ponedeljak, 20 jul 2015 11:23

Roditeljstvo obilježeno predrasudama

Autor:

Iako ste na našem portalu već imali prilike da čitate o iskustvu trudnice s invaliditetom prenosimo vam još jednu interesantnu priču o tome, ovoga puta iz Crne Gore.

Nevjericu, strah, paniku, osjećala je nakon saznanja da će postati majka, ali nijednog trenutka nije imala nedoumicu da li da se ostvari u najvažnijoj ili možda za naš mentalitet još uvijek najpoželjnijoj ulozi svake žene, a to je uloga majke. „To je bio moj životni san i Bogu hvala ostvario se“, počinje svoju priču Podgoričanka N.V. koja ima fizički invaliditet. Biti roditelj s invaliditetom može biti teško, najviše zbog stavova okruženja o sposobnosti osoba s invaliditetom da budu roditelji, čak ni ljekari u dovoljnoj mjeri nijesu obaviješteni i,,naučeni“.
„Žene s invaliditetom tradicionalno se obeshrabruju ili im se negira mogućnost da rode i odgajaju dijete. Često se smatraju neadekvatnim za reproduktivnu ulogu koja priliči ženi. Ljudi nikako da shvate da i mi imamo apsolutno iste želje, osjećaje i potrebe“ kazala je sagovornica Pobjede.

Kao i na ženu bez invaliditeta, tako i na ženu sa invaliditetom utiču efekti trudnoće, ali se žena s invaliditetom u toku trudnoće suočava s raznim preprekama i problemima. Kako kaže sagovornica, problem su predstavljali nepristupačni ginekološki stolovi, kao i uglavnom needukovani ljekari, koji su njenu trudnoću odmah proglasili visokorizičnom „Umjesto podrške i ohrabrenja, što bi vam i te kako značilo u tom trenutku, zapravo dobijete još više strahova i vaša nesigurnost i bojazan, da nećete uspjeti, postaje veća. I kasnije kad se beba rodi, ako, recimo, prehladi kao i svaka druga, vaše majčinstvo odmah se dovodi u pitanje“, objašnjava ona.

Da bi se osobe s invaliditetom lakše odlučivale na roditeljstvo N. V. sa žaljenjem konstatuje da je potrebno mnogo toga promijeniti. „Prije svega, neophodna je materijalna podrška. Država treba da pomogne roditelje s invaliditetom u smislu neke nadoknade i olakša im da ne moraju da brinu za svoju i egzistenciju svoga djeteta“, ističe sagovornica. Dodaje takođe da je važna i edukacija samih osoba s invaliditetom i psihološko osnaživanje jer su osobe s invaliditetom ubijeđene da ne mogu biti roditelji zbog svog invaliditeta. Potrebno je i osnivanje kancelarije za podršku roditeljima s invaliditetom. To bi znatno pomoglo da se osobe s invaliditetom odluče da postanu roditelji.

Koliko je roditelja osoba s invaliditetom u Crnoj Gori ne postoje precizni podaci kao što ne postoje ni namjenski servisi podrške za roditelje s invaliditetom. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja ističu da su Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisane ciljne grupe koje se posebno štite, to su djeca, odrasle i stare osobe s invaliditetom. Međutim, pravnim aktom nije predviđena pomoć u ostvarivanju prava na roditeljstvo kao posebno pravo.

Pripremila: Anđela Miličić


Izvor: www.pobjeda.net

Pročitano 68 put(a)

Back to top