Marina

Marina

Crnogorski sport osoba s invaliditetom napravio je strahoviti napredak, kvalitetno se radi i sve je više sportista i uspjeha, kazao je predsjednik Evropskog paraolimpijskog komiteta (EPOK), Ratko Kovačić.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je uvjeren da će Crna Gora na Paraolimpijskim igrama u Tokiju imati predstavnike u tri sporta.

“Ne samo da će imati veći broj takmičara, već vjerujem da može i do prve medalje”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da prati rezultate crnogorskih sportista s invaliditetom, navodeći da se posebno raduje uspjesima stonotenisera Filipa Radovića.

Kovačić, koji je na čelu i Hrvatskog Paraolimpijskog komiteta, istakao je da je Crnogorski Paraolimpijski komitet postavio odlične temelje i da stručnim radom iz male baze pravi odlične rezultate.

On je podsjetio da Crna Gora ima dobre atletičare, plivača i golbal ekipu.

“Drago mi je da Radović napreduje velikim koracima, igra jako dobro i ostvaruje sve značajnije rezultat. Puno sam se obradovao kada je osvojio prvu evropsku medalju u Vejlu. Posebno mi je drago jer je bio učesnik Igara mladih paraolimpijaca u Đenovi”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da je ponosan na Igre mladih paraolimpijaca, navodeći da je to takmičenje odskočna daska talentovanim sportistima za ulazak u seniorsku konkurenciju.

“EPOK želi da mladim sportistima omogući da, prije nego što uđu u seniorsku konkurenciju, imaju određeni broj kvalitetnih takmičenja, da se mogu pripremiti za ono što ih očekuje u seniorskoj konkurenciji. Nije lako kada mladi, talentovani sportista uđe u najjaču konkurenciju. Uslijede porazi, gubljenje samopouzdanja i najčešće odustajanjeod bavljenja tim sportom”, kazao je Kovačić,

On je istakao da mu je drago što sa prvih Igara mladih paraolimpijaca u Varaždinu 2015. ima puno igrača u seniorskoj konkurenciji i da postižu dobre rezultate

Kovačić je naglasio da je strateška aktivnost EPOK kreiranje strategije pomoći i unapređenja nacionalnim asocijacijama.

“Želimo im na svaki način pomoći da postanu značajni partneri u svojoj državi i lideri u paraolimpijskom sportu. Radimo na školovanju i usavršavanju trenera za rad s OSI. Onaj ko ih trenira mora imati više znanja i sposobnosti za rad s OSI. Radimo i na uključivanju većeg broja žena u paraolimpijski sport”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da paraolimpijski sport košta, ali da smatra to kao ulaganje, a ne trošak

“Sport OSI ima veliku vrijednost. Ne samo za rezultatski, već za integraciju OSI. Nažalost, ta vrijednost često nije prepoznata na pravi način, ali je sve više prmjerea prepoznavanja od vrhnskih sportista”, rekao je Kovačić.

On je kazao da je nacionalni paraolimpijski komitet u Hrvatskoj zatražio izmjenu nekih propisa koji se odnose na sport OSI.

“Nije moguće biti vrhuski sportista i obavljati obaveze u školi ili na fakultetu, na poslu. Ukoliko se želi vrhunski rezultat onda se mora odraditi profesionalni trening, Mi nijesmo u situaciji da garantujemo nikome da će poslije karijere imati neka primanja. Moraju završiti škole, a tu smo dosta uspješni. Dosta naših sportista je završilo fakultete i počelo da radi. Uz te obaveze nastojaćemo da poboljšamo da reprezentativci imaju posebne pogodnosti”, kazao je Kovačić.

 

Izvor: Agencija Mina

 

 

Studennti s invaliditetom se najčešće informišu o svojim pravima posredstvom nevladinih organizacija, ili samoinicijativno zbog čega se najčešće i obraćaju UMHCG za podršku u procesu visokog obrazovanja. To je zaključak dvodnevne radionice koju je UMHCG organizovalo kao završnu aktivnost projekta Učimo zajedno, 26. i 27. oktobra, na Fakultetu političkih nauka, u Podgorici.

Radionice su organiovane u cilju upoznavanja studenata o njihovim pravimima iz oblasti obrazovanja, uključujući  zakonski okvir kao i o uslovima u obrazovanju, servisima podrške, potrebama tokom provjere znanja, kao i procedurama i rokovima za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

Na radionicama je bilo 27 učesnika/ca koji su imali/e priliku da se upoznaju sa zakonskom regulativom, podzakonskim aktima i institucionalnim okvirom iz oblasti  visokog obrazovanja, kao i s internim procedurama UMHCG kojima se regulišu rokovi, potrebna dokumentacija, kao i uslovi za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

U drugom dijelu radionice učesnici/ce su podijeljeni u četiri grupe u okviru kojih je svaka od grupa imala zadatak da definiše 3 uslova koja su potrebna da bi student podsredstvom UMHCG ostvario pravo na besplatnu naknadu, smještaj u dom, studentski kredit i stipendiju, kao i rokove u okviru kojih trebaju predati kompletnu dokumentaciju UMHCG.

Učesnici/ce su, takođe, imali prilike da podijele svoja iskustva tokom školovanja poput polaganja kolokvijuma i ispita, kao i da se upoznaju sa radom Studentske savjetodavne kancelarije.

Na kraju, učesnici su upoznati s načinom korišćenja i mogućnostima mobilne aplikacije „Učimo zajedno“ koju smo izradili u saradnji s Bild studiom.

Pomenuta aktivnost je dio projekta “Učimo zajedno”, koji je finansijski podržan od strane Crnogorskog Telekoma kroz konkurs za društveno odgovorne projekte “Za svako dobro”.

Pripremila: Anđela Miličić

 

 

četvrtak, 25 oktobar 2018 21:02

Krediti do 50.000 eura za pokretanje biznisa

Zainteresovani koji počinju sopstveni biznis ili unapređuju postojeće poslovanje imaju mogućnost da se prijave za program Podrška razvoju preduzetništva finansijske i nefinansijske pomoći, koju su juče raspisali Ministarstvo ekonomije i Investiciono-razvojni fond (IRF).

Kredit može pokrivati najviše 75 odsto ukupne investicije, u vrijednosti od 10.000 do 50.000 eura. Godišnja kamatna stopa je 2,5 odsto uz proporcionalni sistem obračuna, dok je rok otplate do 12 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.

IRF će na ovaj način direktno finansirati i projekte u opštinama na sjeveru Crne Gore, te manje razvijenim gradovima Cetinju, Nikšiću i Ulcinju, s tim što će za njih kamatna stopa biti dva odsto na godišnjem nivou. Prijave se mogu dostaviti do 9. novembra u 15 sati.

"Program je namijenjen preduzetnicima, mikro, malim i srenjim preduzećima koja su 100 odsto u privatnom vlasništvu i posluju kraće od 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva. U njemu mogu učestvovati i budući preduzetnici koji žele da razviju preduzetničke ideje, žene koje žele da obezbijede egzistenciju i samostalnost osnivanjem sopstvenog biznisa, oni koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao i osobe s invaliditetom", precizira se u pozivu.

Odabrani kandidati biće u prilici da pohađaju obuku za pokretanje i vođenje biznisa.

Prijavna dokumentacija može se preuzeti na arhivi Ministarstva ekonomije ili sa njihove internet stranice www.mek.gov.me

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Dnevne novine

 

četvrtak, 25 oktobar 2018 20:56

Selma Bler ima multiple sklerozu

Američka glumica Selma Bler navela je na Instagramu da ima multipla sklerozu, oboljenje nervnog sistema. Zvijezda filma "Pravno plavuša“ (Legally Blonde) izjavila je da je oboljenje otkriveno u avgustu, ali da simptome osjeća godinama.

„Dogodi mi se da padnem ili ispustim predmete koje držim. Pamćenje mi je takođe ugroženo“, navela je glumica koja trenutno snima naučno-fantastičnu televizijsku seriju ,Drugi život (Another Life).

Multipla sklerozu koju ima više od dva miliona ljudi širom svijeta, većinom žene, je oboljenje koje uzrokuje poremećaj imuniteta što dovodi do slabosti mišića, poremećaja ravnoteže, vida, kognitivnih funkcija. Glumica koja ima 46 godina proslavila se u filmovima ,,Vrisak 2 i ,,Okrutne namjere“.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Pobjeda

četvrtak, 25 oktobar 2018 19:51

KAD DOĐE OKTOBAR

 

Svake godine kada se približava 25. oktobar[1] srce mi obuzme neka blaga jeza. Ni najmanje zato što se stidim svog invaliditeta, već zbog činjenice da se običan, normalan život oslikava kao herojski čin i nevjerovatno dostignuće. Ipak me negdje iz udobnosti moje današnjice često misli ponesu u daleke i depresivne devedesete i dvijehiljadite kada su mi upravo ovakvi stavovi o herojstvu i mučeništvu pokušavali oblikovati tok misli i podsjete me na težak put samospoznaje i samoprihvatanja – put odrastanja do one žene kakva sam danas. Komadićima duše one Anđele koja se nekada bojala da bilo koga pogleda u oči, posvećujem ovo pismo. I svakom djetetu s invaliditetom kome pokušavaju da usade strah od bivanja samim sobom.

Nadam se da čitaš ovo, pažljivo i širom otvorenih očiju. I da se posle nećeš isplakati i zatvoriti u sobu. I pobjeći u zadnju klupu kada te sjutra u školi neko bude ismijavao zbog hoda. Bila sam tu, na tvome mjestu. Drhtala i plašila se života. Gutala suze i pretvarala ih u agresiju. Nemoj. Nauči da opraštaš – i to radi sebe, manje će te boljeti glava. Kada dobiješ ocjenu manju od petice, nije strašno. Kada ti nastavnik kaže da ne zna kako možeš i trojku da dobiješ takva kakva si, nemoj da prećutiš. I ne trudi se da budeš više od onoga što jesi. Ne boj se svojih talenata, budi svoja, nema nikakve potrebe da ličiš na druge.

...

Sad, dok na plećima nosiš breme vršnjačkog nasilja i želiš da nestaneš u masi polumaturanata, da budeš nevidljiva i da presjediš veče čuvajući nečije torbice dok drugi igraju i niko te ne zove na ples, sjeti se da su plesni koraci koje sami napravimo oni najljepši. Ustani i zaigraj, i proslavi svoju mladost, ljepotu i slobodu. Sjeti se da si lijepa i da vrijediš, iako znam da će još dugo u tvome srcu i glavi da peku uvrede one osobe koju si mislila da voliš. Preboljećeš, i naučićeš da voliš. Ali kreni od sebe.

Nauči koliko su dragocjeni svi tvoji osmijesi, koliko je bezvrijedno plakati zbog ljudi koji znaju samo za prezir i ismijavanje, pokušaj da ih naučiš ono što drugi nijesu uspjeli – koliko su sve naše različitosti lijepe. Kada poželiš da odeš u večernji izlazak, prestani da misliš o pogledima drugih, o sašaptavanjima i uvredama. I izađi još poneki put prije 25. Za te „izlete“ ti ne trebaju štikle, manekenska linija i plesni stil balerine Boljšoj teatra. Nemoj se ustručavati da obučeš suknju, nemoj skrivati svoje ožiljke i nemoj se plašiti da ispričaš svoju priču. Posveti sebi poneku pjesmu, bez patetike.

Budi i ostani svoja najljepša pjesma. Jaka i dostojanstvena, ne stidi se svojih koraka. I svaki od njih je korak jedne svakidašnje djevojke, ne korak spine bifide i ne čin posle koga treba da se zaustaviš očekujući aplauze. Dobro došla u odrastanje.

Autorski tekst Anđele Radovanović

povodom Svjetskog dana spine bifide i hidrocefalusa

 



[1] Svjetski dan spine bifide i hidrocefalusa

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje radionice za studente s invaliditetom 26. i 27. oktobra (petak i subota) s početkom u 14.00 časova na Fakultetu političkih nauka, u Podgorici.

Radionice se organizuje s ciljem upoznavanja studenata o njihovim pravimima iz oblasti obrazovanja, uključujući  zakonski okvir kao i o uslovima u obrazovanju, servisima podrške, potrebama tokom prisustva na predavanjima, kao i procedurama i rokovima za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

Dodatno, učesnici će imati priliku da se upoznaju s modelima pristupa invaliditetu. U konačnom, učesnici će se upoznati s načinom korišćenja i mogućnostima mobilne aplikacije „Učimo zajedno“ koju smo izradili u saradnji s Bild studiom.

Pomenuta aktivnost je dio projekta “Učimo zajedno”, koji je finansijski podržan od strane Crnogorskog Telekoma kroz konkurs za društveno odgovorne projekte “Za svako dobro”. Ovom aktivnošću se ujedno završava i projekat. 

Pripremila: Anđela Miličić

 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković pokrenuo je postupak protiv Ministarstva prosvjete i Osnovne škole „Vlado Milić” zbog sumnji da su učeniku sa psihosocijalnim invaliditetom M.B. ugrozili pravo na obrazovanje i prema njemu neadekvatno postupali tokom boravka u toj ustanovi. Ombudsman je formirao predmet i pokrenuo ispitni postupak, nakon što je „Dan” objavio da je majka dječaka M.B. – Marina Racković štrajkovala prije tri dana ispred Ministarstva prosvjete, optužujući tu instituciju i upravu škole da njenom sinu uskraćuju pravo na obrazovanje. Kako tvrdi majka M.B. nastavu ne može da prati bez pomoći asistenta, zbog čega već preko deset dana ne odlazi u školu nakon što je majki zabranjeno da s njim bude na časovima.

Racković je optužila Ministarstvo prosvjete da znatno otežava situaciju njenom sinu, koji ima visok stepen anksioznosti, strahove od otvorenog prostora i od buke. Navodi da je protiv škole podnijela prijavu prosvjetnoj inspekciji jer su njenog sina vukli po holu škole kada su pokušali da ga odvedu na časove. Racković je ispred Ministarstva prosvjete, institucije upozorila transparentima „Stop tihim ubicama mog sina Matije” i „Stop nasilju, diskriminaciji i lažima”.

– Na moje oči diskriminišu mog sina jer nije u istoj ravni s drugovima iz odjeljenja. Ovo je dostiglo vrhunac, učeniku koji ima psihosocijalni invaliditet treba više pažnje i pomoći jer od svake buke, svađe i vriske doživljava dodatne strahove. Uprava škole se žalila Ministarstvu prosvjete da ja s sinom idem na časove i dobila je saglasnost da roditelji nijesu poželjni na nastavi, ali ja svom djetetu moram da pomognem kad već ministarstvo i škola nijesu spremni da mu obezbijede uslove da se školuje. Tražila sam da mu omoguće adekvatnu pomoć tokom boravka u školi i ja ću se povući. Nakon toga sam prihvatila da ga odvedu na čas bez moje pomoći. Tog dana sam stajala na ulazu škole, a nastavnici su ga vukli da uđe u učionicu jer je dijete u grču. Onda su ga vratili i rekli da sjedi u portirnici, što nijesam dozvolila. Ni na drugom, ni trećem času nije mogao sam da prati nastavu, nakon čega sam im saopštila da znaju njegovo stanje od početka, ali da ništa nijesu preduzeli da mu olakšaju boravak u školi. Tvrdim da je ljudski faktor odgovoran što je stanje mog djeteta lošije i što je od četvrtog razreda počelo da mu se pogoršava stanje anksioznosti. U školi su pokušali da „riješe“ njegovo stanje tako što su ga testirali i bez kontrole ga izlagali stvarima od kojih se plaši. Tako su ga u ranijim razredima stavljali pored drugog dječaka s invaliditetom, iako nam je govorio da se njega plaši. To je sve izazvalo nove probleme, do toga da neće sam da ide i da se krije, izmišlja stvari da ne bi izašao na veliki odmor da se igra. Pogrešne odluke učitelja dovele su do toga da sada sam ne može da prati nastavu, a škola i Ministarstvo prosvjete ga diskriminišu, jer to dozvoljavaju, što sam i navela na transparentu – rekla je Racković.

Navodi da to potvrđuje i rje­še­nje za usmje­ra­va­nje njenog sina, u ko­jem se na­vo­di da se usmje­ra­va u obra­zov­ni pro­gram uz obez­bje­đi­va­nje do­dat­nih uslo­va i po­ma­ga­la u OŠ „Vla­do Mi­lić” u Pod­go­ri­ci.

 

 

Izvor: DN DAN 

subota, 20 oktobar 2018 18:59

Filip Radović ostao bez medalje u Celju

Sjajni stonoteniser je pružio maksimum, dao je sve od sebe, prikazao je odlične partije, ali je u četvrtfinalu je izgubio od Gardoša.

Radović je u šesnaestini finala pobijedio sada već bivšeg šampionata planete, Čeha Ivana Karabeca s 3:2. Na krilima, velikog uspjeha, iako umoran od žestokog duela, Radović je u osmini finala posle nove drame slavio protiv Poljaka Igora Mištala, takođe, s 3:2.

Međutim, umor je ipak učinio svoje. Uslijedio je meč odluke za plasman u polufinale i osvajanje bronzane medalje. Rival Radoviću je bio Kristijan Gardoš, Austrijanac koji je osvojio bronzu na Paraolimpijskim igrama u Brazilu. Gardoš je bio bolji tokom čitavog meča i zasluženo je slavio  3:0.

Radović sigurno u ovom trenutku nije srećan, ali za par dana će shvatiti da je ostvario ogroman uspjeh u konkurenciji najboljih stonotenisera planete na šampionatu koje je organizovano i koje ulazi u završnicu u Celju.

Izvor: Sportklub.rs 

 Građanima koji čine prioritetnu grupu juče je u Ministarstvu održivog razvoja i turizma dodijeljen 160 vaučera kroz projekat „1000+“, kako bi po povoljnijim uslovima od tržišnih riješili svoje stambeno pitanje. 

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović uručio je vaučere samohranim roditeljima kojih je 116 u grupi prioriteta, zatim vaučere za 10 osoba s invaliditetom, 17 domaćinstava koja imaju člana porodice koje je osoba s invaliditetom, 13 domaćinstava koja imaju djecu s invaliditetom, i za dvije osobe koje su odrastale bez roditeljskog staranja i dvije nekadašnje žrtve nasilja u porodici.

Ističući važnost projekta kojim je do sada krov nad glavom obezbijedilo 809 domaćinstava, ministar Radulović je istakao da je treća faza “1000+” projekta najpovoljnija do sada jer nema učešća kod banaka i kamatna stopa iznosi 2,99.

“Vrijedno smo radili na pregovorima s investitorima, bankarima, notarima I svima koji su bili uključeni u projekat jer nam je izuzetno stalo da pomognemo građanima da riješe stambeno pitanje. Prije svega, vama koji ste prioritetna grupa i kojima danas, s razlogom prvima, dodjeljujemo vaučere, želim puno sreće u novom domu”, kazao je Radulović. 

On se zahvalio partnerima u projektu, PROCON-u, službenicima Direktorata za razvoj stanovanja MORT-a, kao i investitorima i predstavnicima banaka. 

Jedan od korisnika 1000+ stanova Mirko Miličić pet godina živio je kao podstanar. Riješio je da na ovaj način riješi stambeno pitanje jer, kako je naveo: „plaćaš stan i novac dajem drugome, tako da će mi ovo mnogo značiti.“

Podsjećamo da je za vaučere apliciralo 1054 građanina, da Vlada obezbjeđuje 50 odsto sredstava odnosno 10 miliona eura preko Banke za razvoj Savjeta Evrope, da u projektu učestvuje pet komercijalnih banaka I 39 investitora. Ponuđeno je 741 stambena jedinica. 

Ministar je na kraju naveo da je namjera Ministarstva da se otvori i četvrti krug projekta 1000+.

Izvor: mrt.gov.me, TV Vijesti

Pripremila: Marina Vujačić  

Domovi zdravlja, filijale Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i prostorije centara za socijalni rad nepristupačni su za građane s invaliditetom, zaključak je Posebnog izveštaja Zaštitnika građana "Pristupačnost za sve" koji je prije par dana predstavljen u Beogradu.

Novac, nažalost, nije najveći problem i prepreka da bi institucije, objekti, javni prostor, prevoz, usluge i informacije bile pristupačne građanima s invaliditetom, već nedostatak svijesti da se mora raditi na rešavanju tog problema.

"Finansijska sredstva nisu uvek najveći problem, dešava se da imate ograničena sredstva, ali ona mogu planovima pravilno da se rasporede, nekada je mnogo bitnije i veći problem da imamo svijest da neke stvari moramo da uradimo i krenemo da ih rešavamo", rekla je otvarajući skup zamenica zaštitnika građana Gordana Stevanović i dodala da su osobama s invaliditetom, osobama koje se otežano kreću i starim ljudima nepristupačni i domovi zdravlja, centri za socijalni rad kao i filijale Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Stevanović je istakla da su u sastavljanju Posebnog izveštaja bili uključeni predstavnici lokalne zajednice i civilnog društva jer su ranjive kategorije stanovništva, među kojima su i osobe s invaliditetom i stari, upravo osobe koje se povlače pred problemom takve vrste.

Izvještaj nema za cilj da kritikuje rad bilo koje institucije ili lokalne samouprave, već da realno sagleda situaciju na terenu i uzroke kako bi mogla da predloži neka rešenja, naglasila je pomoćnica generalnog sekretara Zaštitnika građana Tanja Dlesk.

Istraživači su tokom posjeta lokalnim jedinicama konstatovali da su zdravstvene službe u velikom broju neadekvatno organizovane, raspoređene u više razuđenih objekata paviljonskog tipa, ili da se nalaze u višespratnicama, zbog čega su neke od njih nepristupačne. Takođe, domaći propisi prate međunarodne propise, ali sankcije koje su predviđene, nisu dovoljne. „Mi na terenu nismo zaključili da je ikada neka od tih sankcija primijenjena. Nijedan građevinski inspektor nikada nije izrekao novčanu kaznu", rekla je Dlesk.

Stoga je jedan od predloga i da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture revidira pravni okvir, kako bi uspostavilo dobar mehanizam nadzora, da sankcije budu primjenljive.

Preporuke su i jačanje kapaciteta lokalne samouprave, kontinuirana edukacija zaposlenih, uključivanje osoba s invaliditetom u sve aktivnosti u vezi s pristupačnošću, dodala je Dlesk.

Zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Sandra Nedeljković rekla je da je pristupačnost objekata ušla u proceduru koju su dobile sve lokalne samouprave, a da je ta kancelarija obnovila 193 objekata, u toku je rekonstrukcija 63, a projektna dokumentacija radi se za 86 objekta.

Izvršna direktorka Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Srbije Ivanka Jovanović je ocijenila da je najveći problem što Srbija nema sveobuhvatni plan za obezbjeđivanje pristupačnosti i otklanjanje postojećih barijera.

"Dodatni nedostatak tome je činjenica što Srbija već dvije godine nema Strategiju unapređenja položaja osoba s invaliditetom i prateći akcioni plan", objasnila je Jovanović.

Izvor: ombudsman.rs

Pripremila: Marina Vujačić 

Strana 7 od 19

Back to top