Disability

Disability

sreda, 07 jun 2017 15:34

Zanimljive činjenice o Fridi Kalo

Sigurni smo da ste o Fridi Kalo (Frida Kahlo) čitali makar približno koliko i mi,  ali isto tako smo sigurni da činjenice o njenom životu nikada nijesu dosadne. Koliko god ih puta čuli, mogu iznova da nam posluže kao inspiracija. Zato vam u ovom broju časopisa donosimo neke od njih.

Pravo ime bilo joj je Magdalena Karmen Frida Kalo i Kalderon. Imala je jako naglašene, spojene obrve i brčice, koje nije htjela da uklanja. Bila je visoka 150 cm. Mnogo godina kasnije promijenila je svoja dva ključna biografska podatka:počela je da se predstavlja kao Frida Kalo i tvrdila je da je rođena 7. jula 1910. kako bi se taj datum poklapao sa početkom Meksičke revolucije.

Kada je imala šest godina, oboljela je od dječije paralize, što je za posledicu imao oštećenje, posebno desne noge. Kasnije, kada je imala 18 godina doživjela je saobraćajnu nesreću u sudaru autobusa i tramvaja, zbog koje je imala 32 operacije. U toku udesa sa njom je bio njen prvi partner koji se nakon toga udaljio od nje.

Nakon oporavka, porodica je bila u finansijskoj krizi, zbog čega je Frida morala da napusti školu (studije medicine) i pronađe posao. Počela je da slika jer je smatrala da je to „najmanje dosadno“.

Prezirala je pokazivanje bilo koje slabosti, i tvrde, da nikada nije plakala. U horoskopu je bila Rak. Slikaka je često istinite „prizore“, a veliki broj slika nastao je iz pozicije ležanja u krevetu. Često je i sama govorila da slika život, iako su drugi njenu umjetnost klasifikovali kao nadrealizam.

Tako je na slici „Nesreća“ naslikanoj 1926. godine „preslikala“ saobraćajnu nesreću koja joj se desila godinu dana ranije. Nije se stidjela svojih tjelesnih oštećenja, bila je ponosna i prkosna. Majka ju je potajno sažalijevala, dok je od oca dobijala podršku i divljenje. Govorio joj je kako je bolja od drugih jer je hrabrija i pametnija. Bila mu je ljubimica, od njegovih šest kćeri jedino se ona školovala. Imala je pet polusestara.

Sliku „Moja dojilja“ ili „Ja sisam“ (1937) sama Frida smatra jednom od svojih najboljih slika. Ona naime, nikad nije imala prilike da sisa jer je bio premali razmak između rođenja njene sestre i nje. Frida je imala dojilju koja na ovoj slici nosi masku, što nam govori da je njoj dojilja potpuni stranac i nešto hladno i bezlično.

Udala se da Dijega Rivijeru, poznatog meksičkog slikara. Ona je imala 22, a on 43 godine. Par je u početku imao nadimak „Slon i golubica“ koji je kasnije zamijenjen nadimkom „Ljepotica i zvijer“ zbog turbulentnosti njihove veze. Iz razočarenja što je Dijego istovremeno bio i sa drugim ženama, pa čak i sa njenom sestrom, Frida je počela da se zabavlja i sa muškarcima i sa ženama. U periodu patnje nastala su njena najbolja umjetnička djela. Toliko je patila da je Dijega nazivala drugom nesrećom. Iako su se rastajali i mirili i Dijego je dan njene smrti smatrao najtežim danom u sopstvenom životu. Umro je nekolike godine nakon njene smrti.

Frida je imala četiri pobačaja jer je njena karlica u nesreći prelomljena na tri mjesta.

„Bolnica Henri Ford“ je Fridin autoportret iz 1932. godine koji opisuje Fridina osjećanja povodom abortusa. Ona leži na krevetu u lokvi krvi. U ruci koja je prislonjena na stomak drži šest predmeta: svoju karlicu i kičmeni stub, dijete u položaju fetusa, puža koji je simbol sporog oporavljanja od abortusa, metalnu spravu u donjem lijevom uglu koja se tad koristila za obavljanje abortusa i ljubičasti cvijet kao simbol seksualnosti.

Kada su joj doktori saopštili da joj moraju amputirati nogu, pitala je: „Šta će mi, ja imam krila.“ Deset dana prije smrti provela je četiri sata po pljusku na uličnom protestu, uprkos tome što su joj doktori bili zabranili da se kreće zbog upale pluća. Neposredno nakon tog događaja je umrla. Poslednje riječi zapisane u njenom dnevniku bile su: „Nadam se da je odlazak radostan i da se više nikada neću vratiti.“

Dom u kome je rođena pretvoren je u muzej posvećen upravo njenom životu, a poznat je pod nazivom Plava Kuća.

Hajden Herera (Hayden Herrera) 1983. godine je izdala Fridinu biografiju, koja je postala besteler. Knjiga je 2002. godine ekranizovana. Film je osvojio dva oskara, a Fridu igra Selma Hajek. Madona je kupila Fridinu sliku “Autoportret sa majmunima”, a sebe je proglasila Fridinom reinkarnacijom.


Izvor: Wikipedia.org, Wannabe Magazine i Kultivišise.rs

Ovaj tekst je objavljen u četvrtom broju časopisa DisabilityINFO, objavljenog u susret 5. maju, Evropskom danu samostalnog života.

Međunarodni filmski festival Uhvati sa mnom ovaj dan/Uhvati film, 15. po redu, biće održan od 18. do 24. septembra u Kulturnom centru Novog Sada. Festival obuhvata zanimljive filmske projekcije i raznovrstan prateći program na temu invaliditeta.

Prvi dani festivala, 18. i 19. septembar rezervisani su za radionice za volontere na temu „Kako promovisati događaj?“ i „Kako dokumentovati događaj?“. Na taj način će svi zainteresovani imati priliku da dobiju teoretska i praktična znanja iz PR-a, upotrebe društvenih mreža u svrhu promocije, kao i osnova dokumentarne fotografije i video produkcije.

Svečano otvaranje Festivala je rezervisano za  20. septembra, od 13h, uz retrospektivu prethodnih festivala, izložbu nesvakidašnjih fotografija, najbolje filmove sa prošlogodišnjeg 14. Festivala,

Filmski takmičarski program trajaće od četvrtka 21. septembra do nedelje, 24. septembra. Projekcije počinju od 17 časova, nakon kojih  su plsnirani razgovori sa autorima filmova, gostima i publikom. Za četiri takmičarska dana biće prikazano ukupno 34 filmova iz 25 zemalja svijeta, na temu dostignuća i izazova sa kojima se susreću osobe s invaliditetom.

I ove godine Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će se predstaviti na Međunarodnom filmskom festivalu "Uhvati film" u Novom Sadu. U subotu, 23. septembra, gledaoci će biti u prilici da pogledaju naš film "Pomjeramo granice". Film je snimljen u sklopu projekta „Sloboda izbora“ finansijski podržanog od Američke ambasade u Podgorici, kojeg je realizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji sa Centrom za multimedijalnu produkciju- CEZAM uz podršku i u produkciji TV Vijesti.

Međunarodni filmski festival Uhvati sa mnom ovaj dan/Uhvati film održava se od 2003. u Novom Sadu i obuhvata projekcije filmova i prateći program na temu inaliditeta. Organizator Festivala je KAO Parnas, a ovogodišnji Festival podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa vjerskim zajednicama i ERSTE banka.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Saopštenje za javnost Filmskog festivala Uhvati sa mnom ovaj dan/Uhvati film

Na našem portalu ste imali prilike da pročitate priču o Medlin Stjuart koja dolazi iz Brizbejna i ima 20 godina. Prvi put je prošetala modnom pistom na Njujorškoj nedjelji mode (New York Fashion Week) 2015. godine, nakon čega je postala prvi profesionalni model s Daunovim sindromom. Njen cilj je, kako kaže, da promijeni način na koji ljudi vide osobe s Daunovim sindromom.

Dvije godine kasnije u okviru svog brenda “21 razlog zašto” (21 reason why) sljedećeg ponedeljka u Njujorku predstaviće novu liniju odjeće koja je namijenjena za noćne izlaske.

“U novoj kolekciji preovladavaju šljokice, tako da je kolekcija dizajnirana za noćne izlaske, a istovremeno je savršena dopuna Medlinine kolekcije dnevne odjeće”, navodi se u najavi revije “Zmije su oživjele, djevojka je podivljala” (“Snakes Alive, Girl Gone Wild”), na kojoj će Medlin predstaviti novu kolekciju.

Tokom ovog mjeseca, Medlin će sarađivati sa mnogim poznatim dizajnerima kao što su Dekster Sajmons i Džesi Liu.

 

Pripremila: Anđela Miičić

Izvor: In portal, DisabilityInfo

Osmi po redu BOSIFEST 2017. - Beogradski internacionalni filmski festival osoba sa invaliditetom održaće se ove godine u Sava centru od trajanju 10. do 12. oktobra.

Naime riječ je o međunarodnom filmskom festivalu osoba s invaliditetom koji se održava od 2010. godine u Srbiji, u organizaciji Hendi Centra Koloseum. Tema ovogodišnjeg festivala je život i rad osoba s invaliditetom, pod sloganom „Pokreni promjenu“.Pored prikazivanja filmova, u okviru BOSIFEST-a organizovaće se i programi u vidu radionica, panel diskusija i okruglih stolova.

BOSIFEST prvenstveno ima za cilj da ukaže na to da osobe s invaliditetom trebaju da imaju ista prava i obaveze kao i svi drugi građani. Jedini je festival ovog tipa koji se održava u jugoistočnoj Evropi, i može se reći da se polako izjednačava sa svjetskim festivalima, koji se bave isključivo filmovima o osobama s invaliditetom, kao i filmovima čiji su autori osobe sa invaliditetom.

Umjetničkim dijelom festivala, u proteklih sedam godina bavio se Darko Ivić, direktor festivala, i bio je više nego zadovoljan, iako, kako ističe, uvijek želi da svaka sledeća godina bude bolja od prošlih i da se na svakom sledećem festivalu doda nešto novo, kako u edukativnom smislu (uticaj na bolji odnos prema osobama s invaliditetom), tako i u umjetničkom segmentu.

"Filmovi prikazuju svakodnevna iskustva i osoba s invaliditetom, odnos javnog mnjenja socijalni i ekonomski položaj u kojem se nalaze kao manjinska i marginalizovana grupa. Cilj je da se šira javnost informiše o načinu funkcionisanja, pravima, aktivnostima i dostignućima osoba s invaliditetom kako bi došlo do boljeg razumijevanja i prihvatanja različitosti", ističe Ivić.

 

Pripremila: Dragana Sokić

Izvor: www. fcs.rs

Izgradnjom lifta u zgradi Vrhovnog suda Crne Gore biće unaprijeđen položaj osoba s invaliditetom (OSI) i mogućnost njihovog radnog angažovanja, kao i obezbijeđena sigurnost nosilaca sudske funkcije, ocijenila je predsjednica tog suda, Vesna Medenica.

Ona je danas, nakon stavljanja u funkciju lifta, koji je finansijski podržala Turska agencija za međunarodni razvoj i koordinaciju (TIKA), kazala da će taj projekat višestruko poboljšati korišćenje usluga sudova koji su smješteni u zgradi Vrhovnog suda.

„Izgradnjom lifta, Crna Gora je uložila dodatne napore i ispunila međunarodne obaveze koje nalažu da države treba da obezbijede sve neophodne uslove kako bi sve kategorije lica imale pravo na nesmetani pristup pravdi“, poručila je Medenica.

Vrhovni sud je, kako je navela, preko Direkcije javnih radova, uradio projekat po kojem je lift izgrađen.

„Vrhovni sud je time obezbijedio pristup za najviše sudove u državi – Vrhovni, Apelacioni i Viši sud, budući da su sva tri smještena u ovoj zgradi“, istakla je Medenica.

Prema njenim riječima, realizacijom ove aktivnosti, Vrhovni sud iskazuje snažno opredijeljenje da sa nivoa najviše sudske instance unaprijeđuje ljudska prava, a samim tim i, kako je navela, položaj OSI i mogućnost njihovog radnog angažovanja u tim sudovima.

Medenica je podsjetila da je saradnja Vrhovnog suda, sa Kasacionim sudom Turske unazad par godina vrlo dobra tako da, kako je kazala, nije slučajno da TIKA prepozna potrebe ovog suda za značajnim infrastrukturnim sadržajem.

Koordinator TIKA Kancelarije u Crnoj Gori, Mustafa Jaziđi, kazao je da je ta agencija u Crnoj Gori realizovala veliki broj projekata u saradnji sa gotovo svim državnim instuticijama.

„Izgrađen je lift, a takođe su značajne i rampe koje su postavljene na ulazu i na trećem spratu koje omogućavaju OSI pristup ovom sudu“, rekao je Jaziđi.

On je podsjetio da je TIKA, od osnivanja svoje kancelarije u Crnoj Gori, realizovala više od 240 projekata:

„U toku je 20 projekata, koji su planirani da budu realizovani do kraja ove godine“, naveo je Jaziđi.

On je objasnio da su im prioriteni projekti koji su značajni za društvo Crne Gore

„Trebamo naglasiti da sudstvo Crne Gore ima blisku saradnju sa Ustavnim i Vrhovnim sudovima Turske. Obostrane radne posjete tih sudova nas čine veoma srećnim zato što se odnos između ove dvije države povećava na visoki nivo“, kazao je Jaziđi.

 

Izvor: PR centar

Radna grupa za analizu podzakonskih akata Državne izborne komisije na čelu s organizatorima, Cen­trom za gra­đan­sko obra­zo­va­nje (CGO), Udru­že­njem mla­dih sa hen­di­ke­pom Cr­ne Go­re (UMHCG) i Mre­žom za afir­ma­ci­ju ne­vla­di­nog sek­to­ra(MANS) uputila je danas, 21. juna Državnoj izbornoj komisiji inicijativu za analizu pristupačnosti biračkih mjesta osobama s invaliditetom, u su­sret pred­sto­je­ćim par­la­men­tar­nim iz­bo­ri­ma ko­ji su pla­ni­ra­ni za ok­to­bar 2016. go­di­ne.

Tokom rada članova Radne grupe utvđeno je da postoji nedostatak zvaničnih informacija o tome kakva je prilagođenost biračkih mjesta u Crnoj Gori osobama sa invaliditetom, zbog čega su svi članovi Radne grupe postigli dogovor da se DIK-u uputi inicijativa i da se zatraži prikupljanje podataka, kao i definisanje mjera za unapređenje pristupačnosti za ona biračka mjesta koja se ocijene kao nepristupačna.

„U skladu sa dogovorom članova Radne grupe sa sjednice održane u utorak, 14. juna upućujemo Vam zajedničku inicijativu kako bi Državna izborna komisija, preko opštinskih izbornih komisija, a prije parlamentarnih izbora, utvrdila koliko biračkih mjesta na teritoriji Crne Gore nije a koliko jeste pristupačno za osobe sa invaliditetom u skladu sa važećim propisima, a uzimajući u obzir sve neophodne elemente pristupačnosti koji se odnose na ostvarivanje biračkog prava, te da definišete mjere i radnje koje treba da preduzmu opštinske izborne komisije kako bi se pristupačnost unaprijedila već u susret narednim izborima.“, navodi se u tekstu inicijative.

U inicijativi je napomenuto da Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom[1] (članovi 17, 18, 27. i 40.) propisuje obavezne elemente pristupačnosti prilikom ostvarivanja biračkog prava, a oni se odnose na ulaz u biračko mjesto, hodnik, glasačku kabinu i obilježeno parking mjesto.

Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom u članu 25 propisuje zabranu diskriminacije u oblasti javnog i političkog života, a u tačkama 1. i 2. definiše oblike diskriminacije kao što su:

1) uskraćivanje, ograničavanje ili otežavanje ostvarivanja prava na biračko pravo licu i grupi lica sa invaliditetom u smislu propisa kojima se uređuje izbor odbornika i poslanika;

2) uskraćivanje prava na samostalno glasanje ili glasanje uz pomoć asistenta licu ili grupi lica sa invaliditetom, na zahtjev i po izboru lica ili grupe lica sa invaliditetom.

U inicijativi se navodi i da Zakon 0 izboru odbornika i poslanika u članu 65 stav 5 propisuje da "PriIikom odredivanja birackih mjesta, opštinska izborna komisija je dužna da vodi računa da olakša pristup biračkom rnjestu licirna sa invaliditetom.”

Navedena inicijativa nije propisivanje bilo kakve dodatne obaveze nadležnim institucijama odgovornim za uređivanje ostvarivanja biračkog prava, već isključivo potreba da se sagleda postojeće stanje u praksi i izvrši precizna analiza kako bi se mogle planirati i preduzeti konkretne i adekvatne radnje u narednom periodu.

Naglašavamo da se većina izbornih mjesta nalazi u javnim objektima za koje je još od 2008. godine propisana obaveza za prilagođavanjem, odnosno rekonstrukcijom onih koji su sagrađeni prije usvajanja Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, te da je taj rok istekao još u avgustu 2013. godine.

Vjerujemo, na kraju, da ćete se složiti da je nedopustivo da lica s invaliditetom glasaju putem pisma samo zbog nepristupačnosti biračkog mjesta ili da ih neko fizički unosi kao predmete i robu jer je čin biranja narodnih predstavnika u svakom demokratskom društvu jako važan, pa i predstavnici osoba s invaliditetom u institucijama moraju preduzeti odgovornost i obavezu da stvore neophodne uslove za njihovo učešće u javnom i političkom životu.

Inicijativu su potpisali Srđan Miljanić (DPS), Slađana Živkokić (SNP), Savo Šofranac (DEMOS), Haris Mekić (BS), Zagorka Pavićević (Pozitivna Crna Gora), Aleksandar Jovićević (SDCG), Miodrag Radović (SDP), Vladimir Jokić (Demokrate), Luka Rakčević (GP URA), Zdravko Šoć (LP), Hasim Resulbegu (FORCA), Milica Kovačević (CDT), Dubravka Popović (CeMI), Ana Vujošević (CGO), Marina Vujačić (UMHCG), Vuk Maraš (MANS).

Inicijativa je dio projekta: “Pošteni izbori slobodni od korupcije”, kojeg finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori a implementira ga Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).



[1]http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag=%7BC4F9E07B-70E8-47EB-94DA-71A0B6AFCAD4%7D

Zajednica opština Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i uz podršku OEBS-a, nastavlja sa realizacijom projekta „Program najbolje prakse u lokalnoj samoupravi“.

„Dugogodišnja realizacija ovog projekta pokazuje da naše članice podržavaju ovakve akcije i smatraju ih korisnim, što je potvrđeno i velikim brojem prijava na prethodnim konkursima za izbor najbolje prakse u lokalnoj samoupravi.“, saopštili su iz Zajednice opština.

Ove godine po prvi put među praksama je predložena i praksa lokalnih uprava u oblasti pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Pored ove predložene su i tri druge prakse koje se odnose na:

-         funkcionisanje jedinica lokalnih samouprava u akcidentnim situacijama;

-         saradnja sa civilnim sektorom u ostvarivanju strateških ciljeva lokalne zajednice,

-         zaštita životne sredine u funkciji održivog razvoja lokalne zajednice.

Prijave na konkurs za najbolju praksu se mogu slati do 20. jula 2016. godine

Na sajtu Zajednice opština je objavljen formular za prijavu i brošura sa više informacija.

Iz zajednice opština su pozvali sve lokalne samouprave da se uključite u realizaciju ovog projekta i učestvuju u međuopštinskoj razmjeni pozitivnih iskustava.

„Najšire značenje pojma pristupačnosti uključuje pristup, kretanje, boravak i rad ujavnim objektima, izgrađeno okruženje i saobraćajne površine, informacije i komunikacije, kao i usluge koja za cilj ima da omogući svim ljudima jednake mogućnosti da učestvuju u svakom aspektu funkcionisanja društva i ostvaruju svoja ljudska prava nesmetano.“, navodi se u pojašnjenju najbolje prakse u oblasti pristupačnosti.

Svrha pristupačnosti je da omogući slobodu nesmetanog kretanja, traženja, prijema i širenja informacija i komunikacija, svim ljudima u bilo kom prostoru (za stanovanje, na ulici, u javnom prevozu, u javnim zgradama).

Jedinice  lokalne samouprave koje se prijavljuju za najbolju praksu na temu „Prakse lokalnih samouprava u oblasti pristupačnosti za osobe s invaliditetom“trebalo bi da objasne i pokažu način na koji su ispunile sljedeće kriterijume:

·         razvijene politike i planove na lokalnom nivou za osiguranje pristupačnosti;

·         inkluzivnost i inovativnosti za osiguranje jednakosti;

·         mogućnost samostalnog korišćenja usluga i proizvoda od strane korisnika/osoba s invaliditetom;

·         univerzalnost u korišćenju usluge od strane većeg broja ljudi

 

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor. Saopštenje Zajednice opština Crne Gore

Kako bi se osobe s invaliditetom što više uključile u društvo i bile što samostalnije auto  škola “Miramare” u Hrvatsoj omogućava osobama s invaliditetom da polažu vozači ispit na vozilu sa novim komandama.

“Mi smo sada morali nabaviti novo vozilo i grad Zagreb nam je pomogao da ugradimo dodatne komande. Bilo je i još sponzora. Firma čiji smo auto kupili je dala popust, ali najveću pomoć je dao grad”, kazao je predsjednik auto škole Nafis Defterdarović. Polaganje vozačkog ispita osobe s invaliditetom plaćaju jednako kao i svi ostali. Ovakvo vozilo je veoma važno za osobe s invaliditetom. “Kom

ande su specifične jer nemaju pravi automatski mjenjač. Auto se, takođe, koristii i za obuku ostalih kandidata.

To je jedini takav automobil u Hrvatskoj, postoji jedan automatski u Križevcima Ugrađena je dodatna ručica za korištenje kočnice i gasa i elektronsko kvačilo. Ta dva sistema se mogu koristiti odvojeno ili zajedno i ono je multifunkcionalno za sve, objasnio je Dražen Zovnek, vlasnik firme za opremanje vozila.

Opremanje automobila dodatnim komandama iznosilo je pedeset hiljada kuna

(između 6,5 i 7 hiljada eura), a grad Zagreb je i prije osam godina omogućio finansiranje jednog takvog vozila.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić pozvao je i ostale firme da se uključe u finansiranje ovakvih vrsta vozila kako bi osobama s invaliditeto

m omogućili što samostalniji život.

 

Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: mreža.tv

Australija uskoro uvodi posebnu verziju novčanice od pet dolara koja će po prvi put posjedovati taktilni element kako bi osobama oštećenog vida omogućila da razlikuju novčanice novca.

Priča o dodavanju taktilnog elementa počela je prije tri godine kada je 15-godišnjak Konor Mekliod zajedno sa svojom majkom započeo potpisivanje peticije sa željom da osobama oštećenog vida olakša razlikovanje novčanica.

''Novčanice jesu različite veličine i to pomaže, ali problemi nastaju ako osoba nema od svake novčanice po jedan primjerak radi poređenja i organizacije'', napisala je Meklidova majka Ali Lankaster.

Nakon što je više od 57 hiljada osoba potpisalo peticiju Australijska centralna banka je u februaru 2015. godine obećala da će sljedeća generacija australijskog novca uključivati taktilne elemente koje su Mekliod i njegova majka tražili.

''Ja sam smo običan klinac, ne vidim sebe kao aktivistu. Ali ako uočim nešto što mi se ne čini da je u redu, volim da zavrnem rukave i uradim nešto po tom pitanju umjesto da se samo žalim“, rekao je Mekliod.

Što se tiče drugih država, nemaju svi adekvatan način za diferencijaciju novčanica. U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi novčanice svih vrijednosti su iste veličine i dok Kanada ima taktilne elemente za njihovo razlikovanje, SAD tek treba da ukomponuju takve elemente u dizajn svojih novčanica.

 

Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: antenam.net

utorak, 06 septembar 2016 15:22

DOT- pametni sat za osobe oštećenog vida

Grupa studenata na Univerzitetu u Vašingtonu pokrenula je razvoj i proizvodnju pametnog sata za osobe oštećenog vida pod imenom DOT- tačka.

Prilikom nošenja ovog pametnog sata, korisnici mogu provjeriti vrijeme, čitati pristigle poruke ili tvitove, pa čak i elektronske knjige. Slično drugim pametnim satovima na tržištu, DOT je dizajniran da se poveže sa telefonom preko blututa. Kada tekstualna poruka stigne na telefon,  aplikacija je prevodi na Brajevo pismo i šalje u DOT (koji vibrira), a zatim se dugmići uzdižu i spuštaju i tako prenose znakove. Ostale funkcije uključuju sat, alarm i notifikacije. Prvi testovi pokazuju da DOT funkcioniše oko pet dana između dva punjenja.

Naličje pametnog sata DOT se sastoji od četiri ćelije sa šest aktivnih tačaka – dugmića, koje se uzdižu i spuštaju proizvodeći četiri Brajeva znaka. Brzina po kojoj sat prikazuje sledeća četiri znaka može biti podešena prema korisnikovoj brzini čitanja. Kada dugmići ne prevode tekst, onda prenose tačno vrijeme.

Tradicionalno, Brajeve mašine za čitanje su uglavnom napravljene od keramike i koštaju hiljade dolara, zbog čega su nedostupne većini ljudi kojima su najpotrebnije. Da bi se ovo prevazišlo, DOT je razvio alternativno rješenje koristeći magnete. Zahvaljujući ovoj inovaciji i novom pogonu, DOT je trenutno moguće naručiti po cijeni od 300 dolara (oko 200-300 eura) u Americi i Kanadi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da su 285 miliona ljudi širom svijeta osobe oštećenog vida. Osobe koje nose DOT će, takođe, biti u mogućnosti da nauče da čitaju na Brajevom pismu, gdje će se na taj način povećati pismenost osoba sa oštećenjem vida. DOT će uključivati i telefonsku aplikaciju koja će izgovarati znakove koji će se pojavljivati na satu na Brajevom pismu.

 

Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: uključi.in

Strana 16 od 36

Back to top