ponedeljak, 08 jul 2019 07:11

Sistemski i planski sprovoditi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvaliteta života OSI

Autor:

Podgorica, PR pres servis – Sve aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom (OSI) neophodno je sprovoditi sistemski i planski, a od pristupa prema toj populaciji zavisi do kog nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

To je saopšteno na javnoj debati Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji sprovodi u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), uz finansijsku podrškuDelegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Koordinator projekta, Milenko Vojičić, rekao je da su planirani rezultati projekta funkcionalna Mreža organizacija OSI za zastupanje prava OSI, uspostavljanje mehanizma za monitoring Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, kao i promocija usvajanja lokalnih akcionih planova.

“Želimo uticati na povećanje svijesti javnosti o važnosti uključivanja OSI u procese odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou. Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćenje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti, kao i pripremu alternativnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana Strategije od strane članica Mreže organizacija OSI. Strategija definiše deset ključnih oblasti života OSI i u njima mjere i aktivnosti, koje su različiti državni organi dužni sprovesti”, objasnio je Vojičić.

Da bi čovjek, kako je rekao, ostvario individualan život, poštovanjem urođenog dostojanstva u  lokalnoj zajednici u kojoj živi, potrebno je, kako je pojasnio, da su mu na raspolaganju sve alatke, koje daju međunarodni i domaći dokumenti o ljudskim pravima.

“Veoma je važna ekonomska samostalnost, koja se dostiže odgovarajućim zapošljavanjem. Do dobrog posla se dolazi poslije dostupnog i pristupačnog inkluzivnog obrazovanja, odgovarajuće i efektivne mobilnosti, bez barijera u prostoru i sa raspolaganjem informacijama, koje su od interesa, a sve to na jasan, pristupačan način”, rekao je Vojičić.

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, Ivan Terzić, istakao je da je Glavnom gradu potrebno još više prilagođenih prelaza i prilaza, zvučnih semafora, liftova, taktilnih staza i novih radnih mjesta za OSI.

“Gradska uprava je čvrsto opredijeljena da još intenzivnije i posvećenije radi kako bi se ove prepreke umanjile, a u budućnosti sasvim uklonile. Ono što smatramo veoma bitnim je saradnja, kako institucionalna, tako i sa svim organizacijama OSI jer vjerujemo da samo zajedničkim djelovanjem, udruživanjem i partnerskim odnosom možemo jedni drugima biti podrška”, rekao je Terzić.

On je istakao da je Glavni grad, tokom prošle godine u saradnji s Crvenim krstom Crne Gore (CKCG), realizovao pilot projekat “Personalna asistencija za OSI”, za koji je opredijeljeno 25 hiljada eura.

“Projekat je nastavljen i ove godine sa uvećanim budžetom na 35 hiljada eura. Kako bi osnažili OSI za što samostalnije funkcionisanje pokrenuli smo, takođe u saradnji sa CKCG, novi socijalni servis: Mobilni timovi – medijacija u zajednici za OSI, za koji je budžetom za 2019. opredijeljeno 25 hiljada eura”, rekao je Terzić.

“U proteklih nekoliko godina, u Podgorici je uređeno ili prilagođeno gotovo 500 prilaza i prelaza”, naveo je Terzić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, kazao je da je u cilju sprovođenja aktivnosti na zaštiti od diskriminacije potrebno da to svi shvate kao benefit društva, a ne kao obavezu, koju nameće neki pravni dokument.

“Jedan od principa, koje je nužno da društvo primijeni je da obezbijedi uslove da OSI žive u svojoj lokalnoj zajednici i da u svom neposrednom okruženju imaju što više podrške, kroz različite servise, ali i da imaju pristupačno okruženje, kako bi mogli nesmetano i ravnopravno s drugima da ostvaruju osnovna ljudska prava”, rekao je Macanović

Prema njegovim riječima, lokalna zajednica kada razvija bilo koju od aktivnosti za OSI, treba da ima u vidu da ono što se planira i predviđa za OSI ima neposredan i posredan uticaj na druge građane.

“Tako jedan spušteni ivičnjak na trotoaru nije samo nešto što koriste OSI i nije samo namijenjen njima. To je olakšan pristup i za majke sa malom djecom i za druge građane”, objasnio je Macanović.

Među aktivnostima koje bi Glavni grad trebalo da sprovede je, kako je rekao, donošenje lokalnog plana za sprovođenje Strategije za zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti.

“Mi smatramo da sve ove aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života OSI treba da se sprovode sistemski i planski. Ako se nešto ne uradi sistemski, onda to traje nekoliko mjeseci i OSI opet dolaze na istu ili lošiju poziciju jer se demotivišu”, istakao je Macanović.

On smatra da od pristupa prema OSI zavisi u kojoj mjeri i do koga nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

“Glavni grad, kao najveća lokalna zajednica u Crnoj Gori, treba da bude primjer i podstrek drugim lokalnim zajednicama”,kazao je Macanović.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je potrebno da sve nadležne službe u Glavnom gradu više obrate pažnju na nepropisno parkiranje na mjestima označenim za OSI, pješačkim prelazima ili šetačkim zonama.

“Htjela sam pitati i Glavni grad šta se desilo sa sprovođenjem Akcinog plana za pristupačnost? Da li je u potpunosti sproveden i ako nije zašto nije?” upitala je Vujačić.

Ona smatra da bi Glavni grad trebalo da više radi i na socijalnom stanovanju.

“Znam da je jedna porodica, koja je bila jako ugrožena dobila, prije nekolike godine, stan. Ali, mislim da ima mnogo više osoba, kojima je potrebna ova vrsta podrške od strane lokalne samouprave”, smatra Vujačić.

Ona je rekla da bi u Glavnom gradu trebalo ustanoviti stipendiranje OSI.

“Ovdje ima mnogo učenika i studenata s invaliditetom koje dođu da bi se obrazovale zbog mogućnosti u Glavnom gradu i mislim da je i u tom dijelu potrebna veća podrška lokalne samouprave”, navela je Vujačić.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, smatra da je usvajanje lokalnih akcionih planova najefikasnije rješenje za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti.

“Bijelo Polje je definitivno usvojilo lokalni akcioni plan, a u tom procesu su Budva, Pljevlja i Tivat i očekujemo da bi i u tim opštinama mogli uskoro imati lokalne akcione planove”, kazala je Radošević Marović.

Predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, Anđela Dragović, smatra da bi trebalo da kulturni sadržaji budu dostupniji OSI, da budu na pristupačnoj lokaciji i da obavještenja o sadržaju budu na pristupačnom formatu.

Predsjednica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, istakla je da mnoge porodice kriju nasilje koje se dešava nad OSI.

“Tek jedan mali procenat tih osoba, kojima je dostupan telefon se usudi da nas zove. To su jako teški i tužni slučajevi. Žene OSI, nekada samo zbog nekih primanja koje imaju trpe veliko nasilje u porodici. Svi oni koji znaju za porodicu gdje žena ili dijete s invaliditetom trpe neki oblik nasilja, neka bar daju broj telefona, i to može da bude dovoljno”, smatra Raičević.

 

Izvor: PR centar

Pročitano 339 put(a)

Back to top