Kristian

Kristian

UMHCG i Savez slijepih Crne Gore su danas potpredsjedniku Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoranu Pažinu uputili inicijativu za pravno regulisanje faksimila, kao lićnog potpisa, koji bi se koristio u službenoj i ličnoj upotrebi u Crnoj Gori, za različit i širok opseg pitanja, a prije svega onih koja se odnose na oblast pristupa pravdi i regulisanja prava na lična dokumenta i isprave.

U inicijativi je navedeno da je ovo pitanje važno za sve građane, ali posebno za osobe s invaliditetom (prvenstveno za osobe s oštećenjem vida i osobe s ograničenim pokretima ruku), ne samo zbog procedura u oblasti pristupa pravdi, već zbog svakodnevnog funkcionisanja u različitim društvenim djelatnostima, pravnim i drugim poslovima.  

Naime, trenutni crnogorski pravni sistem ne poznaje faksimil, kao lični potpis, pa se tako osobe s invaliditetom, posebno osobe s oštećenim vidom i osobe s drugim vrstama invaliditeta koje imaju otežanu ili imaju potpuno ograničenu mogućnost ličnog potpisa suočavaju s diskriminacijom po osnovu invaliditeta u postupcima pred organima, pristupu pravdi ali i drugim oblastima, i područjima, odnosno pitanjima od životnog značaja.

Navedeno je da umjesto priznavanja potpisa faksimilom trenutne garancije se smatraju diskriminatornim i omalovažavajućim za sve osobe s invaliditetom, ali kao i svojevrsnu prepreku i za druge građane kada izvršavaju svoje obaveze ili ostvaruju prava.

Tako, na primjer, zakonodavstvo iz oblasti pristupa pravdi: krivično i građansko zakonodavstvo, ali i ono u oblasti ostvarivanja prava na lična dokumenta, i finansijskog poslovanja, odnosno raspolaganja novcem i imovinom ne predviđa faksimil, kao svojeručni, lični potpis, već osobe s invaliditetom, koje su u nemogućnosti ili s ograničenim mogućnostima da se potpišu “primorava” na ostavljanje otiska prsta, što je model predviđen za nepismene osobe. Kako se ističe, navedeno je propisano i Zakonom o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa.

U situaciji kada su osobe s invaliditetom, posebno osobe s oštećenim vidom, učesnici u postupku pred sudom, u situaciji kada trebaju potpisati neki dokument, to moraju učiniti otiskom prsta, u koliko se ne potpisuju svojeručno. Ovim činom obezvređuje se i poznavanje Brajevom pisma, kao prvog pisma za neke osobe s oštećenjem vida, pa se ne mogu ove osobe smatrati nepismenima.

Gotovo svakodnevne su situacije gdje različiti šalterski službenici onemogućavaju potpis faksimilom, kao validan potpis, a neke od razloga u kojima dijelom vidimo opravdanost odnose se na potencjalne zloupotrebe, što može biti posebno osjetljiva situacija u određenim pravnim pitanjima, poput raspolaganja imovinom i novcem. Međutim, potencijalne zloupotrebe ni na koji način ne smiju biti opravdanje za diskriminaciju.  

Na ovaj način se osobe s invaliditetom, od kojih su neke od njih vrlo obrazovane i s dugim profesionalnim i akademskim kvalifikacijama, ponižavaju i omalovažavaju, te vrijeđa njihovo dostojanstvo i integritet, a nerijetko krši i privatnost.

Nažalost, važeći Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom ne prepoznaju uskraćivanje, onemogućavanje i ograničavanje izbora načina ličnog potpisa kao diskriminaciju, pa tako ni Analiza usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa preporukama za harmonizaciju ne tretira ovo pitanje, niti je samim tim utvrdila nadležnost organa koji bi trebao regulisati ovo pitanje.

Utemeljenje za razvijanje odredaba ovog, posve novog zakonskog teksta u Crnoj Gori, najprije se nalazi u najvišem pravnom aktu države - Ustavu Crne Gore, i to u članu 68, kojim se “jemči posebna zaštita lica sa invaliditetom”. Takođe, članom 8 Ustava propisuje se obaveza uvođenja posebnih mjera i propisa (afirmativna akcija), koji se uvode u cilju postizanja ravnopravnosti lica koja su po bilo kom osnovu u neravnopravnom položju s drugima, dok član 17 propisuje jednakost pred zakonom.

Nadalje Ustavom se jemči dostojanstvo i psihički i fizički integritet ličnosti, te štiti njegova privatnost i lična prava čovjeka.

Konvencija UN predviđa obavezu država potpisnica da osiguraju i promovišu puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sva lica sa invaliditetom, bez ikakve diskriminacije po osnovu invalidnosti. Da bi to ostvarile, države potpisnice Konvencije, među kojima je i Crna Gora, su dužne da donesu odgovarajuće zakonodavne, administrativne i druge mjere, kako bi sprovele prava priznata Konvencijom.

Kako je navedeno, vjeruje se da se sve potencijalne zloupotrebe mogu izbjeći adekvatnim pravnim rješenjem i njegovom dosljednom primjenom, zbog čega vjerujemo da je vrijeme njegovog pravnog regulisanja. Uostalom, ne postoji opravdanje za obespravljivanje i diskriminaciju, odnosno uskraćivanje prava zakonom, kako se eventualno u situaciji kada bi nekome pravo bilo garantovano ne bi dešavale zloupotrebe u praksi. Država i njene institucije moraju pokazati snagu da zaštite svakog građanina i njegova prava, odnosno da obezbijede jednak pristup pravdi, kako u segmentu zakona, tako i njegove primjene u praksi. 

U tom smislu, traženo je preduzimanje svih radnji i aktivnosti u cilju utvrđivanja nadležnosti na nivou Vlade Crne Gore, za defnisanje nacrta zakona kojim bi se regulisalo ovo pitanje. 

U okviru aktivnosti Novembar - mjesec podizanja svijesti o invaliditetu, koju Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje u okviru projekta Za mlade s invaliditetom, bez barijera!, podržanog od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, raspisuje se:

KONKURS ZA ESEJSKO TAKMIČENJE ZA OSI
na teme:

  1. Ravnopravnost i nediskriminacija;
  2. Samostalan život i uključenost u zajednicu;
  3. Adekvatan životni standard i socijalna zaštita.

Predložen je veći broj tema kako bi učesnici/e bili u prilici odabrati onu temu koja je najbliža njihovom iskustvu i time daju svoj doprinos aktivnostima u okviru Mjeseca podizanja svijesti o invaliditetu. 

Svi zainteresovani koji žele da učestvuju u literarnom takmičenju neophodno je da do ponedeljka 25. novembra do 15.00 časova pošalju esej do 1500 riječi  mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom u mejlu „Esejsko takmičenje za OSI“.

Takmičari koji šalju svoje eseje u mejlu treba da napišu ime i prezime, mjesto iz kojeg dolaze i kontakt telefon. Prema pravilima takmičenja svako može poslati po jedan esej na bilo koju od ponuđenih tema. Nazivi tekstova i pojedinačne teme u okviru njih mogu biti specifične, mogu se odnositi na lična razmišljanja, iskustva i doživljaje i sl. 

Pravo učešća na konkursu za esejsko takmičenje imaju osobe s invaliditetom i roditelji djece s invaliditetom mlađe od 10 godina. Članovi komisije UMHCG neće razmatrati tekstove s kojima su učesnici prethodno konkurisali i koji su ranije objavljivani.

Najbolji esej biće izabran od strane tročlane Komisije UMHCG i biće nagrađen, i to:

  1. Za prvo osvojeno mjesto novčana nagrada u iznosu od 80,00€ (jedna nagrada);
  2. Za drugo osvojeno mjesto novčana nagrada u iznosu od 70,00€ (jedna nagrada);
  3. Za treće osvojeno mjesto novčana nagrada u iznosu od 60,00€ (jedna nagrada). 

Srećno!

ponedeljak, 11 novembar 2019 10:55

Zakon važi samo za Dunju

Zakon o kretanju osoba s invaliditetom uz pomoć psa vodiča, koji je u Crnoj Gori donešen prije deset godina, za sada reguliše samo prava Dunje Samardžić, jedine korisnice ovakvog psa - crnog labradora Urana. To je pokazatelj da kod nas ta usluga nije zaživjela, a jedan od ključnih razloga, prema riječima naših sagovornika, je zato što je ne finansira država, što nije praksa u zemljama regiona, poput Slovenije i Hrvatske.

Usvojenim Zakonom se garantuju prava korisnicima da sa psom koriste javna prevozna sredstva, imaju slobodan pristup i boravak na javnom mjestu, kao i u radnom prostoru, ali akt ne obavezuje državu da finansijski podrži ovaj servis. Za kupovinu psa vodiča potrebno je izdvojiti oko 15.000 eura.

Planira li Ministarstvo rada i socijalnog staranja da se ugleda na države u regionu i izmijeni regulativu, nije izvjesno, jer nam nijesu odgovorili na upućena pitanja. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore kroz projekte i donacije građana za korisnike nabavlja pse vodiče, a ranije je tražilo od resora, kojim sada rukovodi Kemal Purišić, da preuzme tu obavezu.

Kažu da, međutim, nikada nijesu dobili jasan odgovor, pa najavljuju da će uskoro ponoviti inicijativu. O ovom problemu razgovarali smo i sa predsjednikom Saveza slijepih Goranom Macanovićem koji je ukazao na dodatnu poteškoću: osoba oštećenog vida, koja želi da ima psa vodiča, treba da zna da koristi bijeli štap, a u Crnoj Gori ne postoji nijedan peripatolog, stručnjak koji obučava ljude da se kreću pomoću tog pomagala. Da nešto treba da se promijeni po tom pitanju, smatra i Dunja Samardžić, koja je istakla da nam džaba zakon kada niko osim nje ne koristi ovu uslugu. Njenom bratu Andriji, koji je imao psa vodiča Jana, koji je uginuo, u januaru stiže drugi pas, a on je za naše novine rekao da pas predstavlja most u komunikaciji, odnosno da ubrzava proces razbijanja stereotipa i barijera, ali da se o tome malo govori.

-Psa treba da pazite, posvećujete mu bar sat dnevno. Zbog nedostatka vremena ne bih mogao da mu posvetim svu pažnju i ljubav koju zaslužuje - kaže on, dodajući da bi vjerovatno bilo više zainteresovanih korisnika za ovu uslugu kada bi je finansirala država.

Lista čekanja

Pse vodiče za korisnike nabavlja Udruženje mladih sa hendikepom Crne u Centru za rehabilitaciju Silver u Hrvatskoj. Sudeći prema riječima izvršne direktorice ove nevladine organizacije Marine Vujačić, dok ovaj servis ne preuzme država, snalaze se kako znaju i umiju. Vujačić je podsjetila da je prvi pas vodič stigao u Crnu Goru 2008. godine, te da ga je koristila Marijana Mugoša-Šćekić, a kasnije je psa dobio Andrija, pa Dunja. Kako su Andriji i Marijani uginuli psi, ponovo su im se obratili za pomoć, pa je UMHCG formiralo listu čekanja na kojoj su osim njih dvoje nalazi još samo jedan momak iz Berana. Novac za Andriju je, kako je pojasnila Vujačić, sakupljen preko projekta koji je podržalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja iznosom od 6.500 eura, a ostatak je obezbijeđen uz pomoć donacija građana. Za Marijanu je u toku prikupljanje novca. Na današnjoj listi čekanja, kaže izvršna direktorica UMHCG, nema više zainteresovanih, zbog toga što za kupovinu jednog psa prikupljaju novac, čak, najmanje dvije godine.

- Ne možemo ni da promovišemo taj program do te mjere, jer ne možemo svima da obezbijedimo novac. Ovakav servis mnoge zemlje finansiraju kao Hrvatska, Slovenija. Bilo bi neracionalno da mi tražimo da se osnuje centar u Crnoj Gori, to bi bilo skupo – rekla je ona.

Nikoga, kaže Vujačić, ne odbijaju ko se prijavi za ovu uslugu, pa se prisjeća da se dešavalo da je jedna osoba, koja nije znala da koristi bijeli štap, bila zainteresovana za psa vodiča, ali je zbog neispunjavanja tog kriterijuma odbijena.

- Kada se neko prijavi, prosljeđujemo prijavu Silveru. Prva inicijalna provjera korisnika obavlja se u Zagrebu, a druga, domicilna, u Crnoj Gori. Tamošnji inspektor po karakteristikama korisnika biraju adekvatnog psa. Tako nekome treba pas koji je energičan, nekome treba mirniji. Inspektor uči korisnika i kako treba da sprovodi komande koje je pas naučio. Korisnici psa u prosjeku imaju oko osam godina – rekla je ona.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović koristi bijeli štap skoro 20 godina, a za naše novine priča da je, svakako, lakše kretanje za psom, ali zbog dodatne odgovornosti nije razmišljao o varijanti da se prijavi da ga dobije.

- Psa treba da pazite, posvećujete mu bar sat dnevno. Zbog nedostatka vremena ne bih mogao da mu posvetim svu pažnju i ljubav koju zaslužuje - kaže on, dodajući da bi vjerovatno bilo više zainteresovanih korisnika za ovu uslugu kada bi je finansirala država.

Prepreke

U Crnoj Gori se, negoduje Macanović, malo osoba kreće uz pomoć bijelog štapa. Kako ne postoji stručna osoba za ovu vrstu obuke, kaže da su svi samouki i snalaze se tako što prikupljaju informacije o kretanju jedni od drugih.

- Neki od nas su se usudili da uzmu bijeli štap – rekao je on.

Savez slijepih broji 1.000 članova, a samo ,,između deset i 20 njih aktivno koristi ovo pomagalo“.

- Na popisu iz 2011. godine 14.500 ljudi je reklo da ima poteškoća u svakodnevnom kretanju zbog vida. Svakako da ti ljudi nijesu svi kandidati koji se uklapaju u definiciju da budu redovni članovi Saveza, jer je uslov da imaju više od 90 procenata oštećenja vida. Zbog velike razlike između ova dva podatka istina je vjerovatno negdje između – rekao je Macanović.

Nepristupačno okruženje, odnosno nedostatak zvučnih semafora, adekvatnih trotoara, taktilnih traka vodilja, nepropisno parkirana auta, reklamni panoi na trotoarima, dodatno, prema njegovim riječima, otežavaju kretanje ovoj populaciji.

- Uz to, ljudi nemaju dovoljno samopouzdanja. Porodice ih prezaštićuju. Kažu im: ,,Nemoj ti ići sam, ja ću poći sa tobom“. Ne motivišu ih da uzmu bijeli štap u ruke. Kad imate sve te okolnosti, imate situaciju da se najveći broj njih prepušti toj letargiji – reko je on.

Uran

Dunja Samardžić ne razmišlja o barijerama, podsjećajući da četiri godine koristi psa vodiča. Uz Urana se osjeća bezbijedno.

- Ima sigurno puno mojih vršnjaka koji bi na ovaj način željeli da se osamostale. Ne mogu da im kažem: ,,Odvaži se, uzmi bijeli štap i ako lupiš u banderu, nema veze“. Meni se to dešavalo. Da ima stručnjaka koji bi ih učio da koriste bijeli štap, bilo bi drugačije – rekla je ona.

Pojašnjavajući na koji način joj pomaže pas, kaže da pamti 50 komandi, ali da ona ne upotrebljava svaku.

- Kada prelazimo ulicu, kažem mu: ,,Vodi, zebra“. Psi pamte vokale, ne pamti da mu kažem ,,pješački prelaz“, jer to mu ništa ne znači. Nađe zebru i onda oslušnem možemo li da pređemo ulicu. Ja odlučujem kad ćemo krenuti, a on je zadužen za moju bezbjednost. Naravno da neće preći ako vidi auto, kad mu kažem da ,,vodi“, on onda kreće. Kažem mu da vodi na pločnik, potom ga on traži. Zapamti brzo trasu, ali njegov zadatak je da zaobilazi prepreke, da, na primjer, ne upadnem u šahtu. Pas stane uz tebe da te zaštiti i kada zapazi da ti nešto ide u susret – rekla je ona.

Prisjeća se kako joj je na početku bilo simpatično kada je trebalo da kaže psu da skrene lijevo, jer je morala tu komandu da izgovori na hrvatskom - ljevo.

- Sada smo već duže zajedno, pa razumije i moj jezik – kaže ona, uz osmijeh.

Dunja do sada nije osjetila veću neugodnost krećući se u javnom prostoru, ali navodi da joj se dešavalo da taksista odbije da je preveze do željene lokacije.

- Uran nikada ne sjedne na sjedište, uvijek mi je ispod nogu i na to je naučen. Onda čekam da taksi krene, neki se naljute, a nekad se povuku i kažu da nijesu znali da je to moj pas vodič - priča ona.

Da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori trpe mnogo poniženja, smatra njen brat Andrija. On je istakao da kada ide sa štapom ulicom ili ulazi u javne ustanove prolaznici često postupaju sažaljivo prema njemu.

- Kada sam sa psom to ljudi ne rade, pas je specifičan asistent. Nije ideja da sakrijemo svoj invaliditet, ali povjerenje prema jednom živom biću, koje je uzajamno, vas učvršćuje – rekao je on.

Preuzeto s portala Pobjede

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane mlade s invaliditetom koji žive i rade u Podgorici, uzrasta od 15 do 30 godina da se prijave za učešće u Školi samostalnog života koja će biti održana u periodu od sredine novembra do sredine decembra. Predviđeno je da Škola traje pet nedjelja, a održavaće se dva predavanja nedjeljno.

Škola će obuhvatiti deset tema: 

  • Od sažaljenja i herojstva do jednakosti; 
  • Lingvistička stigmatizacija i invaliditet u očima medija;
  • Invaliditet kao identitet;
  • Invaliditet i odgovornost; 
  • Zakoni kao zaštitinici prava i/li zakoni diskriminatori; 
  • Sredstva za samostalnost i servisi podrške; 
  • Personalna asistencija – ključ samostalnog života;
  • Invaliditet i uspjeh; 
  • OSI i seksualnost/roditeljstvo; 
  • Kreativne osobe s invaliditetom.

Škola će se sastojati iz teorijskog i praktičnog dijela, a pratiće je i radionice, prikazivanje filmova, vježbe i rad u grupama.

Namjera je da se kroz Školu samostalnog života mladi s invaliditetom, koji žive i rade u Podgorici, upoznaju s filozofijom samostalnog života, uslugama podrške za život u zajednici, kako definisanim u crnogorskom zakonodavstvu, tako i onim koje prepoznaje međunarodna praksa, principima samostalnog življenja, uticaju porodice, medija i društva na odnos prema invaliditetu i prihvatanje invaliditeta, servisima podrške, procjenom potreba i mogućnosti i drugim povezanim temama.

Fasilitator i treneri će biti osobe s invaliditetom koje su pioniri u promociji filozofije samostalnog življenja u Crnoj Gori.

Škola će se sprovoditi u okviru projekta Samostalnost je izbor! koji je podržan od strane Glavnog grada Podgorica kroz XXIII konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinim organizacijama za 2019.

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije najkasnije do 22. novembra na mejl adresu: freedomofchoiceil@gmail.com s naznakom Prijava za  Školu o samostalnom životu.

Broj mjesta je ograničen. 

Napomena: Osobe s invaliditetom koje su već jednom učestvovale u Školi samostalnog života koju je UMHCG organizovalo u februaru 2019., odnosno u oktobru 2019. u ovoj generaciji Škole nemaju pravo učešća

Andrija Samardžić dobiće psa vodiča za osobe oštećenog vida u januaru, a na čekanju su još dva korisnika, rekla je za Pobjedu izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Na listi čekanja su Marijana Mugoša-Šćekić, za čijeg psa vodiča se prikuplja novac i mladić iz Berana, čiji zahtjev je u proceduri.

Psi vodiči koje su imali Samardžić i Mugoša-Šćekić uginuli su.

Da bi korisnik stekao pravo na psa vodiča mora da ispunjava određene kriterujume.

Pas vodič pomagač obučava se u Centru za rehabilitaciju "Silver" u Zagrebu.

Vujačić je istakla da pas košta do 15.000 eura, a novac je prikupljen dijelom iz projekta koji sprovode i kampanja za donacije.

Zanimljivo je, kaže Vujačić, što je među zahtjevima za dobijanje psa vodiča i molba momka iz Berana, što je prvi put da se kandiduje neko sa sjevera zemlje.

-Korisnici čekaju, jer nemamo dovoljno novca za kupovinu psa. Očekujemo tokom naredne godine da se sakupi novac za kupovinu još jednog, a onda nakon toga za drugog - rekla je Vujačić. 

Udruženje mladih sa hendikepom saopštilo je juče da u sklopu projekta "Za mlade s invaliditetom, bez barijera" koji je podržalo Ministartsvo rada i socijalnog staranja, u trajanju do 22. decembra, osim obezbjeđivanja pasa vodiča omogućavaju, između ostalog, svakodnevno, po pozivu i dostupan prevoz "od vrata do vrata za korisnike kolica u Podgorici.

 

Izvor: Pobjeda

sreda, 06 novembar 2019 11:40

U Lakvili ispunjen zacrtani cilj

Golbal reprezentacija Crne Gore plasmanom u B diviziju ispunila je cilj uoči Evropskog prvenstva (EP) u italijanskoj Lakvili i pokazala da se i u višem rangu od nje mogu očekivati ozbiljni rezultati, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta (POK).

Crnogorski golbalisti osvojili su na Evropskom prvenstvu C divizije u Lakvili srebrnu medalju i izborili plasman u viši rang.

Selektor Nikola Čurović kazao je da je izuzetno zadovoljan i srećan zbog ostvarenog rezultata.

“Ostvarili smo cilj i ušli u B diviziju, ono što smo zacrtali uoči šampionata. Ponosan sam na momke, koji su od prvog do posljednjeg minuta pokazali kako se ophodi prema reprezentaciji i dresu sa državnim grbom. Pokazali smo da vrijedimo, imali smo težak zadatak, ali smo otišli spremni na EP”, rekao je Čurović na konferenciji za novinare.

On je istakao da su golbalisti pokazali snagu i najavili da i u jačoj konkurenciji mogu napraviti korak više.

“Godinu do EP B divizije u Izraelu iskoristićemo da se još bolje pripremimo. Smatram da ćemo i na tom šampionatu imati šta da pokažemo”, rekao je Čurović.

On je istakao da su o zlatnoj medalji odlučivale dvije najbolje reprezentacije na šampionatu.

“Pokazali smo visok nivo golbala, odigrali utakmicu za pamćenje, sa dva produžetka, mnogo preokreta i lijepih golova”, rekao je Čurović.

Najbolji mladi igrač i drugi strijelac šampionata, Nikola Nikolić kazao je da je u Lakvili ostvaren veliki uspjeh.

“Ostvarili smo zacrtano, a iza tog rezultata stoji veliki rad. Plasman u B diviziju je motiv više za sve da radimo i napredujemo, za još bolji rezultat na narednom šampionatu. Drago mi je zbog priznanja, prijaju nagrade, ali ona ne pripada samo meni već ekipi. Bez njih ne bih mogao dobiti nagradu, global je ekipni sport i pojedinac ne može ništa sam”, rekao je Nikolić.

On je istakao da je crnogorska reprezentacija odigrala dobar turnir, od početka do kraja, navodeći da će se istorijsko finale dugo pamtiti.

Predsjednik POK, Igor Tomić kazao je da uspjeh dobija na značaju ako se zna da Crna Gora ima samo šest registrovanih igrača i jedan golbal klub.

“Ostvarili smo rezultat u konkurenciji velesila kakve su Rusija, Francuska, Danska, Holandija, domaćin Italioja i Mlađarska. Momci su odigrali nevjerovatan global, posebno će se pamtiti finale protiv Slovenije, doskorašnjim članom A divizije, sigurno jednom od najjačih evropskih ekipa”, rekao je Tomić.

On se zahvalio predsjedniku Saveza slijepih, Goranu Macanoviću, navodeći da je on jedan od najzaslužnijih što Crna Gora ima ekipu koja će se ravnopravno nositi sa najjačim evropskim reprezentacijama.

Tomić je naglasio da je 2019. nestavarna godina za paraolimpijski pokret u Crnoj Gori, navodeći da su maksimalno u teškoj, predolimpijskoj godini, ispunjeni rezultatske ciljevi.

“Da podsjetim na rezultate stonotenisera na EP u Helsingborgu, srebro Filipa Radovića i bronzu u ekipnoj konkurenciji, prvu ekipnu medalju u istoriji crbogorskog pokreta, na zlato na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca. Naših sedam atletičara ispunilo je deset kvalifikacionih normi, ili minimalnih standarda za Tokio, što nam garantuje da ćemo imati najmanje dva atletičara na Paraolimpijskim igrama. Očekujem da će i plivač Ilija Tadić do kraja gosine ispuniti normu za Tokio”, rekao je Tomić.

On je istakao da rezultata ne bi bilo bez podrške Ministarstva sporta i mladih.

“Ministarstvo je ove godine rekordno, ispostavilo se sa razlogom, podržalo program POK. Pažnju smo vratili na najbolji mogući način – rezultatima i medaljama. Siguran sam da ćemo u Tokiju sljedeće godine imati respektabilan sastav”, kazao je Tomić.

Srebrnu medalju i povratak u B diviziju izborili su Goran Macanović, Mirnes Ramović, Miloš Ranitović i braća Nikola i Marko Nikolić, predvođeni selektorom Nikolom Čurovićem.

Crnogorska global reprezentacija do finala došla je sa maksimalnim učinkom.

Savladala je u grupi Dansku 14:7, Bugarsku 15:5, Italiju 9:5, Slovačku 11:1 i Rumuniju 8:6, u četvrtfinalnom meču Holandiju 12:2 i u polufinalu Rusiju 11:7.

U finalnom meču, nakon produžetaka, izgubila je od Slovenije 9:8, koja je slavila zlatnim golom 17 sekundi prije kraja drugog produžetka.

Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 8:8.

Crnogorski golbalisti u Lakvili treći put su nastupali na šampionatima Evrope.

Kao debitanti, septembra 2017. godine u moldavskom Kišinjevu, osvojili su srebrnu medalju i izborili plasman u B diviziju. Prošle godine na EP B divizije u poljskom Horzovu završili su kao osmoplasirani od deset ekipa i ispali u niži rang takmičenja – C diviziju.

 

Preuzeto s portala Agencije Mina

 

utorak, 05 novembar 2019 08:27

Nikolić najbolji mladi igrač EP u Lakvili

Član golbal reprezentacije Crne Gore Nikola Nikolić proglašen je za najboljeg mladog igrača Evropskog prvenstva  (EP) C divizije u italijanskoj Lakvili.

On je predvodio crnogorsku reprezentaciju do finala EP i plasmana u B diviziju.

„To je za mene velika čast, ogroman motiv za dalji rad. Uspjeh nije samo moj, već cijelog tima. Bez njih ne bi bilo ni priznanja. Ponosan sam na ostvareni rezultat na šampionatu“, kazao je Nikolić.

Najbolji strijelac šampionata je Slovenac Matej Ledinek, dok je za najboljeg igrača šampionata proglašen Rus Ivan Antunov.

Izvor: www.aktuelno.me 

Golbal reprezentacija Crne Gore osvojila je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu C divizije u italijanskoj Lakvili.

Crnogorski golbalisti poraženi su u subotu u finalnom meču, nakon produžetaka, od Slovenije 9:8. Slovenija je slavila zlatnim golom 17 sekundi prije kraja drugog produžetka. Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 8:8.

Plasmanom u finale crnogorska reprezentacija izborila je viši rang i povratak u B diviziju. Crna Gora je u regularnom toku imala penal za pobjedu 15 sekundi prije kraja, ali nije uspjela da ga realizuje.

Izabranici selektora Nikole Čurovića do finala došli su sa maksimalnim učinkom.

Savladali su u grupi Dansku 14:7, Bugarsku 15:5, Italiju 9:5, Slovačku 11:1 i Rumuniju 8:6, u četvrtfinalnom meču Holandiju 12:2 I u polufinalu Rusiju 11:7.

Povratak u B diviziju izborili su Goran Macanović, Mirnes Ramović, Miloš Ranitović i braća Nikola i Marko Nikolić, predvođeni selektorom Nikolom Čurovićem.

Selektor Čurović kazao je da je ponosan na crnogorske reprezentativce.

“Dali su sto odsto svojih mogućnosti i bili za primjer tokom cijelog šampionata. Došli smo do finala sa maksimalnim učinkom, pružili ljubiteljima golbala nevjerovatan meč sa dva produžetka i na kraju zlatniom golom Čestitke Slovenije na pobjedi.

Ponosan sam na svoje momke, koji su pokazali da vrijede i da u budućnosti mogu da naprave veliki rezultat”, kazao je Čurović.

Plasman u viši rang izborila je i Rusija, koja je u meču za treće mjesto i bronzanu medalju pobijedila Mađarsku 13:6.

Izvor: Agencija Mina

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva studente i osobe s invaliditetom na teritoriji Crne Gore da koriste usluge Servisa za zapošljavanje

Servis za zapošljavanje je aktivnost koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima, i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja OSI. Takođe, to podrazumijeva i davanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti.  Servis je razvijen 2015. u okviru Programa za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je razvilo proceduru poput obrasca za zapošljavanje na kome će se nalaziti informacije o  kvalifikacijama OSI na osnovu kojih se razvija baza podataka o korisnicima Servisa za zapošljavanje. Ova baza izrađuje se s ciljem unaprjeđenja komunikacije i saradnje između korisnika, UMHCG i poslodavaca i adekvatnijeg praćenja ponude i tražnje, kompetencija OSI i potrebnih obuka, odnosno usavršavanja.

Nakon što korisnik/ca popuni obrazac za zapošljavanje, Udruženje, odnosno koordinator/ka Servisa za zapošljavanje, sistematizuje informacije i ispituje mogućnosti organizovanja aktivnosti ili posredovanja u usavršavanju i zaposlenju. Nakon toga šalju se povratne informacije korisniku/ci kako da se pripremi za proces zapošljavanja.

Ukoliko ste zaintresovani za uslugu Servisa za zapošljavanje, potrebno  je da preuzmete na linku ispod, obrazac za zapošljavanje koji ćete popunjavati elektronski i poslati na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom: Prijava za Servis za zapošljavanje

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore ne garantuje zaposlenje ili obuku, odnosno njihovu automatsku dostupnost nakon obraćanja Servisu, već služi za informisanje korisnika o trenutnim mogućnostima, i, u slučaju ponude za zaposlenje korisnika odgovarajućeg profila, povezivanje s poslodavcima. 

Ukoliko budete nezadovoljni uslugom Servisa za zapošljavanje, molimo Vas da kritike/primjedbe uputite na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Odgovor ćete dobiti najkasnije u roku od deset dana.

Servis za zapošljavanje se sprovodi u okviru projekta Press to Work - Klikni i pro(radi) koji je podržan od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kroz program Grant šema. 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva sve poslodavce koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore da koriste usluge Servisa za zapošljavanje. 

Servis za zapošljavanje je aktivnost koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima, i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja OSI. Takođe, to podrazumijeva i davanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti.  Servis je razvijen 2015. u okviru Programa za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa.

Cilj Servisa jeste da se poslodavci upoznaju sa zakonima iz oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom, mogućnostima i prednostima zapošljavanja OSI, kao i da omogući povezivanje poslodavaca s korisnicima odgovarajućeg stručnog i obrazovnog profila.  

Zainteresovani poslodavci mogu preuzeti obrazac za zapošljavanje koji se nalazi na linku ispod, i poslati na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom Profil poslodavca i potrebe za angažovanjem radne snage posredstvom  Servisa za zapošljavanje

Servis za zapošljavanje se sprovodi u okviru projekta Press to Work- Klikni i pro(radi)! koji je podržan od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kroz program Grant šema. 

Strana 4 od 12

Back to top