sreda, 19 jun 2024 06:38

„Osobe sa invaliditetom žive u svetu koji nije napravljen za njih“

Written by

Pitanje osoba sa invaliditetom u našem društvu se često postavlja na pogrešan način – kao individualni problem osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. Istina je, međutim, da osobe sa invaliditetom žive u svetu koji nije napravljen za njih, koji je prepun različitih prepreka, a trebalo bi da bude napravljen i otvoren za sve, jer pripada svima nama bez razlike, kaže za Danas narodni poslanik Zeleno levog fronta Rastislav Dinić.

Dinić dodaje da nažalost, u praksi se mnogi političari sjete osoba sa invaliditetom samo u predizbornoj kampanji, dok je realnost takva da su oni nevidljivi.

Ovim kategorijama društva se ne posvećuje dovoljno pažnje, jer to nisu megalomanski projekti. Ipak, važno je znati, da pomoć i podrška pojedincu znači pomoć društvu na mikro nivou, što vodi ka boljitku svih nas, poručuje poslanik ZLF-a.

Smatra da jednom kada ovom pitanju kao društvo pristupimo na ovaj način – lako ćemo shvatiti da ovo nije samo problem pojedinaca i njihovih porodica, već problem cijelog društva, a možemo da kažemo i problem jednakosti i demokratije, jer društvo koje nije jednako otvoreno za sve svoje članove ne može biti ni pravedno ni demokratsko.

Zeleno-levi front je duboko posvećen borbi za dostojanstven život osoba sa invaliditetom i rekonstrukciji i ojačavanju institucija koje ovo treba da omogućeškolstva, zdravstva, socijalnih službi. Država mora povratiti svoju socijalnu funkciju koja je već dugo zapostavljena i pomoći onima kojima kojima je pomoć najpotrebnija. Institucije moraju biti otvorene za sve, a obrazovanje mora negovati vrijednosti jednakosti i inkluzivnosti, kaže Dinić.

Jelena Banjac, defektološkinja i članica Pokreta slobodnih građana, smatra da političari mogu da doprinesu donošenju Zakona roditelj negovatelj. Ovaj bi zakon, kaže, omogućio roditeljima koji ne mogu da rade minimalnu zaradu, penziono i socijalno osiguranje.

Važno naglasiti je da roditelji koji rade moraju da imaju mesto koje će podsticajno da utiče na dečiji razvoj. Ovo pitanje nije ili ili već i/i. Takođe, nedopustivo je da postoje liste čekanja za pratioce i da zbog toga roditelji moraju da preuzimaju ovu ulogu. Smatram da grad Beograd ima dovoljno resursa i kapaciteta da ovo pitanje reši, naravno ukoliko postoji politička, a prije svega ljudska volja, kaže ona.

Banjac dodaje da za nju, kao defektološkinju, veoma je važno da senzibilišemo društvo o potrebama osoba sa invaliditetom.

Društvo koje odgovara adekvatno na potrebe ranjivih grupa  upravo tu pokazuje svoju sposobnost da uvaži različitost. Upravo zbog toga moramo da radimo na edukaciji, prije svega djece, jer je važno da ih na vreme naučimo kako da razumeju i poštuju različitost, dodaje Banjac.

Ona smatra da je Pokret slobodnih građana odabrala jer je u ovoj organizaciji prepoznala da je to stranka koja se posebno bavi temama ranjivih grupa, što je meni kao master defektološkinji životni odabir.

U prvoj rečenici krovnog programa Pokreta slobodnih građana Dogovor 381, je rečeno: Čovek i ljudske potrebe, dostojanstvo i sreća su najviša društvena vrijednost i ishodište svih naših politika; Nacija i država imaju smisla tek ako su u službi čoveka. Najvažniji politički cilj u Srbiji jeste stvaranje zajednice uzajamnog povjerenja i podrške ljudima. Na ovaj način obavezali smo se da ćemo se starati o svakom pojedincu, a posebno o onima u stanju potrebe, kaže Banjac.

U vezi s tim dodaje da je PSG usvojio nekoliko dokumenata koji se bave ranjivim grupama, a da je najvažniji Deklaracija o pravu na različitosti u kojoj su, kaže, posebnu pažnju posvetili svim grupama koje su na bilo način ugrožene.

U Deklaraciji smo istakli da građani i građanke Srbije moraju ostvarivati svoje pravo na različitost bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Položaj manjina i marginalizovanih grupa, bile one nacionalne, vjerske, seksualne, rodne ili bilo koje druge, najbolje pokazuje stanje u društvu i stepen razvoja svake države. PSG se obavezao da mu ostvarenje prava na različitost bude jedan od osnovnih ciljeva prilikom svake političke akcije, bilo u institucijama ili van njih. PSG još jednom ukazuje da je broj društvenih grupa koje su po nekom osnovu manjina neograničen i da se ljudi u Srbiji, pored gore pomenutih, diskriminišu i po drugim osnovama poput socijalnog ili geografskog porekla, starosti, imovnog stanja, zdravstvenog stanja i brojnih drugih ličnih karakteristika, dodaje.

Kako bi istakla senzibilnost PSG-a prema ranjivim grupama ona dodaje da je ova organizacija potpisnik i međunarodnih inicijativa koje se bave ranjivim grupama, kao što je Dablinska deklaraciju o različitosti kojom su se članice ALDE grupe obavezale da će raditi na većoj reprezentativnosti LGBTQI+ osoba u političkim organizacijama i institucijama u svojim državama.

Pokret slobodnih građana ostvario je saradnju i sa domaćim organizacijama koje se bave pitanjima ranjivih grupa, Udruženjem studenata sa hendikepom, Forumom mladih sa invaliditetom, Prajd info centrom, kao i više organizacija koje se bave pitanjima ugroženosti Roma i žena u društvu u Srbiji.

Smatramo da je Pokret slobodnih građana od ovih grupa prepoznat kao opcija za saradnju pre svega zbog naše posebne osetljivosti i redovnog oglašavanja na sve teme koje pogađaju ranjive grupe, a naš prvi predsjednik Saša Janković bio je na funkciji zaštitinika građana, što nas i personalno povezuje sa njima, navodi.

Banjac kaže i da su odbornici u Begradu, Smederevskoj Palanci, Boru, Sremskoj Mitrovici, Loznici i Šapcu podnosili inicijative da se poveća broj pratilaca djece ometene u razvoju u osnovnim školama, kao i naknade za rad ljudi kako bi ovo zanimanje privuklo veći broj visokoobrazovanih ljudi.

Naša poslanica Anna Oreg podnela je inicijativu u Narodnoj skupštini, kao deo regionalne inicijative sa poslanicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije, kako bi se osobama koje počine nasilje u porodici dodeljuje i narukvica s kojom bi se pratilo njihovo kretanje i sprečilo da ponovo počine nasilje, napominje.

Kao primjer dobre prakse ističe to što su višegodišnjom borbom došli do toga da  Republički fond za zdravstveno osiguranje prestane da ignoriše potrebe građana i obezbjedi lječenje za mnogo više djece oboljele od rijetkih bolesti – za koju smo ranije skupljali pomoć SMS porukama.

Naš cilj je da država pokrije lečenje za sve osobe, a posebno osoba sa multiplom sklerozom, čijim lječenjem se bave samo i isključivo na međunarodni dan ove bolesti. Za  Pokreta slobodnih građana svaki pojedinac bi morao biti na prvom mestu u Srbiji. Sve službe, socijalne, zdravstvene, ili druge institucije moraju da rade isključivo na tome da niko ko je u potrebi ne ostane uskraćen za pomoć zbog nekog administrativnog problema. Ta borba se nikada ne završava, ali svaka osoba kojoj život bude jednostavniji zbog nas je još jedna pobjeda koju smo ostvarili, zaključuje Banjac.

 

Izvor: Danas

Pripremila: Dajana Vuković

Pročitano 109 put(a)

Back to top