subota, 14 oktobar 2017 14:06

MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA

Autor:

Povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana bijelog štapa, Savez slijepih Crne Gore ukazao je na neke od najuočljivijih problema koji se tiču osoba oštećenog vida u Crnoj Gori.

Lindon Džonson, nekadašnji predsjednik SAD, 1964. godine proglasio je 15. oktobar za dan bijelog štapa. Decenijama unazad, kroz koje se širom svijeta obilježavao ovaj datum i javnost bliže upoznavala sa pravima, mogućnostima, postignućima i poteškoćama osoba oštećenog vida, može se bez sumnje reći da je on postao jedan od najznačajnijih datuma i Međunarodni dan osoba oštećenog vida.

Kako se u saopštenju navodi, bijeli štap je prvenstveno simbol samostalnosti, slobode, samopouzdanja i vjere u svoje mogućnosti, pa tek onda veoma jednostavno, ali prijeko potrebno i korisno pomagalo za samostalno kretanje ovih osoba. Obuka za kretanje i orjentisanje u prostoru je i danas polazna osnova i temelj za mogućnost primjene nekih drugih, savremenijih vrsta pomagala - poput različitih elektroničkih uređaja, GPS sistema i mapa za navigaciju, pasa vodiča i slično. Osim toga, pomagala za samostalno kretanje je potrebno neprestano razvijati, osavremenjavati, izrađivati ih tako da budu što sigurnija za one koji ih koriste, isto tako je važno ne prestati sa kontinuiranim radom koji probija bedeme društvenih stega i prepreka, boriti se za punu primjenu garantovanih prava, inicirati nova prava koja prate razvoj životnih okolnosti, razvijati mogućnosti i potencijale od najranijeg djetinjstva i ne dopustiti da osobe oštećenog vida budu izvan društvenih zbivanja.

„Proteklo je osam godina od ratifikovanja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, a prava koja se nalaze na njenim stranicama, gotovo da se i neprimjenjuju“, navodi se u saopštenju. Takođe su istakli neke od najznačajnijih problema sa kojima se susreću osobe oštećenog vida:

Izrazito je prisutna nepristupačnost fizičkog okruženja za osobe oštećenog vida u današnjoj Crnoj Gori, jer postoji svega dvadesetak ozvučenih raskrsnica na teritoriji svih opština i Glavnog grada – Podgorice. Saobraćajna nekultura, nepropisno parkirani automobili, vozači koji svojim automobilom baz griže savjesti svakodnevno zauzimaju mjesta rezervisana za osobe sa invaliditetom, rijetki slučajevi represivnog postupanja pripadnika saobraćajne policije prema nesavjesnim vozačima i još mnogo faktora,   znatno otežavaju samostalnost ovih osoba i karakteristični su za cijelu Crnu Goru.

Ne postoje reljefne, taktilne staze na ulicama, trotoarima, u javnim ustanovama i zgradama velikih unutrašnjih površina poput trgova, parkova, aerodromskih zgrada, tržnih centara i sl,  koje bi olakšale orjentaciju i samostalno kretanje osoba oštećenog vida. Rijetki su primjeri taktilnih traka vodilja i tabli sa orjentacionim planovima objekata unutar crnogorskih institucija i one danas postoje na svega nekoliko mjesta u zemlji.

Inkluzivno obrazovanje je još uvijek daleko od zadovoljavajućeg nivoa razvoja, a škole uglavnom nijesu opremljene osnovnim učilima i pomagalima za ravnopravno sticanje znanja i ove djece.

Zapošljavanje je i dalje na čelu liste ključnih problema, a još uvijek nije riješeno pitanje „ne/prelivanja“ i ponovnog vraćanja sredstava u državni budžet, i to milionskih sredstava, koja su inače namijenjena osobama s invaliditetom, njihovoj pripremi i obukama za rad i zapošljavanje.

Ne postoji Zakon o finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i nema sistemskog finansiranja ovih organizacija, jer nijesu  prepoznate kao organizacije od posebnog društvenog značaja.

Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, te ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, za osobe s potpunim oštećenjem vida, je jedan od najaktuelnijih problema sa kojim se bore i Savez i same osobe oštećenog vida. U cilju poštovanja pomenutog zakona, inicirali smo više postupaka protiv Ministarstva rada i mjesnih centara za socijalni rad, koji vrše direktnu diskriminaciju i ne priznaju pravo na ličnu invalidninu osobama potpuno oštećenog vida

Oblast pristupačnosti informacija osobama oštećenog vida, je polje kojeg treba unaprijeđivati i nešto što zahtijeva kontinuiran rad u cilju objavljivanja informacija u dostupnim formatima (audio-forma, Brajeve oznake, uvećana slova za osobe djelimično oštećenog vida i sl.).

                                                                                                          

Izvor: Saopštenje za javnost Saveza slijepih Crne Gore

Pripremila: Anđela Miličić

Pročitano 18 put(a)

Back to top