Konkurs za volontere na 18. Međunarodnom filmskom festivalu Uhvati film otvoren je do 7. juna 2020. godine. Svi koji bi voljeli da učestvuju u organizaciji i realizaciji Festivala, a ujedno steknu nova poznanstva i vještine, dobrodošli su da daju svoj doprinos.

  Poslovi na kojima volonteri mogu preuzeti učešće, od kojih pripremna faza podrazumijeva onlajn rad od kuće su:

• Prevođenje sa srpskog na engleski i obratno (dijalog liste filmova, sinopsisi filmova, simultano prevođenje razgovora sa autorima nakon projekcije filmova),
• Pomoć pri vođenju zvaničnih društvenih mreža Festivala i pisanje tekstova za sajt,
• Tehnička podrška u organizaciji i realizaciji tribina, izložbi, pratećeg i fimskog programa,
• Druženje i podrška gostima na samom Festivalu, pružanje personalne asistencije posjetiocima, gostima s invaliditetom.

Svi zainteresovani svoje podatke treba da pošalju na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i to: ime i prezime, godine, kontakt, mjesto stanovanja, formalno i neformalno obrazovanje, kratko motivaciono pismo, a ako su zainteresovani za poslove prevođenja i nivo znanja poznavanja jezika.

Svi volonteri dobijaju potvrdu o učešću, po potrebi i preporuku sa opisom zaduženja i angažovanja, mogućnost učešća na radionicama, promociju svog angažovanja na Festivalu na sajtu i katalogu Festivala. Svi detalji o konkursu i samom Festivalu dostupni su na http://sr.uhvatifilm.org .

Uhvati film jedini je regionalni filmski festival o invalidnosti. Već 18. godinu uspješno se održava u Novom Sadu, u organizaciji KAO Parnasa; od 2011. realizuje se u Rijeci, pod organizacijom Udruge Spirit; od 2017. u Banjoj Luci pod vođstvom Humanitarne organizacije Partner i u Kotoru u realizaciji ART 365 iz Podgorice. 

Filmski festival Uhvati film održava se sa jedinstvenim ciljem: informisanja javnosti o životu, aktivnostima, pravima i dostignućima osoba s invaliditetom, čime se utiče na promjene u stavovima ljudi u vezi s osobama sa invaliditetom, bolje razumevanje i prihvatanje različitosti, te stvaranje uslova za veću vidljivost i uključivanje osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života.

Izvor: www.rtv.rs 

U okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji), koji se realizuje uz podršku Evropske komisije, NVO 35mm upućuje Javni poziv studentima i studentkinjama osnovnih studija medijskih programa državnih i privatnih univerziteta, za višemjesečnu obuku iz novinarstva. 

Pomenuti projekat omogućiće podsticanje inkluzivnih i istraživačkih medijskih sadržaja, naglašavajući perspektive manjina – LGBTIQ osoba, osoba s invaliditetom, Roma, žena, korisnika i bivših korisnika psihoaktivnih supstanci. Obuke iz oblasti evropskih integracija i ljudskih prava, te etičkog, istraživačkog i mobilnog novinarstva, vodiće profesorica Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka UCG, istraživački novinar i autor nagrađivane emisije Mehanizam Mirko Bošković i dugogodišnja urednica, novinarka, izvršna producentkinja i konsultantkinja u oblasti medija Lamija Alečković. 

Prijave za obuku poslati do 29. maja 2020. godine na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Prijava treba da sadrži CV uz motivaciono pismo (do 2000 karaktera). 

Realizacijom projekta se želi ojačati profesionalna medijska scena u Crnoj Gori kroz održivi doprinos participativnoj demokratiji i procesu evropskih integracija, jačanje inkluzivnog izvještavanja, nezavisnog i istraživačkog novinarstva o EU integracijama, uz isticanje perspektive manjina. 

Projekat u partnerstvu sprovode: produkcijska kuća Galileo production, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO 35mm, Romska organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, NVO LGBT Forum Progres, NVO 4Life i Fakultet političkih nauka UCG. 

Aktivnosti projekta obuhvataju: edukaciju predstavnika manjinskih grupa, novinara i studenata novinarstva o istraživačkom novinarstvu, ljudskim pravima, EU integracijama, etičkom izvještavanju, digitalnim i novim medijima, interakciji s publikom; izradu vodiča o odgovornom i inkluzivnom izvještavanju o pristupanju EU i njegovu promociju i prezentaciju; formiranje medijske redakcije za inkluzivno izvještavanje o pristupanju EU i marginalizovanim grupama; izradu i objavljivanje istraživačkih priča; izradu dokumentarnih filmova; medijski festival i završnu konferenciju. 

Uprava javnih radova potpisala je prošle nedelje sa cetinjskim preduzećem “Bombeton” ugovor o rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, u vrijednosti blizu 1,2 miliona eura.

Kompletan projekat finansiraće Vlada Crne Gore iz Kapitalnog budžeta, a izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao.

"Radovi na objektu, koji je se nalazi na spisku Uprave za zaštitu kulturnih dobara, obuhvatiće rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, prilagođavanje objekta osobama s invaliditetom. Posebna pažnja biće posvećena sistemu grijanja i hlađenja u cilju zaštite eksponata u zavičajnom muzeju", saopšteno je iz Vlade. 

Rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole, navode, predstavlja nastavak intenzivnih ulaganja Vlade u razvoj Nikšića.

Podsjećaju da je u toku izgradnja zapadne tribine stadiona Sutjeske i kompleksa Doma za stare, ukupne vrijednosti oko 10 miliona eura, a nedavno je završena dogradnja objekta JU Zahumlje.

Izvor: portal RTCG

Dječaka s invaliditetom, majku i brata poslali van iz dvorane za vrijeme Dumba.

Otići u kino s malim djetetom ponekad može biti naporno i izazovno, a ako je to još i dijete s invaliditetom, govorimo o pravoj maloj pustolovini.

Toga je bila svjesna i Dženifer Dali (Jennifer Daly) koja je svog tri i po godine starog sina odlučila povesti da pogledaju crtani Dumbo. Džonatan (Jonathan) je inače dijete niskog rasta, i koristi kolica. Takođe, on još uvijek ne može govoriti, pa svoje osjećaje zna iskazati zvukovima, na primjer smijehom.

Ipak, taj smijeh “presudio” je malenom Džonatanu, njegovoj mami i bratu koji su se jednog petka poslijepodne zaputili u kino u okolini Čikaga. Uživali su u Dumbu i otprilike sat vremena od početka filma, Džonatan se počeo smijati jer mu se, kako kaže njegova majka, očito sviđala predstava. Samo 10 minuta nakon, zaposleni iz kina im je saopštio da su dobili pritužbu zbog buke.

Dženifer Dali je komentarisala da postoji niz načina kako ljudima saopštiti takvo nešto. Možete to reći majci i zamoliti je da nešto preduzme ili je pak samo obavijestiti da je pritužba došla. Ali, Dženifer misli, zamoliti majku i dijete da napuste kino usred predstave i to dječje na kojoj se dijete smijalo, zaista nije pravi način.

- Nisam mogla vjerovati da me izbacuju, preplavio me je bijes. U svoje 43 godine nikada nisam izbačena iz kina – ispričala je Dali, dodajući da ju je osoblje takođe obavijestilo o filmovima prilagođenima djeci s invaliditetom i njihovim porodicama, za koje ne vrijede ovakva pravila o buci i tokom kojih se djeca mogu slobodno izraziti na bilo koji način.

- U tom trenutku mi nije bilo ni do čega. Morala sam spakovati Džonatana i drugog sina. Izabrala sam sjedišta pri vrhu, odmah do prolaza kako njegova kolica i boca s kiseonikom ne bi nikome smetali. Ipak mi je bilo teško, trajalo je vječnost, a osoblje me je požurivalo – požalila se Dali na Facebook stranici kina. Kaže, plakala je cijelo vrijeme, a iako su joj ponudili da se vrati u kino neki drugi dan, nije bila raspoložena. –

- Znate li vi koliko je meni teško bilo spakovati njih dvojicu i dovesti ih ovamo? Takođe, radim puno radno vrijeme i nemam vremena- kazala je osoblju kina.

Njezin post uskoro je postao viralan.

• Nekome je telefon stalno zvonio, neko je svijetlio ekranom telefona po kinu, neki su pričali, ali mene ste izbacili. Ozbiljno? – pojadala se Dženifer nadalje u svojem postu.

Mediji koji su prenijeli njenu priču obratili su se spomenutom kinu, tražeći objašnjenje, a dobili su odgovor kako su menadžeru kina za vrijeme predstave stigle “brojne pritužbe zbog buke koja nije prestajala”.

• Želimo svima omogućiti jednak doživljaj gledanja filma, a buka je to ometala. Proizvoditi takvu buku za vrijeme filma nije dozvoljeno – stajalo je u izjavi koja je pristigla.

Dali je ipak objasnila da od kina ne želi nikakve kompenzacije, već samo da bolje istreniraju osoblje: da budu ljubazniji i da se malo stave u tuđu kožu prije nego što donesu zaključke iznenada. 

Izvor: www.djecjaposla.com/

Situacija izazvana COVID19 pokazala je mnoge nedostatke, prepreke sa kojima se susrijeću osobe s invaliditetom u svakodnevnom funkcionisanju, a jedna od sfera su bankarske i finansijske usluge, saopštili su iz Saveza slijepih Crne Gore. 

Pored postojanja afirmativnih zakonskih propisa potpisanih i ratifikovanih međunarodnih akata koji sadrže najviše standarde o pravima osoba s invaliditetom, bankarske usluge i same banke ostale su u potpunosti nepristupačne za klijente koji su osobe s invaliditetom, konstatovali su iz Saveza slijepih Crne Gore. 

Navedeno objašnjavaju na način što su banke u cjelosti nepristupačne osobama s invaliditetom, kako fizički, odnosno prostorno, tako i u odnosu na bankarske sisteme komunikacije sa klijentima, aplikacije za elektronsko bankarstvo, bankomate koji nemaju govornu podršku za osobe oštećenog vida i ne nalaze se na odgovarajućoj visini za korisnike kolica za kretanje i osobe nižeg rasta, registracione brojeve za pristupanje šalteru što je u suprotnosti sa legislativom Crne Gore. Kao primjer naveli su Crnogorsku komercijalnu banku, gdje osoba treba da sa nepristupačnog uređaja, uzme broj u nepristupačnom formatu i tako čeka da se taj isti broj, kojeg ona ne može vidjeti, pojavi na monitoru u banci.

Iz Saveza su kazali da je ovakvo postupanje banaka je u suprotnosti sa članom 21 Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, kojim se garantuje pristupačnost roba i usluga. U članu 68 Ustava Crne Gore jemči se posebna zaštita lica s invaliditetom. 

Kako su u saopštenju naveli: "Kako se iz navedenog vidi, normativni okvir postoji. Zato je u okviru projekta koji realizuje CEZAP u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore „Svi smo stvoreni smo jednaki-zaštita prava potrošača OSI“ održan sastanak sa Bankarskim ombudsmanom, poslije koga je upućena inicijativa Udruženju banaka u cilju nalaženja tehničkih rješenja za prevazilaženje problema, na koju još uvijek nijesu stigli odgovori. U okviru istoimenog projekta sprovedeno je istraživanje „Prava potrošača osoba sa invaliditetom - prepreke i preporuke“, a jedan od segmenata je i stanje u bankarskom i sektoru e-usluga". 

Dodali su da su taktilne staze, pristup parkingu i nepostojanje govorne podrške najčešći problemi koji pogađaju bankarski sektor, kao i sektor informaciono-telekomunikacionih mreža. Važno je napomenuti da su neke banke pristupile rješavanju ovog problema postavljanjem taktilnih staza. 

"Usluge bankomata koristilo je svega 55,5%. U odnosu na prepreke, upotrebom bankomata zadovoljno je svega 2.25% ispitanika, a odlaskom u banku 2.67%". 

Na kraju iz Saveza su dali sljedeće preporuke:

"Izraditi standarde za postavljanje bankomata, koji bi sadržali djelove koji se odnose na visinu postavljenog bankomata, omogućavanje nesmetanog prilaza, govornu podršku; raditi na uklanjanju barijera prilikom dolaska i boravka u bankama, učiniti sve banke apsolutno pristupačnim za sve osobe s invaliditetom, kako fizičkim, tako i senzornim, jer svi klijenti banaka trebaju imati ravnopravan tretman i dostupnost bankarskih usluga pod jednakim uslovima".

Izvor: Saopštenje za javnost Saveza slijepih Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u utorak, 26. maja 2020. započinje s aktivnošču Karavana o ljudskim pravima OSI u crnogorskim gradovima, pa će tako prvi gradovi koje će tim UMHCG obići u cilju razgovora s osobama s invaliditetom i svim ostalim zainteresovanima biti Budva i Cetinje. 

U zavisnosti od vremenskih uslova, Karavan će prvobitno biti organizovan u Budvi, na Trgu sunca u terminu od 11.00 časova, dok će na Cetinju biti organizovan na Dvorskom trgu s početkom u 14.00 časova.

Događaj se organizuje s ciljem da se osobe s invaliditetom, ali i svi drugi zainteresovani, informišu o pravima, ali i načinu njihovog ostvarivanja i zaštite. 

Ova aktivnost podrazumijeva informisanje, razgovor i diskusiju s građanima o Konvenciji UN o pravima OSI, kao i o garancijama konkretnih prava crnogorskim propisima i o ostvarivanju prava u praksi (uključujući prepreke na koje nailaze OSI u tom procesu). 

Neke od tema koje će biti obuhvaćene Karavanom su: prava djece s invaliditetom, prava žena s invaliditetom, pristupačnost u svim aspektima, pravo na život i poštovanje privatnosti, jednako priznavanje lica pred zakonom, pristup pravdi, osnovne slobode i integritet ličnosti, samostalni život i uključenost u lokalnu zajednicu, porodični život.

Ovim putem pozivamo građane da, uz poštovanje preventivnih mjera izazvanih koronairusom, isprate događaj i iskoriste priliku da se detaljnije informišu o pravima po osnovu invaliditeta. Odgovore na pitanja zainteresovanim građanima davaće aktivisti za ljudska prava OSI Marina Vujaćić i Milenko Vojičić.

Karavan kreće od Budve, a nastaviće put širom Crne Gore. Tako će biti obuhvaćeno više gradova s teritorije Crne Gore, dok će o sljedećoj stanici Karavana javnost biti blagovremeno informisana. 

Ovo je samo jedna od aktivnosti planirana istoimenim projektom (Karavan o ljudskim pravima OSI) koji je finansijski podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz konkurs za NVO u 2019. 

Davor Komar, prvi je boćar u hrvatskoj istoriji koji se plasirao na Paraolimpijske igre u Tokiju.

Davor je kao član Hrvatske boćarske reprezentacije prije tačno godinu dana (17.05.2019.) u Hong Kongu na Svjetskom otvorenom prvenstvu (World Open Boccia) osvojio bronzu. To je nakon zlata osvojenog u Portugalu 2018. takođe na istoimenom takmičenju, bila prekretnica kojom je osigurao svoj pojedinačni plasman u Tokiju. Te dvije medalje omogućile su Davoru da učestvuje na Paraolimpijskim igrama.

Boćanje za osobe s invaliditetom, inače je službeni paraolimpijski sport od 1983.

Izvor: www.pulskasvakodnevnica.com 

Paandemija koronavirusa na kratko je zaustavila crnogorske paraolimpijce, ali ih nije obeshrabrila već ojačala da naredna takmičenja dočekaju spremniji i motivisaniji, sa većom željom za postizanje još boljih rezultata, poručio je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.

On je kazao da su crnogorski paraolimpijci od danas ponovo u punom trenažnom procesu.

„Naši sportisti u individualnoim sportovima – atletici, stonom tenisu, streljaštvu i biciklizmu nastavili su sa treninzima. Od sljedeće sedmice očekujemo početak trenažnog procesa naših plivača, košarkaša u kolicima, priprema ekipa u sjedećoj odbojci i golbalu. Nastavljamo gdje smo stali početkom marta“, rekao je Tomić.

On je kazao da su u POK imali velika očekivanja od 2020. godine i da su se za nju spremali cijeli paraolimpijski ciklus.

Tomić, koji je ujedno i selektor atletske reprezentacije, podsjetio je da je u 2020. godini kalendarom takmičenja, uz Paraolimpijske igre u Tokiju, bilo planirano pet evropskih prvenstava za sportiste s invaliditetom.

„Takmičarski program je zbog pandemije koronavirusa stao, ali to nije obeshrabrilo crnogorski paraolimpijski pokret i naše paraolimpijce. Znajući njihovu volju, želju i strpljenje siguran sam da će iz ove situacije izaći još jači i spremniji za narednu, paraolimpijsku godinu“, kazao je Tomić.

On je najavio da će POK, u intenzivnoj saradnji sa ministarstvom sporta i mladih, sredstva opredijeljena za ovogdišnja velika takmičenja preusmjeriti na jačanje kapaciteta crnogorskog paraolimpijskog pokreta, kroz dodatnu podršku klubovima kao osnovnim ćelijama pokreta.

„Nastavljamo sa redovnim stipendiranjem naših sportista i jačanjem crnogorske sportske infrastrukture. Kada je u pitanju sport i rekreacija osoba s invaliditetom, kroz dodatnu nabavku zahtjevne i specijalizovane trenažne i sportske opreme i rekvizita za crnogorske paraolimpijce, želimo da stvorimo jaku potporu, dodatno osnažimo bazu za sve ono što očekuje naše sportiste“, kazao je Tomić.

Srebrna sa Evropskog prvenstva u Berlinu, u bacanju kugle, Marijana Goranović, kazala je da je srećna što je ponovo na treningu.

„Velika je razlika trenirati u kućnim uslovima, u odnosu na one koje imam u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica. Drago mi je da se epidemiološka situacija u Crnoj Gori stabilizovala i iskreno se nadam da će se, kada se steknu uslovi, polako organizovati i zvanična takmičenja“, rekla je Goranović.

Bacač kugle, Miloš Spaić kazao je da je 2020. godina trebala biti jedna od najznačajnijih u njegovoj karijeri.

„Pandemija koronaviruisa prekinula je pripreme u punom intenzitetu. Bio sam euforičan pred EP, jer je to trebalo biti moje prvo veliko takmičenje. Osjećao sam se spremno, to su govorili i moji rezultati, a i treneri. Viša sila je sve prekinula i otkazala. Nastavljamo sa aktivnostima, sa ništa manjom željom i očekivanjima za narednu, ili u nastavku ove sezone. Pokušaću da ostvarim što bolje rezultate, a uz malo sreće, puno truda i pomoć trenera i POK, da dođem do medalje i olimpijske vize“, rekao je Spaić.

Govoreći o trenutnoj situaciji izazvanoj pandemijom koronavirusa član bronzane stonoteniske ekipe iz Helsingborga, Dejan Bašanović naglasio je da je netreniranje ostavilo trag, ali da se nada da će uz kvalitetan rad sa trenerom Čedomirom Damjanovićem sve doći na svoje mjesto.

On je istakao da je stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, poslije prinudne pauze, počeo sa treninzima u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela.

„Za ovu godinu bili smo planirali učešće na brojnim međunarodnim turnirima, kao i na Vineru, gdje stonoteniseri imaju priliku da se bore za olimpijsku vizu. Za mjesec ili dva imaćemo konkretnije informacije na kojim turnirima će takmičari Luče učestvovati“, kazao je Bašanović.

On je najavio da mušku ekipu, ukoliko epidemiološki uslovi to dozvole, očekuje nastup u Prvoj crnogorskoj ligi, navodeći da su stonoteniseri prijavljeni i za učešće u prvenstvu Srbije za osobe sa invaliditetom.

„Nadam se da će se stvoriti uslovi za organizaciju tradicionalnog turnira Podgorica open i državnog prvenstva u stonom tenisu za OSI“, rekao je Bašanović.

Slobodanka Gurešić kazala je da ostaje žal za Viner turnirom u Laškom i propuštenom šansom da se bori za Igre u Tokiju.

„Ostaje žal, ali možda ću ove godine više trenirati, dati sve od sebe i maksimalno spremna dočakati turnir za vizu za Tokio. Bilo mi je teško, kao i svakom sportisti u izolaciji, bez treninga, društva i izolovana od svega. Drago mi je što smo izašli kao pobjednici i nadam se da ćemo dati sve od sebe da povratimo formu koju smo negdje izgubili tokom izolacije. Poruka za sportiste da treniraju, budu vrijedni, trud i rad će se isplatitiu kad-tad“, rekla je Gurešić. 

Izvor: Informativna agencija Mina

• Predmet javnog poziva: 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore raspisuje javni poziv za dostavljanje ponuda za nabavku pristupačnih vozila (dva kombija ili kombi i dva manja mini vana) za prevoz osoba s invaliditetom.

• Uslovi/bitne karakteristike: 

Javni poziv je otvoren za sve firme čije se sjedište/predstavništvo nalazi na teritoriji Crne Gore i koje mogu da nabave i prilagode vozila po sljedećim zahtjevima:

• Kombi (mini van, kapaciteta 8+1) koji je potrebno učiniti pristupačnim za osobe s invaliditetom. 

• Neophodno je da posjeduje hidrauličnu ili manuelnu rampu/platformu za korsinike kolica, kao i sistem za osiguranje kolica, odnosno korisnika kolica prilikom vožnje (šine i kaiševi za osiguranje kolica i korisnika); 

• Poželjno bi bilo da se prilagodi na taj način da ukoliko je potrebno prevoziti više korisnika kolica ima mogućnost da se sjedišta uklone i na taj način se napravi prostor za više kolica; 

• Na bočnom ulazima treba biti pomoćni stepenik; 

• Rukohvati za ulazak putnika u vozilo;  

• Gorivo: dizel; 

• Zapremina motora treba biti od 1600 do 2500 cm3; 

• Elektro podizači stakala na vratima; 

• ABS, ESP; 

• Broj vrata: Najmanje četvoro. 

• Manje putničko vozilo (kapaciteta 5+1) u čijem zadnjem dijelu je obezbijeđen prostor za prevoz korisnika kolica, kao i hidraulična ili manuelna rampa/platforma za ulazak u vozilo. 

• Treba imati u vidu da je  prosječna širina kolica 80 cm, dužina 120 cm dok visina (od poda do krovišta) ne bi smjela biti ispod 150 cm, kako bi korisnik nesmetano mogao da uđe i boravi u vozilu; 

• Sistem za osiguranje kolica, odnosno korisnika kolica prilikom vožnje (šine i kaiševi za osiguranje kolica i korisnika); 

• Gorivo: Dizel; 

• Zapremina motora: Od 1400 do 2200cm3; 

• Elektro podizači stakala na vratima; 

• ABS, ESP; 

• Centralno zaključavanje s daljinskim upravljačem. 

• Dodatna oprema: 

Osim osnovnih zahtjeva prilikom nabavke i odlučivanja o najpovoljnijoj ponudi uzeće se u obzir i dodatna oprema za vozila: klima (automatska, manuelna i dodatni klima uređaj pozadi...), rezervne sezonske gume,  krovni nosač prljaga, fabrička navigacija, radio (CD) i bluetoth i sistem prenosa muzike, usb ulaz za prenosne aparate. 

Prednost prilikom izbora dobavljača će imati oni ponuđači koji ispunjavaju sve navedene zahtjeve i imaju dodatne tehničke pogodnosti i udobnosti za putnike. 

Uz ponudu je potrebno dostaviti cijene i uslove finansiranja.

• Napomena: 

Sva vozila koja budu predmet nabavke moraju imati odgovarajuću homologizaciju u skladu s važećim propisima u Crnoj Gori, odnosno mogu biti registrovana kao specijalna vozila za prevoz osoba sinvaliditetom. 

• Rok za dostavljanje ponuda:

Ponude se  mogu dostaviti najkasnije do petka 12. juna 2020. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., uz napomenu: Javni poziv za nabavku pristupačnih vozila za OSI. 

• Rok za isporuku: 

Nakon dostavljanja svih ponuda u predviđenom roku i izbora najpovoljnije vozila je potrebno isporučiti najkasnije u septembru 2020. 

• Opis projektne aktivnosti:

Nabavka pristupačnih vozila je projektna aktivnost koja prethodi kasnijem obezbjeđivanju usluge prevoza od vrata do vrata za osobe s invaliditetom namijenjenoj svim onim OSI koje ili ne mogu koristiti javni prevoz iz razloga nepristupačnosti ili što im je taj prevoz nedostupan u određenom vremenskom periodu, na određenim relacijama. 

Aktivnost je dio projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje u partnerstvu s Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječiju zaštitu, uz podršku EU, kroz projekat IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite.

Postojeće informacije na glavnom i službenom ulazu, table za signalizaciju ispred zgrade Opštine Budva, kao i obavještenja na Građanskom birou i na prostorijama unutar zgrade Opštine, od prekjuče su istaknute i na Brajevom pismu.

Kako je saopšteno iz Sekreterijata za lokalnu samoupravu, ovim je Opština Budva ispoštovala Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom kojim je propisano da su državni organi, organi državne uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i druga pravna i fizička lica dužni da za osobe s invaliditetom obezbijede natpis na Brajevom pismu, navodi RTV Budva.

"Sekretarijat za lokalnu samoupravu, polazeći od prioritetnog cilja da svim građanima obezbijedi jednake uslove za ostvarivanje svojih prava, propisane prvenstveno Ustavom Crne Gore, a zatim i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, ispunio je zakonsku obavezu i u saradnji sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj, koja je odradila štampu materijala sa informacijama koje su istaknute u prostorijama Opštine Budva, omogućio osobama s oštećenim vidom jednak pristup istim", navode u saopštenju.

Izvor: Dnevne novine