Odrastao sam u okolini kojoj je pojam samostalnog života osoba s invaliditetom potpuno nezamisliv. Kroz odrastanje su me pratili pogledi sažaljenja, obraćanje pratiocu u moje ime: „Kako se zove on?“, „Šta voli da radi?“ i sl. Oni koji bi mi se čak obratili pričali bi sa mnom kao da sam dijete vrtićkog uzrasta: „Što radiš to?“, „Igraš li se?“. Frustrirujaće je kad znate da neko nema strpljenja ni volje da sačeka i da sasluša što imate za reći samo zato što govorite sporije nego oni, kada znate da neko nema strpljenja i volje da prošeta sa vama samo zato što treba da vozi vaša kolica. Nezamislivo im je da osobe s invaliditetom imaju prava kao i svi drugi, pravo da budu prihvaćeni i jednaki u društvu, pravo na zaposlenje, pravo da žive, odlučuju i kreiraju život onako kako žele, bez da im neko sugeriše kako i što treba, pravo da osnivaju porodicu bez osuđujućih pogleda jer dobar roditelj nije onaj koji vidi, koji čuje, nego onaj koji pruža ljubav, sigurnost, koji vaspita pravim vrijednostima. Okolina koja se zgražala na to što umijem da koristim telefon, laptop, što sam naučio da vozim auto, jer kako sam ja to sposoban, a imam nevoljne pokrete. Kada bih im navodio primjere nekih osoba s invaliditetom koje su mnogo uspješne u svojim poslovima, uvijek bih dobijao odgovor: „Ah, pa oni su drugo“. Nisam i još uvijek ne mogu da im objasnim suštinu samostalnog života osoba s invaliditetom. 

Samostalni život nije „Eh, ja ću sad da živim sam, pa idemo grlom u jagode“, ne. Idemo od malih stvari, da imam pravo na mišljenje, saslušaj ga i usvoji. Da nema ništa loše u tome što imam asistenta koji je tu da mi pomogne da se neke stvari koje ne mogu ili koje obavljam sporo obave što prije. Trebalo mi je vremena da shvatim da, bez obzira što je okolina takva, imam šanse za uspjeh i da neću odustati od svoga cilja. Odlučan sam i istrajan u tome. 

Prvi i po meni najbitniji veći korak je bio po završetku srednje škole kada sam odlučio da upišem obuku za koju mislim da će mi u budućnosti biti i te kako od koristi u pronalaženju posla, trenutno sam i zapsolen dok traje projekat. Osim što sam upoznao mnogo ljudi, kroz obuku sam stekao nova znanja i vještine koje će mi sigurno koristiti. 

Ne planiram da ostane samo na ovoj obuci, pokušavam što više da se aktiviram, da sudjelujem u što više aktivnosti koje se nude. Takođe, mislim da će mi biti od pomoći seanse na koje idem jednom sedmično, jer sigurno ima stvari na kojima trebam da poradim i da ih usavršim. Nekog iskustva sa samostalnim životom još uvijek nemam, ali sam na putu ka tome. 

”Život je čovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli”, Marko Aurelije. 

Autor : Ivan Čović

*Autor je nagrađen trećom nagradom u okviru Konkursa za najbolji tekst o samostalnom životu OSI, koji je sproveden kao aktivnost projekta Samostalnost je izbor! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorice, kroz XXIII javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinim organizacijama za 2019.

Znamo da se osobe s invaliditetom svakog dana suočavaju s velikim izazovima u pristupu objektima i okruženju. Rita Ebel iz zapadne Njemačke koja je korisnica kolica, došla je na ideju kako bi drugi korisnici kolica, a i ona sama uživala u šopingu. 

Naime, izumila je rampe od lego kockica i gradi ih širom svog grada. Ona je bila inspirisana od strane korisnice kolica (Korina Huber), koja je stvorila plan za lego rampe. Ona je razvila sopstvenu ideju uz pomoć svog muža, i kaže da to pomaže korisnicima kolica, takođe i osobama s oštećenim vidom. Rita je kazala da su rampe od velikog značaja i da je činjenica da još uvijek postoje barijere za korisnike kolica, ali da je ovo super stvar, rampe su stabilne, mogu biti različite visine, imaju prednost da su mobilne i imaju dobar stisak ruke. 

Ova ideja se proširila u Austriji, Švajcarskoj i za ovo riješenje postoji interesovanje u Americi.

Video možete pogledati ispod:

Pripremila: Dalida Rastoder   

Izvor: Buka portal

Savez slijepih Crne Gore je kao i više puta ranije prinuđen da reaguje na neutemeljene i neargumentovane stavove trgovaca, a u vezi sa obavezom obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu. Naime, na jučerašnjoj  sjednici Odbora trgovine Privredne komore, predsjednik Odbora  Jovan Lekić, koji  permanentno  više od šest godina krši Zakon o zaštiti potrošača ne ispunjavajući obaveze koje propisuje, po ko zna koji put  je iznio niz neistinitih i diskriminatornih  stavova koji se odnose na primjenu Pravilnika o listi proizvoda  za koje postoji obaveza obilježavanja na Brajevom pismu. Apsolutno je netačna tvrdnja da je  važeći Pravilnik  neprimenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan. Od jula 2019. godine  je obilježeno oko 900000 artikala što govori o  njegovoj primljenjivosti  uprkos  velikom pritisku  Privredne komore prema svojim članovima. O funkcionalnosti je više nego neumjesno da govore trgovci jer o tome  mogu   ocjenu da daju samo oni na koje se pristupačne  informacije odnose, a to su  osobe sa oštećenim vidom. Kad je pak   u pitanju ekonomska neracionalnost, obilježavanje  informacija o proizvodima na Brajevom pismu   za prethodnih sedam mjeseci je  trgovce koštalo prosječno na mjesečnom nivou najviše 30,00€ i to jednog proizvođača  iz regiona, a 65% trgovaca je imalo  prosječan trošak na mjesečnom nivou po proizvodu manji od 10,00€.

Skandalozna je  izjava gdina Lekića da trgovci koji su članovi Odbora trgovine Privredne komore  neće da primjenjuju  Pravilnik što ukazuje na  to da su  oni iznad Zakona i da  im može biti da javno  pozivaju  na kršenje  propisa. Osim što je  skandalozna, ova izjava zahtijeva  energičnu   reakciju nadležnih institucija koje moraju da pokažu da su svi pred Zakonom jednaki i da svi pa i trgovci moraju da  primjenjuju i poštuju  propise  bez obzira da li im se oni sviđali ili ne. No, da  nadležni organi nijesu uvijek  odlučni u kažnjavanju  prekršioca Zakona govori i činjenica da su samo u Podgorici u prethodnoj godini podnešene prijave  inspekciji za neobilježavanje 185 proizvoda, da je inspekcija za njih 74 utvrdila  nepravilnost  i za 42 proizvoda najavila pokretanje prekršajnog  postupka pred nadležnim sudom. Međutim, po  informaciji dobijenoj iz Suda za prekršaje u Podgorici, u prethodnoj godini  nije vođen nijedan postupak  zbog kršenja   Zakona o zaštiti potrošača u dijelu  neobilježavanja  informacija o proizvodima na Brajevom pismu.

Takođe, gdin Lekić, ne prvi put  diskriminiše  osobe sa oštećenim vidom na način što poziva i podstrekava Ministarstvo ekonomije da  donese Pravilnik koji će sadržati  diskriminatorne norme. Njegov predlog da se smanji  broj proizvoda   i da se obilježavaju samo šamponi od 1l, te da se   obaveza odnosi na  objekte  čija je veličina preko 3000m2, kojih u Crnoj Gori i nema, najbolje govori o  njegovoj „dobroj namjeri“, a Ministarstvo bi  vratilo na  rješenja iz prethodnog Pravilnika za koga je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju  ocijenio kao diskriminatoran i tražio da se  izmijeni.

Uprkos  tome što je Ministarstvo najavilo, kako je u medijima  prenešeno, da će se u narednih nekoliko dana  staviti van snage važeći Pravilnik, pozivamo Ministarstvo da ne podlegne pritisku trgovaca i da ne mijenja Pravilnik  suprotno  proceduri koju propisuje Uredba Vlade Crne Gore  po kojoj se mora  formirati radna grupa od zainteresovanih strana,  te da  ne kreira rješenja koja će biti diskriminatorna  za osobe sa oštećenim vidom. U vezi sa tim, želimo da Ministarstvu, ali i široj javnosti ukažemo  i na to:

-          Da je Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o proizvodima na Brajevom pismu, podzakonski akt  Zakona o zaštiti potrošača, a ne o zaštiti trgovaca i  da se pri kreiranju  rješenja u njemu mora prvenstveno voditi računa o interesima potrošača, a ne o interesima trgovaca;

-          Da se u Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom u članu 14. govori o  diskriminaciji u pružanju javnih i privatnih dobara i usluga, a u članu 5.  je propisana obaveza države da donosi posebne propise i mjere koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti  i zaštite lica sa invaliditetom; 

-          Da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju o prethodno važežćem Pravilniku  ocijenio da  su norme Pravilnika diskriminatorne i preporučio Ministarstvu  da izmijeni Pravilnik, pa  bi prihvatanje  predloga   trgovaca  i ponovno mijenjanje Pravilnika u skladu sa njihovim  predlozima predstavljalo  ponavljanje diskriminacije   prema osobama sa oštećenim vidom.

Na kraju želimo da vjerujemo da  će Ministarstvo ekonomije, ali i drugi  nadležni organi svojim postupanjem pokazati da su ljudska prava u ovom slučaju prava osoba sa oštećenim vidom  važnija od  omogućavanja  jednom broju  tajkuna da uvećavaju svoje milionsko bogatstvo, a Savez slijepih Crne Gore će  i dalje   koristiti sve zakonske mogućnosti da se  bori za što dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba sa oštećenim vidom.

Saopštenje za javnost Saveza slijepih Crne Gore

Karijerni centar Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore (SPUCG) organizuje Dan otvorenih vrata, s namjerom upoznavanja srednjoškolaca sa načinima najboljeg informisanja u izboru njihovog daljeg obrazovanja odnosno fakulteta.

Događaj će se održati u ponedeljak, 2. marta 2020 od 10.00 do 15.00 časova, u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će i ove godine imati priliku da predstavi svoj promotivni materijal iz oblasti obrazovanja i informiše buduće studente o servisima podrške koje nudimo posredstvom Studentske savjetodavne kancelarije, ali i drugi promotivni materijal iz oblasti ljudskih prava. 

Ovom prilikom pozivamo sve mlade s invaliditetom koji namjeravaju da nastave svoje školovanje da posjete štand Udruženja i informišu se o tome kakvu podršku mogu dobiti  kada je u pitanju upis na fakultet.

Istog dana, u istom prostoru, u Univerzitetskom sportsko - kulturnom centru biće otvoren i Sajam sezonskih poslova Summer Job (Samer Džob), koji organizuje Studentski parlament  Univerziteta Crne Gore uz podršku Karijernog centra UCG i Studentskog vijeća Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor. Takođe, ovaj događaj biće organizovan i narednog dana u Kotoru.

Pripremila: Anđela Miličić

Ministarstvo ekonomije najavilo je da će van snage da stavi važeći Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavješteja o robi na Brajevom pismu i da će donijeti novi koji će urediti ovo pitanje na način koji je optimalno primjenljiv.

To je saopšteno juče iz Privredne komore, gdje je na sjednici Odbora udruženja trgovine jedna od tema bila primjena Pravilnika koji je donešen u julu prošle godine.

Trgovci su ocijenili da je taj Pravilnik neprimjenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan, potencirajući da ovakvo normativno rješenje ne postoji u svijetu. Po tom Pravilniku, svi trgovci su obavezni da ističu obavještenje na Brajevom pismu na svakom drugom proizvodu za ličnu higijenu i za higijenu prostora, a koji obuhvata nekoliko hiljada artikala. Na prethodnoj sjednici Odbora udruženja trgovine je zaključeno da članovi Odbora ne mogu označavati proizvode na Brajevom pismu.

"Inspektorima je, po ovom osnovu, tokom 2019. godine, podnijeto oko 260 prijava, dok je od početka ove godine bilo preko 50 prijava, a pred nadležnim sudom vode se prekršajni postupci, kazala je pomoćnica ministarke ekonomije za unutrašnje tržište i konkurenciju, Biljana Jakić.

Ona je rekla i da je formirana radna grupa koja će se baviti problematikom deklarisanja robe na Brajevom pismu.

Privrednici su ukazali da donošenje novog pravilnika nije trajno rješenje, već je iz Zakona potrebno ukloniti to da je obavezno označavanje artikala Brajevim pismom.

„Neophodno je smanjiti broj proizvoda, a povećati kvadraturu trgovinskih objekata na koji se odnosi pravilnik. Predlažem da se odnosi samo na šampone od litra i prodajne objekte površine preko 3.000 kvadrata. Ovakvo rješenje doprinijelo bi da se izbjegnu kazne po osnovu podnijetih prijava, pošto većina proizvoda na čije (ne)označavanje se odnose više ne bi bilo obuhvaćena pravilnikom. Kazne po ovom osnovu nijesu male, jer iznose od 1.700 do 20.000 eura“, rekao je predsjednik Odbora trgovine u Privrednoj komori Crne Gore, Jovan Lekić.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Vijesti

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započinje petnaestomjesečnu realizaciju projekta kojim se želi unaprijediti položaj žena s invaliditetom (ŽSI) u oblasti rada i zapošljavanja u Crnoj Gori, kroz doprinos ostvarivanju i zaštiti radnih prava žena s invaliditetom i povećanju nivoa znanja svih aktera u oblasti rada i zapošljavanja o pravima žena s invaliditetom u Crnoj Gori. 

Projektom će biti uključene žene s invaliditetom i poslodavci, ali i druge osobe s invaliditetom, njihove porodice, organizacije osoba s invaliditetom, drugi poslodavci, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i društvo u cjelini.

Ciljevi projekta biće ostvareni kroz pružanje besplatne pravne pomoći za žene s invaliditetom; organizovanje radionica sa ženama s invaliditetom o pravu na rad i zapošljavanje; održavanje info-dana s poslodavcima o zapošljavanju žena s invaliditetom; izradu brošura o pravima žena s invaliditetom na rad i zapošljavanje, kao i kroz medijsku kampanju koja će se sprovoditi tokom cijelog trajanja projekta, da bi se podigla svijest javnosti o mogućnostima i pravu na rad za ŽSI.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru granta dodijeljenog od strane Mreže žena Kosova, u partnerstvu sa Centrom za ženska prava i partnerima iz Koalicije organizacija koje se bave pravima žena na Zapadnom Balkanu, preko Fonda žena Kosova. Ovi grantovi su dio inicijative ”Unaprjeđenje radnih prava žena“, koju finansira Evropska unija, a sufinansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju.

Organizacije, članice Koalicije angažovane u njenom sprovođenju su: Mreža žena Kosova, Fondacija Kvinna till Kvinna iz Švedske preko svog predstavništva u Srbiji, Reactor Research in Action – Istraživanje na djelu iz Severne Makedonije, Centar rodnog saveza za razvoj iz Albanije, Helsinški Parlament Građana u Banja Luci iz Bosne i Hercegovine, i Centar za ženska prava iz Crne Gore.

Realizacija projekta traje 15 mjeseci počev od 17. januara 2020. Ukupan budžet projekta iznosi 9.997€.

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Policijski službenici morali bi proći obuke za prepoznavanje psihosocijalnog invaliditeta dok god je na snazi zakon kojim je, između ostalog, definisano da u zdravstvene ustanove vode osobe za koje posumnjaju da imaju „poremećaj u ponašanju“.

To su konstatovali iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, preporučujući da se u radnim tijelima državnog parlamenta otvori diskusija o tom pitanju.

Podsjetili su da je Komitet Ujedinjenih nacija za prava osoba s invaliditetom, tražio od Crne Gore da ukine član 33 Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica.

U tom članu piše da su policajci dužni da, bez odlaganja, u zdravstvenu ustanovu odvedu osobu kada posumnjaju da ima psihosocijalni invaliditet: “Mentalno oboljelo lice za koje se osnovano sumnja da može ugroziti sopstveni život ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje drugih, u naročito hitnim slučajevima, mogu dovesti službena lica organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove u psihijatrijsku ustanovu”, navodi se u članu 33 Zakona. Iz Komiteta UN, međutim, tvrde da su zabrinuti zbog te zakonske odredbe:

“Komitet primjećuje sa zabrinutošću da su policijski službenici dužni da u skladu sa članom 33 Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, lišavaju slobode osobu samo na osnovu sumnje na „mentalno oboljenje“, kao i zbog nedostatka informacije o bilo kakvim garancijama u ovom smislu i mogućnosti da se osporava lišavanje slobode po ovom osnovu”.

“Komitet apeluje da država ukine zakone i protokole koji omogućavaju bilo koje lišavanje slobode bazirano na invaliditetu ili sumnji na invaliditet i obezbijedi djelotvorne garancije i Ijekove osobama s invaliditetom koje su lišene slobode na osnovu svog invaliditeta”.

Postupaju zakonito

Iz građanske kontrole policije saopštili su da su razmotrili ulogu, mjesto i odgovornost policijskih službenika u postupcima prinudne hospitalizacije i da su o tome diskutovali sa građanima i njihovim pravnim zastupnicima, civilnim društvom, Upravom policije i zdravstvenim ustanovama.

“Uzimaju u obzir važeći Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, Savjet je konstatovao da na osnovu dosadašnje prakse policijski službenici postupaju zakonito i u skladu sa policijskim ovlašćenjima”, naveli su iz Savjeta na čijem je čelu Aleksandar Saša Zeković.

Oni su, međutim, rekli da zbog osjetljivosti pitanja i dok god su na snazi rješenja iz člana 33 Zakona, postoji potreba za obukama policijskih službenika u prepoznavanju psihosocijalnog invaliditeta.

“Savjet je preporučio Upravi policije da se, na nivou svih centara bezbjednosti, organizuju takva osposobljavanja kako bi se uz jačanje kapaciteta policijskih službenika obezbijedila veća vjerovatnoća u postupanju i smanjile, ako ne i otklonile, moguće i potencijalne proizvoljnosti i greške”.

Objasnili su da se u praksi dešava da se građani iz psihijatrijske ustanove, u koje su dovedeni na osnovu procjene i intervencije policije, otpuštaju bez dijagnoze i da Savjet zato ima ozbiljnu rezervu prema tom zakonskom rješenju: “Čija praktična primjena može biti upitna bez odgovarajućeg iskustva i osposobljenosti policijskih službenika, pri čemu ostaje otvorena dilema do kojeg je nivoa, u stvarnosti, zaista i moguće obezbijediti tu kompetentnost”.

Istakli su da je sa stanovišta zaštite ljudskih prava važno da se u potpunosti osigura da to zakonsko rješenje pri praktičnoj primjeni ne predstavlja ni najmanju mogućnost za zastrašivanje, pa i kratkotrajno, lišavanje slobode. 

“Savjet je ocijenio da policijski službenici trebaju izuzetno, isključivo u neodložnim slučajevima, kada su se stekli osnovi sumnje, dovesti lice u psihijatrijsku ustanovu bez prethodnog ljekarskog pregleda”.

Šta se dešava u praksi

Član Savjeta, doktor Vladimir Dobričanin objasnio šta se dešava u praksi - tvrdi da policijski službenici, nakon procjene da je kod građanina primijećeno ponašanje koje može pobuditi sumnju na nekoga ko je opasan za sebe ili okolinu, nakon konsultovanja i saglasnosti državnog tužioca, takvu osobu odvode do prve zdravstvene ustanove...
Nakon dolaska u hitnu medicinsku pomoć, prema njegovim riječima, dežurni doktor koji je izvršio osnovni pregled, sebe obično proglasi nekompetentnim za procjenu psihičkog stanja i pacijenta uputi, vozilom zdravstvene ustanove, uz asistenciju policije, u psihijatrijsku ustanovu.

“Provjeravajući postupanje i odgovornost policije, Savjet je došao do saznanja da ne postoji protokol u zdravstvenim ustanovama koji propisuje ponašanje u ovakvim situacijama niti propisuje standardne operativne procedure koje bi se smatrale obaveznim”, saopštio je Dobričanin.

On je naglasio da je Savjet zato odlučio da se obrati i Vladi - potpredsjedniku za politički sistem i unutrašnju politiku Zoranu Pažinu i ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću - i preporuči izradu posebnog vodiča, protokola ili algoritma za standardizovanje procedura i saradnji državnih institucija u slučajevima prinudnih hospitalizacija: “Sa jasnim pravilima ponašanja i obavezama na svim nivoima zdravstvene zaštite počevši od Zavoda za hitnu medicinsku pomoć pa sve do specijalnih bolnica”.

Traže posebnu sjednicu odbora za ljudska prava

Savjet za građansku kontrolu rada policije, Odboru za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore predložio je posebnu tematsku diskusiju kako bi se provjerilo i unaprijedilo institucionalno postupanje i praksa u slučajevima prinudnih hospitalizacija, posebno u svjetlu izdatih preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava osoba s invaliditetom.

Dežurni doktor od policajaca traži službeni dopis za pregled...

Iz Savjeta su saopštili da su, kod prijema u psihijatrijsku ustanovu, registrovali pristup dežurnog doktora, bez uporišta u zakonu: “Koji je od policijskih službenika zahtijevao službeni dopis za pregled i prinudnu hospitalizaciju”.

“Takav zahtjev je situaciju učinio složenijom i reklo bi se, nepovoljnijom po dostojanstvo građanina. Savjet smatra da prema policijskim službenicima ne treba imati posebnih zahtjeva, pa se dovoljnom treba smatrati nesporna činjenica da je građanin u psihijatrijsku ustanovu upućen iz hitne medicinske pomoći s odgovarajućim izvještajem. Ukoliko u medicinskoj struci smatraju da nadležni organ unutrašnjih poslova treba da konkretizuje određenu svoju zakonom definisanu obavezu, onda se mora inicirati izmjena konkretnog propisa. Ponašanje drugačije od toga pokreće i pitanje etičkog prekršaja”, saopštio je Dobričanin.

Izvor: Portal Vijesti

Adolescenti i mladi bez invaliditeta i mladi s invaliditetom, učenici iz različitih srednjih škola, s cijele teritorije Crne Gore (Podgorica, Nikšić, Kolašin, Berane, Tivat, Herceg Novi i Bar) u protekla tri dana edukovani su za buduće uloge vršnjačkih edukatora. 

Na ovaj način uticalo se na poboljšanje vještina tolerancije, razumijevanja i prihvatanja različitosti kod adolescenata i mladih uzrasta 14-18 godina, doprinijelo razvoju volonterskog pokreta u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na volontiranje u oblasti prava mladih s invaliditetom i započelo planiranje budućih aktivnosti koje će učesnici treninga sprovoditi u svojim školama i lokalnim zajednicama u budućem periodu. 

Trening za vršnjačke edukatore pohađala su 32 učenika/ca u periodu 20 - 22. februara u Ulcinju. Teorijska predavanja na Treningu je pratio praktični dio koji je podrazumijevao radionice, prikazivanje filmova s pratećim diskusijama, vježbe, društvene igre edukativnog karaktera, i rad u grupama. Mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta su se upoznali s temama, kao što su: Istorijat ljudskih prava, s posebnim naglaskom na prava OSI, Od sažaljenja i herojstva do jednakosti - modeli pristupa invaliditetu, Nastanak pokreta za prava mladih s invaliditetom, Filozofija samostalnog života i servisi podrške, Omladinski i građanski aktivizam, Mladi i mediji, Izjednačavanje mogućnosti ili abilizam, Inkluzivno obrazovanje, (Samo)procjena potreba OSI i Kultura, kreativnost i OSI.

Trening su otvorili Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG (ujedno i jedna od trenerica) i Nikola Vulić, koordinator Programa za razvoj adolescenata u UNICEF kancelariji u Crnoj Gori. Takođe, u okviru ova tri dana predavači su bili i Milenko Vojičić, viši programski savjetnik u UMHCG, Anđela Radovanović, programska menadžerka u UMHCG, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore i Kristina Ćetković, programska direktorka u NVO 35mm.

Na Treningu su se učesnici pored opštih tema iz oblasti invaliditeta upoznali i s procjenom potreba za podrškom kod mladih s invaliditetom, načinima pružanja vršnjačke podrške, i adekvatnoj komunikaciji sa svojim vršnjacima iz različitih društvenih grupa, a predstavili su i svoj predlog aktivnosti za rad s vršnjacima s invaliditetom, koji će biti razvijen u narednih mjesec dana, kao poseban Plan rada buduće Mreže volontera u srednjim školama u Crnoj Gori. Nakon uspostavljanja Mreže volontera sprovešće se i Pilot aktivnost mapiranja potreba mladih s invaliditetom. Lideri ove aktivnosti će upravo biti učesnici koji su prošli pomenuti Trening.

Trening je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, kao jednu od aktivnosti projekta Mladi zajedno za promjene (Youth together for change), podržanog od strane Unicef kancelarije u Crnoj Gori.

Crnogorski paraolimpijac Luka Bakić nastup na otvorenom prvenstvu Poljske u stonom tenisu završio je s bronzanom medaljom. On je u petak Vladislavovu, u polufinalnom meču, poražen od Poljaka Igora Mištala 3:2 (7:11, 11:6, 9:11, 12:10 i 12:8).

Član bronzane crnogorske ekipe s prvenstva Evrope u Helsingborgu u trećem setu imao je meč loptu, ali nije uspio da je realizuje. Bakić je u četvrtfinalu pobijedio Japanca Norijakija Kakitu 3:0 (11:4, 11:7 i 11:1),

Sa dva trijumfa, protiv Francuza Žila De La Burdonea 3:1 (11:9, 5:11, 12:10 i 11:9) i Bahadura Loka iz Nepala 3:0 (11:1, 11:1 i 11:7), kao prvoplasirani u C grupi izborio plasman među osam najboljih.

Bakić, koji nastupa u kategoriji S10, uoči nastupa u Poljskoj zauzimao je 16. poziciju na međunarodnoj para ITTF listi.

Iznenađenje je priredio Žil De La Burdone, koji je u četvrtak u grupi izgubio od Bakića, u polufinalu eliminisao je vodećeg svjestskog stonotenisera, Patrika Čojnovskog, a u meču za zlatnu medalju pobijedio je i Mištala.

Paraolimpijski komitet saopštio je da će Bakić do kraja kvalifikacionog ciklusa za Paraolimpijske igre u Tokiju, koji se završava 31. marta, nastupiti na mastersima u španskoj Kosta Bravi (od 5. do 8. marta), jordanskom Amanu (od 24. do 26. marta) i italijanskom Linjanu (od 18. do 21. marta).

U Linjanu takmičiće se i Filip Radović. Zaključno sa 31. martom najboljih šest sa rang liste izboriće direktan plasman u Tokio. Radović trenutno zauzima treću poziciju.

“Nastup Luke Bakića u Poljskoj finansira se po programu POK u 2020, koji je podržalo Ministarstvo sporta i mladih”, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Izvor: portal agencije Min@

Luka Bakić se plasirao u četvrtfinale Otvorenog prvenstva Poljske za osobe s invaliditetom u stonom tenisu.

Bakić je sa dva trijumfa, protiv Francua Žila de la Burone 3:1 (11:9, 5:11, 12:10 i 11:9) i Bahadur Loka iz Nepala 3:0 (11:1, 11:1 i 11:7) kao prvoplasirani u C grupi izborio plasman među osam najboljih u kategoriji S10.

Član bronzane ekipe sa prethodnog prvenstva Evrope u Helsingborgu u četvrtfinalu boriće se protiv Japanca Norijakija Kakite, drugoplasiranog iz A grupe.

Četvrtfinalni duel na programu je bio jutros u devet časova. Bolji iz tog duela u polufinalu igraće protiv Poljaka Igora Mištala.

Bakić, koji nastupa u kategoriji S10, zauzima 16. poziciju na međunarodnoj para ITTF listi.

Izvor: portal Vijesti