Marina

Marina

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na usmjeravanje u obrazovni proces, procesom usmjeravanja, ostvarivanjem prava na asistenta u nastavi, uslovima i neophodnom dokumentacijom, i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava.  

One imaju 18 godina, dolaze iz Crne Gore, žele da putuju i vide svijet. Za kretanje koriste kolica, čitaju – jer književnost im je druga ljubav, druže se, smišljaju planove za budućnost i žive, dišu. Žive u Podgorici i u Crnoj Gori su jedine koje imaju oboljenje MPS - a.

Ovo oboljenje uzrokuje različite vrste oštećenja, ali uz adekvatnu enzimsko- supstitucionu terapiju progres se sprečava i kvalitet života im se poboljšava.

One kažu da vole da posjećuju kafiće i piju kafu s prijateljima. Svi naši najbliži su upoznati s našim invaliditetom. Pričamo o svemu. Volimo modu, književnost, putovanja - rekle su sestre Vujisić.

Iako kažu da su karakterno različite, tog dana Iva i Jana, kada smo ih upoznale bile su prilično slične.

“Mi volimo “prirodan izgled”, malo nakita, malo šminke, sređene nokte i kosu. Pa mora svaka djevojka da vodi o sebi računa. Dok ja preferiram nežnije nijanse i svijetle roze boje kao i cvjetne dezene, moja sestra je više rok fazon, mada smo danas poprilično slično obučene, slučajno”, iskrena je Jana.

Žene ko žene, zapričasmo se mi o krpicama, naočarima i svemu ostalom što 18-godišnjakinje interesuje. Imaju oštećenje vida pa koriste i naočare, a kad ih već koriste  što onda ne bi bile neke šik, rekoše one?! Pametno zbore.

 Bliznakinje smo upoznali na dvodnevnom regionalnom druženju pod nazivom “Balkanska konferencija” koje je organizovano od strane Udruženja MPS Srbija u Beogradu. Pored ovih simpatičnih Crnogorki, susreli smo se i s pričom jedne Hrvatice, Kristine Šalov Tadić, koja završava fakultet, tačnije piše diplomski rad i uživa u odlascima na operu. Ona ne voli da ljudi za nju govore da je bolesna jer kako ona kaže, u biti reči “bolest” stoji “bol”, a nju ništa ne boli. Ona se, zahvaljujući terapiji, osjeća dobro.  Čudi se kako ljudi mogu da pričaju samo o negativnim stvarima, kada je toliko pozitivnih aspekata koje ona nosi sa sobom.

Zantiželjno upitasmo da li može da podijeli s nama neke od tih ljepših strana.

“Okružena sam prijateljima i roditeljima koji me voli i čuvaju, nije li i to dobra stvar.  Završavam fakultet, imam prijatelje, ja sam srećna”, rekla je Kristina.

Podjednako inspirativnu i interesantnu priču s nama je podijelio i jedan Stefan Tomašević koji je doputovao iz Novog Sada na ovo druženje. Tek je završio poslovne studije i u fazi je traženja posla. Ima 23 godine, ali za razliku od svojih drugara iz regiona on nikada terapiju nije primio, pa samim tim i njegov put je trnovitiji i neizvjesniji. Snalazi se i održava svoje stanje putem fizikalnih terapija, ali to nije uvijek dovoljno.

U Srbiji prema istraživanjima ima 28 osoba s MPS-om i većina ih je mlađa od 18 godina, neophodna je terapija i starijim osobama (njih pet). Diskriminacija bi morala da nestane.

Kroz druženje i razne radionice, na ovom dvodnevnom druženju je došlo do konstruktivnih razgovora, lijepih poznanstava i novih ideja. Razmenjena su iskustva i motivišuće priče koje mogu samo da budu vjetar u leđa svim osobama koje imaju invaliditet.

 

Izvor: Aska Magazin - Okreni na svoju stranu

Mreža organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore u ponedeljak, 3. decembra 2018. s početkom u 11:00h organizuje press konferenciju. Press će se održati u PR Centru, Josipa Broza Tita 23/A, (Stari Aerodrom) u Podgorici.

Ključna tema konferencije odnosi se na osvrt Mreže na zapažanja Evropske komisije navedena u poslednjem Radnom dokumentu za poglavlja 23 i 24 (Non -Paper). U tom kontektstu, bitni razlozi za sazivanje konferencije, upravo 3. decembra, na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, su i izjašnjenje Mreže o procesu izrade nacrta Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom, o uslovima licenciranja usluga koje je postavilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja prilikom raspisivanja konkursa za projekte NVO, i o aktivnostima države na sprovođenju preporuka Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom iz septembra 2017.

Na konferenciji će govoriti Milenko Vojičić - predsjednik Mreže organizacija osoba s invaliditetom, Milisav - Mimo Korać - član Upravnog odbora Mreže, Goran Macanović - član Upravnog odbora Mreže.

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju.

Napomena: Mreža organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore je neprofitna, nestranačka i nevladina asocijacija koju čine nevladine organizacije osoba s invaliditetom, uključujući i one koje zastupaju pojedine kategorije OSI: žene s invaliditetom, djecu s invaliditetom, ili osobe s određenim vrstama oštećenja, a koje su kao pravna lica upisane u registar NVO.

Mreža organizacija osoba s invaliditetom formirana je u maju 2018. a registrovana u oktobru 2018. kao krovna organizacija osoba s invaliditetom, s ciljem jačanja kapaciteta organizacija OSI za adekvatan monitoring i uticaj na planiranje i sprovođenje politika koje se tiču OSI na nacionalnom i lokalnom nivou, djelotvornijeg zastupanja prava OSI i uticaja na donosioce odluka, te u krajnjem mogućnosti umrežavanja na evropskom i svjetskom nivou.

Mrežu je osnovalo 10 organizacija: šest nacionalnih i četiri lokalne, dok je ona i dalje otvorena za druge organizacije, a odluku o njihovom učlanjenju donosiće Skupština Mreže.

Osnivanje Mreže iniciralo je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore kroz projekat “Umrežavanjem do boljeg rada” koji sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj NVO, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Milenko Vojičić

Koordinator projekta "Umrežavanjem do boljeg rada"

 

Opština Budva je, u saradnji s Turističkom organizacijom, osposobila vježbalište na otvorenom, koje se nalazi u blizini bazena na Slovenskoj plaži.

Pomoćnik sekretara Sekretarijata za komunalno stambene poslove, Aleksandrar Popović je istakao da je obezbijeđena i posebna sprava za osobe s invaliditetom, kako bi i korisnici pomagala mogli pristupiti i raditi vježbe.

Popović je naveo da su vodili računa da sprave koje su montirane za teretanu na otvorenom, budu najvećeg mogućeg kvaliteta. 

"Sprave su napravljene u Americi i Danskoj, a svaki dio sprave je izrađen od aluminijuma i posebne vrste inoksa, koji je otporan na morsku vodu i ne zahtijeva posebno održavanje", kazao je Popović.

Osim ove teretane, Opština će napraviti još tri vježbališta na otvorenom, na sledećim lokacijama: Kod crvene zgrade, u naselju Bijeli Do i na središnjem djelu Bečićke plaže.

Ova tri vježbališta će biti završena u roku od dvije sedmice.

Izvor: Portal Radio Televizija Budva

 

http://www.rtvbudva.me/vijesti/budva-dobila-teretanu-na-otvorenom/20796

Modna revija osoba s invaliditetom "Baš po mjeri" organizovana je danas u Muzeju Republike Srpske sapočetkom u 19.00 časova.

Reviju je pokrenula doktorica iz Banjaluke Snežana Kutlešić-Stević, a nastala je po uzoru na slične reviju u Evropi i Americi u kojima su uključene osobe s invaliditetom.

Osnovna ideja revije je da se osobe s invaliditetom prikažu u novom svjetlu kao potpuno ravnopravni članovi društva, da se skrene pažnja da su oni tu s nama i da samo zajedno i uz razumijevanje i prihvatanje razlika možemo dalje.

"Biće ovo veče druženja, prijateljstva, emocija i nekih novih uspjeha. Tema revije ovoga puta su roditelji i djeca. Predstaviće nam se roditelji s invaliditetom i njihova djeca kao i djeca OSI i njihove mame i tate. Revijom pokušavamo podižemo svijest o osobama s invaliditetim i rušimo barijere, koje su svakodnevno prisutne u društvu", kažu nam organizatori.

O pravima osoba s invaliditetom više se govori od kada su Ujedinjene nacije 2006. donijele Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja se temelji na načelima kao što su: poštovanje urođenog dostojanstva, individualne samostalnosti, uključujući slobodu vlastitog izbora i nezavisnost osobe, kao i zabrana diskriminacije.

Jedan značajan segment prava osoba s invaliditetom odnosi se i na njihovo pravo da donesu odluku o tome da postanu roditelji. I kada se ostvare u ovoj ulozi, gotovo da se ne govori o izazovima s kojima se suočavaju. Ovo su još uvijek društvene tabu teme kod nas.

Razlozi zbog kojih se osobe s invaliditetom teže odlučuju na roditeljstvo nego ostale osobe su sljedeći: socio-ekonomski razlozi (finansije, stambena situacija) slijede teškoće u pronalaženju partnera, predrasude sredine, nedostatak servisa podrške, nedostatak samopuzdanja, razlozi u vezi s prihvatanjem invaliditeta (strah od nasljeđivanja invaliditeta i strah za sopstveno zdravlje).

Prepreke u ostvarivanju roditeljstva osoba s invaliditetom pretežno se odnose na njihov ukupan društveni položaj koji im ne obezbjeđuje materijalnu sigurnost, društvenu podršku i samostalnost.

Roditeljstvo je jedna od najizazovnijih životnih uloga s kojim se pojedinac može suočiti. Otklanjanje predrasuda sredine prema osobama s invaliditetom, podrška države, razvijanje svijesti žena s invaliditetom, ekonomska samostalnost i nezavisnost žena s invaliditetom,  podrška porodica, izmjena zakonske regulative, razvijanje svijesti osoba s invaliditetom, socijalna integracija osoba s invaliditetom, otklanjanje predrasuda sredine prema osobama s invaliditetom i ekonomska samostalnost.

 

Preuzeto s: Buka magazin

http://6yka.com/novosti/bas-po-mjeri-modnom-revijom-protiv-predrasuda

 

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na umanjenje troškova registracije vozila u vlasništvu osoba s invaliditetom, njihovih roditelja i/li staratelja, uslovima i neophodnom dokumentacijom, i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava.  

Jedan od najvećih problema u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom u oblasti saobraćaja su nepristupačne usluge javnog saobraćaja, kao i nepostojanje alternativnih vidova dostupnog prevoza, odnosno nepreduzimanje i nesprovođenje mjera i aktivnosti lokalnih i nacionalnih javnih vlasti u cilju razvoja usluga saobraćaja namijenjenih osobama s invaliditetom. To je poručeno na javnoj debati o pristupačnosti javnog saobraćaja osobama s invaliditetom koja je danas organizovana u Baru od strane Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

 

„Bar nema taktilnih staza vodilja koje omogućavaju slobodno, samostalno i bezbjedno kretanje osoba s oštećenjem vida. Na svakoj od tri raskrsnice na kojima postoji semaforska signalizacija neadekvatna je zvučna signalizacija za osobe s oštećenim vidom. Obilježena parking mjesta su često zauzeta i ne mogu ih koristiti oni kojima su i namijenjena.“, naveo je Veselin Joketić, predstavnik Koalicije organizacija osoba s invaliditetom iz Bara

Joketić je ukazao da određeni broj spuštenih ivičnjaka na trotoarima u Baru nije izgrađen u skladu s propisima što, kako je rekao, značajno otežava kretanje osoba s invaliditetom, posebno korisnika kolica. Kako je naveo, dešava se da na jednom kraju trotoara ima spuštenih ivičnjaka, dok na drugom kraju, gdje bi korisnik trebao da se spušti i pređe pješački prelaz ili ulicu, nema spuštenih ivičnjaka. Dodatno, podvukao je da ni autobuska i željeznikčka stanica u Baru nijesu pristupačne, te da u gradskom i međugradskom prevozu nema autobusa koje mogu koristiti korisnici kolica, niti zvučne i vizuelne signalizacije za osobe s oštećenjem vida i sluha, dok pristupačni („Španski“) vozovi rijetko saobraćaju ka Baru i iz Bara.

Joketić je, na kraju, naveo da ispred prostorija Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj postoji obilježeno parking mjesto namijenjeno za službeno vozilo njihove organizacije (znak pristupačnosti na trotoaru i registrarski broj vozila na saobraćajnoj tabli), međutim, i ono se nerijetko zloupotrebljava.

 

Danilo Rondović, predstavnik Udruženja paraplegičara Bar je u toku diskusije naveo da osim zloupotreba parking mjesta namijenjenih osobama s invaliditetom, posebno onih u blizini javnih službi i tržnih centara, ne sprovodi se ni represivni dio zakona, odnosno oni koji krše zakon se ne kažnjavaju od strane lokalnih nadležnih službi. Rondović je dodao da se javni prostori, uključujući vertikalnu signalizaciju uništava od strane građana, te da bi lokalne službe morale biti aktivnije na terenu.

 

Milenko Cebalović, šef jedinice za prevoz putnika u Željezničkom prevozu Crne Gore je podsjetio da se u prethodnom periodu nije ni vodilo računa o OSI, zbog čega i dalje imamo posledice tog i takvog pristupa. Upoznao je prisutne da će nove generacije voznih kola biti pristupačne osobama s invaliditetom. „Novi vagoni će imati sopstvene rampe za OSI, a u narednom periodu radiće se i na gradnji novih perona koji će, takođe, biti pristupačni osobama s invaliditetom.“, naveo je Cebalović.

 

Vladimir Marvučić, predstavnik A.D. Barska plovidba je s učesnicima podijelio dva primjera; jedne od zemalja koja je članica Evropske unije (Italija) i druge koja nije članica EU (Norveška) u kojoj sistem funkcioniše na način što i građani imaju svijest i odgovornost i prijavljuju one koji krše propise, a nadležne službe su efikasne u sankcionisanju. Dodao je da treba insistirati na suštinskom saosjećanju, a ne na formalnom, koje je često u našem društvu. „Mora postojati dio empatičnosti, što nije sramno“, zaključio je Marvučić.

 

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović je podsjetila na zakonski i institucionalni okvir zaštite od diskriminacije, upoznala s aktivnostima i ulogom Ministarstva za ljudska i manjinska prava, s posebnim naglaskom na monitoring sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti. Popović je navela da očekuje i da će Opština Bar usvojiti Akcioni plan za sprovođenje Strategije za zaštitu od diskriminacije LSI i promociju jednakosti u skladu s obavezom, odnosno mjerom Strategije. 

Milenko Vojičić, koordinator Programa za pristupačnost u UMHCG je ukazao da, kao društvo (i institucije i nevladine organizacije, ali i aktivnisti, kao pojedinci), moramo raditi na podizanju svijesti. Institucije moraju sprovoditi i nadzor i sankcionisati one koji krše zakone, ali i osobe s invaliditetom moraju preuzeti dio odgovornosti i biti glasnije i upornije, što podrazumijeva i pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije. „Svaki put kad prođemo pored nepropisno parkiranog automobila, kada se vraćamo po 500 metara jer ne možemo se spuštiti s trotoara, svaki put kad ne možemo koristiti javni saobraćaj, ako ćutimo i ljutimo se, a ništa ne uradimo i mi smo krivi.“, naveo je Vojičić.  Ali s druge strane, to nikako ne oslobađa državu odgovornosti i akcije, i država mora da se zapita zašto nema prekršajnih prijava i tužbi za zaštitu od diskriminacije po osnovu invaliditeta, zaključio je.

 

Parking mjesto za OSI ispred Osnovne škole „Jugoslavija“, u kojoj postoji i specijalno odjeljenje, nije obilježeno i ne može se ni kolicima prići, naveo je Čedo Popović, predstavnik Društva roditelja djece sa posebnim potrebama. Postavio je pitanje u vezi sa zahtjevom za dobijanje naljepnice/znaka pristupačnosti i obavezi, odnosno opravdanosti traženje slike djeteta s invaliditetom, kao korisnika prava. u postupku ostvarivanja ovog prava pred nadležnim Sekretarijatom.

 

Predstavnik Sekretarijata za komunalne, stambene poslove i zaštitu životne sredine, Vesko Gvozdenović je, odgovarajući na pitanje Popovića, naveo da se fotografija traži u cilju utvrđivanje identiteta, i ona ostaje u vozilu kao potvrda prilikom policijske kontrole. Govezdenović je podsjetio da je navedeno u skladu s Pravilnikom o označavanju mjesta za parkiranje vozila lica s invaliditetom i izgledu znaka pristupačnosti kojima se obilježavaju vozila osoba s invaliditetom, koji propisuje dokumentaciju potrebnu prilikom podnošenja zahtjeva za dobijanje znaka pristupačnosti.

Učesnici su u toku diskusije doveli u pitanje rigidne odredbe Pravilnika koje propisuju obavezu da korisnik prava mora biti u autu tokom korišćenja prava, navodeći da postoji niz situacija kada korisnik prava (osoba s invaliditetom koja istovremeno nije vozač) faktički ne može biti u autu, kao što je na primjer: odlazak po korisnika u školu, na posao, u zdravstvenu ili neku drugu instituciju. Takođe, pored niza drugih odredbi, sporno je i čije fotografije organizacije osoba s invaliditetom, čije je ovlašćeno lice za zastupanje osoba bez invaliditeta, dok su među zaposlenima i korisnicima usluga OSI, bi trebale dostavljati.

Na kraju simulacije učesnici su prošetali ulicom od Opštine do raskrsnice bulevaru Jovana Tomaševića. U navedenoj raskrsnici ne postoji nijedan spušteni ivičnjak sagrađen u skladu s propisima, odnosno standardima pristupačnosti.

Moderatori i učesnici su istakli žaljenje što se niko od predstavnika lokalne samouprave nije odazvao pozivu da govori na javnoj debati jer je ovo bila prilika za lokalnu samoupravu da sagleda probleme osoba sa svim vrstama invaliditeta i planira mjere i prioritete u narednom periodu.

 

Javna debata je organizovana u okviru projekta Ovo su (i) naša mjesta! koji je finansijski podržan od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva kroz Javni konkurs za NVO u 2018. 

Pripremila: Marina Vujačić 

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na inkluzivno obrazovanje, garancijama ovog prava, važnim pojmovima u oblasti inkluzivnog obrazovanja, pojedinačnim pravima u oblasti inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori, uslovima i neophodnom dokumentacijom, i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava.  

 

sreda, 28 novembar 2018 14:35

U subotu pojedinačno prvenstvo Crne Gore 

Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu ya osobe s invaliditetom biće održan  u subotu u Podgorici, saopštili su organiyatori takmičenja.  
Navodi se da će šampinat biti održan u organizaciji Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča i Paraolimpijskog komiteta, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta Crne Gore i Glavnog grada Podgorice. Najavljeno je da će na petom šampionatu učestvovati oko 20 takmičara u kategorijama od 1 do 5 (osobe koje igraju iz invalidskih kolica) i od 6 do 10 (osobe sa tjelesnim invaliditetom koje igraju u stojećem stavu).

Šampionat u sportskom centru Spin, koji će biti održan uz tehničku organizaciju Stonoteniskog saveza Crne Gore, počeće u deset sati. 

 

 Preuzeto s portala Agencije Min@ 

 

 

 U Crnoj Gori je zastupljenost TV i video sadržaja, kao i njihova dostupnost osobama s invaliditetom (OSI) na niskom nivou, a kako bi sadržaji bili pristupačniji toj populaciji potrebno ih je konsultovati o određenim pitanjima i razmisliti o uvođenju kvota.  

To je saopšteno na radionici Osiguranje pristupačnosti informaciono-komunikacionim tehnologijama/epristupačnost WEB i TV / video pristupačnost, koju su organizovali Ministarstvo javne uprave i Agencija za elektronske medije (AEM).

Direktor AEM-a Abaz Beli Džafić podsjetio je da je u 15 godina svog postojanja i rada Agencija bila angažovana na velikom broju različitih projekata, navodeći da je za sve njih zajedničko „što smo se uvijek trudili da od rezultata našeg rada naše društvo ima najviše koristi“.

„Smatramo da je odavno došlo vrijeme da u digitalnoj eri, eri digitalne televizije, vremenu kada razmišljamo o digitalnom radiju, razmislimo o tome kako možemo da iskoristimo nove tehnologije i znanja u korist onih koji su često u programima elektronskih medija nepravedno zapostavljeni, kako u pogledu prilagođenosti sadržaja, tako i u pogledu tema koje su od značaja ili su interesantne za OSI“, istakao je Džafić.

Prema njegovim riječima, iako trenutna zakonska rješenja ne daju mnogo prostora za djelovanje, u AEM-u smatraju da je krajnje vrijeme da se u medijskoj sferi u Crnoj Gori „stvari počnu kretati u pozitivnom smjeru“.

„U sklopu svojih svakodnevnih aktivnosti, Agencija je u nekoliko navrata u posljednjih par godina radila istraživanja o dostupnosti sadržaja u elektronskim medijima, kao i o količini sadržaja s tematikom koja je od značaja za OSI“, podsjetio je Džafić.

On je rekao da u Agenciji nisu ni najmanje zadovoljni dobijenim rezultatima.

„Drugim riječima, zastupljenost ovih sadržaja, kao i njihova dostupnost ciljnim grupama, je ispod svakog prihvatljivog minimuma. Zato smo uspostavili saradnju s Ministarstvom javne uprave, pa samim tim se i današnja radionica može smatrati početkom našeg zajedničkog intenzivnijeg angažovanja po ovim pitanjima“, rekao je Džafić.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, podsjetila je da je Crna Gora potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, navodeći da je obavezna da primjenjuje princip jednakosti u pristupu informacijama i komunikacijama.

„Iako je Crna Gora potpisnica ove Konvencije, želim da vjerujem da smo kao pojedinci spremni da učinimo sve što je u našoj moći da, u svim segmentima društva, pokažemo da je jednakost svih, kao i borba protiv svih oblika diskriminacije, utkana u naše tradicionalno društvo“, navela je Pribilović.

Ona je kazala da informaciono-komunikacione tehnologije mijenjaju svijet, kao i svakog pojedinca, njegove navike, način rada i života, druženja i shvatanja svijeta koji ga okružuje.

„Samim tim pristupačnost Internetu i informacijama koje nudi postale su izvor saznanja za sve, ali naročito za OSI, kojima ovaj vid komunikacije sa spoljnim svijetom ponekad predstavlja najčešći oblik interakcije s drugim ljudima i institucijama“, istakla je Pribilović.

Prema njenim riječima, obaveza je prepoznati tu oblast u propisima koji se bave elektronskom komunikacijom građana i organa javne uprave, „naročito kada su u pitanju internet sajtovi organa javne uprave, kao i elektronske usluge koje ovi organi nude“.

„S druge strane, naša obaveza je i da svim učesnicima online zajednice u Crnoj Gori skrenemo pažnju na važnost kreiranja sadržaja koji će biti pristupačan svakom pojednicu. Upravo zato smo s AEM-om organizovali ovu radionicu i u goste pozvali predstavnike Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, kako bi pokazali da pristup ovoj temi treba da bude multidisciplinaran i sveobuhvatan“, istakla je Pribilović.

Predstavnica Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i izvjestiteljica radne grupe „Pristupačnost IKT usluga i tehnologija OSI“ Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), Amela Odobašić, ocijenila je da je najveći problem u zemljama u regionu što je nizak stepen pristupačnosti TV i video sadržaja.

„U razvijenim zemljama uopšte ne razmišljaju o tome. Oni se zabrinu ako je 90 odsto dječijeg programa pristupačno, a kod nas je taj procenat pristupačnih programa ispod dva odsto“, navela je Odobašić.

Ona je kazala da je preporuka međunarodnih standarda da se konsultuju OSI o određenim pitanjima.

„Jedna od preporuka je i uvođenje kvota. To je pitanje za regulatora. U Bosni i Hercegovini to još uvijek nismo uradili. Preporuka o uvođenju kvota može biti dobra, gdje će se tačno propisati na primjer obaveza za javne servise da sve vijesti u prime time-u moraju imati prevod na znakovni jezik“, rekla je Odobašić.

Prema njenim riječima, jedan od problema je i što OSI imaju tendeciju da pokažu otpor upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, „jer im nisu pristupačne“.

Veoma mali broj OSI koristi društvene mreže, uslijed nedostatka veb i mobilne pristupačnosti“, dodala je Odobašić.

Ona je, govoreći o problemima koji su identifikovani u Crnoj Gori, kazala da je jedan od njih otežano praćenje programskog sadržaja u digitalnom okruženju zbog nedostatka prilagođenih zvučnih opisa, titlova, titlova koji se mogu odvojeno dodavati na sliku dodatnog videa za znakovni jezik i nedostatka govornih titlova.

Kako je navela Odobašić zanemarene su potrebe za zvučnim opisima, pristupom programskim vodičima, i drugim medijima, kao I potrebe osoba oštećenog vida i sluha u programima javnih RTV servisa.

Ona smatra da su regulatori „možda preblagi“ prema javnim servisima.

„Javni servisi, u kako se god teškoj situaciji se nalaze, imaju dodatnu odgovonost prema široj javnosti i to ne smijemo zaboraviti“, istakla je Odobašić.

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Aleksandra Popović je, govoreći o zakonodavnom i strateškom okviru za osiguranje pristupa informaciono-komunikacionim tehnologija i o pristipačnosti namijenjenom OSI, kazala da država preduzima niz aktivnosti po tom pitanju.

„Gledano s aspekta Ministarstva za ljudska i manjinska prava, 2016. Vlada je usvojila Stretegiju za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom, i promociju jednakosti za period od 2017/2021. Međutim, to nije jedini strateški dokument koji se bavi pravi pravima OSI“, navela je Popović.

Ona je kazala da je u nadležnosti Ministarstva rada, Strategija za integraciju lica sa invaliditetom za period 2016/2020..

„Ustav Crne Gore propisuje da međunarodni ugovori imaju primat na domaćim zakonodavstvom, ukoliko to pitanje nije riješeno domaćim zakonom. U tom smislu, Evropska konvencija o ljudskim pravima i Konvencija o pravima lica sa invaliditetom su dva najznačajnija ugovora koja je Crna Gora ratifikovala“, navela je Popović.

 

Preuzeto s PR centra

Strana 3 od 19

Back to top