Kristian

Kristian

Nakon što su se fotografije ElI Goldstein početkom ovog meseca pojavile u italijanskom Vogu (Vogueu), za nju se zainteresovao i Guči (Gucci). Ona je tako postala prvi model s Daun sindromom ovog modnog brenda.

Kada je Guči (Gucci) objavio Eline fotografije na Instagram profilu, ubrzo je dobila više od 800.000 lajkova. Naime, Guči (Gucci) je angažovao za reklamnu kompaniju za maskaru.

Njena mama Ivon kazala je kako je ponosna na svoju kćerku koja je od 2017. godine član agencije koja predstavlja modele s invaliditetom.

Ona je uvijek voljela da bude u centru pažnje i pred kamerama, tako da je prilično samouvjerena i rado sluša savjete“, kazala je Ivon. Eli trenutno pohađa umjetnički kurs na koledžu u Londonu.

„Zaista sam uživala biti model i drago mi je da sam imala priliku da nosim Gučijevu (Guccijevu) haljinu. Ponosna sam na fotografije i voljela bih da postanem poznata. Radujem se i saradnji s drugim brendovima“, kazala je Ellie.

Izvor: www.zenskikutak.rs 

Obezbijediti pristupačnost biračkih mjesta za sve birače od suštinske je važnosti i predstavlja odgovornost izbornih komisija. To je zaključak učesnika radionice koju je Savez slijepih Crne Gore organizovao za predstavnike Državne izborne komisije Crne Gore 30. juna u Podgorici.

Koordinatorka projekta u Savezu slijepih Crne Gore Katarina Bigović objasnila je da je ova radionica dio projekta „Izaberi pristupačnost“ koji podržava Evropski savez slijepih. Projekat proučava praksu, rješenja i mogućnosti za poboljšanje učešća osoba sa invaliditetom u političkom i javnom životu u Crnoj Gori.

Predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović kazao je da je u konsultacijama sa opštinskim izbornim komisijama pregledan zakonski okvir i naglasio njihovu odgovornost da osobama sa invaliditetom bude omogućeno da glasaju nezavisno i tajno. Ivanović je ohrabrio Savez slijepih da direktno sarađuju sa opštinskim izbornim komisijama kako bi zajednički identifikovali biračka mjesta koja bi mogla biti prilagođena i pristupačna.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić izrazila je nadu da će kroz radionice poput ove, osobe s invaliditetom prepoznati kako da slobodno i nezavisno ostvare svoje pravo glasa i aktivno učestvuju u političkom životu.

Menadžerka programa za demokratizaciju u Misiji OEBS-a, Lia Magnaguagno, kazala je: Pravo da se glasa samostalno i tajno predstavlja kamen temeljac svake demokratije. Ona je podsjetila da je Misija podržala Državnu izbornu komisiju u izradi Strategije za osobe s invaliditetom, kao i pokrenula konsultacije sa opštinskim izbornim komisijama kako bi se osigurala pristupačnost biračkih mjesta.

Misija OEBS-a u Crnoj Gori ostaje posvećena promociji prava osoba s invaliditetom i nastoji da pomogne u uklanjanju barijera koje sprječavaju njihovo puno učešće kao glasača i kandidata.

Izvor: www.osce.org 

Inicijalni odbor za osnivanje Mreže za mlade Crne Gore (MMCG) objavio je Javni poziv za prijem članica Mreže. 

Misija Mreže je da zastupa prava i interese mladih, kreira i zagovara rješenja za sistemske izazove, povezuje aktere omladinske politike i jača kapacitete članica, dok je vizija:  društvo u kojem su mladi aktivni i odgovorni u donošenju i sprovođenju odluka.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane omladinske organizacije, organizacije koje rade s mladima i za mlade, organizacije koje okupljaju zajednice učenika i/ili studenata, kao i saveze omladinskih organizacija i organizacija koje sprovode omladinsku politiku, da pristupe novoj krovnoj organizaciji mladih u Crnoj Gori, putem dostavljanja ispunjenog Zahtjeva za prijem članica Mreže, kao i propratnih dokumenata kojima se utvrđuje ispunjavanje uslova za prijem članica.

MMCG je savez nevladinih organizacija koje sprovode omladinsku politiku u Crnoj Gori, a osniva se u skladu s članom 20 Zakona o mladima i Zakonom o nevladinim organizacijama.

Pored Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore inicijalni odbor Mreže čini još 21 organizacija, i to: ALFA Centar, Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid - ADP-Zid, Aktivna zona, CAZAS, Centar za javne politike, Centar za ekonomski prosperitet i slobodu - CEPS, Crnogorska omladinska inicijativa, Crnogorska organizacija za samostalnost i mobilnost mladih (COSMO), Forum MNE (Forum mladi i neformalna edukacija), Juventas, Mladiinfo Montenegro, MoMSIC Montenegro, NVO 35mm, NVO Centar za omladinsku edukaciju, NVO Mreža za promjene, NVO Naša akcija, NVO Pandora, Omladinski klub Nikšić, Romska organizacija mladih Koračajte sa nama - Phiren Amenca, Savez izviđača Crne Gore i Unija srednjoškolaca Crne Gore.

Uslovi i kriterijumi za prijem članica su navedeni u članovima 11 i 12 Statuta MMCG-a, kojim se navodi da se nove članice organizacije mogu prijaviti za punopravno i pridruženo članstvo.

Uslovi za punopravno članstvo u MMCG-u su: 

  1. da je organizacija registrovana na teritoriji Crne Gore u skladu sa odredbama Zakona o nevladinim organizacijama;
  2. da je prva registracija organizacije izvršena najmanje 2 godine prije dana podnošenja zahtjeva za prijem u punopravno članstvo MMCG-a; 
  3. da organizacija ima neprofitni karakter; 
  4. da je organizacija zasnovana na demokratskim principima udruživanja; 
  5. da organizacija ne promoviše nezdrave životne stilove, društvenu segregaciju, antisemitizam, fašizam, rasizam, društvenu, etničku, nacionalnu netrpeljivost i netoleranciju, nasilje i rat ili bilo kakav drugi oblik diskriminacije; 
  6. da članovi upravljačkih struktura organizacije (izvršni direktor, upravni odbor) nijesu članovi organa upravljanja političkih partija, namještenici i rukovodni kadar organa javne uprave;
  7. da članovi upravljačkih struktura organizacije nijesu krivično gonjeni i da se protiv njih ne vodi krivički postupak;
  8. da su mladi aktivno uključeni u rad organizacije; 
  9. da organizacija prihvata Statut, ciljeve, viziju, misiju, vrijednosti i usvojene politike MMCG-a; 
  10. da je u statusu pridruženog člana provelo najmanje godinu dana ili period između dva redovna zasijedanja Skupštine MMCG-a. 

Pored navedenih uslova, u odnosu na oblik organizacije i njeno iskustvo, važe sljedeći kriterijumi:

  • Za omladinsku organizaciju: da je u prethodne dvije godine sprovela minimum dva projekta za mlade ili 20 omladinskih građanskih akcija;
  • Za organizaciju za mlade i saveze organizacija: da su u prethodne dvije godine sproveli minimum jedan dugoročni program za mlade ili dva projekta za mlade.

Uslov za pridruženo članstvo je da je organizacija ispunjava gore navedene uslove, a osnovana je minimum jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za prijem u pridruženo članstvo, te sprovodi aktivnosti namijenjene mladima. 

Inicijativa za osnivanje Mreže za mlade Crne Gore je finansijski podržana u okviru programa De facto razvoj: podrška rastu i liderstvu organizacija građanskog društva, koji sprovodi Fond za aktivno građanstvo, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave

Rok za prijave traje 20 dana, od 1. do 20. jula 2020. 

U nastavku se nalazi Zahtjev za prijem u članstvo i Obrazac za nominaciju za pozicije u organima Mreže

Izvor: Mreža za mlade Crne Gore

Crnogorski stonoteniser, Filip Radović, obezbijedio je direktan plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG). Navodi se da je Međunarodna stonoteniska asocijacija u najavljenom terminu objavila konačne liste učesnika Igara.

Nastup su obezbijedili prvaci kontinenata i pet najbolje rangiranih takmičara sa Svjetske rang liste. Radović se plasirao kao treći igrač svijeta, u kategoriji S 10. U toj kategoriji u Tokiju igraće 14 stonotenisera, od kojih je deset učesnika već poznato.

Plasman će još izboriti pobjednik Viner turnira, koji će u aprilu sljedeće godine biti odigran u Laškom, kao i tri učesnika po odluci bipartitne komisije. Radović je kazao da je srećan što je dug i naporan kvalifikacioni ciklus potvrđen olimpijskom vizom.

„Veoma sam srećan što sam izborio plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju. Bio je izuzetno težak kvalifikacioni put, ali nadao sam se plasmanu imajući u vidu da sam posljednju godinu igrao na visokom nivou. Trenutno sam na treći na na rang listi i nadam se da ću uspjeti da zadržim to mjesto do početka Igara jer mi obezbjeđuje bolju početnu poziciju“, kazao je Radović.

On očekuje da plasman u Tokio izbori i Luka Bakić, čime bi Crna Gora dobila priliku da se kao ekipa bori za medalju.

„Nadam se da će i Luka Bakić uspjeti da izbori učešće na Paraolimpijskim igrama. Što se tiče rezultata, još je rano da govorimo o tome, mislim da je i sam plasman veliki uspjeh, ali mogu da obećam da se neću zadovoljiti time i da ću u Tokiju nastupiti kao konkurentan takmičar“, rekao je Radović.

Cetinjanin, koji će uskoro napuniti 20 godina, tvorac je i prvog istorijskog rezultata crnogorskog paraolimpijskog pokreta. Radović je donio prvu veliku medalju, evropsku bronzu, 2015. godine u danaskom Vejleu. Isti rezultat ponovio je i dvije godine kasnije na Evropskom prvenstvu u Laškom, dok se prošle godine popeo stepenicu više na šampionatu Evrope u Helsingborgu, na kome je i predvodio reprezentaciju do prve ekipne medalje.

Radović je u prošloj godini ponovio rezultat iz Đenove 2017. i ponovo bio zlatni na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca u Lahtiju, u konkurenciji igrača do 23 godine. Osvajao je i medalje na mastersima u Linjanu, Laškom i Lahtiju, a 2020. godinu počeo je trofejom u Aleksandriji.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta, Igor Tomić čestitao je Radoviću i njegovom treneru Nikolaju Lupuleskom plasman u Tokio.

“Čestitamo Filipu, ponosni smo na njega. Sa nepunih 20 godina uspio je da izbori direktan plasman na Paraolimpijske igre u jednom od najkonkurentnijih paraolimpijskih sportova, u veoma zahtjevnom kvalifikacionom sistemu, u kategoriji S 10. To je jedan od najvećih rezultata u istoriji crnogorskog paraolimpijskog pokreta", rekao je Tomić.

On je naglasio da Crna Gora sa Filipom Radovićem na igrama živi san o prvoj paraolimpijskoj medalji u njenoj istoriji.

 

Izvor: portal RTCG

Obećana “zemlja” izjednačenih mogućnosti i pravne jednakosti za sve još uvijek je daleko. Ne samo za osobe s invaliditetom iz Crne Gore, nego cijelog svijeta, pa i Evrope. Svakako, poređenja su možda i nepotrebna, a generalizacije pogrešne, zato vratimo se Crnoj Gori, sve do njenog ulaska u EU. 

U nečemu mi smo i brži od EU, tako smo prije nje ratifikovali Konvenciju UN o pravima OSI, jedino smo u tome požurili, a 11 godina od ratifikacije još uvijek je vlasti ne tumače, niti neposredno primjenjuju, iako su se na to obavezale Ustavom. Moglo bi se reći da je ne primjenjuju skoro nikako “jer imamo domaće propise, pa nam nekad uredba ima veću snagu od zakona”. 

Stara crnogorska boljka – nedovoljno znanje i nestručnost, tvrdoglavost i sujeta. 

Zato nam EU u poslednjem Nezvaničnom radnom dokumentu za poglavlje 23 i 24 (Non paper) ponavlja stare probleme, nema prostora za nove, nije da ih ne bi bilo. A stari se ponavljaju jer se ne rješavaju, i tako godinama. I u tome smo dobri. Osam godina od otvaranja pregovora i dalje se bavimo pokušajem da se i sami pohvalimo dobrim, a da za lose kažemo kako je podsticaj da dalje napredujemo, a nikako da se to desi. Tako je bilo i s otvaranjem poslednjeg pregovaračkog poglavlja (, koje je logično otvoreno zbog prihvatanja nove metodologije. A onda kad nešto opet krene po zlu, pravdaćemo se da nam je to nametnuto od strane EU, i eto kako su zahtjevniji prema nama nego što su bili u nekim prethodnim fazama proširenja. 

Tako se navodi da je nastavljena saradnja sa civilnim društvom kada su u pitanju prava zatvorenika, sprječavanja recidivizma i društvene reintegracije i ličnog/profesionalnog razvoja. Punu pristupačnost za osobe s invaliditetom u zatvoru tek treba riješiti.

Što se tiče prava osoba s invaliditetom, Komisija podsjeća da je u pripremi Akcioni plan za dalje postupanje po preporukama Komiteta UN-a za prava osoba s invaliditetom. Izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom još uvijek nisu dovršene. To je, između ostalog, kako navode, odložilo donošenje pravilnika o radnim centrima i mogućnostima zapošljavanja osoba s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom. 

Konkretni koraci poduzeti su u 2019. radi poboljšanja pristupa osobama s invaliditetom javnim objektima i institucijama, ali postojeće zakonske odredbe tek se trebaju učinkovito primijeniti kako bi se osiguralo sistematsko izvršavanje njihovih prava. 

Dodaje se da pristup biračkim mjestima i dalje predstavlja problem. 

Od 1. januara 2020. na snazi je novi Zakon o vanparničnom postupku koji uključuje neke procesne zaštitne mjere u vezi sa postupkom lišenja poslovne sposobnosti.

Kada je riječ o promociji i ostvarivanju ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) nastavilo je da jača svoje administrativne kapacitete kroz stvaranje novih radnih mjesta i interne programe obuke. Ipak, ukupni kapaciteti MLJMP i dalje su slabi. U 2019. došlo je do blagog poboljšanja ukupne svijesti javnih institucija o standardima ljudskih prava. 

U oblasti zabrane diskriminacije, broj pritužbi na diskriminaciju (141) dostavljenih 2019. instituciji Zaštitnika, koja takođe ima zakonski mandat tijela za ravnopravnost, ostao je na nivou iz 2018. (146). Povjerenje u doprinos ove institucije borbi protiv diskriminacije nastavlja da raste. 

U decembru 2019. uspostavljena je radna grupa za reviziju Zakona o zabrani diskriminacije, s ciljem daljeg usaglašavanja s pravnom tekovinom EU. Finalizacija nacrta odložena je zbog izbijanja pandemije COVID-19.

U oblasti procesnih prava, nisu implementirane nikakve nove aktivnosti za obezbjeđivanje pune usklađenosti s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, naročito što se tiče prava osumnjičenih i okrivljenih lica u krivičnom postupku, kao i prava žrtava. Trajanje sudskog postupka i dalje je otvoreno pitanje. Potrebno je više napora kako bi se osigurao pristup pravdi, uključujući i preko informisanja o besplatnoj pravnoj pomoći i dodatnim mjerama za žrtve, a konkretno za ranjive grupe i lica u položaju ranjivosti.

Na polju pravosudne saradnje u građanskim stvarima, Crna Gora i dalje nije potpisnica Protokola iz 2007. uz Hašku konvenciju o međunarodnoj naplati potraživanja za izdržavanje djeteta i druge oblike izdržavanja porodice, u segmentu obaveza izdržavanja, kao ni Haške konvencije o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba iz 2000. 

Do Izvještaja o stanju u zemlji koji nas očekuje na jesen, skoro da nije ostalo nikoliko vremena jer su izbori na pomolu i bavićemo se samo njima, ne do 30. avgusta, nego najmanje do kraja oktobra, tako će nam se ponoviti većina preporuka i vratiti neke stare poput one o Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i brojne druge, koje su sada samo izostavljene zbog date prilike da se nešto od navedenih promijeni usvajanjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju LSI i Akcionog plana za primjenu preporuka Komiteta. I ovaj poslednji se donosi pune tri godine nakon što je Crna Gora dobila preporuke, i manje od tri, koliko je preostalo, do izvještavanja Komiteta šta je učinila radi njihovog sprovođenja. 

 

 

 

subota, 27 jun 2020 06:19

Novi rekord Spaića

Crnogorski paraolimpijac Miloš Spaić postavio je novi lični rekord u bacanju kugle. Danas je na bacačkom mitingu u Draževini kuglu bacio 11 metara i 49 centimetara. To je za za 58 centimetara bolji rezultat od njegovog dosadašnjeg rekorda. On je 13. juna na Trofeju Crne Gore u Baru kuglu bacio 10,80, dok je sedam dana kasnije, na mitingu u Podgorici za 11 centimetara (10,91) popravio svoj najbolji rezultat. Spaić se takmiči u kategoriji F 11, osobe s oštečenjem vida.

U istoj konkurenciji Mirner Ramović je ostvario rezultat 9,89 metara. 

U konkurenciji atletičarki, Marijana Goranović (F41) je nastup završila sa rezultatom 6,49 metara.

Crnogorski paraolimpijci nastupili su u okviru tradicionalnog mitinga bacača kugle Draževina 2020.

Izvor: www.mina.news 



Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u ponedeljak, 29. juna 2020, nastavlja s aktivnošču Karavana o ljudskim pravima OSI u crnogorskim gradovima, pa će tako sljedeći grad, koji će tim UMHCG obići u cilju razgovora s osobama s invaliditetom i svim ostalim zainteresovanima, biti Ulcinj. 

Karavan će početi u 11:00 časova na šetalištu kod Male plaže (Ul. Ulcinjskih morepolovaca, preko puta hotela Plaza).

Događaj se organizuje s ciljem da se osobe s invaliditetom, ali i svi drugi zainteresovani, informišu o pravima, ali i načinu njihovog ostvarivanja i zaštite. Ova aktivnost podrazumijeva informisanje, razgovor i diskusiju s građanima o Konvenciji UN o pravima OSI, kao i o garancijama konkretnih prava crnogorskim propisima i o ostvarivanju prava u praksi (uključujući prepreke na koje nailaze OSI u tom procesu). 

Neke od tema koje će biti obuhvaćene Karavanom su: prava djece s invaliditetom, prava žena s invaliditetom, pristupačnost u svim aspektima, pravo na život i poštovanje privatnosti, jednako priznavanje lica pred zakonom, pristup pravdi, osnovne slobode i integritet ličnosti, samostalni život i uključenost u lokalnu zajednicu, porodični život.

Ovim putem pozivamo građane da, uz poštovanje preventivnih mjera izazvanih koronairusom, isprate događaj i iskoriste priliku da se detaljnije informišu o pravima po osnovu invaliditeta. Za odgovore na pitanja zainteresovanim građanima biće zadužen UMHCG tim.

Podsjećamo da je Karavan krenuo od Budve i Cetinja, a nastaviće put širom Crne Gore. Tako će biti obuhvaćeno više gradova s teritorije Crne Gore, dok će o sljedećoj stanici Karavana javnost biti blagovremeno informisana. 

Ovo je samo jedna od aktivnosti planirana istoimenim projektom (Karavan o ljudskim pravima OSI) koji je finansijski podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz konkurs za NVO u 2019. 

Podgorica, PR pres servis - Iako zakonski okvir načelno garantuje posebnu zaštitu na radu zaposlenih osoba s invaliditetom (OSI), nedostaju posebno propisane mjere i aktivnosti u praksi koje će osigurati da zaštita i zdravlje na radu uvijek budu neizostavni segment rada svake osobe s invaliditetom.

To je saopšteno na okruglom stolu Zaštita i zdravlje na radu osoba s invaliditetom, koji je organizovan u okviru projekta OSIguraj uslove sebi!, koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da, kada je riječ o pravu na zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom, često slušamo o preprekama ili nemogućnostima pristupa zapošljavanju, odnosno konkretnom radnom mjestu, ali rijetko slušamo o uslovima na radnim mjestima, dostojanstvenom radu, i ishodima zapošljavanja. 

„Zato jako rijetko slušamo o zaštiti i zdravlju na radu za osobe s invaliditetom jer se još uvijek bavimo početnom temom i preduslovom, pa i sami zapostavljamo mjere i važnost zaštite i zdravlja na radu jer nam nekako ona dođe kao luksuz, a ne suštinska potreba, i još važnije neizostavan segment prava na rad“, rekla je Vujačić. 

Istakla je da su u Crnoj Gori nepristupačna brojna radna mjesta i okruženja, neprilagođeni procesi i uslovi rada, a kod poslodavaca ne postoje razvijene adekvatne mjere i procedure zaštite i zdravlja na radu kada su u pitanju osobe s invaliditetom.

Iako zakonski okvir načelno garantuje posebnu zaštitu na radu zaposlenih OSI, nedostaju posebno propisane mjere, pa samim tim i aktivnosti u praksi koje će osigurati da zaštita i zdravlje na radu uvijek budu neizostavni segment rada svake OSI. Neophodno je pristupiti svakoj osobi s invaliditetom pojedinačno i procijeniti rizike na konkretnom radnom mjestu i u konkretnom radnom okruženju“, smatra Vujačić.

Vjeruje da mjere profesionalne rehabilitacije i mjere zaštite i zdravlja na radu moraju biti neodvojivi segmenti stvaranja adekvatnih uslova za rad osoba s invaliditetom.

„Tek kada stvorimo i obezbijedimo sve pretpostavke za adekvatne uslove rada, napredovanje na poslu i rezultate rada, možemo procjenjivati radnu sposobnost OSI, a ne to činiti kao početni preduslov i pretpostavku manje funkcionalnosti OSI. Dakle, nesposobnost ili umanjena sposobnost za jedno radno mjesto nikada ne smije značiti nesposobnost ili umanjenu sposobnost za sva radna mjesta, a osobama s invaliditetom se radna sposobnost može procijeniti tek kad budu imale izjednačene uslove rada s osobama bez invaliditeta, odnosno drugim zaposlenima. U suprotnom, biće trajno diskriminisane, ali i zapostavljene“, istakla je Vujačić.

Zbog toga je, kako smatra, neophodno reagovati na uzroke problema, a neki od njih se odnose na neadekvatne modele pristupa invaliditetu i osobama s invaliditetom, niska očekivanja poslodavaca od zaposlenih OSI, neinformisanost i OSI i poslodavaca o mogućnostima i mjerama za stvaranje adekvatnijih uslova na radnom mjestu i u procesu rada itd.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić,  kazao je da je u 2016. bilo zaposleno 245 osoba s invalididtetom kod 181 poslodavca, od toga na neodređeno njih 65.

„Na dan 31.12.2019, 820 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 1407 lica s invaliditetom. Na određeno vrijeme zaposleno je 635 lica s invaliditetom, dok su 772 lica s invaliditetom zaposlena na neodređeno vrijeme“, rekao je Purišić.

Zaštiti i zdravlju na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja posvećuje se, kako je istakao, velika pažnja i to je jedan „od prioriteta Vlade i kao takav je bitna pretpostavka sigurnog i zdravog radnog odnosa i važan aspekt zatvarajućeg trećeg mjerila za Poglavlje 19 - Zapošljavanje i socijalna politika“.

U prošloj godini, kako je rekao, ukupan iznos opredijeljenih sredstava za finansiranje nevladinih organizacija na nivou Ministarstva rada i socijalnog staranja, iznosio je preko 705 hiljada eura, za finansiranje četiri prioritetne oblasti iz nadležnosti toga ministarstva.

„Za oblast zaštite i zdravlja na radu opredijeljeno je 120 hiljada za finansiranje sedam projekata. U ovoj godini Ministarstvo rada i socijalnog staranja finansiraće aktivnosti nevladinih organizaciija u pet prioritetnih oblasti iz svoje nadležnosti u vrijednosti od 948 hiljada eura od čega je 200 hiljada eura opredijeljeno za oblast zaštite i zdravlja na radu“, naveo je Purišić.

Naglasio je da su adekvatni uslovi rada za osobe s invaliditetom neizostavan segment u oblasti zaštite i zdravlja na radu, dok Zakon o zaštiti i zdravlju na radu i propisuje posebnu zaštitu OSI, te da predstavlja posebban izazov za cijelo društvo.  

Savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Milena Krsmanović, istakla je da je zaštita i zdravlje na radu podjednako važno za sve zaposlene, ali kada je riječ o osobama s invaliditetom u „kontekstu zaštite i zdravlja na radu moramo najprije govoriti o razumnim adaptacijama, o individualnom pristupu i individulanoj pravdi“.

„Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorava da oko 426 miliona osoba s invaliditetom živi ispod granice siromaštva. Izvještaj ove organizacije ističe izazove sa kojima se OSI suočavaju na tržištu rada, a te izazove i probleme dijeli i Crna Gora - slabo plaćeni poslovi, diskriminacija, potcjenjivanje kvalifikacija, problem prevoza i prebivališta, slabi podsticaji, predrasude i društveno nerazumijevanje“, navela je Krsmanović.

Ona smatra da razumna adaptacija predstavlja preduslove za zapošljavanje, pristup radu osoba s invaliditetom i da su šire od samog pojma prilagođavanja radnog mjesta.

„I ne samo za to, već i za napredovanje u službi, iskazivanje svojih punih potencijala i kapaciteta. Razumno prilagođavanje predstavlja mjere koje obezbjeđuju pristup svim pojedinicima ponaosob, uvažavajući sve mjere posebnosti i karakteristike“, objasnila je Krsmanović.

Naglasila je da razumne adaptacije moraju biti bolje i preciznije garantovane u crnogorskom zakonodavstvu, kako onom iz oblasti antidiskriminacije, tako i iz oblasti zapošljavanja lica sa invaliditetom. Iako se u praksi može reći da se razumno prilagođavanje sprovodi kroz mjere profesionalne rehabilitacije to je slučaj samo ukoliko se OSI zaposli pod tzv. posebnim uslovima, ali ukoliko se zapošljava pod opštim uslovima onda se ne sprovode ni mjere razumnih adaptacija, odnosno ne prilagođava se i ne oprema konkretno radno mjesto. 

Zaključila je da s kompezacijskog modela pristupa OSI treba preći na model u kojem se izjednačavaju mogućnosti za OSI, te da se mora iskorijeniti medicinski i funckionalni model pristupa invaliditetu u oblasti rada i zapošljavanja kako bi se i iskorijenila diskriminacija koju de facto trpe. 

Direktor ZOPT-a, Slaven Ćipranić, ukazao je da je pri definisanju potreba OSI uočeno da je jedna od glavnih prepreka u zapošljavanju strah poslodavca da li će uspjeti da obezbijedi sigurno i bezbjedno radno mjesto za OSI.

„To je jedna od barijera kod poslodavaca. Naše aktivnosti imaju za cilj da smanje rizike na radnom mjestu, da povećaju produktivnost, efikasnsot i da na kraju budu zadovoljni i OSI i poslodavac, a sve to bi dovelo do češćeg zapošljavanja OSI, socijalne uključenosti. Sve mjere utiču i treba da vode stvaranje društva jednakih šansi u smislu zapošljavanja i ostvarivanja prava na rad OSI“, rekao je Ćipranić.

Programska menadžerka u UMHCG, Anđela Radovanović, ukazala je da efikasnot zaštite i zdravlja na radu zavisi od angažovanosti svih faktora, kako kod poslodavca, tako i na svim drugim nivoima.

„Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu investiraće više od propisanog minimuma i na taj način obezbijediti odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu svojim zaposlenima“, rekla je Radovanović.

Načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Danijela Šuković, rekla je da je donijet veliki broj podzakonskih akata koji se odnose na mjere zaštite i zdravlja na radu.

„Prilikom donošenja podzakonskih akata sprovodimo proceduru koja se odnosi na uključivanje nevladinog sektora u izradu istih i objavljujemo javni poziv za sve nevladine organizacije da se uključe i predlože svoje kandidate koji će dati maksimalan doprinos da se unaprijede propisi, koji su na snazi“, rekla je Šuković.

Kada su u pitanju akti o procjeni rizika u prošloj godini, izrađeno je ukupno 955 akata.

„Obuhvaćeno je ukupno 22.074 zaposlenih. U narednom periodu ćemo se morati baviti provjerom kvaliteta akata o procjeni rizika jer tu postoje problemi na terenu“, kazala je Šuković.

Samostalni savjetnik I u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Stanko Laković, istakao je da u dijelu profesionalne rehabilitacije, poslodavci nemaju dovoljno informacija šta ona može da im pruži, kako bi povećali efikasnost zaposlenih lica.

„U prethodnom periodu, mjere profesionalne rehabilitacije nisu tekle planiranom dinamikom. Ali imamo povećan broj uključenih lica u mjere profesionalne rehabilitacije. Nismo uspjeli, nakon prilagođavanja radnih mjesta i nakon što poslodavac dobije bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta, da se krene u praćenje tog lica s invaliditetom kako bi se vidjelo na koji način ta oprema njemu pogoduje, da li vremenom treba da se mijenja, da li još nešto treba učiniti kako bi se radno mjesto potpuno prilagodilo“, naveo je Laković.

Smatra da je momenat da se pređe u dalju edukaciju poslodavaca kako bi vidjeli šta mjere profesionalne rehabilitacije nude i kako bi se fokus sa subvencija na zarade stavio na druge benefite, a sve u cilju većeg zapošljavanja lica s invaliditetom i zadržavanja posla.

„Svako lice koje je na evidenciji treba da bude uključeno u mjere profesionalne rehabilitacije, zato što mi iz toga dobijamo mnogo više informacija o tom licu“, pojasnio je Laković.

Inspektor rada I za oblast zaštite i zdravlja na radu- koordinator za grupu poslova za oblast zaštite i zdravlja na radu u Odsjeku za inspekciju rada, Zlatko Popović, kazao je da je, što se tiče zaštite i zdravlja na radu, tokom prošle godine, bilo 3.302 inspekcijska nadzora.

„96 odsto inicijativa pripada oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, a četiri odsto se odnosi na oblast zaštite i zdravlja na radu. U toku prošle godine, s obzirom na to da poslodavac ima obavezu da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa prijavi svaku smrtnu, tešku, kolektivnu i drugu povredu, koja uzrokuje odsustvo zaposlenih duže od tri dana, mi smo imali ukupno 82 prijave vezano za povrede, od toga smo imali 27 uviđaja povreda na radu, od toga je 20 bilo teških povreda, a sedam je bilo smrtnih slučajeva. Najčešće se te povrede dešavaju u građevinskom sektoru“, rekao je Popović.

U toku prošle godine je, kako je rekao, bilo 37 rješenja o privremenoj zabrani rada.

„U oblasti zaštite i zdravlja na radu smo u toku prošle godine imali 956 izrečenih prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 287.440 eura“, kazao je Popović.

Nikola Nikolić i Maja Rajković proglašeni su za najbolje atletičare Trofeja Podgorice, prvog mitinga bacača za osobe s invaliditetom.

Nikolić je u bacanju diska, u spojenim kategorijama F11-13 (osobe s oštećenjem vida) ostvario hitac 34,79 metara. Taj rezultat po tablicama Svjetske para-atletske federacije vrijedi 784 boda. Nikolić je za 44 centimetra popravio lični rekord, koji je prošlog vikenda postavio u Baru (34,35).

Rajković, četvrtoplasirana sa posljednjeg šampionata Evrope, nastup u koplju u kategoriji F 54 -56 (bacanja iz specijalizovane stolice) završila je hicem od 11 metara i 55 centimetara. Njen rezultat po tablicama Svjetske para-atletske federacije vrijedi 419 bodova.

Na mitingu je postavljeno pet ličnih rekorda. Najbolje rezultate u karijeri ostvarili su i Miloš Spaić u bacanju kugle, u kategoriji F 11-13 (osobe s oštećenjem vida), u istoj kategoriji Mirnes Ramović i Miloš Ranitović u disku i Radmilo Baranin, koji je u istoj disciplini nastupio u kategoriji F 34 (bacanja iz specijalizovane stolice).

Spaić je trijumfovao sa rezultatom deset metara i 91 centimetar. To je za 11 centimetara bolji rezultat od njegovog dosadašnjeg rekorda, koji je postavio prošlog vikenda u Baru (10,80), a 15 više u odnosu na prošlu sezonu.

Kao drugoplasirani završio je Ramović (9,50), dok je treći bio Ranitović (9,28). Ramović je bio drugi i u bacanju diska hicem od 29,48 metara, što je za 50 centimetara bolji rezultat od ličnog rekorda. Pobjedničko postolje, kao i u kugli, kompletirao je Ranitović hicem od 25 metara i 63 centimetra. To je za 92 centimetara dalje od njegovog dosadašnjeg najboljeg rezultata.

Šampion Evrope iz Grostea, Radmilo Baranin koplje je bacio 21 metar. On je trijumfovao ispred Senada Husovića (20,07) i Nedžada Pepića (14,70). Baranin je bio najbolji i u kugli i slavio rezultatom 8,74 metara. Kao drugoplasirani završio je Husović (7,08), dok je treći bio Mersad Murić (7,03).

Vicešampionka Evrope iz Berlina, Marijana Goranović kuglu je u kategoriji F 41 bacila 6,48, a disk 18,86 metara. U takmičarskom dijelu nastupili su i Ermin Slaković (F40), Dragan Roganović (F55), Vladan Nikolić i Jasminko Nokić.

Učestvovali su i atletski reprezentativci Crne Gore u redovnom programu, rekorder u bacanju kugle Tomaš Đurović i Risto Drobnjak.

Organizatori mitinga, koji je održan na bacačkom poligonu Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, bili su Paraolimpijski komitet Crne Gore (POKCG) i Atletski klub osoba sa invaliditetom Vihor.

Takmičenje je finansirano iz programa POKCG za 2020. godinu koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: www.mina.news.com 



Osobe s invaliditetom moći će od jula da računaju na novu aplikaciju Info za sve uz pomoć koje će dobijati servisne informacije u audio-formatu i na znakovnom jeziku, potvrdio je juče gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić. Na svojim mobilnim telefonima osobe s oštećenjem sluha i vida imaće pristup potrebnim podacima koji će im olakšati svakodnevni život.

Prezentacija nove tehologije održana je u prostorijama Gradske organizacije gluvih Beograda. Prvi čovjek prestonice je zajedno s načelnicom Gradske uprave Sandrom Pantelić, predsjednikom GO Vračar Milanom Nedeljkovićem i pomoćnicom gradonačelnika Novog Sada Ljiljanom Koković obišao prostorije novoosnovanog servisa, u okviru koga se pruža podrška u komunikaciji i informisanju osobama s invaliditetom.

"Realizacijom projekta "Uspostavljanje međuopštinske saradnje u cilju osnivanja servisa podrške u mobilnosti i komunikaciji" između Beograda i Novog Sada i gradskih opština Vračar i Savski Venac, osobama s invaliditetom servisne informacije činimo dostupnijim", naveo je Radojičić. "Jasno je koliko je svakome od nas važno da zna vrijeme kada će se izmijeniti režim usluge distribucije vode i struje, red vožnje gradskog prevoza.

Zahvaljujući pristupačnom formatu i nabavljenoj opremi, svi partneri moći će da štampaju materijal na Brajevom pismu. Pomoću aplikacije "Info za sve", osobe s oštećenjem sluha imaće i mogućnost SOS poziva, odnosno da u svako doba dana pozovu tumača za znakovni jezik.

Odluku o međuopštinskoj saradnji donijeli su odbornici Skupštine grada Beograda na sjednici održanoj u martu, a sredstva za ovaj projekat iznose nešto više od 27.000 švajcarskih franaka (oko 25.000 €). Uprava GO Vračar, prema odluci, trebala je da nabavi SOS aplikaciju za osobe s oštećenjem sluha, aplikaciju za servisne informacije, štampač na Brajevom pismu i računarsku opremu.

Izvor: www.novosti.rs 

Strana 1 od 20

Back to top