sreda, 29 jun 2022 09:32

Fali priča o ljudima iz marginalizovanih grupa

Written by

U crnogorskim medijima fale priče o marginalizovanim grupama u kojima bi se ukazivalo na svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju obični građani, pokazalo je istraživanje koje je lani uradilo pet različitih nevladinih organizacija.

U tom projektu učestvovali su 35 mm, LGBT forum Progres, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Romska organizacija mladih Koračajte sa nama phiren amenca, CAZAS, Fakultet političkih nauka. Došli su do nalaza da se, recimo, mladi uglavnom pominju u političkim saopštenjima, a Romi i osobe s invaliditetom mahom onda kada ova grupacija obilježava određene međunarodne dane...

Izvršni direktor organizacije Koračajte sa nama Elvis Beriša kazao je novinarima daje metodologiju istraživanja radila profesorica Natasa Ružić sa Fakulteta političkih nauka. Ukazano je, rekao je on, na ono o čemu godinama govore nedostaju u medijima tople ljudske priče. Kazao je i da fale autorski, istraživački tekstovi novinara, da se u velikoj mjeri prenose saopštenja ili izjave predstavnika civilnog sektora.

„Važno je da mediji budu još više edukovani o ljudskim pravima. Možemo da držimo razne radionice kazao je on. Prema njegovim riječima, radionice su nužne, jer se u nekim medijima i dalje koriste pežorativni termini za određenu grupaciju. Tako se korisnici psihoaktivnih supstanci nazivaju narkomanima ili Romi Ciganima.

„Mediji su skloni senzacionalističkim naslovima“, rekao je Beriša i najavio da će medijima dostaviti priručnik o adekvatnom izvještavanju.

Govoreći o izazovima sa kojima se susrijeće romska zajednica, Beriša je prokomentarisao narode što se dešava daje u obrazovnom sistemu zabilježeno više djece, ali daje sporan kvalitet njihovog znanja. Tačnije, oni dolaze do sedmog, osmog ili devetog razreda nepismeni. Beriša upozorava daje to veliki problem, jer zbog svega toga, kada upišu srednju školu, djeca su nespremna i razmišljaju o odustajanju školovanja. Ukazao je na podatak da je ove godine svega 12 studenata na fakultetima, a da ih je ranije, u prethodnih pet godina bilo više, odnosno taj broj je smanjen za skoro duplo. To je neohrabrujuća poruka, poručio je on. Najavio je da planira o svemu tome da razgovara sa novim ministrom prosvjete Miomirom Vojinovićem. Ranije su, kako je podsjetio, inicirali da se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju uvede afirmativna kvota za ovu populaciju, prilikom upisa na fakultete. Taj zahtjev je uvažen. Beriša je objasnio da se oni ne nalaze u istoj startnoj poziciji kao i ostali studenti, zbog svih poteškoća sa kojima se suočavaju.

„Ja sam jedan od tih učenika koji je po principu afirmativne akcije upisan. Tada to nije bilo definisano zakonom, nego je bila dobra volja dekana. Data mi je šansa. Bilo je teško, uz napor i trostruko veći trud sigurno se to isplati. I država nije imala dodatne troškove zbog mene“,  kazao je on.

Kristina Cetković iz NVO 35 mm rekla je da su kroz istraživanje primijetili da se periodično izvještava o marginalizovanim grupama. Radili su sa grupama žena, mladih, bivšim korisnicima psihoaktivnih supstanci, Romima, LGBT i osobama s invaliditetom.

„Razumijem kolege novinare i novinarke da su ubačeni u dnevnu traku i da prate događaje. Sami novinari gube ono što novinarstvo donosi, a to su ove životne priče. To fali i publici“, rekla je ona. Negodovala je, međutim, što nije bilo odziva medij a kada su nedavno organizovali medijski festival.

Izvor: Pobjeda 

Pripremila: Anđela Miličić

Pročitano 107 put(a)

Back to top