Željko

Željko

Podgorica, PR pres servis - Osobe s invaliditetom treba motivisati na život u zajednici, omogućiti im maksimalno dostižni nivo življenja po principima filozofije samostalnog života, kao i učešće u procesu donošenja odluka, saopšteno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore povodom 5. maja, Evropskog dana samostalnog života.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da stanje svijesti, ubjeđenja i uvjerenja o invaliditetu za posljedicu ima da sistem osobe s invaliditetom koje su samostalnije i samosvjesnije u donošenju odluka ne podržava, a one kojima je potrebna dodatna podrška, da bi mogle živjeti samostalno, često zbrinjava, umjesto da im daje priliku da žive u zajednici i samostalno.

„Važno je da sadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja shvati da je institucionalizacija i ako neko živi u svojoj užoj zajednici, ali nema prilike za samostalni život, nema prilike da izađe iz četiri zida. Važno je istaći pravne i faktičke prepreke za život u zajednici, odnosno samostalan život. Ograničavajuće i diskriminatorne zakonske norme, komplikovane i obeshrabrujuće procedure u praksi, i rigidne strukture podrške često povećavaju zavisnost od drugih. Kao posebno sporan navešću institut oduzimanja poslovne sposobnosti i institut produženog roditeljskog prava, koji se u Crnoj Gori i dalje primjenjuje isključivo po osnovu invalidnosti, kao ličnog svojstva i to na procjeni zasnovanoj na medicinskim indikatorima“, rekla je Vujačić.

Ona je istakla da je veliki broj osoba s invaliditetom u institucijama rezidencijalnog tipa bez prilike da im se omogući život u zajednici, bez bilo kakvog izbora, procjene potreba, individualnog plana usluga.

„Ako bude postojao adekvatan pristup prema osobama s invalididtetom i uvažavalo se njihovo dostojanstvo i integritet na jednak način kao i svih drugih, uz to da država mora shvatiti da je nekada dužna da preduzme posebne i dodatne mjere da bi ispravila istorijsku i društvenu nepravdu i neravnopravnost, onda ćemo moći za pet, 10, 15, 20 godina da osjećamo benefite toga. Jer život prebrzo prolazi, a mi smo se naslušali previše obećanja i od njih ne možemo da živimo“, kazala je Vujačić.

Ona je poručila da se osobama s invaliditetom mora omogućiti učešće u donošenju odluka.

„Moramo direktno biti pitani šta i kako treba uraditi, pa i kad ne znamo kako, makar treba da budemo pitani šta treba uraditi i šta želimo. Ako je ideal samostalnog i uspješnog života sreća otkud nam pravo da je uskratimo bilo kome“, upitala je Vujačić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da sigurno postoji određeni napredak i da su institucije sistema na lokalnom i državnom nivou u prethodnom periodu uradile nešto više u poređenju sa, možda, prethodnih pet godina, ali to je i dalje nedovoljno.

„Kada govorimo o državnim institucijama, mislim da svi moramo da se založimo više. Mnoge stvari zavise od budžeta, ali mnoge stvari zavise i od volje. Ako budemo imali dovoljno volje mislim da ćemo naći sredstva da adaptiramo zgrade i naše javne ustanove, da omogućimo veću inkluziju, mobilnost i da se radujemo različitostima. Svaki pojedinac je značajan i bez svakog pojedinca naš mozaik građanske Crne Gore nikada neće biti zaokružen“, kazao je Abazović.

Najveći interes je, kako smatra, da građanska Crna Gora konačno profunkcioniše, da bude društvo blagostanja, boljeg životnog standarda i veće inkluzije.

„To možemo da uradimo zajedno. Ne treba samo 5. maja da se sjetimo ovih stvari. Svaki dan treba da nam bude 5. maj. Svaki dan treba da nam bude 9. maj“, rekao je Abazović

On je istakao da 5. maj ima i posebnu simboliku, vrlo je blizu i 9. maju, Danu Evrope, danu pobjede, kada smo se izborili s fašizmom, ali diskriminacija i danas postoji u našem društvu i postoje problemi, možda ne konfliktno, ali definitivno jesu nešto o čemu treba pričati. 

Šefica Delegacije EU u Crnoj NJ. E. Oana Kristina Popa kazala je da je nedostatak pristupa za OSI zastrašujući, a da je još gori nedostatak empatije i nerazumijevanje. 

„Za ovo drugo nema opravdanja. EU veoma pažljivo posmatra prava osoba s invaliditetom kada mjeri napredak u procesu evropskih integracija Crne Gore. U našem godišnjem izveštaju za 2020. godinu prepoznali smo da je postignut određeni napredak u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom. Ali, treba učiniti još mnogo toga“, poručila je Popa

Kazala je da se OSI i dalje suočavaju sa marginalizacijom, isključenošću, diskriminacijom, naročito kada je riječ o pristupu javnim uslugama i javnom prevozu, zapošljavanju, zdravstvu i obrazovanju, a kriza COVID-19 je pogoršala stvari.

„Sada je vrijeme da Crna Gora pojača napore na iskorenjivanju diskriminacije na svim frontovima, a posebno kada je riječ o najugroženijima, poput žena i djevojaka ili manjina s invaliditetom“, istakla je Popa

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da je na državi da ispoštuje sve obaveze koje stoje pred njom kako bi se osobe s invaliditetom mogle osjećati dostojanstveno i imale život vrijedan življenja, koji ih usmjerava na život u zajednici.

„Percepcija laičke i stručne javnosti ogledala se u tome da su OSI tretirane više kao problem, a manje kao resurs. Apsolutno sam protiv takvog stava jer u svakom od nas leži nešto što predstavlja našu jedinstvenost, posebnost i personalni kapacitet. Na državi je da spozna kakav to resurs leži u svakoj OSI i još više, kako na najbolji način iskoristiti takav resurs. To neminovno znači da država ne može da se ponaša inertno“, jasan je Bjeković.

On smatra da se samostalnost mora ogledati u zadovoljenju elementarnih životnih potreba, komunikaciji sa drugima, učešću u javnom i političkom životu.

Dodao je da samostalni život podrazumijeva i pravo izbora i pravo na grešku.

„Neminovno je da određeni dio tereta mora pasti na državne organe, ali i biznis sektor, a ne samo civilni i državni sektor, treba da ima svoju ulogu kada je u pitanju stimulans osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom ne mogu biti resurs samo na dan izbora i sve političke partije u okviru svojih programa i promocija moraju voditi računa kome se obraćaju“, rekao je Bjeković.

Sama činjenica da je neko izolovan i na marginama društva, kako smatra, dodatno negativno utiče na psihološki status svake osobe, a posebno osobe s invaliditetom, zbog čega je neophodna povećana senzitivnost i aktivnost, jer „najgore što može da vam se desi je da neko donosi odluku umjesto vas“.

Bjeković je kazao da se bez aktivne uloge osoba s invaliditetom u kreiranju odnosa u društvu ne može govoriti o njihovoj samostalnosti. 

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio je formiranje Savjeta za prava lica sa invaliditetom na nivou Vladinog tijela, usvajanje Akcionog plana za realizaciju preporuka UN Komiteta za prava lica sa invaliditetom, kao i početak realizacije projekta „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” u saradnji s UNDP.

„U toku je reforma načina utvrđivanja invaliditeta, u cilju uspostavljanja jedinstvenog tijela - Zavoda za utvrđivanje invaliditeta koji će invaliditet utvrđivati po novoj, jedinstvenoj metodologiji gdje ćemo izbjeći da za jednu vrstu invaliditeta imamo različita vještačenja više resora. Na kraju ovog projekta očekujemo i izradu jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom“, kazao je Spajić.

Najavio je i unapređenje pristupačnosti javnih ustanova i centara za socijalni rad u Crnoj Gori.

Spajić je pojasnio da za sam proces deinstitucionalizacije i samostalan život u zajednici osoba s invaliditetom nisu dovoljni napori samo jednog resora, već se, kako smatra, na tom polju mora djelovati intersektorski, osobama s invaliditetom se mora obezbijediti pristupačnost objekata ali i saobraćaja, dostupnost obrazovnih institucija, zdravstvenih usluga, povećanja zapošljivosti.

„Izmještanje iz ustanova i omogućavanje osobama s invaliditetom da samostalno i uz podršku žive u zajednici je proces na kom se mora raditi temeljno i koji iziskuje vrijeme, s tim što je preduslov za uspješnost realizacije ovog cilja povećanje svijesti svih građana da svaka osoba, a tako i osoba s invaliditetom ima sposobnost i mogućnost da se bavi nekim poslom ili zanimanjem, ništa više ili manje od osoba koje nemaju invaliditet. Tek kada dosegnemo tu svijest moći ćemo da govorimo o ravnopravnosti i učestvovanju svih ljudi u zajednici, što mora biti zadatak svih nas“, poručio je Spajić.

Događaj je realizovan u sklopu projekta EU4ME koji finansira Evropska unija, a sprovodi Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, kao i projekta Osamostali se! Koji sprovodi UMHCG a koji finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja kroz konkurs za NVO u 2020. 

Kada govorimo o oblasti saobraćaja osobe s invaliditetom, kao i svi drugi građani se mogu javiti u ulozi aktivnih i pasivnih učesnika u saobraćaju. Primjer aktivnog učesnika u saobraćaju je vozač, a primjer pasivnog učesnika u saobraćaju je pješak. 

Osobe s invaliditetom, kada je riječ o oblasti saobraćaja, imaju pravo na:

      - pristupačan javni prevoz;  Ovo pravo se izvlači iz prava na prevoz kao prava na javnu uslugu koja se garantuje svim građanima, a imajući u vidu da je pristupačnost pravo OSI  garantovano Konvencijom UN o pravima OSI to znači da OSI imaju pravo na pristupačan javni prevoz 

      - OSI zatim imaju pravo na povlastice na putovanje (iako se ovo pravo nalazi u propisima iz oblasti socijalne zaštite, kao kompezatorno pravo po osnovu invaliditeta ono se može smatrati pravom koje se odnosi na saobraćaj; 

      - nadalje, imaju pravo na dobijanje znaka pristupačnosti i obilježavanje parking mjesta ispred objekta stanovanja i rada, odnosno pravo na besplatan parking i korišćenje obilježenih parking mjesta na bilo kojoj teritoriji, 

      - zatim na označavanje vozila znakom pristupačnosti,  

      - polaganje vozačkog ispita, doduše pod sličnim uslovima kao i svi drugi građani, 

      - zatim umanjenje cijene registracije vozila

      - oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost i oslobađanje carine prilikom uvoza vozila namijenjenog za prevoz OSI (tzv. specijalizovanog vozila) 

      - oslobađanje od plaćanja naknade – putarine za prolazak kroz tunel “Sozina”

      - prilagođavanje vozila za OSI specijalnim komandama, odnosno posjedovanje specijalnog putničkog vozila.

      - Dodatno, neke kategorije OSI učlanjenje u pojedinim organizacijama su imale pravo na povlastice u vazdušnom saobraćaju na osnovu sporazuma o saradnji tih organizacija s tadašnjom  kompanijom Montenegro Airlines. 

Dakle, jasno je da se prava OSI iz oblasti saobraćaja dijele na prava iz oblasti drumskog saobraćaja, željezničkog saobraćaja, vazdušnog i pomorskog saobraćaja. Pravo osoba s invaliditetom na pristupačan saobraćaj podrazumijeva pravo na upotrebu redovnih i vanrednih usluga javnog prevoza. Sredstva javnog prevoza nijesu funkcionalna ukoliko nijesu pristupačna, te ukoliko nijesu ispoštovani standardi pristupačnih javnih površina, drugih usluga u saobraćaju, objekata i javnih prostora kojima se kreću osobe s invaliditetom, ili ukoliko ne postoje pristupačna sredstva i usluge komunikacije i informisanja u oblasti saobraćaja, odnosno javnog prevoza.

Na dnu teksta možete pronaći razrađen tekst na ovu temu.

Sadržina ovog teksta je nastala u okviru aktivnosti Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom kroz projekat Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 28. aprila, Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu, izražava zabrinutost zbog činjenice da određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom (OSI) nema utvrđen status i nije kod poslodavca registrovan kao OSI zbog straha od odbacivanja i neprihvatanja, odnosno u krajnjem mobinga na poslu ili gubitka radnog mjesta. Navedeno znači da određeni broj OSI ne prolazi proces profesionalne rehabilitacije koji ima za cilj stvaranje uslova za adekvatnije radno okruženje i olakšavanje procesa rada svake osobe s invaliditetom, te stvaranje uslova za bezbjednost i zaštitu na radu i u toku radnog procesa, bez obzira na vrstu i stepen invalidnosti, i to kroz uklanjanje i/ili minimalizovanje prepreka i prilagođavanje radnog okruženja (radnih prostorija) i pristupačnog radnog mjesta (radni proces, materijal, opreme za rad i drugo). 

Iako postoji u velikoj mjeri adekvatan zakonski okvir, i mogućnosti, uključujući i one koje se odnose na prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, što podrazumijeva i sredstva i opremu za rad, za osobe s invaliditetom koje imaju utvrđen status, u praksi s ovim mogućnostima često nijesu upoznate ni osobe s invaliditetom niti poslodavci. 

Činjenica je da zaposlene OSI često nijesu dovoljno informisane, niti psihološki i pravno osnažene za aktivnosti koje doprinose smanjenju progresije invalidnosti, a koje mogu biti izazvane upravo neadekvatnim uslovima rada, nepristupačnošću, neprilagođenošću, neobezbijeđivanjem neophodne opreme i sredstava za rad, kao i o mogućnostima ličnih prilagođavanja i kompezacija koje omogućavaju adekvatnije uslove rada, brži radni proces i kvalitet rada. 

Nedostatak jasnih i adekvatnih mjera za zaštitu i zdravlje na radu mogu uzrokovati mnogo manju operativnost, mobilnost i kretanje OSI u odnosu na ostale zaposlene, izostanak korišćenja i nabavke udobnije i kvalitetnije opreme, što se može negativno odraziti na produktivnost, ali i zaštitu i zdravlje OSI na radnom mjestu.

Nepostojanje osnovnih preduslova, poput pristupačnosti i opšte bezbjednosti radnog mjesta mogu uzrokovati povrede na radu i imati negativne posljedice na zdravlje zaposlenih OSI, ali i na ograničen pristup radnim mjestima i izbore OSI, što utiče i na lično zadovoljstvo, produktivnost OSI i u krajnjem na mentalno zdravlje. U tom smislu neadekvatni radni uslovi, kao i nesprovođenje ili nepoštovanje mjera zaštite na radu mogu dovesti do povrede na radu, bolesti u vezi s radom, ili progresije oštećenja u slučaju da se radi o osobi koja ima invalidnost, a može doći i do pojave novih oštećenja u odnosu na primarna.

Zbog svega navedenog, važno je ukazati na odgovornost same zaposlene OSI prema sebi, radnom timu, i poslodavcu, ali i na činjenicu da poslodavac mora biti informisan o mogućim mjerama i neophodnoj podršci koju je važno pružiti svakoj zaposlenoj OSI, kako posredno, tako i neposredno kroz angažovanje izvođača profesionalne rehabilitacije. 

U tom kontekstu, neophodno je da država sistemski obezbijedi pristupačnost i bezbjednost radnog mjesta i okruženja u skladu s propisima koji definišu oblast uređenja prostora i izgradnje objekata, kao obavezan segment radnog mjesta, odnosno pristupa radnom mjestu, i definiše da mjere zaštite i zdravlja na radu pored kolektivnih mjera, za OSI obavezno sadrže i indvidualne mjere zaštite i zdravlja na radu. 

Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, koji je proglasila Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization – ILO), obilježava se kao dan sjećanja na poginule i povrijeđene radnike u nesreći na radu na gradilištu, u saveznoj državi Konektiku u SAD-u. Datum je odabran s ciljem da se oda počast žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti, kao i unaprijeđivanju zaštite i zdravlja na radu, odnosno smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi s radom. 

ILO će iskoristiti ovu priliku da podigne svijest i podstakne dijalog o važnosti stvaranja i investiranja u otporne sisteme bezbjednosti i zdravlja na radu, oslanjajući se na regionalne ii nacionalne primjere u ublažavanju i spriječavanju širenja COVID-19 na radnom mjestu.

UMHCG zato koristi ovu priliku da pozove na saradnju i akciju državu, poslodavce i radnike u cilju obezbjeđivanja dostojanstvenih i bezbjednih uslova rada, zaštite i zdravlja na radu za zaposlene OSI. 

Takođe, UMHCG poziva sve osobe s invaliditetom da nam se obrate u slučaju potrebe za procedurom prilikom ostvarivanja prava na mjere profesionalne rehabilitacije, kao i informisanjem i savjetovanjem iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, ili drugim vidovima podrške.

Pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete i pravo na naknadu po osnovu rođenja djeteta su prava na materijalno davanje iz oblasti dječje zaštite definisano Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Na dnu teksta možete preuzeti smjernicu u kojoj je objašnjeno ko ima pravo na naknade, koji su koraci potrebni da biste ostvarili ova prava, koja dokumentacija je potrebna za ostvarivanje ovih prava. Smjernica sadrži i druge važne informacije u postupku ostvarivanja ovih prava

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva svu zainteresovanu javnost za učešće i podršku u kampanji posvećenoj Evropskom danu samostalnog života – 5. maju. Sve osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta se ohrabruju da snime kratki video sadržaj u kojem će u nekoliko sekundi izgovarati par ključnih rečenica, po svom izboru, na temu samostalnog života, slobode i mobilnosti. Sav snimljen sadržaj bi bio promovisan na društvenim mrežama u okviru kampanje posvećene ovom datumu.

Naime, tradiciju obilježavanja Evropskog dana samostalnog života pokrenula je 2014. Evropska mreža za samostalni život (European Network for Independent living - ENIL), čija je UMHCG ravnopravna članica, pa se ove godine obilježava osmi put zaredom i to na temu Mobilnosti OSI. Mobilnost kao posebno važna tema obuhvata više prava kao što su sloboda kretanja i lična pokretljivost, pristupačnost, život u zajednici, adekvatan životni standard i dr. Na ovaj datum se svake godine skreće pažnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o pravu i značaju samostalnog življenja za osobe s invaliditetom, kao i ključnim principima samostalnog života: samostalnom donošenju odluka, izboru, odgovornosti, kontroli i pravu na grešku. OSI treba motivisati na život u zajednici, i omogućiti im maksimalno dostižni nivo življenja po principima filozofije samostalnog života, a ne na život „pod ključem“ u instituciji ili sopstvenom domu. 

Video materijal može biti snimljen profesionalno kamerom ili telefonom (ne mora biti visokokvalitetan, ali ipak je važno da bude upotrebljiv, s dobrim kvalitetom slike i zvuka), a može se slati najkasnije do 4. maja 2021, na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili u inboksu Fejsbuk stranice UMHCG.

Kampanju povodom 5. maja UMHCG organizuje u sklopu projekta EU4ME koji finansira Evropska unija, a sprovodi ga Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, i to kao mjeru Akcionog plana za 2021. Strategije za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore EU, kao i kroz projekat Osamostali se! koji finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja kroz konkurs za NVO u 2020.

Za sve dodatne informacije stojimo na raspolaganju.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 15. aprila 2021, organizovalo je Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom na teme: Pojam, osnovi, oblici, oblasti i područja diskriminacije, i mehanizmi zaštite od diskriminacije djece i mladih s invaliditetom i članova njihovih porodica, i Prava na plaćeno odsustvo, skraćeno radno vrijeme i polovinu punog radnog vremena za roditelje djece s invaliditetom i određene kategorije OSI.

Događaj je organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, kao i na djevojčice i žene s invaliditetom, da se aktivnije zalažu za svoja prava. Na ovaj način pruža se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za svoja prava i da ista zaštiti. 

Besplatnim pravnim savjetovanjem obuhvataju se i porodice osoba s invaliditetom na koje pandemija i mjere sprečavanja i oporavka od COVID-19 neprimjereno utiču, što će rezultirati njihovom boljom zaštitom i većom otpornošću na potencijalno negativne mjere. 

Pozivamo djecu i mlade s invaliditetom, kao i njihove porodice i prijatelje da predlože teme i oblasti važne za ostvarivanje prava djece i OSI o kojima treba organizovati naredno Onlajn pravno savjetovalište.

Predlozi tema i oblasti se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.), Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Osvije(S)t(l)i diskriminaciju OSI organizuje jednodnevni Trening za medije o izvještavanju baziranom na  modelu pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima.

Trening će se održati u srijedu, 21. aprila u Podgorici, u hotelu CUE. 

Cilj Treninga je doprinijeti povećanju informisanosti i specifičnih znanja medija o modelima pristupa invaliditetu, što će, između ostalog, doprinijeti adekvatnom i kvalitetnom medijskom izvještavanju, odnosno pravilnom tumačenju i razumijevanju osnovnih pojmova u oblasti invaliditeta, čime će se ujedno uticati i na primjenu i poštovanje prava OSI.

Planirano je da se na Treningu obuhvate neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu, društvena slika i medijsko izvještavanje o OSI, zakonska regulativa – obaveze medija i prava OSI. Nakon treninga prisutni novinari/ke će imati priliku da do postavljenog roka dostave svoje radove (tekstove, video sadržaje) na temu samostalnog života OSI, a u susret 5. maju, Evropskom danu samostalnog života, od kojih će tri najbolja biti novčano nagrađena.  

Učešće na Treningu mogu uzeti novinari, žurnalisti, TV i radio reporteri, urednici/ce. Informisanju će dodatno doprinijeti i Leksikon pojmova u oblasti ljudskih prava OSI, koji će naknadno biti podijeljen učesnicima/ama.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam pošalju prijave na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 20. aprila u 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Osvije(S)t(I)i diskriminaciju OSI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.  

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta uzrasta 15 – 30 godina, učenici iz različitih srednjih škola (Bar, Berane, Tivat, Plav, Pljevlja, Rožaje, Cetinje) kao i studenti iz Bijelog Polja, Podgorice i Ulcinja u protekla tri dana edukovani su o modelima pristupa invaliditetu i uticaju primjene različitih modela na odnos prema osobama s invaliditetom, procjeni potreba mladih s invaliditetom, i pružanju vršnjačke podrške mladima. 

Na ovaj način uticalo se na poboljšanje vještina tolerancije, razumjevanja i prihvatanja različitosti kod adolescenata i mladih uzrasta 15 – 30 godina.


Trening za umrežavanje mladih i vršnjačku podršku pohađalo je 16 učesnika/ca u periodu 8 - 11. aprila 2021. u Budvi. Trening se sastojao iz teorijskog i praktičnog dijela, a pratile su ga i radionice, prikazivanje filmova, vježbe i rad u grupama. Mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta su se upoznali s temama, kao što su: Istorijat ljudskih prava, s posebnim naglaskom na prava OSI, Od sažaljenja i herojstva do jednakosti - modeli pristupa invaliditetu, Nastanak pokreta za prava mladih s invaliditetom, Filozofija samostalnog života i servisi podrške, Osmišljavanje i pokretanje građanskih inicijativa i volonterskih akcija, Invaliditet u očima medija, Izjednačavanje mogućnosti ili abilizam, Inkluzivno obrazovanje, (Samo)procjena potreba OSI, i Kultura, kreativnost i OSI.

Trening je otvorila Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG (ujedno i jedna od trenerica). Takođe, u okviru ova tri dana predavači su bili i Anđela Radovanović, programska menadžerka, Milica Marđokić, koordinatorka servisa podrške i Miloš Marković, izvršni direktor NVO Aktivna zona.

Na Treningu su se učesnici pored opštih tema iz oblasti invaliditeta upoznali i s procjenom potreba za podrškom kod mladih s invaliditetom, načinima pružanja vršnjačke podrške, i adekvatnoj komunikaciji sa svojim vršnjacima iz različitih društvenih grupa. Nakon treninga, planirano je uključivanje mladih s invaliditetom i mladih bez invaliditeta u postojeću Mrežu volontera, a ovom aktivnošću želimo da proširimo postojeću Mrežu i uključimo mlade s invaliditetom i mlade bez invaliditeta uzrasta 18 – 30 godina. Takođe, izrađen je video poziv kroz koji mladi s invaliditetom dobijaju informacije o tome kako i na koji način da se priključe Mreži volontera i postanu njeni članovi ili korisnici.


Trening je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, kao jednu od aktivnosti projekta Mladi za Stvarnu Inkluziju, finansiranog od strane Uprave za sport i mlade, posredstvom Konkursa u oblasti društvene brige o mladima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 15. aprila 2021, u 11.00 časova, organizuje Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom, kao i članove njihovih porodica. 

Teme savjetovališta biće: Pojam, osnovi, oblici, oblasti i područja diskriminacije, i mehanizmi zaštite od diskriminacije djece i mladih s invaliditetom i članova njihovih porodica, i Prava na plaćeno odsustvo, skraćeno radno vrijeme i polovinu punog radnog vremena za roditelje djece s invaliditetom i određene kategorije OSI.

Događaj će biti organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 
Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, i članove njihovih porodica, da se aktivnije zalažu za svoja prava.

Na ovaj način pružiće se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za ostvarivanje i zaštitu svojih prava.

Pozivamo sve zainteresovane za prava djece i prava OSI da nam do 14. aprila 2021. do 16.00 časova dostave pitanja iz navedene oblasti na koja žele odgovore. Pitanja će moći da se postave i u toku same konferencije. 

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.) Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Nakon završetka snimak će biti objavljen na platformi Vršnjačkapodrška.me i YouTube stranici UMHCG-a i biće dostupan svim zainteresovanim stranama koje bi mogle pronaći odgovore na svoja pitanja. 

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

četvrtak, 08 april 2021 07:46

EDF: O položaju Roma s invaliditetom

Ne postoji precizan podatak o broju Roma s invaliditetom. Studija iz 2016. procjenjuje da u romskoj populaciji postiji oko 15% osoba s invaliditetom, što znači da preko 1,6 miliona Roma s invaliditetom živi u Evropskoj uniji i zemljama kandidatima za članstvo (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska). 

Romi s invaliditetom suočavaju se s većom izolacijom, nedostatkom pristupa inkluzivnom obrazovanju i još težim siromaštvom

Tokom pandemije COVID-19 njihov položaj je dodatno pogoršan. U izvještaju Evropske agencije za temeljna prava (European Fundamental Rights Agency) iz septembra 2020. ističe se niz izazova, počevši od diskriminatornih mjera zaključavanja koje su pogodile romsku zajednicu, nedostaku pristupa obrazovanju (zbog nedostatka struje, interneta, IT opreme), mjera za podršku zapošljavanju koje nijesu uključile sezonske i radnike u neformalnoj ekonomiji, nedostatak adekvatnog pristupa stanovanju, hrani i drugim osnovnim potrebama, kao i loš pristup uslugama zdravstvene zaštite. Potrebe Roma s invaliditetom, prema ovom izvještaju, uopšte nijesu uzete u obzir u odgovoru na pandemiju

U septembru 2020, Evropska komisija je usvojila novu Evropsku strategiju za jednakost, uključenost i učešće Roma, koja uključuje i Rome s invaliditetom. 

Na Međunarodni dan Roma, podsjećamo na obaveze Evropske unije i njenih zemalja članica da zaštite prava svih osoba s invaliditetom, uz specifične mjere koje se odnose na najmarginalizovanije među njima, uključujući Rome s invaliditetom

Izvor: Evropski forum osoba s invaliditetom (European Disability Forum)

Prevod s engleskog: Anđela Radovanović

Strana 1 od 18

Back to top