Marina

Marina

 

Paraolimpijac Ilija Tadić je posle osvajanja srebrne medalje na 50 metara slobodnim stilom, na Međunarodnom plivačkom mitingu u Splitu osvojio četvrto mjesto u trci na 100 metara slobodnim stilom  s rezultatom 1:01,01.

Ilija Tadić i trenerica Danijela Đikanović Franeta su zadovoljni osvojenom medaljom u paklenoj konkurenciji, kao i s plasmanima u dva finala, ali nisu u potpunosti srećni jer primarni cilj, a to su norme za Svjetsko prvenstvo i Paraolimpijske igre nisu isplivane.

“Zadovoljan s plasmanom i isplivanim vremenima s obzirom na to da je ovo prvo takmičenje u sezoni. Za nešto više od dva mjeseca imam takmičenje u Zagrebu, a krajem maja i u prvoj polovini juna još dva takmičenja iz svjetske serije u italijanskom Linjanu i njemačkom Berlinu. Siguran sam da ću isplivati normu za Svjetsko prvenstvo i Paraolimijske igre u Tokiju 2020. Ono što je bitno je da nastavim sa žestokim radom, da napredujem iz dana u dan i da budem strpljiv i istrajan na putu ka primarnim ciljevima koje sam prethodno naveo”, naglasio je Tadić.

Tadić je bio učesnik Paraolimpijskih igara u Brazilu 2016, vjerovao je da već u Splitu može do normi za dva najveća svjetska takmičenja koja slijede, ali malo snage, koncentracije i tehnike su mu nedostajali na putu ka cilju. Srebrna medalja iz Splita je sigurno veliki motiv da Ilija ispravi uočene nedostatke i već u Zagrebu snove pretvori u javu.

Izvor: sportklub.rs

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je Školu samostalnog života za mlade s invaliditetom uzrasta od 15 do 30 godina u periodu 22 – 25. februara 2019. Školu su zvanično otvorili izvršna direktorica UMHCG-a Aleksandra Pavićević  i generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih  Nenad Koprivica.

Pavićević je učesnike upoznala s aktivnostima projekta i zahvalila im na velikom interesovanju za učešće, uz očekivanje da će aktivno učestvovati na Školi, kao i u budućim aktivnostima projekta.

Ističući uspješnju saradnju Ministarstva i omladinskih organizacija od samog osnivanja Ministarstva Koprivica je i naveo da je jedan od ciljeva kojem teže da svakodnevno unapređuju položaj mladih, kao i da će i dalje nastaviti da rade na aktivnostima koje treba da odgovore na prioritetne potrebe mladih ljudi.

U video poruci koja je u okviru projekta snimljena s Džudit Hjuman, aktivistkinjom za prava osoba s invaliditetom i pionirkom filozofije samostalnog života mladima s invaliditetom su pozvani da vjeruju u sebe, da nastave da rade na cross-disability način, da se fokusiraju na kreiranje snova,  ali i da budu aktivni u borbi za svoja prava – da uče kako da rade na politikama, ne prihvataju “ne” za odgovor i da uvijek traže načine kako da to “ne” postane “da”.

U školi su učesnici imali priliku da se upoznaju s filozofijom samostalnog života, uslugama podrške za život u zajednici, kako onim definisanim u crnogorskom zakonodavstvu, tako i onim koje prepoznaje međunarodna praksa, principima samostalnog življenja, samostalnom kretanju, uticaju porodice, medija i društva na odnos prema invaliditetu i važnosti samoprihvatanja i prihvatanja oštećenja, te drugim temama važnim za samostalno življenje.

Mladi s invaliditetom, učesnici Škole, su istakli da se među mjerama za omogućavanje samostalnog života , prije svega, mogu izdvojiti one koje se odnose na: servise podrške, posebno personalnu asistenciju, psihološko i pravno savjetovanje, stanovanje uz podršku, zatim pristupačnost, prvenstveno arhitektonsku, ali i pristupačnost informacija i komunikacija, finansijski dohodak, veći nivo zapošljavanja OSI, veći standard obrazovanja, adekvatna zdrastvena zaštita, adekvatan normativni okvir, dostupnost pomagala, bolja edukacija predstavnika institucija o pravima OSI, vršnjačka podrška, polaganje vozačkog ispita u prilagođenom vozilu i subvencioniranu kupovinu vozila. 

Školu, održanu u hotelu Palmon Bay u Igalu, pohađalo je 14 mladih s invaliditetom,

Aktivnosti je dio projekta Omladinska politika je i moja politika, podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih kroz konkurs za NVO u 2018. 

 

Na Čuburi u Beogradu otvoren prvi kafić u regionu u kom rade mladi s intelektualnim invaliditetom. Prostor obezbedio Grad, a opremilo ga Ministarstvo za rad.

Kamin s tek upaljenom vatrom, pored njega klavir, desetak stolova za kojima sjede gosti i razgovaraju uz prijatnu muziku, dok iza šanka domaćini užurbano pripremaju kafe, tople napitke, cijeđene sokove... Na prvi pogled, kafić kao i svaki drugi, osim što je atmosfera nekako toplija. Gotovo kućna. I što osoblje u njemu služi malo drugačija pića, začinjena s više srca i iskrenog osmjeha najtoplije dobrodošlice. A, i ime "Zvuci srca" potpuno mu pristaje.

Ovaj kafić u Čuburskoj ulici broj 12 u Beogradu jedini je u Srbiji u kom su svi zaposleni mladi s intelektualnim invaliditetom Njih 15, starih od 19 do 35 godina, ovdje rade svakodnevno, u dvije smjene, od devet ujutro do devet uveče. Da pronađu posao pomogla im je Humanitarna organizacija "Dečje srce" u okviru svog radnog centra, prostor za kafić obezbedio je Grad Beograd, a opremilo ga Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Na posao dolazim svaki dan iz Pančeva, a radim od 12 do 18 časova - priča nam Nemanja Jović (25). - Mnogo mi je lepo ovde, imam uniformu i radim kao šanker. Umem lepo da pripremim ceđene sokove, kafe, kapučino... Nisam se školovao za ovaj posao jer sam završio Ekonomsko-trgovačku školu, ali od decembra su počeli da nas obučavaju pravi šankeri, pa sam od njih sve naučio. Preko biroa sam ranije radio po četiri meseca u okviru javnih radova, a ovo je moje prvo stalno zaposlenje i mnogo sam srećan.

Isto zadovoljstvo zbog zaposlenja za koje joj "ide radni staž" dijeli i Anđelka Kruščić (19) iz Beograda.

- Završila sam Srednju zanatsku školu "Petar Leković" na Kanarevom brdu i do neba smo srećni i moja porodica i ja jer sada imam posao - uz širok osmeh govori nam Anđelka. - Ovo mi je prvo zaposlenje i radim kao konobarica. Kad gosti dođu, sačekam da sednu, pa im priđem i kažem: "Dobar dan. Izvolite", potom im donesem željeno piće, a kad odu pokupim šolje i čaše, počistim sto, namestim stolice... Lepo mi je dok ovde radim s drugarima, a tu je i moja najbolja drugarica Tamara. I ona je konobarica...

Po riječima Gorana Rojevića, direktora HO "Dečje srce", osnovane prije gotovo dve decenije, kafić na Čuburi po mnogo čemu je jedinstven, ali je najvažnije što u njemu rade i mladi s autizmom, Daun sindromom i intelektualnim invaliditetom, koji primaju platu, rad im se upisuje u radnu knjižicu i ostvaruju pravo na penziju.

- Oni se ovde osećaju dobro, uvaženo i korisno jer idu na posao kao i njihovi roditelji - kaže Rojević. 

- Nemaju osećaj neispunjenog vremena, a posao im je istovremeno igra i zabava. Za rad primaju platu koju im isplaćuje služba za zapošljavanje preko svojih stimulativnih mjera za osobe sa invaliditetom. Očekujemo i da nas nadležno ministarstvo uskoro prihvati kao radni centar. Osim toga, želimo da rad ovih mladih podstakne i druge punoletne sa intelektualnim invaliditetom da se zapošljavaju. Da i njihovi roditelji shvate da ova deca ne treba da budu samo pasivni primaoci socijalne pomoći i da ne rade kako bi ostvarili pravo na porodičnu penziju.

Od kada je otvoren, u kafiću se traži mjesto više

Vijest o radu ovog kafića brzo se "pronela" društvenim mrežama, pa se u njemu već traži mjesto više.

- Od otvaranja, već desetak dana, ovde obavezno popijem prvu jutarnju kafu - priča Mirjana s Čubure. - Usluga je odlična, a ovi mladi ljudi iskreno daju sve od sebe da gosta lepo prime. I što je najvažnije, uvek me dočekaju i isprate sa najdivnijim i najiskrenijim osmehom, i daju mi srce na dlanu. Šta će mi išta više u ovom svetu u kom danas živimo!

 

RADIONICA

Odmah do kafića "Zvuci srca" radi i istoimena radionica, a planirano je i otvaranje restorana - kaže Goran Rojević. - U radionici ovi mladi šiju i prodaju majice i suvenire od tekstila. Platu primaju za sve poslove, ali oni ne rade zbog nje, već imaju samo izgrađen osjećaj da ostvaruju svoju potrebu da rade.

NEMA CJENOVNIKA

U ovom jedinstvenom kafiću na Čuburi nema cJenovnika ni fiskalnih računa. Za ono što u njemu popiju, gosti novac ostavljaju u kasice u obliku srca koje stoje na svakom stolu. Onoliko koliko misle da treba.

- Naš zakon ne prepoznaje kafiće u kojima se usluga ne naplaćuje - kaže Rojević. - Vreme će pokazati kao će sve funkcionisati. Dogovoreno je da nas narednih meseci obiđu sve nadležne inspekcije i da nam svojim sugestijama pomognu da sve pravno regulišemo.

 

Izvor: Večernje novosti 65 

petak, 01 mart 2019 14:08

Plaža u Igalu dobija rampu za OSI

Nakon postavljanja pristupnih rampi za silazak u more za lica koja se otežano kreće i lica sa invaliditetom u Budvi, Baru i Tivtu, JP Morsko dobro planira da taj projekat do sezone sprovede i u Herceg Novom, na plaži ispod starog dijela Instituta Igalo.

To je jedna od deset investicija, koje je Morsko dobro Planom javnih nabavki planiralo da realizuje ove godine u Herceg Novom. Za tu namjenu opredijeljeno je skoro 60 hiljada eura. Tander za izbor najpovoljnijeg izvođača važi do 20. marta, za kada je zakazano i otvaranje ponuda.

Određen je skraćeni rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku javne nabavke od 22 dana, zbog hitnosti realizacije  i potrebe da se osobama sa invaliditetom obezbijedi neophodan način za ulazak u more za ovu sezonu. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 40 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Podsjetićemo da je Morsko dobro prošle godine na pristaništu Žute plaže u Kotoru obezbijedilo i postavilo mehaničku dizalicu za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom i lica koja se otežano kreće. Uz nju, na kupalištu su postavljeni toaleti i specijalne kabine za presvlačenje, adaptirane za ova lica.

Izvor: Radio Jadran

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizujovalo je okrugli sto  "Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu", u okviru projekta Dostojanstveno omogućeno glasanje (Dignified Enabled Voting – DEVOTING), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

U uvodnom dijelu okruglog stola izlaganja su imali britanska ambasadorka Alison Kemp, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović, i predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić.

Nakon uvodnih obraćanja aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.

U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, i drugi predstavnici Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, političkih partija, medija, predstavnika NVO, predstavnika organizacije osoba s invaliditetom i drugih.        

Zora Čizmović, načelnica u MUP-u istakla je da  se osobama s invaliditetom prilikom vađenja lične karte ne smiju naplaćivati administrativni troškovi. „Zakonom o administrativnim taksama OSI su oslobođene troškova. I ukoliko ima zloupotreba u ovom pogledu onda ih treba prijaviti.“

„Kada je u pitanju učešće osoba s invaliditetom u političkom životu, moraju se mijenjati stavovi, tako će se mijenjati i učešće osoba s invaliditetom“. Istakao je Goran Macanović, direktor Saveza slijepih Crne Gore. „Od 2016. osobama oštećenog vida je omogućeno da samostalno glasaju, ali pitanje je da li je glasanje zapravo bilo tajno. Niko ne vodi računa o tome šta je svrha šablona (korica u obliku glasačkog listića), od kog materijala će se praviti? Sada se šabloni prave od običnog kartona što znači da postoji velika vjerovatnoća da će biti vidljivo prilikom zaokruživanja za koga je osoba s oštećenjem vida glasala.“ Mora se doći do funkcionalnog rješenja na način što će se umjesto kartona koristiti PVC folija ili neki drugi materijal. Takođe, pored proreza na šablonu treba da se nalazi i brojčana oznaka na Brajevom pismu. Uz to birački odbor bi trebao da obezbijedi i biračku brošuru. U tom smislu, Savez slijepih Crne Gore raspoložen je za sve vidove saradnje sa državnim institucijama. „Biračka mjesta moraju se učiniti pristupačnim. Volio bih da se čitaju preporuke OEBS-a i da Crna Gora bude primjer svima“, naveo je Macanović.

Samir Guberinić, direktor UPOSIBP napomenuo je da se 11% građana prema popisu iz 2011. izjasnilo da ima smetnje u kretanju ili izlaganju. „Da li će se konsultovati eksperti o oduzimanju poslovne sposobnosti u Komnskom mostu ili Dobroti? Da li će oni odlučivati ko će moći da glasa i da bude biran? Možda se misli da nema dovoljno glasača koji su osobe s invaliditetom?“ Podsjetio je i na to da je nedavno Radnoj grupi koja prati stanje pristupačnosti u Bijelom Polju tražio da bar 20% biračkih mjesta u Bijelom Polju bude pristupačno. „Lokalni termin funkcionera iz Bijelog Polja na moj zahtjev bio je vi ćete nas ufursatit zbog tog prava“.

 „Nemamo pravo da biramo, a kamoli da budemo birani“, naglasila je Anka Vukićević, poslanica u Skupštini. „Mislim da upravo ova rečenica sve objašnjava! Mora se jačati političko učešće u izbornom i zakonodavnom procesu. Trenutno se predlaže usvajanje novog Akcionog plana. Prethodna Strategija je od ukupno 19 tačaka, sadržala samo jednu koja je bila izborna.  Da li je u praksi zaista onako kako i piše u zvaničnim dokumentima? Kao donosioci zakona moramo jednako pristupati izradi istih.“

Boris Mugoša iz Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva istakao je da će izmjena zakona zahtijevati dvotrećinsku većinu. „Što se tiče sugestija koje su date u pogledu biračkih kutija i glasačke kabine, one se mogu nesmetano garantovati OSI. Važno je da svi zajedno podržimo promjene Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ovim putem vas pozivam da zajednički i intezivno radimo na donošenju normi. Takođe, moja sugestija je da, kada kreiramo norme, one budu takve da se mogu odmah implementirati u praksi.“

Diskusiju je nastavio Suad Numanović, poslanik u Skupštini, rekavši: „Vi kao osobe s invaliditetom ne možete da budete kao mi bez invaliditeta, a mi bez invaliditeta možemo u svakom trenu biti kao vi, postati OSI“.

Istakao je da je Radna grupa započela s izradom zakonodavstva u ovoj oblasti i da će se rad svakako intezivirati. „Radi se na analizi Zakona o zabrani diskriminacije iz 2015. Riječ je o usklađenosti 56 zakona koji su analizirani. Što se tiče potrebe angažovanja eksperata, mora da se pomogne Radnoj grupi, da se predloži Akcioni plan, da se predložene mjere preduzmu“. Kada je riječ o poslovnoj sposobnosti, treba naći mogućnost revizije rješenja na način da se utvrdi ko je sposoban a ko ne za glasanje. „Ne trebamo biti isključivi!“, naveo je Numanović.

Takođe je naveo da su fizičke barijere prisutne kada je glasanje OSI u pitanju, a prisutne su i u svakodnevnom životu OSI. „Nešto smo i uradili, neke objekte smo prilagodili, međutim, na pola smo puta. Mora se i dalje raditi na tome da se arhitektonske barijere otklone, kao i barijere koje postoje prilikom glasanja OSI.“ Pomenuo i elektronsko glasanje koje se treba omogućiti, kako bi se stvorila mogućnost slobodnog glasanja, bez miješanja drugih.

„Mislim da nam ne treba stanje oštećenja ili invaliditeta da bismo razmišljali na pravi način. Iskustvo invaliditeta to ne treba da bude. Ne moramo postati OSI da bismo druge bolje razumjeli, istakla je Marina Vujačić, aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom i navela „Za mene će diskriminacija ili obespravljivanje jednih u odnosu na druge biti uvijek za osudu!“

Ervin Ibrahimović, član Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva smatra da OSI najbolje mogu procijeniti koliko su zapravo poslanici uspješni u svom poslu. „Danas smo prije svega ljudi a ne pozicija ili opozicija. Doprinos koji Skupština može dati je da se na primjer dva puta održavaju tematske sjednice, da mijenjamo zakone, olakšavamo uslove i na taj način da doprinosimo položaju OSI. Dakle svi smo na istom zadatku“, naveo je Ibrahimović.

Dragan Blečić, korisnik usluga UMHCG napomenuo da se narušavala tajnost glasanja. „Veliki broj OSI zbog nepristupačnosti nije mogao izaći na izbore , glasačka prava su se narušavala“.

Amela Jarović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja  istakla je da se za 74 korisnika u Komanskom mostu preispituje poslovna sposobnost. „Jednom korisniku utvrđena je djelimična poslovna sposobnost, što znači da se ipak radi na ovome i da ima pomaka“.

Predmet interesovanja nije samo pristupačnost biračkih mjesta, već birračkog materijala i cijelog procesa glasanja, uključujući prethodno garantovanje prava svim osobama s invaliditetom da biraju i budu birani. 

 

Pripremila: Dragana Sokić

 

 

 

Izborno zakonodavstvo treba razmotriti sa šireg aspekta, posebno u segmentu prava osoba s invaliditetom, dok se među ključnim zahtjevima mogu izdvojiti oni koji se odnose na definisanje obavezne pristupačnosti biračkih mjesta, biračkog procesa i materijala, kao i brisanje odredbi o poslovnoj sposobnosti kao uslovu za ostvarivanje biračkog prava, posebno imajući u vidu da je ona ograničavajuća u odnosu na garancije koje propisuje Ustav Crne Gore, a suprotna međunarodnim standardima.  

Ovo je ključna poruka okruglog stola o Učešću osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu organizovanom kroz projekat Dostojanstveno omogućeno glasanje, koji UMHCG sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Otvarajući okrugli sto britanska ambasadorka Alison Kemp je podsjetila da govorimo o jednom preduslovu demokratskog učešća u procesu donošenja odluka, čime se, kako je navela, trudimo da napravimo još jedan korak u borbi protiv diskriminacije u nama i oko nas.

Napominjući ljudsku potrebu podsjećanja na prethodna dostignuća, ona je navela da treba svoj pogled da okrenemo ka onome što tek treba uraditi. „Između ostalog, danas moramo govoriti i o potrebi definisanja obavezne pristupačnosti biračkih mjesta,  biračkog procesa i biračkog materijala osobama s različitim vrstama invaliidteta kako bi se primijenile ustavne norme i član 29 Konvencije UNa o pravima osoba s invaliditetom. Često zaboravljamo jednostavnu činjenicu da sprovođenje ovih mjera koristi društvu kao cjelini. Puna društvena integracija osoba s invaliditetom obogaćuje sve aspekte našeg života“, navela je britanska ambasadorka Kemp.

Ambasadorka je istakla da je pristupačnost biračkih mjesta, biračkog procesa i biračkog materijala samo jedan aspekt transformacije društva kojoj težimo. U tom pogledu, bitno je da izgradimo svoje stavove, a „ne da samo prilagodimo visinu glasačke kabine i kutije“.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković podsjetio je na početke izbornog procesa koji obuhvataju realizaciju prava na upis u birački spisak i u matične registre u kojima se vode evidencije o biračima, uključujući moguća ograničenja. Kako je naveo, bez ovoga se to pravo ne može ostvariti, odnosno iskoristiti jer samo lica koja su upisana u birački spisak ostvaruju aktivno pravo, a lica upisana u matične registre (državljanstva) pasivno biračko pravo. Zbog toga je izuzetno važno da sistem registracije birača i sistem matičnih registara budu tako koncipirani da obuhvate sve osobe s invaliditetom sposobne da biraju i da budu birani.

„U ostvarivanju i korišćenju prava političke participacije osobe s invaliditetom se susreću s brojnim barijerama u okruženju, zavisno od pojedinih ličnih svojstava, odnosno vrsta invaliditeta. Tako se kod osoba sa senzornim invaliditetom uglavnom postavlja pitanje prilagođenosti modela političke participacije njihovom načinu komunikacije (upotreba Brajevog pisma, korišćenje znakovnog jezika i slično). Kada se to tiče fizičkog invaliditeta, glavnu prepreku političkoj participaciji i učešću u javnom životu čini pristupačnost, odnosno arhitektonske barijere. Konačno, kada su u pitanju osobe s intelektualnim i osobama s mentalnim invaliditetom, ključni problem čini opšta zabranjujuća klauzula za lica lišena poslovne sposobnosti kakva je situacija sada u našem izbornom zakonodavstvu. U vezi s tim podsjećam javnost i prisutne da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postupajući u jednom predmetu dala preporuku državnim organima da pokrene postupak revizije izbornog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na lica lišena poslovne sposobnosti i sadašnju situaciju prevaziđe u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama koje je dao Evropski komesar za ljudska prava u posebnom izvještaju“, naveo je Bjeković.

Članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović naglasila je važnost učešća svih političkih subjekata, nevladinog sektora i predstavnika svih društvenih aktera u ovom procesu kako bi se obezbijedila veća transparetnost, ojačalo povjerenje između svih subjekata i povjerenje u izborni proces. „Bez obzira na enormnu izlaznost na izborima koja ukazuje da postoji povjerenje građana u izborni proces, smatram da u svakom izbornom sistemu, pa i u našem, postoji prostor za dalje usklađivanje shodno preporukama OEBS-a po kojima je Crna Gora uvijek odgovorno postupala“, istakla je Šćepanović.

Kada je riječ o pitanju koje se odnosi na pravo glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti, saopštila je da očekuju angažovanje eksperta u ovoj oblasti koji bi pružio pomoć Odboru. Podgrupa koja se bavi direktno Zakonom o izboru odbornika i poslanika detaljno će analizirati ovu materiju, uz podršku eksperta. „Odbor je već zatražio informaciju Državne izborne komisije o pristupačnosti izbornih mjesta, na osnovu kojih će se dalje definisati Akcioni plan koji treba da bude realan, jer je jasno da se u ruralnim mjestima ne može odmah obezbijediti pristupačnost, ali do 2020. godine kad se očekuju izbori trebalo bi prilagoditi biračka mjesta makar u urbanim sredinama“, navela je Šćepanović.

Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović  saopštila je da Ministarstvo pristupa sa stanovišta poštovanja ljudskih prava i sloboda. Ministarstvo je nadležno za praćenje primjene međunarodnih standarda za zaštititu lica s invaliditetom i preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, kao i za praćenje  i primjenu Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti. U izradi lokalnih akcionih planova sarađuju sa lokalnim samoupravama i sa nevladinim organizacijama kao neozaobilaznim partnerom u rješavanju problema ovih lica. Posebno je istakla da se bave podizanjem svijesti i smanjenjem stereotipa prema licima s invaliditetom.

Predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić je istakao da dugi niz godina u Crnoj Gori ostvaruje svoje biračko pravo, odnosno pravo da bira, ali nikada to pravo, kako je rekao, nije ostvario potpuno samostalno i dostojanstveno. „Samim tim, nijesam siguran ni da li ga ostvarujem tajno. I poznajem mnoge osobe s invaliditetom kojima nije omogućeno, kao ni meni, da ovo pravo ostvaruju tajno, samostalno i slobodno. Međutim, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da poznajem i mnoge druge osobe s invaliditetom kojima je ostvarivanje ovog prava onemogućeno zakonom.“, istakao je Vojičić.

Vojičić je podsjetio da je većina biračkih mjesta u Crnoj Gori nepristupačna osobama s invaliditetom iako se izbori odvijaju najčešće u javnim objektima, koji bi po zakonskim normama i standardima morali biti pristupačni već duži niz godina. „Postojeća izborna zakonska rješenja ne sadrže odredbu o pristupačnosti biračkih mjesta nakon Odluke Ustavnog suda kojom je poništena prethodna odredba u Zakonu o izboru odbornika i poslanika - da su opštinske izborne komisije „prilikom izbora biračkih mjesta dužne da vode računa da olakšaju pristup licima sa invaliditetom“ potvrđujući da su njome povrijeđeni ustavni principi vladavine prava i jedinstva pravnog poretka, a polazeći upravo i od međunarodno priznatih pravnih dokumenata, te da su osobe s invaliditetom ovakvom odredbom bile i neposredno diskriminisane“, naveo je Vojičić.

Ovo pitanje, kako je naveo, mora biti predmet Zakona, a ne podzakonskih akata odnosno pravila koje priprema Državna izborna komisija. Uz to, kako je istakao važeće zakonsko rješenje potpuno diskriminiše ne samo osobe s fizičkim invaliditetom, već i osobe s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, odnosno sve osobe kojima je djelimično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost uskraćujući im pravo da biraju i budu birani.

Aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.

U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, te drugi predstavnici političkih partija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja, organizacija osoba s invaliditetom i drugi.

Povezani članci: Osobama s invaliditetom garantovati pravo da biraju i budu birani

                                                  

 

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje okrugli sto "Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu", u okviru projekta Dostojanstveno omogućeno glasanje (Dignified Enabled Voting – DEVOTING), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Okrugli sto će biti organizovan u Podgorici 26. februara 2019, s početkom u 9.00 časova, u hotelu Hilton (kristalna dvorana B).

U uvodnom dijelu okruglog stola govoriće: ambasadorka Britanske ambasade u Podgorici NJ.E. ALISON KEMP, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda SINIŠA BJEKOVIĆ, članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva MARTA ŠĆEPANOVIĆ, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava BLANKA RADOŠEVIĆ MAROVIĆ i predsjednik Skupštine UMHCG MILENKO VOJIČIĆ.

Očekuje se da na okruglom stolu prisustvuju i drugi predstavnici Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, ambasada, političkih partija, medija, predstavnika NVO, predstavnika organizacije osoba s invaliditetom i drugih. Nakon vremena predviđenog za okrugli sto UMHCG organizuje radionicu za predstavnike političkih partija, i institucija nadležnim za primjenu i praćenje izbornog zakonodavstva.  

Osnovna svrha ovog projekta je da podstakne i podrži bolje uslove za učešće osoba s invaliditetom u garantovanju i ostvarivanju izbornih prava kao preduslovu demokratskog učešća u procesima donošenja odluka. Cilj ovog projekta je zagovaranje promjena u izbornom zakonodavstvu u dijelu garantovanja prava osoba s invaliditetom na dostojanstveno, samostalno i tajno glasanje. Aktivnosti uključuju medijsku kampanju i aktivnosti zagovaranja tokom izmjena izbornog zakonodavstva (od strane Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva), učešće u radu Odbora, podnošenje konkretnih predloga za izmjene i dopune zakona koji su predmet razmatranja Odbora, odnosno njihovo usklađivanje s preporukama Komiteta UN-a za prava osoba s invaliditetom (septembar 2017.) i preporukama ODIHR-a (april 2018. i oktobar 2016). Očekuje se da Odbor i Izborna komisija tokom izmjena propisa uključe ključne preporuke Komiteta i ODIHR, i definišu norme u duhu ljudskih prava, kao i da implementiraju odluku Ustavnog suda iz septembra 2017.

U okviru projekta, UMHCG je izradilo analizu usklađenosti zakona koji su obuhvaćeni Odlukom o obrazovanju Odbora s gore navedenim preporukama. Ova analiza će biti predstavljena na okruglom stolu, a o njoj će se dalje razgovarati u toku radionice, kao i o drugim konkretnim pitanjima koja se odnose na učešće OSI na izborima, i u politici.  

Zbog važnosti teme najljubaznije molimo predstavnike medija da istu isprate na adekvatan način. 

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori su svakodnevno diskriminisane i nemaju mogućnost da ostvare sva svoja prava koja im po zakonu pripadaju. Naime, kako bi mogli ravnopravno da učestvuju u svim sferama života grada oni moraju da imaju pristup objektima, da imaju mogućnost kretanja i slično. Stoga, njihovi najveći problemi su, pored toga što nemaju pristup mnogim objektima u gradu, nepropisno parkirani automobili na trotoarima.

Član Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Admir Skenderi ima 23 godine, korisnik je kolica i društveno je aktivan.

"Najveći problem za mene je to što je saobraćajna infrastruktura u Budvi jako loša. Skoro nigdje nije spušten trotoar, osim na bulevaru", kazao je Skender.

On je kazao da mu, osim toga, veliki problem predstavlja to što su trotoari zauzeti nepropisno parkiranim autima, pa on mora da se kreće ulicom, što je jako rizično.

"Kad vozač nije u blizini auta, ja ne mogu proći trotoarom. Taj problem je posebno izražen na zaobilaznici, gdje je skoro cijeli trotoar zauzet automobilima", istakao je Skender.

Ukoliko je osobi s invaliditetom u našem gradu potreban taksi prevoz ostaće uskraćen. Iako u Odluci o organizaciji auto taksi prevoza na teritoriji opštine Budva stoji da je taksi prevoznik koji obavlja auto – taksi prevoz sa 20 i više vozila, dužan da obezbijedi najmanje pet odsto vozila od ukupnog broja vozila kojim obavlja prevoz, opremljenom platformom za olakšan ulazak i izlazak lica sa invaliditetom, kao i opremom za bezbjedan prevoz ovih lica, to nije slučaj kod nas.

Izvor: RTVBUDVA

 

U novoj liniji lutaka Barbie nalaze se lutke tamnijih nijansi kože, tekstura kose i oblijeg tijela uz dvije lutke s invaliditetom - Barbie korisnica kolica i Barbie s  protetičkom nogom

Mattelove Barbie lutke dugo su bile predmetom ljutnje za zagovornike koji osjećaju da one ne predstavljaju prave žene. U ponedjeljak, firma je najavila da će napraviti još jedan korak naprijed kako bi to ispravila s novom linijom Fashionista Barbies, koja će uključivati ​​različite veličine tijela i lutke s invaliditetom.

Prema Kim Kulmone (Kim Culmone), Mattelovom potpredsjednicom firme Barbi Dizajn (Barbie Design), te lutke su još jedan korak prema inkluzivnijoj igrački koja predstavlja raznolikost njihovih kupaca.

-  Lutke, korisnice kolica bila su jedna od najtraženijih stvari - rekla je Kulmone.

- Nama je važno slušati naše potrošače - dodala je.

Kako piše portal The Mighty, ovo nije prvi pokušaj firme da napravi inkluzivnije lutke. Mattel je 1997. predstavio svoju prvu lutku korisnicu kolica koja je u početku bila nazvana 'Share-a-Smile Becky'. Becky je bila Barbiina prijateljica korisnica kolica s ljubičastim toškovima. Prema Chicago Tribuneu, Becky je bila hit i bila je prodana u oko 6.000 primjeraka u prvoj nedjelji.

Međutim, Mattel nije razmišljao o tome da Becky ostvari pristup ostatku Barbie svijeta. Uskoro su mlade žene otkrile da vrata Barbie kuće nisu odgovarala njenim invalidskim kolicima. Ista stvar je bila s dizalicom. Mattel je u to vrijeme izjavio kako će pokušati Barbie svijet učiniti pristupačnijim, ali 20 godina kasnije popularne igračke nisu ažurirane.

Čini se da s najnovijom linijom inkluzivnih Fashionista Barbie lutaka Mattel želi popraviti nedostatak zastupljenosti osoba s invaliditetom. Barbie korisnica kolica koristi kolica s niskim naslonom i realističnim dizajnom, a obje lutke s invaliditetom moderne su verzije klasične Barbie, koja je izvorno stvorena 1959.

Prema Teen Vogueu, Culmone je radila s osobama s invaliditetom kako bi osmislila lutku Barbie koja bi bila tačnija prezentacija osoba s invaliditetom. Tim je radio s UCLA-om u dizajniranju njenih kolica, koja će odgovarati svakoj Barbie u kolekciji 'Made to Move'. Kulmone nije rekla hoće li se nova kolica odgovarati Barbie Dream kući i drugoj opremi.

Mattel je sarađivao i s Jordan Reeves, 12-godišnjakinjom koji ima protezu. Njen je prijedlog bio da se protetska noga Barbie može ukloniti, kako bi lutka bila realnija.

Najnovije Barbie lutke samo su još jedan korak u misiji brenda da bolje predstavi i osnaži mlade žene, kaže Kulmone.

- Povratne informacije koje smo dobili o lutki i marki nisu bile u skladu s našim namjerama. To smo shvatili ozbiljno - kaže kulmone.

- Nastavak je naše misije da doista pokažemo svim djevojkama da imaju neograničen potencijal, da to nije kraj. To je samo stalna predanost koja se odnosi na sadašnjost i budućnost.

Nove Fashionista Barbies biće dostupne u jesen ove godine.

Izvor: In portal

Rampe na 40 lokacija

U toku su radovi na postavljanju rampi za osobe s invaliditetom uz trotoare, odnosno pješačke prelaze na ukupno četrdesetak lokacija. U centru grada rampe će biti na potezu od kružnog toka do Opšte bolnice, kao i od ŠC "Kamelija" do Tabačine. Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, koja je investitor, kažu da je vrijednost ove investicije 11.000 eura, a posao je povjeren firmi "CG rad". Kada je u pitanju uređenje platoa kod zgrade Centra za socijalni rad, radovi koje izvodi firma "Montal" doo iz Podgorice su u završnoj fazi, a vrijednost investicije je oko 75.000 eura.

 

Izvor: DN Dan 

Strana 7 od 30

Back to top