petak, 18 jun 2021 11:51

PITANJA ŽENA S INVALIDITETOM UKLJUČITI U RODNO ODGOVORNO PLANIRANJE I BUDŽETIRANJE

Written by

Pitanja žena s invaliditetom moraju se uključiti u politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i politike iz oblasti invaliditeta, kako one ne bi ostale dugoročno marginalizovane i zapostavljene iz važnih društvenih procesa i uloga. Ovo je poručeno na konferenciji Žene s Integritetom – ka vidljivOStI, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru istoimenog projekta. 

Programska menadžerka UMHCG Anđela Radovanović navela je da pitanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje žena, ili “ženski posao”, već pitanje cijelog društva. Ona je istakla da Komitet UN o pravima osoba s invaliditetom prepoznaje da se u Crnoj Gori u politikama u oblasti invalidnosti ne uzima u obzir rodna perspektiva, dok politike u oblasti rodne ravnopravnosti ne uzimaju u obzir perspektivu invaliditeta. "Bez integrisanja ovih pitanja i promjene svijesti da su žene s invaliditetom žene, a onda i da ni grupa osoba s invaliditetom nije homogena, da ima različite potrebe, želje, interesovanja, ne mogu se kvalitetnije planirati ni programi, niti politike.”, navela je Radovanovič

"Kada planiramo, moramo ispitati potrebe onih koji će imati koristi od određene politike, u ovom slučaju žena s invaliditetom, a uvjerena sam, nijedna od nas nema samo potrebu za zapošljavanjem, zaštitom reproduktivnog zdravlja ili učešćem u političkom životu. One su tek malobrojne u cijelom nizu naših potreba.”, naglasila je Radovanović. Na samom kraju je istakla da će žene s invaliditetom biti žene s integritetom onda kad budu uključene u sve faze svih procesa koji se tiču njih i njihovih prava. 

“Pitanje rodne neravnopravnosti prva je linija diskriminacije; to je ona diskriminacija koja počiva u porodici, između dvoje djece – brata i sestre, između oca i majke, muža i žene. Od te prve diskriminacije praćene rodno nejednakim ulogama kreću i seksizam, rasizam, diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije, diskriminacija po osnovu invaliditeta.”, navela je Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore. 

Kako je navela, u toj spirali diskriminacije teško je i zamisliti položaj jedne žene s invaliditetom, koja je pritom pripadnica manjinske nacionalne zajednice, drugačije seksualne orijentacije, siromašna, …, i shvatiti šta diskriminacija tada znači. Jedno društvo treba da funkcioniše kao mreža, u kojj niko ne smije da bude nevidljiv i zapostavljen, niko ne smije da bude diskriminisan, navela je Jelušić, dodajući da iako postoji u izvjesnoj mjeri prihvatljiva zakonska regulativa, koju je potrebno unapređivati, najbolje osobe s invaliditetom znaju koliko su zakoni i dalje objektivno diskriminatorni. 

Kako je dodala, rodno odgovorno budžetiranje ne znači odvojiti posebna, dodatna sredstva za žene, nego planirati odgovornije i pravičnije. Ona je dodala da je Odbor za rodnu ravnopravnost bio matični odbor, odnosno nadležan je samo za Zakon o rodnoj ravnopravnosti, ali, kako je navela, suštinski Odbor bi trebao da se bavi cijelom legislativom jer upravo kroz zakone i zahvaljujući zakonima omogućava se da sve društvene kategorije budu vidljive i procjenjuje kakav efekat i uticaj imaju ti zakoni na njih, uključujući i raspodjelu budžetskih sredstava.  

Jelušić je dalje naglasila da se mora raditi na raskidanju spirale diskriminacije, pa tako i diskriminacije po osnovu invaliditeta, posebno uključujući višestruku diskriminaciju, i to u saradnji s osobama s invaliditetom. Kako je navela, Odbor za rodnu ravnopravnost inicirao je uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u ovogodišnjem programskom budžetu, a koje će od 2022. biti obavezno, na osnovu potpisanog memoranduma o saradnji s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja. Zaključila je da je rodno odgovorno budžetiranje prvi preduslov jednakih startnih pozicija, uključujući i za žene s invaliditetom.

Menadžerka programa UNDP Kaća Đuričković istakla je da kada se bavimo temom rodne ravnopravnosti bavimo se temom ljudskih prava i ne možemo stvari da izmjestimo iz konteksta. "Moramo stvari da stavimo snažno u kontekst razvoja, koji nam se događa u našem društvu, pa i u regionu i globalno, vi vidite da se veoma objektivno događaju retrogradni procesi, a kad god imate retrogradne procese, prva su na udaru ljudska prava, i uvijek možete kao najbolji lakmus papir da imate položaj i poziciju prava žena na prvom mjestu, položaj i poziciju prava manjina.” navela je Đuričković. Ona je takođe istakla da je rodno odgovorno budžetiranje tema broj jedan za razvoj, koja će reći da li sve one političke posvećenosti, sve one retorike koje čujemo nađu svoje mjesto u budžetu, odnosno snagu u novcu, te da se mora dovoljno vrednovati uloga feministickog pokreta i rodne ravnopravnosti u razvoju društva, uz postojanje liderstva u svim sektorima. 

Izvršna direktorica Ženske akcije Slavica Striković navela je da Crna Gora nikada nije napravila nijedan konkretan korak kada je u pitanju rodno budžetiranje, a kao glavni razlog navodi nepostojanje političke volje da se “teme i pitanja rodne ravnopravnosti tretiraju onako kako pripada temama koje se odnose na više od jedne polovine populacije u jednoj državi, pa i u Crnoj Gori”. Ona je prezentovala okvir regionalnog projekta Mreža za nadzor rodno odgovornog budžetiranja na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji, navodeći da je jedan od ciljeva i uključivanje što većeg broja ženskih i drugih organizacija i njihova edukacija o rodno odgovornom budžetiranju.  

Na konferenciji je predstavljena i analiza rodno odgovornog budžetiranja projekata i programa NVO u oblastima rodne ravnopravnosti, zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti osoba s invaliditetom, pristupa pravdi i zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici u periodu od 2018. do 2020. Analiza je rađena na osnovu poziva za finansiranje projekata i programa NVO, kao i odluka o odobrenim projektima za finansiranje, i na osnovu odgovora na zahtjev za slobodan pristup informacijama od strane nadležnih ministarstava. Analizom je zaključeno da se podaci ne razvrstavaju po polu i rodu, odnosno invaliditetu, što je i logično s obzirom na to da resori prilikom planiranja politika kao i osnove za njihovo planiranje, koja često podrazumijeva opis situacije i problema u nekoj oblasti, ne prepoznaje djevojčice i žene s invaliditetom kao dodatno ugrožene, te samim tim ne definiše ni specificne norme odnosno mjere, ciljeve i aktivnosti za podsticanje njihove jednakosti. Od ukupno 198 projekata obuhvaćenih analizom u ovim oblastima, isključivo na osnovu naziva projekata, imajući u vidu da sadržaj istih nije mogao biti dostupan zbog zaštite intektualne svojine, zaključeno je da se svega njih četiri eksplicitno odnose na žene s invaliditetom.

Panel je pratila diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Uprave za statistiku (MONSTAT), i nevladinih organizacija.

Konferencija je organizovana kao završna aktivnost projekta Žene S Integritetom - ka vidljivOStI, koji se sprovodi kroz program malih grantova u sklopu projekta Mreža za nadzor rodno odgovornog budžetiranja na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji, koji sprovode Centar za istraživanje i izradu politika, Keystone usluge za ljude, Kuća rodnih znanja i politika, Ženska akcija, Centar za promociju civilnog društva, Centar ženske alijanse za razvoj i Mreža žena Kosova, uz finansiranje Austrijske agencije za razvoj i Švedske agencije za međunarodnu saradnju

Projekat je imao za cilj podsticanje uključivanja perspektive žena s invaliditetom u oblasti rodne ravnopravnosti, i perspektive rodne ravnopravnosti u oblasti invaliditeta, kroz analizu projekata i programa nevladinih organizacija finansiranih iz javnih fondova u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti, pristupa pravdi, zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Pripremila: Anđela Radovanović

Pročitano 161 put(a)

Back to top