Marina

Marina

ŽENEVA - Međunarodna federacija crvenog krsta i crvenog polumjeseca (IFRC) izdala je godišnji izvještaj u kome se fokusirala na milione starih, osoba s invaliditetom i ranjivih žrtava prirodnih, i čovjekovom rukom izazvanih katastrofa, koji su iskusili humanitarni slom i nisu dobili očajnički potrebnu pomoć.

Izvještaj govori o 134 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć i zaštita. Uz to, više od 68 miliona migranata, koji su u pokretu, zapali su u nevolje, i takođe im je potrebna pomoć.

Međunarodna federacija crvenog krsta kaže da je svijet, usred nepredvidivog perioda kada su humanitarne potrebe u pitanju, zbog ozbiljnosti i učestalosti nepogoda, u opasnosti.

Milioni ljudi koji su se našli na ulici dobili su hranu, sklonište, medicinsku i drugu pomoć koja ima je bila potrebna da prežive i ponovo izgrade svoje živote. Nažalost, generalni sekretar IFRC, Elhadi As Si, kaže da su se milioni drugih izgubili u humanitarnom sistemu i da su ostavljeni iza. On kaže da ljudi često imaju nesreću da budu na pogrešnom mjestu, u pogrešno vrijeme i da se ne računaju.

"To su priče o starici ili starcu usred katastrofe, koji ne mogu da pobjegnu u zaklon. To su osobe s invaliditetom koje ne mogu da stoje po temperaturi od 40 stepni kako bi ponijeli džak pirinča od 50 kilograma. To su djeca koja su bila svjedoci toliko mnogo stvari kojima djeca nikad ne bi trebalo da svjedoče".

Si kaže da su mnogi ljudi izvan vidokruga. Oni su skriveni po sjenkama katastrofa ili su nevidljivi za one koji bi mogli da pomognu, pa stoga ostaju iza. On kaže da su milioni ljudi izvan tradicionalnih konfliktnih oblasti, katastrofa, raseljavanja ili bolesti. I zato, oni, takođe, ostaju zaboravljeni iza.

Crveni krs ima nekoliko preporuka kako bi se premostila ozbiljna pukotina u operacijama humanitarne pomoći. To uključuje poziv za bolje prikupljanje podataka o onima kojima je pomoć najpotrebnija i veće napore vlada kako bi dale prioritet upućivanju pomići ljudima do kojih je najteže doći.

Generalni sekretar Si kaže da bi treblao da dođe do velike promjene po pitanju toga kako se sredstva raspoređuju. On kaže da bi više novca trebalo da bude povjereno lokalnim i nacionalnim humanitarnim organizacijama. Kaže da te grupe govore lokalne jezike i razumiju lokalne običaje. Kaže da su to najbolja mjesta na kojima znaju koji su pripadnici njihovih zajednica najizolovaniji, najranjiviji i kojima je pomoć najpotrebnija.

 

Izbor: GlasAmerike.net

Pripremila: Marina Vujačić

 

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje radionice za učenike  VII, VIII, i IX razreda Osnovne škole “Milan Vukotić” u Golubovcima. Istog dana jedna radionica biće organizovana i za nastavnike ovih razreda.

Na radionicama za učenike je planirano da kroz igru ograničenja, interakciju i lične primjere učenici steknu sliku o barijerama koje onemogućavaju OSI, prvenstveno djecu s invaliditetom, za ravnopravno učešće u obrazovnom procesu, ali i svim segmentima života generalno.

Na radionici za nastavno osoblje biće riječi o modelima pristupa invaliditetu u cilju podsticanja adekvatne podrške, i individualizovanog pristupa prema djeci s invaliditetom tokom obrazovanja. Kada ta podrška i adekvatan pristup izostanu djeca s invaliditetom bivaju često demotivisani, pasivna i odvojena od učenika/ca bez invaliditeta. U uslovima izostanka podrške stvaraju se pogrešni ili distancirani odnosi i među djecom.

Pored toga planirano je da kroz igru ograničenja, interakciju, lične primjere i teorijski osvrt nastavno osoblje  stekne sliku o barijerama koje onemogaćavaju učenicima/cama s invaliditetom da jednako ostvaruju pravo na obrazovanje, ali i prava u ostalim oblastima života.

U krajnjem ovom aktivnošću ćemo doprinijeti da se nastavno osoblje edukuje i unaprijedi svoja znanja o radu s učenicima/cama s invaliditetom.

Ovim radionicama uticaćemo na unaprjeđenje znanja učenika/ca i nastavnog osoblja o pravima i mogućnostima OSI, s posebnim osvrtom na pitanja inkluzivnog obrazovanja i pristupačnosti kao važnog segmenta ravnopravnog učešća u obrazovnom procesu.

Radionice, koje će biti održane 9. novembra 2018, dio su projekta „Korak ka jednakim mogućnostima“ koji je podržan kroz Konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2018.

 

Pripremia: Anđela Miličić

 

 

četvrtak, 01 novembar 2018 13:49

Frida Zejms: Od milosrđa do konfrontacije

 

Frida Zejms (1932 – 2005) bila je američka aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom i profesorka matematike – u oba slučaja, žena koja je znala kako da rešava probleme. U koautorstvu sa svojom mlađom sestrom, Doris Zejms Flešer, napisala je knjigu o istoriji pokreta pod nazivom Pokret osoba s invaliditetom: Od milosrđa do konfrontacije.

Knjiga je sačinjena od stotinu intervjua s aktivistima i aktivistkinjama koji su stvarali istoriju američkog pokreta za prava osoba s invaliditetom. To je kompleksna priča o preokretima, kako na planu svijesti, tako i na planu politike zastupanja. Zabilježena je geneza ljudskih prava u kontekstu invalidnosti: od gotovo zaboravljenog aktivizma iz tridesetih godina, preko pokreta za samostalni život iz sedamdesetih, do poziva na parade ponosa osoba s invaliditetom tokom devedesetih. Kao i druge borbe za građanska prava, pokret osoba s invaliditetom odvijao se na ulicama i na sudovima, dok su se aktivisti zalagali za promjene u školstvu, na radnim mjestima i pravnom sistemu.

“Dok smo pisale tu knjigu, Frida se osećala krivom što sjedi za kompjuterom zajedno sa mnom, vjerujući da joj je mjesto na demonstracijama”, kazala je Dolores.

Frida je stekla invaliditet tokom ranog djetinjstva, kao posledicu polio virusa, i bila je institucionalizovana sve do svoje trinaeste godine. Njeni roditelji radili su od šest ujutro do ponoći, sedam dana nedeljno, punih trinaest godina, u maloj prodavnici slatkiša u vrijeme Velike krize u Americi. Zarađivali su dovoljno za iznajmljivanje jedne sobe – što socijalnim radnicima zaduženim za Fridin slučaj nije bilo prihvatljivo. Doris se sjeća bolničkih posjeta sestri:

“U to vrijeme imala sam tri godine. S jednim od roditelja, dok drugi ostaje da radi u prodavnici slatkiša, idem u posjetu Fridi. Premlada sam da bi me pustili u bolnicu, ali sam oduševljena što putujem vozom ili autobusom dva i po sata u jednom pravcu, da mašem Fridi, mojoj princezi Rapunzel koja živi u visokoj kuli”.

Zbog institucionalizacije i školskog sistema koji je automatski potcjenjivao djecu s invaliditetom, Frida je mahom bila samouka.

“Pohađala je specijalni razred za djecu s invaliditetom. Okupljali su se u školskom podrumu i nisu radili ništa. Frida je sa sobom donosila knjige, da bi mogla da radi ono što je najviše voljela – da čita”, objašnjava Doris.

Kada se za stalno vratila kući, upisana je u redovnu školu.

U vrijeme kada je Frida stekla državnu stipendiju za nastavak obrazovanja, trebalo je da se podvrgne još jednoj operaciji kičme. Ako ode na operaciju, izgubiće dio stipendije. Njena majka otišla je da se posavjetuje s ljekarom:

„Ne bi bilo dobro da neko sazna da sam razgovarao s vama, ali ne mogu ovo više da gledam. Odvedite Fridu što dalje odavde. Operacija joj neće donijeti ništa dobro, može joj samo naškoditi. Opasna je“.

Porodica je odbila naredne hirurške intervencije, pitajući se da li su do tada na Fridi vršeni medicinski eksperimenti. Ubrzo su saznali za pacijenta koji je umro od iste operacije kakva je planirana za Fridu.

Frida je nastavila obrazovanje na koledžu u Bruklinu, a na završnoj godini naučila je da vozi automobil s ručnim komandama. Više nije morala da koristi javni prevoz, niti da sluša pritužbe drugih putnika o tome kako joj dugo treba da se popne na štakama. Nekoliko godina kasnije, odigrala je značajnu aktivističku ulogu u ostvarivanju prava na pristupačan prevoz.

Doktorirala je matematiku na Univerzitetu u Njujorku i zaposlila se kao predavačica na Institutu za tehnologiju u Nju Džersiju, gde je stekla titulu emerite. Istraživala je matematičke paradokse i nagrađivana je za svoj naučni rad.

Pokretu za prava osoba s invaliditetom pridružila se sedamdesetih godina, kada je počela da koristi motorizovani skuter i da aktivno učestvuje na protestima i demonstracijama.

Učestvovala je u mnogobrojnim kampanjama za pristupačan Njujork, a njen aktivizam podrazumIJevao je građansku neposlušnost, pravne sporove i zastupanje putem literature, kako bi osobe s invaliditetom imale puno učešće u javnim sferama. Hapšena je više puta zbog demonstriranja, protestovanja sedenjem i zbog zaustavljanja saobraćaja. Frida se posebno zalagala za prava žena, nacionalnih i seksualnih manjina.

U oproštajnom govoru Doris je izjavila da bi Frida bila iznenađena da vidi sve te ljude koji su došli da je isprate.

„Sve ovo zbog mene? Ali, ja ništa nisam uradila“, rekla bi, i to bi zaista mislila.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.portaloinvalidnosti.net

Takmičari iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Rumunije, Češke i Slovačke, prema najavama organizatora, učestvovaće na trećem međunarodnom turniru u stonom tenisu za osobe s invaliditetom "Turnir prijateljstva" koji će za vikend biti održan u Nišu.
Turnir će biti održan u subotu 3. novembra i nedelju 4. novembra u sali Osnovne škole "Ivo Andrić" u naselju Branko Bjegović.
Oba dana takmičenje počinje u 10 sati. IZ Crne Gore za Niš putuju stonoteniseri: Slobodanka Gurešić, klasa 4, Samra Kojić, klasa 5, Milijana Ćirković, klasa 6, Miljan Cerović i Boban Mihailović, klasa 6 i Dejan Bašanović, klasa 10.  Organizatori ovog međunarodnog takmičenja su Stonoteniski klub osoba s invaliditetom Nais, Sportsko-rekreativno udruženje osoba sa invaliditetom Naisi, i Udruženje paraplegičara Nišavskog okruga.

Izbor: JužneVesti.com 
Pripremila: Marina Vujačić

 

 

Crnogorski sport osoba s invaliditetom napravio je strahoviti napredak, kvalitetno se radi i sve je više sportista i uspjeha, kazao je predsjednik Evropskog paraolimpijskog komiteta (EPOK), Ratko Kovačić.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je uvjeren da će Crna Gora na Paraolimpijskim igrama u Tokiju imati predstavnike u tri sporta.

“Ne samo da će imati veći broj takmičara, već vjerujem da može i do prve medalje”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da prati rezultate crnogorskih sportista s invaliditetom, navodeći da se posebno raduje uspjesima stonotenisera Filipa Radovića.

Kovačić, koji je na čelu i Hrvatskog Paraolimpijskog komiteta, istakao je da je Crnogorski Paraolimpijski komitet postavio odlične temelje i da stručnim radom iz male baze pravi odlične rezultate.

On je podsjetio da Crna Gora ima dobre atletičare, plivača i golbal ekipu.

“Drago mi je da Radović napreduje velikim koracima, igra jako dobro i ostvaruje sve značajnije rezultat. Puno sam se obradovao kada je osvojio prvu evropsku medalju u Vejlu. Posebno mi je drago jer je bio učesnik Igara mladih paraolimpijaca u Đenovi”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da je ponosan na Igre mladih paraolimpijaca, navodeći da je to takmičenje odskočna daska talentovanim sportistima za ulazak u seniorsku konkurenciju.

“EPOK želi da mladim sportistima omogući da, prije nego što uđu u seniorsku konkurenciju, imaju određeni broj kvalitetnih takmičenja, da se mogu pripremiti za ono što ih očekuje u seniorskoj konkurenciji. Nije lako kada mladi, talentovani sportista uđe u najjaču konkurenciju. Uslijede porazi, gubljenje samopouzdanja i najčešće odustajanjeod bavljenja tim sportom”, kazao je Kovačić,

On je istakao da mu je drago što sa prvih Igara mladih paraolimpijaca u Varaždinu 2015. ima puno igrača u seniorskoj konkurenciji i da postižu dobre rezultate

Kovačić je naglasio da je strateška aktivnost EPOK kreiranje strategije pomoći i unapređenja nacionalnim asocijacijama.

“Želimo im na svaki način pomoći da postanu značajni partneri u svojoj državi i lideri u paraolimpijskom sportu. Radimo na školovanju i usavršavanju trenera za rad s OSI. Onaj ko ih trenira mora imati više znanja i sposobnosti za rad s OSI. Radimo i na uključivanju većeg broja žena u paraolimpijski sport”, kazao je Kovačić.

On je naglasio da paraolimpijski sport košta, ali da smatra to kao ulaganje, a ne trošak

“Sport OSI ima veliku vrijednost. Ne samo za rezultatski, već za integraciju OSI. Nažalost, ta vrijednost često nije prepoznata na pravi način, ali je sve više prmjerea prepoznavanja od vrhnskih sportista”, rekao je Kovačić.

On je kazao da je nacionalni paraolimpijski komitet u Hrvatskoj zatražio izmjenu nekih propisa koji se odnose na sport OSI.

“Nije moguće biti vrhuski sportista i obavljati obaveze u školi ili na fakultetu, na poslu. Ukoliko se želi vrhunski rezultat onda se mora odraditi profesionalni trening, Mi nijesmo u situaciji da garantujemo nikome da će poslije karijere imati neka primanja. Moraju završiti škole, a tu smo dosta uspješni. Dosta naših sportista je završilo fakultete i počelo da radi. Uz te obaveze nastojaćemo da poboljšamo da reprezentativci imaju posebne pogodnosti”, kazao je Kovačić.

 

Izvor: Agencija Mina

 

 

Studennti s invaliditetom se najčešće informišu o svojim pravima posredstvom nevladinih organizacija, ili samoinicijativno zbog čega se najčešće i obraćaju UMHCG za podršku u procesu visokog obrazovanja. To je zaključak dvodnevne radionice koju je UMHCG organizovalo kao završnu aktivnost projekta Učimo zajedno, 26. i 27. oktobra, na Fakultetu političkih nauka, u Podgorici.

Radionice su organiovane u cilju upoznavanja studenata o njihovim pravimima iz oblasti obrazovanja, uključujući  zakonski okvir kao i o uslovima u obrazovanju, servisima podrške, potrebama tokom provjere znanja, kao i procedurama i rokovima za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

Na radionicama je bilo 27 učesnika/ca koji su imali/e priliku da se upoznaju sa zakonskom regulativom, podzakonskim aktima i institucionalnim okvirom iz oblasti  visokog obrazovanja, kao i s internim procedurama UMHCG kojima se regulišu rokovi, potrebna dokumentacija, kao i uslovi za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

U drugom dijelu radionice učesnici/ce su podijeljeni u četiri grupe u okviru kojih je svaka od grupa imala zadatak da definiše 3 uslova koja su potrebna da bi student podsredstvom UMHCG ostvario pravo na besplatnu naknadu, smještaj u dom, studentski kredit i stipendiju, kao i rokove u okviru kojih trebaju predati kompletnu dokumentaciju UMHCG.

Učesnici/ce su, takođe, imali prilike da podijele svoja iskustva tokom školovanja poput polaganja kolokvijuma i ispita, kao i da se upoznaju sa radom Studentske savjetodavne kancelarije.

Na kraju, učesnici su upoznati s načinom korišćenja i mogućnostima mobilne aplikacije „Učimo zajedno“ koju smo izradili u saradnji s Bild studiom.

Pomenuta aktivnost je dio projekta “Učimo zajedno”, koji je finansijski podržan od strane Crnogorskog Telekoma kroz konkurs za društveno odgovorne projekte “Za svako dobro”.

Pripremila: Anđela Miličić

 

 

četvrtak, 25 oktobar 2018 21:02

Krediti do 50.000 eura za pokretanje biznisa

Zainteresovani koji počinju sopstveni biznis ili unapređuju postojeće poslovanje imaju mogućnost da se prijave za program Podrška razvoju preduzetništva finansijske i nefinansijske pomoći, koju su juče raspisali Ministarstvo ekonomije i Investiciono-razvojni fond (IRF).

Kredit može pokrivati najviše 75 odsto ukupne investicije, u vrijednosti od 10.000 do 50.000 eura. Godišnja kamatna stopa je 2,5 odsto uz proporcionalni sistem obračuna, dok je rok otplate do 12 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.

IRF će na ovaj način direktno finansirati i projekte u opštinama na sjeveru Crne Gore, te manje razvijenim gradovima Cetinju, Nikšiću i Ulcinju, s tim što će za njih kamatna stopa biti dva odsto na godišnjem nivou. Prijave se mogu dostaviti do 9. novembra u 15 sati.

"Program je namijenjen preduzetnicima, mikro, malim i srenjim preduzećima koja su 100 odsto u privatnom vlasništvu i posluju kraće od 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva. U njemu mogu učestvovati i budući preduzetnici koji žele da razviju preduzetničke ideje, žene koje žele da obezbijede egzistenciju i samostalnost osnivanjem sopstvenog biznisa, oni koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao i osobe s invaliditetom", precizira se u pozivu.

Odabrani kandidati biće u prilici da pohađaju obuku za pokretanje i vođenje biznisa.

Prijavna dokumentacija može se preuzeti na arhivi Ministarstva ekonomije ili sa njihove internet stranice www.mek.gov.me

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Dnevne novine

 

četvrtak, 25 oktobar 2018 20:56

Selma Bler ima multiple sklerozu

Američka glumica Selma Bler navela je na Instagramu da ima multipla sklerozu, oboljenje nervnog sistema. Zvijezda filma "Pravno plavuša“ (Legally Blonde) izjavila je da je oboljenje otkriveno u avgustu, ali da simptome osjeća godinama.

„Dogodi mi se da padnem ili ispustim predmete koje držim. Pamćenje mi je takođe ugroženo“, navela je glumica koja trenutno snima naučno-fantastičnu televizijsku seriju ,Drugi život (Another Life).

Multipla sklerozu koju ima više od dva miliona ljudi širom svijeta, većinom žene, je oboljenje koje uzrokuje poremećaj imuniteta što dovodi do slabosti mišića, poremećaja ravnoteže, vida, kognitivnih funkcija. Glumica koja ima 46 godina proslavila se u filmovima ,,Vrisak 2 i ,,Okrutne namjere“.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Pobjeda

četvrtak, 25 oktobar 2018 19:51

KAD DOĐE OKTOBAR

 

Svake godine kada se približava 25. oktobar[1] srce mi obuzme neka blaga jeza. Ni najmanje zato što se stidim svog invaliditeta, već zbog činjenice da se običan, normalan život oslikava kao herojski čin i nevjerovatno dostignuće. Ipak me negdje iz udobnosti moje današnjice često misli ponesu u daleke i depresivne devedesete i dvijehiljadite kada su mi upravo ovakvi stavovi o herojstvu i mučeništvu pokušavali oblikovati tok misli i podsjete me na težak put samospoznaje i samoprihvatanja – put odrastanja do one žene kakva sam danas. Komadićima duše one Anđele koja se nekada bojala da bilo koga pogleda u oči, posvećujem ovo pismo. I svakom djetetu s invaliditetom kome pokušavaju da usade strah od bivanja samim sobom.

Nadam se da čitaš ovo, pažljivo i širom otvorenih očiju. I da se posle nećeš isplakati i zatvoriti u sobu. I pobjeći u zadnju klupu kada te sjutra u školi neko bude ismijavao zbog hoda. Bila sam tu, na tvome mjestu. Drhtala i plašila se života. Gutala suze i pretvarala ih u agresiju. Nemoj. Nauči da opraštaš – i to radi sebe, manje će te boljeti glava. Kada dobiješ ocjenu manju od petice, nije strašno. Kada ti nastavnik kaže da ne zna kako možeš i trojku da dobiješ takva kakva si, nemoj da prećutiš. I ne trudi se da budeš više od onoga što jesi. Ne boj se svojih talenata, budi svoja, nema nikakve potrebe da ličiš na druge.

...

Sad, dok na plećima nosiš breme vršnjačkog nasilja i želiš da nestaneš u masi polumaturanata, da budeš nevidljiva i da presjediš veče čuvajući nečije torbice dok drugi igraju i niko te ne zove na ples, sjeti se da su plesni koraci koje sami napravimo oni najljepši. Ustani i zaigraj, i proslavi svoju mladost, ljepotu i slobodu. Sjeti se da si lijepa i da vrijediš, iako znam da će još dugo u tvome srcu i glavi da peku uvrede one osobe koju si mislila da voliš. Preboljećeš, i naučićeš da voliš. Ali kreni od sebe.

Nauči koliko su dragocjeni svi tvoji osmijesi, koliko je bezvrijedno plakati zbog ljudi koji znaju samo za prezir i ismijavanje, pokušaj da ih naučiš ono što drugi nijesu uspjeli – koliko su sve naše različitosti lijepe. Kada poželiš da odeš u večernji izlazak, prestani da misliš o pogledima drugih, o sašaptavanjima i uvredama. I izađi još poneki put prije 25. Za te „izlete“ ti ne trebaju štikle, manekenska linija i plesni stil balerine Boljšoj teatra. Nemoj se ustručavati da obučeš suknju, nemoj skrivati svoje ožiljke i nemoj se plašiti da ispričaš svoju priču. Posveti sebi poneku pjesmu, bez patetike.

Budi i ostani svoja najljepša pjesma. Jaka i dostojanstvena, ne stidi se svojih koraka. I svaki od njih je korak jedne svakidašnje djevojke, ne korak spine bifide i ne čin posle koga treba da se zaustaviš očekujući aplauze. Dobro došla u odrastanje.

Autorski tekst Anđele Radovanović

povodom Svjetskog dana spine bifide i hidrocefalusa

 



[1] Svjetski dan spine bifide i hidrocefalusa

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje radionice za studente s invaliditetom 26. i 27. oktobra (petak i subota) s početkom u 14.00 časova na Fakultetu političkih nauka, u Podgorici.

Radionice se organizuje s ciljem upoznavanja studenata o njihovim pravimima iz oblasti obrazovanja, uključujući  zakonski okvir kao i o uslovima u obrazovanju, servisima podrške, potrebama tokom prisustva na predavanjima, kao i procedurama i rokovima za ostvarivanje prava posredstvom UMHCG.

Dodatno, učesnici će imati priliku da se upoznaju s modelima pristupa invaliditetu. U konačnom, učesnici će se upoznati s načinom korišćenja i mogućnostima mobilne aplikacije „Učimo zajedno“ koju smo izradili u saradnji s Bild studiom.

Pomenuta aktivnost je dio projekta “Učimo zajedno”, koji je finansijski podržan od strane Crnogorskog Telekoma kroz konkurs za društveno odgovorne projekte “Za svako dobro”. Ovom aktivnošću se ujedno završava i projekat. 

Pripremila: Anđela Miličić

 

Strana 11 od 24

Back to top