Marina

Marina

U nastavku slijedi nezvaničan prevod Izvještaja koji je pripremilo UMHCG.

 

VLADAVINA PRAVA I OSNOVNA PRAVA

 

U oblasti osnovnih prava (strana 24 Izvještaja) se navodi da je potreban  dalji napredak u usklađivanju zakonodavstva sa standardima EU i međunarodnim standardima ljudskih prava, uključujući i one u EU oblasti prevencije diskriminacije osoba s invaliditetom

Implementacija zakonodavstva i dalje predstavlja izazov, a institucionalni kapaciteti za ljudska prava još uvijek moraju biti znatno ojačani.

Crna Gora tek treba da osigura adekvatne institucionalne mehanizme za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije. Da bi se riješili ovi nedostaci, Crna Gora treba posebno:

  • Dalje ojačati institucije za ljudska prava i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i povećati svoje znanje o međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava;
  • Ojačati primjenu i zaštitu ljudskih prava, te osigurati djelotvornu zaštitu žrtava kršenja ljudskih prava, uključujući osiguravanje djelotvorne istrage zlostavljanja od strane policije, te slučajeve smrti i fizičkih napada na pojedince, u skladu sa slučajem Evropskog suda za ljudska prava;
  • Obezbijediti efikasnu sprovođenje politika koje se odnose na temeljna prava o rodnoj ravnopravnosti, pravima djece i Roma, te pravima osoba s invaliditetom, osiguravanjem dovoljnih budžetskih sredstava za sprovođenje, poboljšanjem kapaciteta relevantnih institucija kao kao i međuinstitucionalnu koordinaciju.

U segmentu prava djeteta navodi se da se proces deinstitucionalizacije nastavlja sporo i treba ga ubrzati i podržati alternativne usluge, uključujući kroz jačanje sistema zaštite djece i razvoj hraniteljstva. 
Ukupan pristup i kvalitet usluga dječije i socijalne zaštite i inkluzivno obrazovanje za djecu s invaliditetom treba poboljšati, zajedno s uslugama ranog otkrivanja, intervencije i rehabilitacije širom zemlje.

Postignut je mali napredak u oblasti prava osoba s invaliditetom, uključujući i usklađivanje zakonodavstva s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom. Crna Gora tek treba da usvoji akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom. Izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji pripremljene su 2018, ali ih tek treba usvojiti. Crna Gora mora osigurati adekvatnu i transparentnu potrošnju iz budućeg fonda za profesionalnu rehabilitaciju.

Pitanje lišavanja poslovne sposobnosti ostaje da se riješi bez odlaganja, u skladu s Konvencijom UN-a.

Potreban je adekvatan budžet za implementaciju strateškog i pravnog okvira. Deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom i prilagođavanje javnih objekata, kako bi se osigurao pristup osobama s invaliditetom, polako napreduje. Potrebni su dalji napori za implementaciju strategija za mentalno zdravlje i deinstitucionalizaciju pacijenata sa mentalnim zdravljem, i potrebno je razviti relevantne usluge u zajednici.

Isto tako, Crna Gora treba dodatno da poboljša mehanizme konsultacija za osobe s invaliditetom i njihove predstavničke organizacije.

U oblasti proceduralnih prava, neophodni su značajni napori zajedno sa dovoljnim budžetskim izdvajanjima kako bi se osiguralo potpuno usklađivanje s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, posebno o pravima osumnjičenih i optuženih lica u krivičnim postupcima (uključujući pravo na informacije i pravo pristupa advokatu), kao i prava žrtava. Počelo je širenje informacija o besplatnoj pravnoj pomoći, ali i dalje postoje nedostaci u pogledu svijesti i pristupačnosti, što se tiče i djece i drugih ugroženih grupa.

U dijelu Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje se navodi da još uvijek nije osigurano djelotvorno korišćenje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u njegovoj ulozi za podsticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Radna grupa zadužena za predlaganje izmjena i dopuna odgovarajućeg zakona do sada nije uspjela osigurati istinsko uključivanje organizacija osoba s invaliditetom i treba učiniti više u tom pogledu.

U oblasti obrazovanja i obuke se navodi da se broj djece sa posebnim obrazovnim potrebama uključen u redovno školovanje povećao, a djeca s invaliditetom i romska popolucija imaju bolji pristup obrazovanju. Međutim, da bi se osiguralo da oni ostanu u školi, i da uče i napreduju, potrebna je snažnija podrška, uključujući i jačanje pozitivnih mjera koje su već poduzete, kao što su duže predškolske pripreme, besplatni udžbenici i stipendije. Strategija inkluzivnog obrazovanja Crne Gore za period 2019-2025 - koja je na snazi od januara 2019. postavlja standarde i preporuke u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

Što se tiče nejednakosti u zdravstvu, pristup zdravstvenim uslugama mora biti osiguran i dostupan svim ranjivim grupama, posebno osobama s invaliditetom, osobama koje žive s HIV-om, djecom i odraslima koji koriste droge, zatvorenicima, ženama u prostituciji, LGBTI osobama, interno raseljenim osobamai Romima.

 

UMHCG smatra da je Izvještaj detaljniji i u nekim segmentima konkretniji od prethodnih, oštriji u ocjenama što je veoma značajno, posebno imajući u vidu stagnaciju, a u nekim oblastima i pogoršanje politika i prava osoba s invaliditetom. Posebno značajnim smatramo naglašavanje onoga što su bile i preporuke Komiteta UN za prava osoba sa invaliditetom i očekujemo dalju podršku EU u praćenju ovih oblasti. Prije svega, mislimo na proces izrade Akcionog plana za sprovođenje preporuka Komiteta koje moraju obuhvatiti posebno dio koji se tiče pristupačnosti, deinstitucionalizacije i podrške za samostalan život, revizije zakona koji podrazumijevaju institut oduzimanja poslovne sposobnosti i dr. Dalja podrška je značajna i u dijelu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom posebno imajući u vidu da je njegovo usvajanje odloženo za III kvartal 2019. 

Jedino s čim u Izvještaju nijesmo saglasni jeste dio ocjena u oblasti obrazovanja. Smatramo da su u ovoj oblasti bile potrebne realnije i kritičnije ocjene. Naime, imamo sve više prijava o tome da se svakodnevno dešava diskriminacija djece s invaliditetom u oblasti obrazovanja posebno do nivoa visokog. Zaštitinik ljudskih prava i sloboda je već za veliki broj osnovnih i srednjih škola konstatovao diskriminaciju u svojim mišljenjima, a nalazi UMHCG pokazuju da je preko 70 % škola nepristupačno; djeca s invaliditetom ostaju bez asistenata u nastavi i drugih vidova podrške, nerijetko su isključena iz redovnog praćenja nastave i imaju jako uzak izbor obrazovanja upravo zbog toga što o njihovom usmjerenje odlučuju komisije, odnosno Ministarstvo prosvjete.

UMHCG u junu treba da objavi detaljan izvještaj o stanju pristupačnosti i uslova na nivou srednjeg obrazovanja koji obuhvataju osim pristupačnosti i uslove za praćenje i pohađanje nastave.

 

Pripremila: Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) potpisaće Memorandume o saradnji s Vrhovnim sudom i Advokatskom komorom Crne Gore. Potpisivanje će se održati u ponedeljak 3. maja, s početkom u 10:00 časova, u Svečanoj sali Vrhovnog suda Crne Gore.

Potpisivanju će prisustvovati predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, predsjednik Advokatske komore, Zdravko N. Begović, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, kao i direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), Samir Guberinić.

Potpisivanje Memoranduma ima za cilj da doprinose adekvatnijoj primjeni ljudskih prava osoba s invaliditetom, odnosno poštovanju ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom, naročito kroz preduzimanje efektivnih pravnih, procesnih, administrativnih, i drugih inicijativa i mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite prava osoba s invaliditetom, kao i kroz zastupanje i odbranu osoba s invaliditetom, njihovih porodica i organizacija osoba s invaliditetom pred sudovima i drugim državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim licima.

Kroz realizaciju Memoranduma unapređivaće se saradnja u oblastima od zajedničkog interesa, a naročito prilikom planiranja, ostvarivanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, čime će se uticati na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom.

Potpisivanje Memoranduma treba da bude primjer drugim državnim organima, na koji način može i treba biti ojačana saradnja sa civilnim sektorom i organizacijama osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost između ostalog, podrazumijeva unaprjeđenje komunikacije pravosudnih institucija s osobama s invaliditetom i unaprijeđenje informisanosti zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije s OSI.

Ova aktivnost dio je projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde.

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos ovoj temi.

Napomena: Predviđene su izjave za medije nakon potpisivanja Memoranduma. Pitanja novinara nijesu predviđena.

Molimo za potvrdu vašeg prisustva u toku dana na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

 

 

Podgorica, PR pres servis – Crna Gora bi trebalo da motiviše osobe s invaliditetom (OSI) da se obrazuju i postaju arhitekte i inžinjeri, jer bi na taj način dali najveći doprinos u poboljšanju statusa te populacije u crnogorskom društvu.   

To je saopšteno na okruglom stolu „Od pravnih garancija do jednakosti u praksi“, koji je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovalo u okviru projekta „Saučesnici u ostvarivanju prava OSI“, a koji je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je tokom protekog perioda posvećeno mnogo vremena radu sa konkretnim ciljnim grupama na terenu – s učenicima u školama, prosvjetnim radnicima, mladim OSI, studentima, aktivistima u nevladinom sektoru, kao i predstavnicima institucija.

„Pokušavamo zaokružiti cijeli krug aktivnosti onih aktera koji rade s OSI i koji imaju direktan uticaj na priču o ljudskim pravima. U posljednje vrijeme, same OSI mnogo više i otvorenije govore o prihvatanju invaliditeta. Pokušavamo osvijetliti, ohrabriti i osnažiti sve OSI, da otvoreno govore o tome i prihvate svoj invaliditet“, rekla je Vujačić.

Ona je istakla da su OSI, tokom fokus grupa, istakle da je neophodno edukovati arhitekte i inžinjere s invaliditetom, kako bi doprinijeli poboljšanju statusa OSI u crnogorskom društvu.

„OSI vjeruju da će jedino tada imati društvo o kome govorimo i o kom stalno pričamo, upravo kroz rad onih koji imaju lična iskustva s invaliditetom“, poručila je Vujačić.

Ona je navela da se bilježi sve veća diskriminacija u određenim oblastima, poput obrazovanja.

„Tokom svog rada, roditelji djece s invaliditetom ili već odraslih članova su nam saopštili da su morali oduzeti poslovnu sposobnost svom djetetu, kako bi ga mogli zaštititi ili ostvariti neko njegovo pravo, što je potpuno suprotno od standarda ljudskih prava“, rekla je Vujačić.

Ona je ocijenila da institucije moraju preći iz instituta oduzimanja poslovne sposobnosti na institut podržanog odlučivanja.

„Ne smije biti opravdanje da porodice pokreću inicijative, odnosno da se oduzima poslovna sposobnost da bi neko bio zaštićen i bi se moglo u crnogorskom sistemu ostvariti neko od prava“, kazala je Vujačić.

Ona je istakla da institucije sistema moraju preispitati svoj rad, odlučnije se baviti ljudskim pravima OSI, kao da je neophodna efikasnija komunikacija sa tom populacijom.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da implementacija međunarodnih standarda ljudskih prava u crnogorski pravni poredak mora počivati na premisi da ne postoje pravne praznine.

„Na institucijama leži najveća odgovornost, kada je u pitanju ostvarivanje prava i sloboda OSI i institucije, kao čuvari garancija koje su date ustavnim međunarodnim pravnim poretkom, moraju da budu, ne samo osnaženi, već i osposobljeni da primjenju međunarodno pravo, odnosno da rješavaju sporove i predmete, na načelima poštovanja ljudskih prava i sloboda“, rekao je Bjeković.

On je kazao da postojeće crnogorsko zakonodavstvo nije harmonizovano s međunarodnim pravnim poretkom i da primjena zakona koji se odnose na implementaciju ljudskih prava i sloboda moraju biti, kako je poručio, praksa sudskih organa, ali i svih drugih državnih organa.

„Skeptičan sam u pogledu načina na koji se prava OSI sagledavaju u kontekstu društvene stvarnosti u Crnoj Gori. Nediskriminacija je samo jedan od ključnih načela koja su sadržana u Konvenciji o pravima OSI, a možda i značajni su ostali principi na konvencijski poredak, odnosno pitanja dostojanstva, inkluzije, poštovanja različitosti, jednakosti i mogućnosti, pristupačnosti, jednakosti polova i poštovanje različitih komponenti prava djece kao OSI“, istakao je Bjeković.

On je saopštio da je registrovana problematična praksa prema kojoj je, kako je pojasnio, princip lišavanja poslovne sposobnosti primjenjivan u situacijama kada nije jasno razgraničen kriterijum kako bi OSI mogle uživati određena prava iz oblasti socijalne zaštite.

„U radu naše institucije, imali smo priliku da vidimo slučaj u kojem je istovremeno jednom odlukom  više lica lišeno poslovne sposobnosti, što je jedan od klasičnih primjera nesaglasja kako se vrši lišavanje poslovne sposobnosti, odnosno odnosa prema OSI“, naveo je Bjeković.

On je kazao da su uložene mjere u rješavanju pitanja pristupačnosti mnogih institucija, ali da to i dalje predstavlja problem za OSI.

Koordinatorka projekta, Nada Bošković je, predstavljajući dio rezultata istraživanja dobijenih posredstvom fokus grupa, kazala da su OSI u fokus grupama ocijenili postojeće zakone kao diskriminatorne.

„Takođe, naveli su  da postoje segregacija i da se diskriminacija dešava zbog predrasuda. Segregaciju su naveli kao čest vid diskriminacije, kao što su posebna odjeljenja u školama, nedostatak individualizovane podrške i generalno servisa podrške. U nekoliko fokus grupa ponovljen je stav da diskriminacijom smatraju i činjenicu da OSI konstatno treba da dokazuju invaliditet, kao što su nemogućnost dobijanja jedinstvenog rješenja“, navela je Bošković.

Ona je kazala da su učesnici fokus grupa u nekim oblastima garancije prava OSI ocijenili kao dobre, ali da generalno nisu na zadovoljavajućem nivou, kao i da nisu primjenljive.

 „Oni su kazali da je potrebno veliko zalaganje OSI, borba, tužbe, te da na kraju OSI mora sama riješiti problem jer je sudska praksa nedjelotvorna. Takođe, učesnici su naveli da država ne kažnjava samu sebe, a da inspekcijski nadzor nije adekvatan, kao i da su lična poznansta često potrebna za ostvarivanje prava“, rekla je Bošković.

Učesnici svih fokus grupa naveli su kao vid diskriminacije, kazala je Bošković, nepristupačnost fizičkog okruženja i službi lokalnih samouprava, a učesnici iz Podgorice su ukazali i na nepristupačnost sajtova, semafora, bankomata, platomata i automata.

„To ukazuje na veću svijest OSI koje žive i rade u Podgorici u odnosu na druge sredine. Učesnici su takođe naveli primjere diskriminacije koja se dešava prilikom vađenja ličnih dokumenata i ograničavanje potpisa. Na taj način, neko ko ima visoko obrazovanje svrstava se u kategoriju nepismenih“, istakla je Bošković.

Ona je navela da su preporuke za insistucije sistema, koje su na fokus grupama dale OSI, da konsultuju OSI i da se uključuju u procese donošenja odluka.

 „Nećemo imati značajne i suštinske promjene svijesti, dok se same OSI ne budu obrazovale za zanimanja koja omogućavaju rad s OSI i za OSI. Učesnici su naveli da je potrebno posebno usmjeriti podršku organizacijama OSI, uključujući finansijsku“, kazala je Bošković.

Preuzeto: PR centar 

 

            Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u petak, 24. maja s početkom u 11.00 časova  u hotelu CentreVille organizuje okrugli sto „Od pravnih garancija do jednakosti u praksi“.

Okrugli sto je jedna od aktivnosti projekta koji ima za cilj da doprinese povećanju nivoa poštovanja ljudskog dostojanstva, različitosti i prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. U sklopu projekta organizovane su Škole ljudskih prava za osobe s invaliditetom i predstavnike institucija, dok je u toku realizacija Pravne klinike za najuspješnije polaznike Škole ljudskih prava OSI, kao i istraživanje među osobama s invaliditetom i njihovim porodicama o primjeni i efektima Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju njihove jednakosti.

            Na okruglom stolu će u uvodnom panelu govoriti Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Blanka Radošević Marović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i Marina Vujačić. Nakon uvodnih izlaganja Nada Bošković, koordinatorka projekta će predstaviti dio rezultata istraživanja o diskriminaciji osoba s invaliditetom dobijenih posredstvom fokus grupa.

            Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Saučesnici u ostvarivanju prava OSI, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz konkurs za NVO u 2018.

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u četvrtak 23. maja 2019. s početkom u 10.00 časova u prostorijama Pravnog fakulteta UCG u Podgorici organizuje radionicu za omladinske radnike/ce o izjednačavanju mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom.  Namjera je da u toku radionice omladinski radnici/ce i oni koji rade s mladima dobiju informacije o posmatranju invaliditeta s aspekta ljudskih prava, modelima pristupa, terminologiji i načinima izjednačavanja mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u svim važnim aktivnostima i procesima. 

Cilj radionice jeste da se omladinski radnici/ce detaljnije upoznaju s pravima i mogućnostima mladih s invaliditetom, odnosno kako da kreiraju više mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u aktivnostima svojih organizacija.

Treneri na radionici će biti Marina Vujačić i Goran Macanović.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Omladinska politika je i moja politika koji je finansijski podržan od strane Ministarstva sporta i mladih kroz konkurs za NVO u 2018.

 

 

 

 

Da je uz veliki rad i strast prema poslu sve moguće, dokazala je Marijana Goranović. Atletičarka iz Nikšića je u tradicionalnom izboru Paraolimpijskog komiteta Crne Gore izabrana za najboljeg sportistu u 2018.

Kroz djetinjstvo imala podršku okoline: Svoje odrastanje Nikšićanka Marijana Goranović opisuje kao srećno. Dane je provodila napolju, igrajući se različitih igara s drugarima. Kaže da se njeno djetinjstvo ne može uporediti s djetinjstvom današnjih generacija, koja većinu slobodnog vremena provode uz kompjuter ili telefon.

“Imali smo tačno određena mjesta gdje smo se okupljali, družili se i smišljali neke nove igre koje su nam bile zanimljive. Ostali drugari su me u potpunosti uključivali u igru, što znači da nikad nijesu pravili razliku zbog mog invaliditeta. Smatram da je jako važno da kroz djetinstvo imate podršku okoline jer su djeca u tim godinama iskrena”, počinje Goranović priču za naš portal.

Porodica je, kaže, uvijek podržavala i oni su dijelom i zaslužni za njeno bezbrižno djetinjstvo. I tada je voljela sport, trčala je za loptom, a san joj je bio da postane profesionalna rukometašica.

“To zbog svoga invaliditeta nijesam mogla da ostvarim. Ostao je žal zato što se ne bavim tim sportom, ali sam uvijek osjećala da pripadam nekom sportu, i da bih mogla da se bavim time”, navodi ona.

I tako je bilo - pronašla se u drugoj aktivnosti. Njen tadašnji profesor fizičkog vaspitanja, Igor Tomić, prepoznao je njen talenat za paraatletiku.

“Svakodnevni treninzi, uz mnogo volje i napora, uz bezrezervnu podršku trenera i moje porodice, bili su osnova, a počela su i prva profesionalna takmičenja. Svoje kvalitete sam prvo pokazivala po Crnoj Gori, da bih nakon toga bila zapažena i na mnogim evropskim i svjetskim takmičenjima”, objašnjava.

Dobitnica brojnih odličja i medalja: Marijana se atletikom bavi već 12 godina i prva je paraolimpijka Crne Gore koja je ostvarila A paraolimpijsku normu za nastup na paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. Dobitnica je brojnih odličja i medalje, a nastupila je i na Paraolimpijskim igrama u Rio de Žaneiru 2016, i to u dvije discipline: bacanju kugle i bacanju diska.

“Svakom sportisti je teško da izdvoji medalju, svaki uspjeh je važan i poseban. Ipak bih izdvojila Paraolimpijske igre u Londonu, gdje sam nosila zastavu i bila finalistkinja u bacanju kugle. Isto bih tako izdvojila moju prvu medalju sa Evropskog prvenstva koju sam osvojila 2016. u Italiji - Groseto, gdje sam i dobila laskavi naziv vicešampionke Evrope”, ističe ona.

Formiranjem Paraolimpijskog Komiteta Crne Gore, koji postoji deset godina, znatno je poboljšan položaj paraolimpijaca u Crnoj Gori, smatra Marijana. Iako nekada nije bila zadovoljna uslovima u kojima trenira, danas je drugačije.

“Svaki sportista ili sportistkinja, koji žele da ostvare određeni cilj, moraju istinski da se potrude i da sami sebi na neki način stvore uslove. Na kraju se isplati onima koji stvarno žele da rade, država je tu uvijek da nagradi dobar rezultat. Može se fino živjeti ko zna da živi. Sportski život i nije toliko jeftin, to najbolje znamo mi koji se profesionalno njime bavimo”, navodi.

Ona je dobila status vrhunske sportistkinje, te će poslije trideset pete godine primati nacionalnu penziju.

“Riješeno mi je i stambeno pitanje u mom rodnom gradu Nikšiću. Osvajanjem Evropske medalje od države sam dobila zapaženu novčanu nagradu, koju po zakonu dobije svaki sportista ili sportistkinja, koji osvoje medalje s velikog takmičenja. Odbranila sam titulu 2018. i opet bila nagrađena od države novcem”, ističe ona.

Invaliditet ne treba djevojčice da sputava u ženskim zadovoljstvima: Marijana kaže da se kroz život nije borila sa predrasudama drugih ljudi. Misli da je to zbog stava koji ima prema životu, a u svaki novi dan je išla iskreno, vedrog duha i željna upoznavanja s drugim ljudima.

Moram podvući da mi je sport mnogo pomogao u tome kroz putovanja i takmičenja. Djevojčice s invaliditetom treba da imaju samopouzdanje, sto znači da su vrijedne kao i svi ostali ljudi i da imaju pravo da žive ravnopravnim životom. Smatram da invaliditet ne treba da ih sputava ni u takozvanim ženskim zadovoljstvima, kao što su šminkanje, odlazak kod frizera, kozmetičara, kupovine garderobe, izlasci u grad, pronalazak partnera, što svaku ženu čini zadovoljnijom. Naravno ne bih zapostavila ni obrazovanje jer smatram da je bitno da žena bude obrazovana i elokventa”, smatra Marijana.

Svoje obaveze počinje s prvim jutarnjim zracima, a završava ih kasno uveče. Kaže da je takav život ispunjava jer je njen svaki dan aktivan, pun novih dešavanja i ideja.

“Trenutno sam zaposlena u Savezu slijepih Crne Gore, na internet radiju Fenix. Imam i svoje dvije emisije sportskog karaktera. Ali, naravno, sport je u prvom planu, treniram svaki dan, trudim se da sve završim na vrijeme, volim ovo što radim, ispunjava me i uživam”, navodi Marijana.

I pored toga što ima jako puno obaveza, pronalazi vrijeme za druženje s porodicom i prijateljima. Njeno slobodno vrijeme popunjavaju, kaže, divni ljudi kojima je okružena.

“Dobra zabava uz mnogo pjesme, veselja, i po koja čaša dobrog vina. Ako bih morala da izdvojim trenutke koje najčešće zapamtim, to su sigurno porodični trenuci koji nemaju cijenu”, kaže Marijana s osmijehom.

18. maja nastupa na prvom ovogodišnjem međunarodnom mitingu u Splitu. Takođe, ova godina je paraolimpijska, te ima velike planove.

“Cilj mi je da učestvujem na što više međunarodnih takmičenja, kako bih skupila što više bodova i tako ostvarila normu za Paraolimpijske igre u Tokiju 2020, što bi za mene bile treće paraolimpijske igre”, zaključuje Marijana priču za Portal Analitika.

Preuzeto s Portala Analitika

Atletska paraolimpijska reprezentacija Crne Gore nastupiće sjutra sa sedam takmičara na međunarodnom sankcionisanom atletskom mitingu u Splitu. Učetvovaće Marijana Goranović u kategoriji F-41 u bacanju kugle i diska, Maja Rajkovic (F-54) u bacanju koplja, Radmilo Baranin (kugla i kolje) i Danilo Gojković (koplje) u kategoriji F-34, Mirnes Ramović (kugla i disk) i Miloš Spaić (disk) u F-11 i Nikola Nikolić, kategorija F-12, u bacanju diska.

Miting u Splitu je prvo sankcionisano takmičenje ove sezone i ostvareni rezultati biće bodovani za plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju naredne godine.

Trener reprezentacije Veljko Čegar kazao je da nastupom u Splitu počinje atletska sezona za crnogorske paraolimpijce.

“Osnovni cilj je da ostvarimo što više minimalnih kvalifikacionih standarda na osnovu kojih se dijele takozvani slotovi, odnosno mjesta za Paraolimpijske igre u Tokiju. Te norme su jedan od uslova za nastup u Tokiju, u veoma koplikovanom i zahtjevnom sistemu kvalifikacija”, rekao je Čegar. On je naglasio da su sportisti spremni i da vjeruje da će ostvariti dobre rezultate.

Debitant na atletskim takmičenjima, Nikola Nikolić očekuje uspješan nastup i dobar rezultat u Splitu.

“Debitujem u Splitu i nadam se da ću ostvariti dobar rezultat, moj prvi zvanični. Vjerujem da će Split, ali i Gran pri miting u Grosetu, biti dobra najava Evropskog prvenstva sljedeće godine, gdje očekujem da se uključim u borbu za medalju”, kazao je Nikolić, standardni član global reprezentacije Crne Gore.

Nedjeljno takmičenje na atletskom stadionu Park mladeži počeće u 11 sati.

Takmičenje u Splitu finansira se sredstvima Ministarstva sporta i mladih, opredijeljenim za program Paraolimpijskog komiteta Crne Gore u ovoj godini.

Izvor: portal RTCG

Podgorica, PR pres servis – Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje za podršku osobama s invaliditetom Bijelo Polje potpisaće Memorandum o saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore, Advokatskom komorom i Ministarstvom pravde, u cilju unapijeđenja komunikacije pravosudnih institucija s osobama s invaliditetom (OSI).

Aktivistkinja za prava OSI, Marina Vujačić saopštila je, na otvaranju treninga „Pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom“, da je Memorandum već usaglašen i da će biti potpisan u narednih mjesec dana, a kojim će se, kako je istakla, unaprijediti informisanost zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije s OSI.

„Memorandum definiše djelokrug saradnje, odnosno aktivnosti i ciljeve naših organizacija, Vrhovnog suda , odnosno Advokatske komore s jedne strane i naših organizacija s  druge strane, kada je u pitanju zaštita prava OSI, posebno u segmentu koji definiše Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima OSI i crnogorsko zakonodavstvo, ali i ovakve vrste treninga i obuka sa ciljnim grupama, odnosno advokatima i sudijama“, pojasnila je Vujačić.

Ona je kazala da je taj trening, koje je namijenjen sudijama i zaposlenim u pravosudnim institucijama, organizovan u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom.

„Ovo je jedna od tri obuke koje su predviđene projektom, koji realizujemo u saradnji sa Udruženjem za podršku OSI Bijelo Polje, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde. Prva je bila namijenjena OSI i organizacijama koje se bave zaštitom prava OSI, a naredna, treća, namijenjena je notarima i zaposlenim u institucijama pravde i osobama zaduženim za komunikaciju sa javnošću“, rekla je Vujačić.

Ona je kazala da je trening organizovan sa namjerom da se unaprijedi informisanost zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije s OSI, kao i obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija.

„Cilj ovog treninga je da razgovoramo o komunikaciji sa OSI, u postupku pred sudom odnosno pristupu pravdi, o zakonodavnom okviru, kao i o Zaključnim razmatranjima Komiteta Ujedninenih nacija o pravima OSI koja su Crnoj Gori upućena u septembru 2017.“, pojasnila je Vujačić.

Ona je istakla da UMHCG i Udruženje za pružanje podrške OSI Bijelo Polje, u okviru projekta, pružaju beplatnu pravnu pomoć OSI.

„U UMHCG smo od januara pružili savjete za 54 OSI ili članove njihovih porodica, s tim što su za neke od OSI pružani savjeti o različitim pravima. Godišnje se desi da je prosjek otprilike 150 osoba za koje u kontinuitetu pružamo besplatno pravno savjetovalište ili besplatnu pravnu pomoć“, navela je Vujačić.

Izvor: PR Centar

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u petak, 17. maja s početkom u 9.00 časova organizuje trening za sudije i advokate o institutu besplatne pravne pomoći i načinima komunikacije s OSI, uključujući i obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija.

Sprovođenje ove aktivnosti podrazumijeva unaprjeđenje komunikacije pravosudnih institucija s osobama s invaliditetom i unaprjeđenje informisanosti zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije s OSI.

Na treningu će se obrađivati sledeće teme: pravna, procesna i poslovna sposobnost, pristup pravdi osoba s invaliditetom s osvrtom na Konvenciju UN o pravima OSI i preporuke Komiteta, razumne i proceduralne adaptacije i učešće OSI u postpupcima donošenja odluka i jednako priznanje pred zakonom.

Cilj održavanja treninga je, između ostalog, da se unaprijedi saradnja u oblastima od zajedničkog interesa, a naročito prilikom planiranja, ostvarivanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, čime će se uticati na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom i na unapređenje pružanja besplatne pravne pomoći osobama s invaliditetom, a samim tim, i  na jačanje instituta besplatne pravne pomoći.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, a sprovode ga UMHCG i Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje.

Pripremila: Dragana Sokić

Samostalni život i pristupačnost su prava osoba s invaliditetom koje je svako društvo dužno obezbijediti, a sistem i država omogućiti i podržati poručeno je danas u Podgorici s obilježavanja Evropskog dana samostalnog života i Svjetskog dana podizanja svijesti o pristupačnosti. 

„Život u kući ili u nekoj instituciji, život u segregaciji i grupisanje osoba s invaliditetom je mnogo skuplje za jedno društvo nego samostalni život. Samostalni život nije hir, niti je borba za njegovo ostvarivanje nastala kao rezultat nezahvalnosti i samoživosti osoba s invaliditetom. On je nastao i postoji kao istinska potreba da imamo dostojanstven život, život dostojan čovjeka.“, istakao je Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG u svom obraćanju. On je naglasio da je za samostalan život potrebno da postoji pristupačna sredina, prevoz, mogućnost za razmjenu informacija, odgovrajuća ortopedska pomagala, asistivne tehnologije i najčešće usluga personalne asistencije.

„Nepristupačno okruženje, objekti, saobraćaj, usluge, informacije, komunikacije i tehnologije su posljedica društvenog pristupa prema osobama s invaliditetom, onog koji nas vidi kao pasivne, bespomoćne, ili manje važne za jednu društvenu zajednicu. Ne tražimo da se prirodno okruženje ruši, tražimo da ono izgrađeno bude jednako naše, kao i svih vas ovdje, ili svih onih koji nijesu s nama.“ naglasio je Vojičić.

Na kraju je istakao da tražimo da ono što ljudska ruka stvara ne bude samo u korist većine, da sve što dizajniraju i stvaraju ljudi da bi koristilo ljudima – mora biti pristupačno, pogodno za upotrebu za svakog člana društva, da može da se prilagodi ljudskoj raznolikosti, a prije svega da omogući slobodu nesmetanog kretanja svim ljudima u bilo kom prostoru (za stanovanje, na ulici, u javnom prevozu, u javnim zgradama).

 

„Ljudi koji su naši prijatelji imaju drugačije standarde, ali su nam potrebe svima iste.“, naglasio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

„Postoje dobri standardi pristupačnosti, ali smo uvidjeli da čak i na mjestima koja su građevinski prilagođena neodgovornim ponašanjem sprečavamo funkcionisanje i cirkulisanje naših prijatelja.“, napomenuo je Radulović.

Inkorporiramo pravila i propise koji OSI omogućavaju dostojanstven život, ali pozivam i sve građane Crne Gore na promjenu svijesti jer i od njih zavisi elementarna pristupačnost, naveo je ministar Radulović, osvrćući se na prepreke na koje su naišli u toku simulacije.

„Miniistarstvo saobraćaja i pomorstva se problemom pristupačnosti bavi s dva aspekta: kroz omogućavanje uslova za pristupačne objekte saobraćaja, dok se drugi aspekt odnosi na prevozna sredstva.“, podsjetio je ministar saobraćaja i turizma Osman Nurković.

Naglasio je pozitivnu regulativu u oblasti drumskog saobraćaja, uključujući i one segmente koji se odnose na obilježavanje vozila koja koriste osobe s invaliditetom.

„Prilagođavanje prevoznih sredstava predstavlja znatno složeniji posao, koji zavisi od vođenja politike na državnom i lokalnom nivou u oblasti javnog prevoza. U tom smislu, potrebno je još dosta aktivnosti i zajedničkog djelovanja kako bismo dostigli ciljeve.“, zaključio je Nurković.


„Glavni grad vodi odgovornu socijalnu politiku i konstantno unapređuje i razvija nove socijalne servise koji se pružaju građanima. Nezavisno od sredstava koje smo izdvojili za ovu namjenu izdvojeno je i 15.000 eura za pristupačnost. Međutim, to nije dovoljno i nikada nije dovoljno, već postoji značajan prostor za napredak“, istakla je zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić.

Ona je naglasila da su danas učesnici simulacije imali priliku vidjeti i čuti s kojim i kakvim preprekama se susrijeću osobe s invaliditetom u Glavnom gradu, i pozvala je sve institucije i organizacije da sarađuju i zajednički unapređuju položaj osoba s invaliditetom.

Kako je navela, Vujačić sve učinjeno i ono što slijedi nije dobra volja, već obaveza i odgovornost svih, pozivajući i građane da i sami rade na promjeni svijesti i ponašanja koje će omogućiti pristupačnost i samostalnost osobama s invaliditetom.

Prisutno je bilo oko 100 učesnika, i to: predstavnici UNDP u Crnoj Gori, Skupštine Crne Gore, političkih partija, Kancelarije za evropske integracije, ministarstava, Glavnog grada, Zavoda za zapošljavanje, Centra za profesionalnu rehabilitaciju, resursnih cenatara, Paraolimpijskog komiteta, brojnih nevladinih organizacija i dr.  

Program je vodila Saša Komarica, učenica I razreda Srednje stručne škole Sergije Stanić.  

Događaj je organizovalo UMHCG u okviru projekta „EU4ME“ koji finasira Evropska unija, a sprovodi UNDP, i to kao mjera Akcionog plana za 2019. Strategije za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore EU. 

Fotografije s događaja dostupne su na linku: http://bit.ly/2YvUFD7

Strana 1 od 31

Back to top