematičkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, potvrdu o položenom stručnom ispitu, licencu za rad u prosvjeti, potvrdu o nekažnjavanju kao i ljekarsko uvjerenje da je potpuno spreman i sposoban da obavlja posao profesora. On je u svojoj prijavi napomenuo da bi poslodavac koji bi ga zaposlio kao osobu s invaliditetom, mogao da računa na niz finansijskih i fiskalnih povoljnosti i subvencija, shodno važećim zakonskim riješenjima.

Direktorica Lazarević je međutim, odlučila da umjesto Peana, zaposli specijalistkinju geografije I.J. iz Tivta koje je već radila na određeno u toj obrazovnoj ustanovi. I.J. je već jednom dobila prednost nad Peanom, prilikom odlučivanja po prethodnom konkursu koji je uprava OŠ „Drago Milović“ 14. decembra prošle godine raspisala za zapošljavanje nastavnika geografije na određeno vrijeme, a zbog čega je Pean u međuvremenu pokrenuo sudski spor protiv Lazarević, optužujući je za direktnu povredu Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

„Iako me lično poznaje jer smo bili kolege profesori u Srednjoj školi „Mladost“ gdje sam ja inače, kao profesor uspješno odradio pripravnički staž i bez ikakvih problema kvalitetno izvodio nastavu sa srednjoškolcima iz predmeta geografija, Lazarević je tada izrazila sumnju da sam ja fizički u stanju da budem nastavnik geografije u OŠ na čijem je ona čelu. Isto je uradila i po ovom najnovijem konkursu na koji me čak kao kandidatata za posao, nije pozvala ni na razgovor. Smatram da me ona ovakvim svojim postupcima otvoreno diskriminiše i kao OSI i  kao osobu koja drugačije politički misli od nje.“ –kazao je novinarima juče Pean. On je naime, član opozicione Tivatske Akcije, dok je Lazarević na mjesto direktorice OŠ „Drago Milović“ svojevremeno došla po političkoj osnovi, kao kadar članice vladajuće koalicije, Hrvatske građanske inicijative. Pean je kazao da je prije nekoliko mjeseci pokrenuo sudski proces protiv Lazarević i OŠ „Drago Milović“ a koji još uvijek nije okončan „samo da bih i pred sudskim instamcama dokazao da je ona prekršila ne jedan, već dva zakona, iako od svega toga neće biti nikakvog  konkretnog efekta u smislu kazne za nju kao duirektoricu ili mog zapošljavanja u toj školi“.

On se poziva na član 22 Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom koji propisuje da OSI s jednakim ili boljim stručnim kavlifikacijama i radnim sposobnostima od kandidata koji nema imvaliditet, dobija prednost pri zapošljavanju.

„Po članu 22 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, poslodavac koji zapošljava od 20 do 50 radnika dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom, dok je poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika (a što je slučaj sa OŠ „Drago Milović“), dužan da zaposli najmanje 5 % lica sa invaliditetom", istakao je Pean.

Direktorica OŠ „Drago Milović“ Ružica Lazervić u telefonskom razgovoru, novinaru "Vijesti“ je kazala da oni "nemaju sistematizovano radno mjesto za invalide“.

„Osobe s invaliditetom po zakonu, nemaju nikakvu prednost pri zapošljavanju u odnosu na ostale građane, već su ranopravne sa njima. Ovdje nema nikakve navodne diskriminacije i prosto mi je muka od toga što se govori", kazala je primjetno uzrujana Lazarević, ističući da je u zapošljavanju I.J. sve bilo po zakonu. Ona je preporučila Peanu da se žali nadležnim organima ako smatra da su njegova prava povrijeđena.

„Ja nisam dužna da novinarima dajem nikakve izvještaje o kadrovskoj politici i zapošljavanju u školi", zaključila je Lazarević.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore donio je odluku kojom će studenti  s invaliditetom biti oslobođeni plaćanja naknade za studiranje u studijskoj 2018/2019. godini.

„Na svim studijskim  programima i nivoima studija Univerziteta Crne Gore ima ukupno 62 studenata koji imaju status osoba s invaliditetom. Odluku smo donijeli na osnovu zahtjeva Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Udruženja hendikepiranih „Srce Mojkovac“,  a na osnovu Zakona o visokom obrazovanju“, kazao je predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Duško Bjelica, po završetku sjednice.

On je dodao da je Upravni odbor UCG  danas odobrio zaključenje memoranduma UCG i Ministarstva nauke o saradnji u oblasti jačanja istraživačkih kapaciteta kroz realizaciju stipendija za doktorska istraživanja u Crnoj Gori. Zaključenje ovog Memoranduma odobreno je na predlog rektora UCG prof. dr Danila Nikolića,

Na sjednici je danas izmijenjen i dopunjen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na većini organizacionih jedinica UCG, a u skladu s Odlukom UO o načinu organizovanja bibliotečke djelatnosti na UCG. 

Pripremila: Anđela Miličić

Preuzeto sa sajta UCG

 

utorak, 09 oktobar 2018 16:51

Djeca nemaju predrasude

Prošle sedmice smo objavili prvi tekst o Kristijanu i Lauri, trogodišnjacima s Daun sindromo koji su zaštitna lica kampanje Luli Bu (Looly Boo) 

Danas donosimo iskustva njihovih majki prilikom odluke da svoju djecu uključe u aktivnosti modelinga. 

Mama malog Kristijana otkrila nam je i nešto više o svom sinčiću.

– Kristijan ima 3 godine, izuzetno je talentovan za muziku i ples, brzo pamti koreografije i ima dobar sluh i osjećaj za ritam. Vrlo je senzibilan i nježan. Obožava plivanje, ronjenje i aktivnosti u vodi. Uključen je u program rane edukacije gdje se na zabavan način uz zanimljive materijale podučava i priprema za dalje izazove koji ga čekaju u vrtiću i školi. Voli ići u vrtić i družiti se s prijateljima koji ga prihvataju i aktivno učestvuju u aktivnostima koje su u vezi s njegovim rastom i razvojem, pomažu mu, maze ga, igraju se s njim. Znate, djeca nemaju predrasude, oni gledaju srcem rekla je Martina Vuković i dodala:

– Naše društvo po pitanju senzibilizacije ide naprijed, no veoma sporo i isključivo velikim angažmanom pojedinaca i organizacija. Mi želimo da se stvari sistemski mijenjaju i da se više i češće ističu kvaliteti i talenti djece s Daun sindromom te da se tu pruži podrška kako bi dijete moglo postići maksimalni potencijal. Želimo češće i lakše uključivanje djece u obrazovni sistem i kasnije na radna mjesta. Jer oni to mogu!

Ideja o snimanju kampanje inspirisana je sličnim angažmanima u svijetu.

– Kampanje vani su odlično prihvaćene. Nakon reklamiranja, pristižu donacije raznim organizacijama koje promovišu inkluziju osoba s DS-om, objasnila je Larisa Porčić Filipaj.

Iako je kćer Lauru željela uključiti u slične projekte, odnosno upisati je u agenciju za male modele, u Hrvatskoj nije pronašla željeno.

– U SAD-u postoji agencija Mijenjanje lica ljepote (Changing the face of beauty) koja zastupa osobe s invaliditetom za reklamne kampanje. Odradili su reklamne kampanje za mnoge poznate brendove. Vidjevši da takvo nešto postoji kod njih, počela sam istraživati ima li neka agencija kod nas koja zastupa mlade modele bez obzira je li riječ o modelima s invaliditetom ili ne. Na više mjesta mi je rečeno da Hrvatska nema tržište za takve aktivnosti i da većina reklama dolazi izvan naših granica, pa tako i angažman modela. To me nije spriječilo i nisam odustala, nego sam skupa s Martinom odlučila da ćemo uzeti stvar u svoje ruke i da ćemo MI biti menadžerice svoje djece. Tako je došlo i do ove prekrasne saradnje jer srećom i u našoj zemlji postoje ljudi koji shvataju važnost i dobrobiti takvih kampanja, istakla je.

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: Novilist.hr 

 

Strana 2 od 13

Back to top