Disability

Disability

petak, 08 april 2016 13:53

Živjeti punim plućima

Milica trenira plivanje, a skoro je započela akciju koja ima za cilj da obrazovanje bude dostupno svima, bez obzira na invaliditet.

Milica Knežević je studentkinja iz Zrenjanina. Pomoću invalidskih kolica se kreće od 2009. godine kada je doživjela saobraćajnu nezgodu, dok je bila u srednjoj školi. Zbog arhitektonskih barijera, Milica je morala da nastavi vanredno školovanje. Tada su njeni problemi tek počeli.

„Kada sam odlučila da upišem fakultet, bilo je prilično razočaravajuće što i mnogi fakulteti, da ne kažem većina njih, uopšte nisu pristupačni”, priča Milica za iSerbiu. „Čak je bilo i pokušaja da me nagovore da odustanem od studiranja zbog te nepristupačnosti”.

 Ipak, njena želja za znanjem je pobijedila sve barijere. Nedavno je uputila apel i pokrenula akciju “Obrazovanje je za sve” i obezbijedila lift za osobe s invaliditetom za svoj fakultet.

„Fakultet koji sam upisala je tako potpuno nepristupačan od ulaznih vrata preko pragova u amfiteataru i klupa u koje ne mogu sjesti (i koji je jedini u prizemlju), bez toaleta za studente u prizemlju i svih učionica i laboratorija na spratovima bez lifta”, objasnila je ova djevojka.

Profesori joj "pomažu" tako što predavanja premjeste u prostorije koje su joj pristupačne, ali kada to ne mogu ili ne žele da urade, Milica mora da se snađe sama.

„Na vježbe idem individualno ili učim sama, a kada treba da se popnem na sprat dečko ili kolege me dižu uz stepenice. Ne želim ni da pomislim šta bi bilo da se neko od njih oklizne ili zapne. Tako da u svakom pogledu zavisim od drugih, iako imam pravo na obrazovanje kao i bilo koji student”, objašnjava.

Ova hrabra devojka poznata je javnosti od ranije. Naime, ona godinama vodi blog “Izaberi da živiš” namijenjen osobama s invaliditetom. Na blogu informiše, motiviše i svojim primerom pokazuje da invaliditet ne treba da bude prepreka.

„Cilj mi je da preko bloga, na drugačiji način, ukažem na probleme sa kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susrijeću, ali da i sa druge strane, prvenstveno kroz lični primjer, pokažem da invaliditet nije prepreka i da se život može (zaista) živeti punim plućima”.


Pripremila: Hajdana Simović
Izvor: iSerbia, DisabilityInfo

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore pozdravlja Odluku Upravnog Odbora Univerziteta Crne Gore (UO UCG)  o oslobađanju studenata s invaliditetom od plaćanja školarine za studijsku 2014/2015 godinu, donešenu na danas održanoj sjednici. Podsjećamo da je UO UCG, na inicijativu UMHCGa prethodne 3 godine donosio ovakvu odluku. S tim u vezi, UMHCG i UCG će se narednih dana oglasiti i zajedničkim saopštenjem za javnost.

UMHCG danas koristi ovu priliku da aktuelizuje određene teme i probleme nezavisno od oslobađanja od školarine, koje je znak da se o potrebama i pravima studenata s invaliditetom počelo raspravljati sve češće i više i voditi računa o njihovim interesima. Oslobađanje studenata s invaliditetom od plaćanja školarine znači kompezaciju za neravnopravan položaj osoba s invaliditetom u obrazovanju i jak podsticaj da se ravnopravan položaj ili makar izjednačene startne pozicije dostignu. Vrlo je važno u vremenu kada je većina fakulteta arhitektonski nepristupačna, kada nema dostupne literature, servisa podrške, asistivnih i drugih pomagala, studente osloboditi od školarine kako bi tim iznosom uspjeli pokriti osnovne troškove života, kao što je personalna asistencija, prevoz i slično, a što im nije omogućeno redovnim sistemom socijalne zaštite niti obrazovanja.

Sa druge strane "najlakše" je studente osloboditi od školarine i smatrati da je time sve učinjeno. Institucije visokog obrazovanja, a posebno nadležna ministarstva i Vlada moraju shvatiti da su njihove obaveze mnogo veće. UMHCG se svake godine suočava sa sve većim problemima kako bi pružilo podršku svim studentima s invaliditetom, ali naše nadležnosti nam ne dozvoljavaju da riješimo sve njihove zahtjeve, kao što nam ni način finansiranja zasnovan isključivo na projektima ne omogućava da im kontinuirano pružamo servise podrške. Sa druge strane očekivanja studenata s invaliditetom su sve veća, jer im jedino preostaje nada i očekivanje "spasa" u UMHCGu.

Država studentima s invaliditetom ne pruža ni uslugu dostupnog prevoza, a redovni gradski saobraćaj je nepristupačan. Ministarstva ne pružaju studentima s invaliditetom ni ostale servise podrške, kao što su pravno i psihološko savjetovalište, personalna asistencija. Univerziteti i većina fakuteta još uvijek ne obezbjeđuje dostupnu literaturu. Jedini pomaci kada je u pitanju državni univerzitet su vidljivi na Pravnom i Fakultetu političkih nauka, gdje se upravo zbog toga većina studenata s invaliditetom i upisuje i sama sebe dodatno segregiše. UMHCG ovakve usluge finansira iz projekata, nekada i na uštrb plata zaposlenih, što znači da je to periodično i neodrživo.

Javnosti se i dalje podmeću neistine o uslovima za studiranje i smještaj studenata s invaliditetom, a dovoljno bi bilo jedan dan izdvojiti i obići fakultete i studentske domove, pa se uvjeriti koliko se sprovodi inkluzija, a koliko integracija i segregacija.

Povlačenjem Predloga Novog Zakona o visokom obrazovanju iz Skupštinske procedure još jednom je odloženo sistemsko regulisanje ove oblasti i ostavljeno na volju ili bolje reći na teret samog UCGa da odluči o "sudbini" studenata s invaliditetom.

Nažalost, na drugoj strani osobe s invaliditetom nijesu ohrabrene da govore o svim problemima, a jedino one same i UMHCG znaju koliko mladih svake godine zbog ovakve sistemske nesigurnosti odustane od studija, koliko njih razmišlja da napusti ili i napusti studije zbog uvjerenja da jedino ako "ostanu u porodici" neće izgubiti ništa.

Ovako nagomilani problemi samo produbljuju jaz i razlike između studenata s invaliditetom i onih bez invaliditeta.

U trenutku kada startne pozicije studenata s invaliditetom budu izjednačene sa njihovim kolegama bez invaliditeta neće biti potrebno oslobađati studente s invaliditetom od plaćanja školarine. S toga će se UMHCG i dalje zalagati za ostvarivanje prava studenata s invaliditetom na obrazovanje pod jednakim uslovima sa drugima. Naši zahtjevi će biti sve veći, samo je pitanje kada će se država odlučiti da počne sa njihovim rješavanjem.Zato pozivamo Vladu da, u što kraćem roku pristupi sistemskom rješavanju ovog pitanja i time zaista pokaže da se u Crnoj Gori ostvaruju i poštuju ljudska prava njenih građana s invaliditetom.


Pripremila: Marina Vujačić

sreda, 28 januar 2015 13:51

Pripremljen prototip Brajevog bukvara

Savez slijepih Cme Gore, 29. januara u Multimedijalnoj Sali Saveza, u Podgorici, organizovaće okrugli sto na temu „Značaj udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece oštećenog vida“, koji je podržala Američka ambasada, kroz Program malih grantova 2013. godine. Okrugli sto će se održati sa početkom u 11:00 časova, a otvoriće ga zamjenik šefa misije Ambasade SAD u Podgorici, gospodin B. Bix Aliu.

Kako su saopštili iz Saveza, na Okruglom stolu će prezentovati prototip Brajevog bukvara - Udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece oštećenog vida i Priručnik za nastavu po Udžbeniku za opismenjavanje na Brajevom pismu djece oštećenog vida.

Ovaj Okrugli sto je ujedno i završna aktivnost projekta „Brajev bukvar“, čiji je cilj doprinos omogućavanju ravnopravnog obrazovanja za osobe oštećenog vida, koje ovo pismo koriste za čitanje i pisanje.

Iz Saveza su naglasili da se izradom ovog udžbenika, po prvi put u Cmoj Gori, stvaraju uslovi za opismenjavanje i obrazovanje na Brajevom pismu osobama oštećenog vida


Pripremila: Marina Vujačić
Izvor: Saopštenje za javnost

Njemačka je nedavno od nadležne komisije Ujedinjenih nacija dobila kritike, zato što sprovođenje UN Konvencije o inkluzivnoj nastavi, koju je Berlin potpisao, sporo napreduje.


Jedna reprezentativna anketa Instituta "Forsa" pokazuje da njemački učitelji, u ogromnom procentu, odbijaju mogućnost zajedničke nastave djece s i bez invaliditeta, prenose njemački mediji.  Ovaj Institut  je naime, sproveo anketu među nastavnim kadrom koja pokazuje da su skoro svi učitelji za to da i u budućnosti postoje i opstanu specijalne škole za djecu s invaliditetom, čak i za onu koja bi se relativno lako mogla uklopitu u redovnu nastavu s ostalom djecom.

Većina učitelja, njih 57 posto , smatra da je inkluzija dobra, ali samo ako se ima sredstava i kadra koji bi radio s tom djecom. Međutim,  41 posto njih je čak i pod takvim uslovima protiv inkluzije i vjeruje da je smislenije  ukoliko djeca s invaliditetom idu u specijalne škole.

Posebno protiv inkluzije su učitelji u gimnazijama i njih 47 posto je isključivo protiv zajedničke nastave djece s i djece  bez invaliditeta. Svega dva procenta njemačkih učitelja je, međutim, mišljenja da bi specijalne škole u budućnosti trebalo da budu ukinute.


Pripremila: Sandra Nedović


Izvor: http://www.6yka.com

Ovih dana, Studentska mreža Erasmus Student Network svečano je predstavila MapAbility platformu, online mapu dizajniranu na način da informiše studente s invaliditetom o pristupačnosti evropskih ustanova visokog obrazovanja.

Grupa volontera iz Erazmusa kreirala je upitnik da bi istražila nivo pristupačnosti evropskih univerziteta kao i prikupila sve informacije o servisima podrške koji su dostupni studentima s invaliditetom. Neki od preliminarnih rezultati istraživanja pokazali su da trećina visokoobrazovnih institucija nema posebnu kancelariju za studente s invaliditetom ali sa druge strane više od dvije trećine ovih institucija zadovoljava osnovne arhitektonske standarde pristupačnosti, poput lift platformi, prilaznih rampi, pristupačnih toaleta...

Jedan od ciljeva ovog projekta je i da proširi razumijevanje o različitim vidova pristupačnosti i da utiče na povećanje pristupačnosti za osobe sa različitim vrstama invaliditeta na evropskim visokoobrazovnim institucijama.

MapAbility je podprojekat ‘’ExchangeAbility’’, programa koji sprovodi Erazmus u cilju povećanja učešća studenata s invaliditetom u međunarodnim programima razmjene. Više o ovom projektu i programu možete saznati na slijedećim linkovima: http://exchangeability.eu/mapability i http://exchangeability.eu/exchangeability.

Zanimljivo je da Crna Gora nije obuhvaćena ovim istraživanjem a zemlje regiona, odnosno njihovi univerziteti se nisu baš ‘’proslavili’’ kada je pristupačnost u pitanju osim univerziteta u Zagrebu koji ispunjava osnovne standarde pristupačnosti na većini univerzitetskih jedinica a njihov Ured za student s invaliditetom pruža određene servise podrški.


Pirpremio: Velibor Bošković

Izvor: esn.org (International Exchange Erasmus Student Network

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore juče je Univerzitetu Crne Gore uputilo inicijativu i spisak studenata s invaliditetom, njih 44 za oslobađanje od školarine. Naime, podsjećamo da je na inicijativu UMHCG i predlog rektora g-dina Predraga Miranoviča proteklih dvije godine Univerzitet Crne Gore studente s invaliditetom oslobađao od plaćanja školarine. Takva odluka podstakla je veći broj mladih s invaliditetom da, bez obzira na ogroman broj prepreka, nastave svoje školovanje do akademskog nivoa.

UMHCG je upućivao ovakvu inicijativu UCG upravo kao zalaganje za kompezaciono pravo zbog neravnopravnog položaja studenata s invaliditetom. Prije svega, moramo napomenuti da se situacija u oblasti arhitektonske pristupačnosti skoro ne mijenja godinama, pa tako još uvijek veliki broj studenata upisuje fakultete koje „može“, a ne one koje želi. Takođe na većini fakultetane ne postoje servisi podrške, niti dostupan prevoz, a do dostupna literature za studente s invaliditetom se može doći jedino na Pravnom i Fakultetu političkih nauka. Iako UMHCG ima dobru saradnju sa većinom fakulteta na kojima studiraju studenti s invaliditetom to ne znači da smo u potpunosti zadovoljni uslovima u kojima se školuju naši studenti. Upravo je to razlog da UMHCG uputi inicijativu UCG, kako bi se, kao prelazno rješenje studenti s invaliditetom ohrabrili i kako bi na drugoj strani Univerzitet aktivnije počeo djelovati u oblasti inkluzije studenata s invaliditetom.

Nažalost, zbog povlačenja Predloga Zakona o visokom obrazovanju iz Skupštinske procedure, u kom je bila definisana norma za koju se izborio UMHCG da studenti s invaliditetom budu oslobođeni od školarine, došli smo u praksi do situacije gdje je volja Upravnog Odbora Univerziteta presudna.

S obzirom na ukupan broj osoba s invaliditetom, a posebno s obzirom na ukupan broj studenata koji se finansiraju iz državnog budžeta za UMHCG je brojka od 44 studenta s invaliditetom za oslobađanje od školarine još uvijek mala i samo podsticaj da se i dalje zalažemo za prava i položaj studenata s invaliditetom. Za Univerzitet Crne Gore i Vladu ta brojka ne smije djelovati velika i na „teretu državi“, onoj istoj koja je upravo najodgovornija za položaj studenata s invaliditetom i za ostvarivanje njihovih prava. Radi se samo o volji i odgovornosti, jer bi u praksi brojka od 44 studenta s invaliditetom značila jedan Studijski program na kojem se školovanje brucoša finansira iz budžeta.

Napomena: U bazi podataka UMHCG nalazi se 47 studenata s invaliditetom koji studiraju na Univerzitetu Crne Gore od čega njih 44 do donošenja Odluke imaju status samofinansirajućih. Na privatnim univerzitetima studiraju ukupno 22 studenata s invaliditetom (16 na Univerzitetu Mediteran i 6 na Univerzitetu Donja Gorica), kao i jedan student s invaliditetom na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi. Dakle, studijsku 2014/2015 upisaće ukupno 70 studenata s invaliditetom koji su korisnici usluga UMHCG.

ponedeljak, 01 septembar 2014 13:47

Poziv i obavještenje za studente s invaliditetom

UMHCG poziva sve studente s invaliditetom, brucoše kao i studente starijih godina da nam se u što kraćem roku jave zbog usluga u okviru Studentskog servisa, prije svega oslobađanja od školarine i smještaja u studentske domove.

Napominjemo da je za smještaj u studentski dom UMHCG-u potrebno dostaviti sljedeću dokumentaciju:

Studenti I godine studija dostavljaju:

-Svjedočanstvo III i IV razreda srednje škole,

-Diplomu »Luča«(ukoliko je student posjeduje)

-Diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu,

-Potvrdu o redovnom upisu na studijski program,

-Potvrdu o mjestu prebivališta i

-Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte.

Studenti II, III, IV, V i VI godine studija dostavljaju:

-Potvrdu o ocjenama i položenim ispitima iz prethodne godine studija,

-Potvrdu o studiranju,

-Potvrdu o mjestu prebivališta, kopiju indeksa i

-Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte.

Molimo Vas da nam se javite najkasnije do 05. septembra. Naime, UMHCG je prošle godine usvojio dva Pravilnika koja regulišu pravo na besplatno školovanje i smještaj u dom, koje možete dobiti na uvid elektronskim putem ukoliko želite da se upoznate sa tekstom pravilnika. S obzirom da je pravilnicima definisan krajnji rok za obraćanje UMHCG za pomenute usluge, molimo Vas da to učinite što prije, kako bi i mi imali dovoljno vremena da obradimo svu dokumentaciju, pripremimo zahtjeve i sl.

Studenti koji nijesu registrovani kod nas kao korisnici usluga UMHCG-a, potrebno je da nam se jave kako bi popunili pristupnicu. Uz popunjavanje pristupnice(koju će dobiti u UMHCG-u), potrebno je da nam dostave i:

-kopiju biometrijske lične karte i

-medicinski dokument koji potvrđuje invaliditet.

Za detaljnije informacije obratite nas se putem broja telefona 067 801 761 ili putem maila  Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., facebook stranice i sl.

Direktor JU "Dom učenika i studenata" Radoslav Jovanović tvrdi da će studenti i učenici sljedeću školsku godinu dočekati u novijim i bolje opremljenim domovima.

Rekonstrukcija i radovi u studentskim domovima su započeli prije 10 dana. Podsjećamo da je UMHCG prilikom objavljivanja poziva za izvođače radova uputio dopis upravama domova u Podgorici, Nikšiću, Cetinju i Kotoru i tom prilikom zatražio da se prilikom rekonstrukcije ispoštuju i standardi pristupačnosti kada su u pitanju osobe s invaliditetom.

Jedino smo odgovor dobili od upravnika studentskih domova u Podgorici i tom prilikom smo održali i sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete-sektora za visko obrazovanje, upravnicama Plavog dvora i prve faze i izvodačima radova. Tom prilikom je dogovoreno, da bez obzira što plan rekonstrukcije i donacija Svjetske banke nije podrazumijevala prilagođavanje tj. Rekonstrukciju unutrašnjošti soba, da se se u Plavom dvoru kupatila u sobama 102 i 103 prilagode osobama s invaliditetom.

"Radove izvodi konzorcijum iz Nikšića i zadovoljan sam kako rade. Mislim da će to lijepo ispasti i da će studenti živjeti i učiti u mnogo boljim uslovima u novoj školskoj godini", ističe Jovanović, a prenosi portal Vijesti.

Tvrdi da će rekonstrukcija svih studentskih domova u Podgorici koštati oko 700 hiljada eura.

U ostalim domovima biće ugrađena pvc bravarija, zamijenjena podna i zidna keramika, urađena hidroizolacije podova i dijela zidova... Na informativnoj građevinskoj tabli piše da će rekonstrukcija studentskih domova biti završena 13. septembra, odnosno do početka školske godine.

Ministarstvo prosvjete i sporta je početkom juna potpisalo ugovor  o adaptaciji sedam studentskih domova u Crnoj Gori, kojim su predviđeni “građevinsko - zanatski, elektro i hidrotehnički radovi”.

Na sajtu ministarstva objavljeno je da je, u okviru projekta “Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost”, koji se finansira iz kredita Svjetske banke, za adaptaciju obezbijeđeno 879.406 eura.


Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: Portal Vijesti

U nastavku slijedi intervju sa profesoricom Gordanom Vilović, koja govori o svom radu s osobama s invaliditetom, stavovima studenata o invaliditetu, te pomoći studentima s invaliditetom.

Gordana Vilović, vanredna je profesorica i koordinatorka za studente s invaliditetom na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i gostujući predavač na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Kao koordinatorka sarađuje s ostalim profesorima i zalaže se za jednakost unutar cijelog fakulteta, a svojim radom pruža podršku svim studentima s invaliditetom na smjerovima politikologije i novinarstva.

Možete li opisati vaše zadatke i zaduženja u podršci studentima s invaliditetom?

Pokušavam, u saradnji sa Upravom i stručnim službama, te kolegama nastavnicima na Fakultetu organizovati bilo kakvu pomoć za studente koji imaju bilo kakav oblik invaliditeta i traže pomoć. Zadaci su različiti: od redovnih razgovara do blagovremenog reagovanja  i saradnje sa nevladinim organizacijama koje pružaju pomoć u prilagođavanju literature, na primjer, za osobe sa oštećenim vidom. Potrebe su različite, kao i mi ljudi. Ponekad mi se dogodi da potpuno zaboravim da su neki mladi ljudi osobe s invaliditetom jer su i prije dolaska na Fakultet pokazali nevjerojatnu samostalnost u ispunjavanju obaveza i izvrsni su studenti. Druge kolege pak žele sasvim konkretnu pomoć - logistiku u prikupljanju literature i trudimo se pomoći kroz angažovanje drugih studenata - asistenata. Veseli kada vidite da na Fakultetu političkih nauka mogu studirati svi. Pri tom su nastavnici zaista voljni pomoći i van radnog vremena ako procijene da je to nužno.  

Šta za vas znači taj posao i kako utiče na vašu svakodnevicu na fakultetu?

Ne bih mogla kazati da mi je ovaj angažman neko opterećenje. Pokušavam biti nenametljiva i ne gnjaviti nikoga. Ako se u određenim prilikama dogodi da se sama suočim sa problemima koje ne mogu riješiti, trudim se potražiti pomoć od stručnjaka koji znaju više od mene. Znam da kada me studenti s invaliditetom zovu u neko neobično vrijeme, to sigurno jeste neki problem koji trebam riješiti. Sve ostalo nije vrijedno spomena kao opterećenje. Sretna sam kad me studenti kontaktiraju i  kažu neku dobru vijest ili kad vidim da se problem može riješiti.

Koliko često im je potrebna vaša pomoć? Koliko povjerenje imaju u Vas?

O povjerenju prema meni ne bih mogla odgovoriti, to biste trebali pitati njih. Mislim da se obradujemo kad se vidimo i čujemo. Dobro dođe zajednička kafa, osmjeh, pa i suze kad je tako lakše.

Koliko razumijevanja za osobe s invaliditetom imaju profesori unutar Fakulteta političkih nauka?

Većina zaposlenih je prošla dodatne seminare, kao i ja. I to je važno da stalno nešto učimo i razumijemo što određeni invaliditet podrazumijeva. Nikada nije bilo problema sa profesorima. Na ispite se izlazi i pada, pa se dolazi drugi put ako treba - ali to je jedini način da jednog dana kada studenti završe neki od studija na ovom Fakultetu mogu biti jednako vrijedni kao i svi ostali.

Prema vašem mišljenju kakav odnos imaju ostali studenti prema osobama s invaliditetom?

Ako je studentima s invaliditetom potrebna bilo kakva pomoć - kolege im pomažu na različite načine. Kada je jedna koleginica morala ići na komisijski ispit i prijetio je gubitak studentskih prava, dvije koleginice su samoinicijativno sa njom radile nedjelju dana da se pripremi i ne izgubi godinu.

Šta mislite da je još potrebno učiniti kako bi javnost bila senzibilnija i svjesnija postojana problema sa kojima se suočavaju studenti s invaliditetom?

Mislim da bismo s vremena na vrijeme svi trebali pokušati gledati svijet i život oko sebe iz ugla osoba s invaliditetom. To bi bilo dobro za početak, jer u našem društvu puno toga nije prilagođeno osobama s invaliditetom. Uvijek kažem, kad vidim pet osoba na Trgu bana Jelačića koje koriste invalidska kolica, pouzdano je riječ o obilježavanje nekog datuma za osobe s invaliditetom, a ne najprirodnija situacija u kojoj su ljudi izašli u knjižaru, kupovinu, na kafu, sastanak. Treba neprestano raditi na prilagođavanju i olakšavanju kretanja i života ljudima s invaliditetom, ali treba mijenjati i naše glave.

Iz vašeg iskustva sa kakvim problemima se najčešće susreću studenti s invaliditetom?

Studenti s invaliditetom samo žele imati jednake mogućnosti kao svi ostali. I tu pomažemo, ali ponekad nijesmo u mogućnosti ako se ne trudimo svi zajedno. Načelno, studenti ne traže ništa nemoguće nego osiguranje minimalnih uslova da mogu ispunjavati svoje obaveze. Svakako, nije dovoljno da u zgradi postoje rampe ili lift. To je nužnost u svakoj zgradi.  Sve to mi imamo. Ali najvažnije je da svojim pristupom u svakodnevnom ophođenju od studenata s invaliditetom ne stvaramo "superheroje", nego ih tretiramo s poštovanjem i pomažemo onoliko koliko im je potrebno.

Pripremila: Bojana Minić

Izvor: Poslovni dnevnik.hr

U utorak, 8. jula, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Djukanović i šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks otvoriće međunarodnu konferenciju „Kvalitetno obrazovanje za bolje škole, bolja učenička postignuća i bolju budućnost“ u hotelu „Ramada“ u Podgorici u 09.00 sati.

Cilj konferencije je da otvori javnu debatu o najboljim načinima da se ubrza reforma obrazovnog sistema u tri ključne oblasti: povećanje broja djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje, unapređenje sistema za obezbjeđenje kvaliteta obrazovanja i uvođenje inovativnih pristupa nastavi i učenju.

Na konferenciji će govoriti istaknuti globalni i lokalni inovatori i stručnjaci, univerzitetski profesori iz inostranstva i Crne Gore, kao i predstavnici relevantnih medjunarodnih organizacija poput Svjetske banke i OECD.

“Konferencija pruža rijetku priliku da okupimo vodeće crnogorske, balkanske i svjetske mislioce o obrazovanju i da doprinesemo daljem ubrzavanju reformi kako bi osigurali da naša djeca dobiju obrazovanje koje im je potrebno za uspjeh u svijetu koji se stalno mijenja,“ ističe Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru.

Poboljšanje kvaliteta crnogorskog obrazovnog sistema kroz uvođenje inovacija u nastavu i učenje jedna je od ključnih tema ove trodnevne međunarodne konferencije. U tom pogledu, posebno zanimljive i za crnogorsku javnost nove biće prezentacija Konrada Wolframa, osnivača organizacije Computer-based Mathematics, o izučavanju matematike na efikasniji način kroz upotrebu komjutera, kao i prezentacija Olivera Kvinlana, programskog menadžera za digitalno obrazovanje britanske organizacije NESTA, o digitalnom opismenjavanju mladih kroz obrazovni sistem.

„Konferencija će doprinijeti definisanju efikasnih i inovativnih pristupa koji bi vodili unapređenju kvaliteta obrazovanja i postignuća naših učenika. Time ćemo podstaći razvoj znanja, vještina i stavova koji će omogućiti učenicima da odgovore na zahtjeve koje postavljaju škola, porodica, tržište rada i društvo“ ističe ministar prosvjete Slavoljub Stijepović.

Na konferenciji će, takođe, biti riječi o najboljim načinima da se poveća broj djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje u Crnoj Gori, s obzirom da je nedavno objavljeno istraživanje Monstata i UNICEF-a pokazalo da manje od polovine (40%) djece uzrasta 3-5 godina pohađa predškolsko obrazovanje i da je ovaj procenat jos niži u romskim naseljima – 19%. Isto istraživanje pokazalo je da je manje od pola djece (46%) u prvom razredu osnovne škole pohađalo predškolsko obrazovanje tokom prethodne školske godine. Uspjeh djece u školi zavisi od socijalnih, emotivnih i kognitivnih vještina koje ona razviju tokom prvih šest godina života, što predškolsko obrazovanje čini važnim, jer ono djelotvorno podržava taj cilj.

 

Izvor: UNICEF

Strana 23 od 35

Back to top