Modna industrija promoviše različitosti i ističe ih u prvi plan, pa se na taj način i standardi ljepote mijenjaju. Kanadski model Vini Harlou dobitnica je nagrade njemačkog časopisa Gala za idola za ljepotu 2017. godine.

Svoju karijeru je počela kao model 2015. kada je počela da osvaja svijet svojom ličnošću i spremnošću da javno govori o vitiligu – vrlo izraženom depigmentacijom kože, a prije godinu dana postala je dio tima Viktorijinih anđela, jer i ovaj američki brend, Viktorija sikret, teži da bude inkluzivniji kada je ženska ljepota u pitanju.

Iako je doživljavala verbalna vrijeđanja od vršnjaka na račun kože, i prevazišla depresiju, izgradila je čvrsto samopouzdanje. Njena koža je postala njen potpis i izdvojila je u moru ostalih modela. 

Svoj nedostatak je uspjela da preokrene u svoju prednost. Što je više isticala prirodnost svoje kože, to je bila prihvaćenija i postala je inspiracija mladima širom svijeta. 

Pripremila: Anđela Miličić

www. mbs.edu.rs

U vrijeme širenja koronavirusa i velikom broju nepoznatih i neistraženih informacija, te strahu građana i pribjegavanju sopstvenim metodama zaštite pojavljuje se jako često i primjeri nepravilnog korištenja zaštitne opreme.

Zato u nastavku prenosimo jedan stručni tekst o pravilnom korištenju zaštitinih maski.

Veliki broj građana masku nose spuštenu ispod brade, ili s nosem van. Veliki broj je i onih kojima je maska vidno zaprljana. Za sve nas, evo prevoda šta o tome misli Svjetska zdravstvena organizacija. 

“Savjeti o korištenju maski u zajednici, za kućnu njegu i u zdravstvenim ustanovama u kontekstu nove epidemije koronavirusa (2019-nCoV):

• Pažljivo stavite masku da prekrije usta i nos i učvrstite je na način da u najvećoj mogućoj mjeri prijanja za lice;

• Izbjegavate dodirivanje maske tokom njenog korišćenja;

• Uklonite masku primjenom odgovarajuće tehnike (tj. učinite to ne dodirujući prednju stranu, već hvatajući traku odostraga);

• Nakon uklanjanja ili kad god nehotice dodirnite masku tokom upotrebe, očistite ruke pomoću sredstva na bazi alkohola, ili operite vodom i sapunom kod vidnih zaprljanja;
• Zamijenite masku novom, čistom i suvom maskom, čim prije kad postane vlažna;
• Nemojte više puta koristiti maske za jednokratnu upotrebu;
• Maske za jednokratku upotrebu nakon skidanja odmah odložiti u otpad;
• Maske od tkanine (npr. pamuk ili gaza) se ne preporučuju ni pod kojim okolnostima.“.

Smatram da SZO maske od pamuka ne preporučuje jer ne postoje odgovarajuća istraživanja koja im potvrđuju efikasnost. Na portalu Medicinskog centra Vanderbilt Univerziteta navode da prihvataju taj vid poklona dajući detaljne preporuke o izradi, gdje oni pominju 2 sloja platna.

Mislim da maske od pamuka mogu biti korištene ukoliko poslije svakog nošenja budu oprane na 95 stepeni celzijusa, a nakon što se osuše obavezno se opeglaju prije upotrebe. Sašiti ih najbolje u 4 sloja da bi se imala veća sigurnost pri upotrebi (probala sam to i nosim ih lakše od sintetičkih), a svakako zaustavljaju kapljice kojima ovaj virus, kao i većina drugih patogena putuju od naših usta u svijest. 

Poziv NKT za zarazne bolesti CG ima smisla, maske za jednokratnu upotrebu najpotrebnije su zdravstvenim radnicima. Ja bih dodala, i zaposlenima u apotekama i trgovinama, kao i policiji i vojsci, to jest svima koje u svijetu nazivaju ključni radnici, oni koju su u prvim borbenim redovima ovog puta.

Poštujmo njihov rad, ostanimo doma. 

Pripremila: Valentina Kolman, dipl. san. ing u posjedu licence za bavljenje poslovima zaštite na radu i dugogodišnjim radnim iskustvom medicinske sestre.

Život u doba koronavirusa težak je za sve, ali ipak osobama s invaliditetom potrebna je dodatna pažnja i pomoć da lakše prebrode ovu sitauciju.

Vanja Čolić, aktivistkinja u pokretu osoba s invaliditetom, kaže da se situacija s koronavirusom na sličan način odražava na život osoba s invaliditetom, kao i kod osoba bez invaliditeta.

“Međutim, vjerovatno je razlika u tome kod osoba s invaliditetom koje žive same i koje su na neki način prepuštene same sebi. Naravno, to ne znači da nemaju adekvatnu pomoć zajednice, ali ta pomoć ne može da traje 24 sata”, kaže Vanja Čolić. 

Ona kaže da svaka invalidnost nosi određeni rizik, pa je teško govoriti koja je grupa osoba s invaliditetom posebno ugrožena.

“Tako da, na primjer, osobe oboljele od mišićne distrofije imaju smanjen kapacitet pluća i automatski se ne smiju dovesti u mogućnost dobijanja upale pluća. Osobe s oštećenjem sluha ili vida, ukoliko na adekvatan način ne dobiju informacije o širenju virusa, o neophodnim mjerama zaštite i slično, mogu se nenamjerno dovesti u situaciju da se zaraze. Osobe s intelektualnim oštećenjem su dodatno ugrožene, jer ne mogu u potpunosti biti svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo”, pojašnjava Vanja.

Vanja vjeruje da osobe s invaliditetom možda i najbolje znaju kako kvalitetno provoditi vrijeme u izolaciji.

“Većina nas je naučila da nemamo mnogo aktivan i dinamičan svakodnevni život. Dobra knjiga, film, društvene igre i slično su samo neki od prijedloga za kvalitetno vrijeme dok traje izolacija. Društvene mreže, takođe, igraju veliku ulogu u životu svakog pojedinca jer zahvaljujući njima na dnevnom nivou možemo biti u kontaktu s više osoba nego što možemo u realnom zivotu”, pojašnjava ona.

Od zdravstvenih radnika, osobe s invaliditetom nisu dobili ništa više instrukcija od onih koje su namijenjene svim građanima.

“Kroz različite kontakte, imam informacije da su organizacije i udruženja osoba s invaliditetom u svakodnevnom kontaktu sa svojim članovima kako bi im pružili potrebnu podršku. Nekada je i jedno ‘Kako si?’ upućeno putem telefona ili SMS-a dovoljno da se bilo koja osoba osjeća bolje. Usluga personalne asistencije, takođe, nesmetano funkcioniše, prilagođena okolnostoma i mjerama koje su na snazi zbog vanredne situacije.

Da se poboljša život osoba s invaliditeom Vanja kaže da je dovoljna podrška u bilo kojem obliku.

“Pozivom, porukom, odlaskom u nabavku ili šetnjom ljubimca, ukoliko ga osoba s invaliditetom ima.

Naročito je važna podrška osobama s invaliditetom koje su same. I čovjek bez bilo kakvih problema treba podršku u ovoj neizvjesnoj situaciji, pa tako i osobe s invaliditetom”, ističe Vanja.

Dušica Lipovac, direktorica Filmskog festivala "Uhvati film - Banjaluka" i aktivistica, kaže da je većina osoba s invaliditetom u ovim kriznim danima kod svojih kuća, što i jeste preporuka nadležnih institucija.

“S obzirom na to da pojedine OSI pripadaju rizičnim grupama, mjere razumne adaptacije ključne su da bi se osobama s invaliditetom omogućilo da smanje kontakte i rizik od zaraze. Sve nas je obuzeo strah zbog pojave virusa korona. Тreba da budemo odgovorni, misleći na sebe, svoju porudicu i druge ljude oko nas, da ostanemo kod svojih kuća i solidarni, te da damo podršku zdravstvenim radnicima koji štite sve nas.

Vrlo je važno da se prate uputstva za sprečavanje širenja virusa korona propisana od nadležnih institucija”, ističe Dušica Lipovac.

Ona kaže da su posebno ugrožene OSI koje pate od hroničnih oboljenja, kao što su kardiološki problemi, dijabetes, astma, zatim osobe s oslabljenim imunitetom, osobe koje imaju reumatoidni artritis, sistemski lupus, multipla sklerozu, osobe starije od 65 godina.

Za period samoizolacije Dušica svima preporučuje da pročitaju dobru knjigu, pogledaju film ili seriju, a pored toga imamo mogućnost i gledanja pozorišnih predstava online.

“Koliko god da smo opterećnim trenutnom situacijom, moramo pokušati naći mir, posvećujući se nekim stvarima kojima ponekad nismo u mogućnosti zbog mnoštva obaveza. Pored toga, pravljenje planova za neke nove aktivnosti u budućnosti ili pisanje projekta možemo da radimo dok smo u samoizolaciji”, ističe Lipovac Dušica.

Ona dodaje da se preporuke za osobe s invaliditetom tokom pandemije virusa korona ne razlikuju puno od mjera koje važe i za osobe koje nemaju invaliditet.

“Stroga higijena je na prvom mjestu, što znači često pranje ruku sapunom, duže i detaljnije, često provjetravanje prostorija u kojima borave. Zatim, kolica i druga pomagala moraju se detaljno brisati dezinfekcionim sredstvima, posebno metalne dijelove i točkove prije ulaska u stan. Brisanje i predmeta koje često dodiruju: kvake, prekidač za zvono, svjetlo i sl. Praćenje simptoma i brzo reagovanje je vrlo važno”, ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da je osobama sa invaliditetom koje su zaposlene neophodno da se omogući rad od kuće ili plaćeno odsustvo.

“Znam da je u Banjaluci to i omogućeno. Pored toga, povećanje sati personalne asistencije naročito za OSI sa težim oblikom invaiditeta jer je personalna asitencija jedan od najvažnijih preduslova za samostalan život OSI.  Dostupnost i pristup informacijama za sve građane i građanke, što znači da informacije treba da budu obezbijeđene na pristupačan način: na znakovnom jeziku, u pristupačnom vidu i formatu, titlovanje, dostupnost printanih materijala i na Brajevom pismu itd.”, ističe Dušica.

Podsjetimo da je Grad Banjaluka aktivirao broj 065 01 02 03 putem kojeg osobe s invaliditetom, starije osobe, trudnice, hronični bolesnici ili osobe sa ugroženim imunitetom mogu da naruče dostavu osnovnih životnih potrepština, što mnogo znači svima nama.

Izvor: portal Buka

Pregršt je poslova koji se mogu obavljati online, a da to vjerovatno niste ni znali.

Rad od kuće, posebno ovih dana, a i narednih nedelja je spas za mnoge. A da li ste znali da i osobe oštećenog sluha mogu da rade onlajn?

Evo, na primjer, bavljenje fotografijom, pa čak i amaterski, može da vam obezbjedi zaradu. Mnogi danas uživaju u aplikacijama kao što je recimo - Instagram, kreirajući i postavljajući lijepe fotografije, neznajući da bi neko, za korišćenje istih, želio čak i da vam plati.

Za to postoje mnoge, takozvane, stok platforme na kojima, uz neophodnu registraciju i praćenje određenih instrukcija, možete plasirati svoje fotografije koje ljudi ili firme iz cijelog svijeta mogu da kupuju – od vas.

Ako ne znate koje su to platforme i nemate predstavu kako one funkcionišu – a hjteli biste neko to da vam objasni, ako želite da naučite kako da fotografišete mobilnim telefonom ili fotoaparatom tako da te fotografije možete da plasirate na tržište i od toga zaradite novac, ovo je prilika.

Naime, tim udruženja "Art mreža" uz pomoć partnerskih organizacija iz šest zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Rumunija i Turska) snimili su tutorijal na temu stok fotografije koji je preveden na svih sedam znakovnih jezika.

Time je olakšano i osobama s oštećenjem sluha da nauče kako da dođu do posla koji mogu obavljati čak i od kuće.

Svi tutorijali se nalaze na sajtu: https://usetutorial.com/ na kojem je i više informacija o samom projektu, a crnogorski se nalaze na linku: https://usetutorial.com/me.html 

Udruženje "Art mreža" sa sjedištem u Novom Sadu, već deset godina sprovodi različite projekte za mlade koji su na temu umjetnosti, kulture, edukacije i samozaposlenja. Internacionalni projekat Stvori očima („Realize with your eyes“) sproveden u okviru Erasmus+ programa podržan od strane Evropske komisije  prije svega se odnosi na edukaciju mladih osoba s oštećenjem sluha o tome kako da baveći se fotografijom zarade novac preko interneta.

Partner na ovom projektu bilo je i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore. 

Uredio: Ivan Čović

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres pozvao je na globalno primirje, kako bi svijet mogao da se usredsredi na borbu protiv pandemije koronavirusa.

On je rekao da je vrijeme da se prekinu sukobi i da se svi zajedno usredsrede na stvarnu borbu za živote ljudi.

“Virusu nije važna nacionalnost, niti etnička pripadnost, frakcija ili vjera. On neumoljivo napada sve. U međuvremenu, vojni sukobi traju širom svijeta”, istakao je Guteres.

Naglasio je da najveću cijenu sukoba plaćaju najranjiviji, a to su žene, djeca, lica s invaliditetom, kao i raseljeni, te da su oni najizloženiji i riziku gubitaka usljed širenja pandemije.

Prema riječima Gutjeresa, zdravstveni sistem u ratom razorenim zemljama je srušen, a mali broj zdravstvenih profesionalaca koji su ostali često je meta tokom oružanih sukoba.

“Završite bolest rata i borite se protiv zaraze koja pustoši naš svijet. Borba počinje tako što se svuda zaustavljaju sukobi. Sada. To je ono što našoj ljudskoj porodici treba sada više nego ikad”, poručio je Gutjeres.

UN pokušavaju da posreduju okončanju sukoba u mnogim zemljama, uključujući Siriju, Jemen i Libiju, a, takođe, pružaju i humanitarnu podršku milionima civila

Izvor: BHRT.ba 

Pripremio: Ivan Čović

Uz sva neophodna pridržavanja preporuka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Ministarstva za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku, a u svrhu zaštite zdravlja korisnika i personalnih asistenata kao i njihovih porodica, daje se slijedeće uputstvo

1. Korisnicima usluge personalne asistencije (uključuje i usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika i videće pratitelje) kad god je to moguće, podrška se organizuje u krugu porodice.
2. Korisnicima koji žive sami, preporučuje se da potrebe zadovolje s minimalnim aktivnostima personalnog asistenta uz korišćenje zaštitne opreme (neophodni transferi, hranjenje, kupanje i slično) kako bi se što više smanjila izloženost korisnika i personalnih asistenata.
3. Personalni asistenti se u slučaju potrebe obavljanja spoljnih aktivnosti (nabavka lijekova, potrebnih namirnica i slično), trebaju što manje izlagati situacijama u kojima dolazi do neposrednih kontakata.
4. Prilikom obavljanja kućnih poslova (pranja, čišćenja i slično) nužno je osigurati personalnim asistentima zaštitnu opremu (rukavice, maske i sredstva za dezinfekciju).
5. Poslodavac može pružatelju usluge osigurati zaštitnu opremu i sredstva prenamjenom sredstava odobrenih putem programa i projekata za pružanje usluge personalne asistencije za koju će zatražiti saglasnost ili o tome obavijestiti ugovorne strane, vodeći računa o individualnim potrebama korisnika, ali pritom ne ugrožavajući potrebe cijele zajednice.
6. U slučaju ukidanja javnog prevoza, takođe, je moguća prenamjena sredstava za potrebe dolaska i odlaska personalnih asistenata na radno mjesto, za koju će zatražiti saglasnost ili o tome obavijestiti ugovorne strane.
7. U slučaju da se usluga personalne asistencije ne može pružati zbog ugroženosti ili zaraženosti koronavirusom personalnog asistenta ili korisnika, moguće je potraživati troškove zarade personalnog asistenta u navedenom razdoblju dok traje ugroženost ili zaraženost uz informisanje ugovornih strana o navedenom.
8. U slučaju da personalni asistent ne može pružati uslugu zbog izvanrednih okolnosti te pristaje koristiti odsustvo, isto mu je potrebno omogućiti.

Molimo vas da se pridržavate svih preporuka i time smanjite mogućnost širenja zaraze.

Cijelo Uputstvo za pružanje usluge personalne asistencije možete preuzeti OVDJE.                 

Izvor: Sajt https://mdomsp.gov.hr/ 

Pripremio: Ivan Čović

Kako bi osobe s invaliditetom bile na vrijeme informisane i obaviještene o svim aktuelnostima, potrebno je da se pridruže "Viber Community" kanalu “Ministarstvo rada - OSI”, navedeno je u saopštenju ovog srbijanskog resora.

Tim povodom, ministar za rad Zoran Ðorđević rekao je da resor kojim rukovodi, kako kaže, posvećuje posebnu pažnju osobama s invaliditetom.

"Ovo je još jedan od načina da pokažemo da brinemo o njima. Smatram da je izuzetno važno da budu informisani kada je koronavirus u pitanju. Zvanična saopštenja Ministarstva od danas biće im dostupna i na ovaj način", rekao je ministar Ðorđević.

Pomoćnik ministra u Sektoru za zaštitu osoba s invaliditetom Biljana Barošević navela je da je komunikacija s udruženjima i savezima osoba s invaliditetom u Republici Srbiji na visokom nivou, ali da uvijek postoji način za unaprjeđenje.
"Ovo je još jedan vid podrške osobama s invaliditetom i izuzetno sam ponosna na rezultate koje smo kao Ministarstvo postigli u ovoj oblasti", istakla je Barošević.
Pored najstarijih građana, osobe s invaliditetom su u velikom riziku od koronavirusa te se savjetuje pridržavanje svih mjera i savjeta ljekara, Vlade Republike Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, navedeno je u saošptenju.
Za pristup kanalu potrebno je da se uđe na link, koji automatski vodi na Viber Community kanal.

Kada se otvori prozor potrebno je kliknuti na JOIN kako biste pristupili "Viber Community" kanalu, precizira se u saopštenju.

Izvor: Tanjug

Nedelja mode u velikim svjetskim gradovima prati se već godinama, zbog čega i ne čudi što je jedan od najiščekivanijih događaja u svijetu mode. U to vrijeme, iz perspektive manekenki i modela, to je zaista stresno razdoblje, s obzirom na to da trče s revije na reviju, kako bi se pokazale u najboljem svjetlu. Ipak, ovogodišnja Nedelja mode u Njujorku postala je bogatija za još jedno iskustvo. 

Naime, kako prenosi 'Pipl', pistom u velikom američkom gradu po prvi put prošetala je manekenka Sofia Žirau.

"Jednog dana pogledala sam se u ogledalo i obećala sebi da ću biti manekenka koja će stići u Njujork. I pogledajte me sada", rekla je nedavno za 'Pipl'. 

Video na kojem ponosno hoda pistom u haljini dizajnerke Marise Santijago izazvao je lavinu pozitivnih reakcija. 

"Osjećala sam se jako dobro, svi su mi aplaudirali', kazala je Sofia koja, takođe, ima i svoj modni brend "Alavet", za koji kaže da je njen način ulaska u svijet mode. 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.story.hr

19. mart 2020. 

Ukoliko vlade i društvo ne preduzmu akciju, diskriminacija osoba s invaliditetom se može povećati tokom pandemije COVID-19, upozorava ekspertkinja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). 

Lindzi Li (Lindsay Lee), tehnička službenica u SZO koja radi na pitanjima u vezi s osobama s invaliditetom govorila je tokom sesija za pitanja i odgovore koju je UN agencija za zdravlje organizovala ovog četvrtka na svom Tviter nalogu. 

„Ono što me zabrinjava više od svega su postojeće prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Mogu i lično govoriti o tome”, rekla je. 

Gospođa Li, koja je korisnica kolica, objašnjava da je pristup zdravstvenoj zaštiti za neke OSI već otežan, pa čak i u mjestima s dobrim prihodima. Druge prepreke uključuju fizičke barijere, diskriminatorne zakone i postojeću stigmu.  

„Ove okolnosti, ako vlade i zajednice ne vode računa, mogu se pogoršati u kriznim situacijama”, navodi ona. “Ali, ako cijela zajednica uradi svoj dio, ovi rizici se sigurno mogu izbjeći”. 

Osjećaj zapostavljenosti 

Na globalnom nivou, oko jedna milijarda ljudi – oko 15 procenata svjetske populacije živi s nekim vidom invaliditeta, po podacima SZO, koja se bori da spriječi dalje širenje novog koronavirusa. 

Trenutno je zabilježeno više od 200.000 slučajeva zaraze i preko 8.000 smrtnih slučajeva. 

Li objašnjava da su OSI u većem riziku od zaraze COVID-19. Nekima je otežano održavanje lične higijene da bi spriječili zarazu virusom. Drugi, pak, mogu biti onemogućeni da poštuju mjere socijalne distance jer im je potrebna pomoć ili drugi vid podrške.  

Dodatno, neke OSI koje se razbole mogu razviti teži oblik bolesti jer virus može pogoršati trenutno zdravstveno stanje, posebno imuni sistem ili respiratornu funkciju. 

Dok države nastavljaju borbu protiv pandemije, OSI zaslužuju da budu uvjerene da je njihovo preživljavanje prioritet, istakla je nezavisna ekspertkinja UN za prava OSI. 

Katalina Devandas Agilar (Catalina Devandas Aguilar), specijalna izvjestiteljka UN za prava OSI, je upozorila da je malo urađeno da se ovoj populaciji pruže uputstva i podrška. 

„Osobe s invaliditetom osjećaju da su zapostavljene”, navela je ona u saopštenju objavljenom u utorak. 

Potrebne mjere podrške 

Devandas ističe da su mjere razumne adaptacije ključne tokom pandemije da bi se omogućilo osobama s invaliditetom da smanje kontakte i rizik zaraze. Isto treba da se omogući njihovim porodicama i osobama koje im pružaju podršku. 

Dodatno, OSI treba omogućiti da rade od kuće, ili im obezbijediti plaćeno odsustvo, da bi se garantovala sigurnost njihovih prihoda. 

„Pristup dodatnoj finansijskoj pomoći je, takođe, od vitalnog značaja za smanjenje rizika od dodatne osjetljivosti ili siromaštva za osobe s invaliditetom i njihove porodice”, dodaje ona. 

„Mnoge osobe s invaliditetom su zavisne od usluga koje su obustavljene i možda nemaju dovoljno novca da naprave zalihe hrane i ljekova, ili da plate dodatne troškove kućne dostave.” 

Ekspertkinja za ljudska prava je, takođe, istakla zabrinutost zbog loše situacije u kojoj su OSI koje su smještene u institucijama, gdje je rizik od zaraze visok zbog „nedostatka nadzora, pojačanog upotrebom hitnih ovlašćenja iz zdravstvenih razloga”.  

Devandas je sugerisala da ograničenja za zaštitu javnog zdravlja moraju biti pažljivo odmjerena i minimalno nametljiva, budući da ograničavanje kontakta s bliskim ljudima čini OSI „potpuno nezaštićene” od nasilja ili zanemarivanja u tim okolnostima.  

Učiniti poruke za zaštitu javnog zdravlja pristupačnim za sve 

I Li i Devandas ističu da tokom trenutne pandemije vlasti moraju obezbiejditi informacije o javnom zdravlju koje su pristupačne OSI, kao što su upotreba znakovnog jezika, titlovanje, tekstualne poruke i relej servisi (servisi koji omogućavaju osobama s oštećenjima sluha, govora ili oštećenjem sluha i vida da telefonski komuniciraju putem tastature ili asistivnih tehnologija, prim. prev.). 

Li je podsjetila publiku da svako treba da preduzme mjere predostrožnosti zbog COVID-19. Dakle, oni koji su u većem riziku možda će morati da budu „malo agresivniji”: na primjer, mogu zahtijevati da njihovi posjetioci operu ruke kad ulaze u njihovu kuću. 

Dok mnogo ljudi izbjegava javne prostore, Li, takođe, preporučuje da OSI razviju rezervne planove u slučaju da njihovi njegovatelji odbiju da dolaze na posao. 

Iznad svega, vlade moraju osigurati da je društvo pristupačno za ovu populaciju, uključujući i okruženja za zdravstvenu zaštitu, rekla je, navodeći smjernice SZO. 

Prevela s engleskog: Anđela Radovanović 

Originalni tekst dostupan je ovdje.

Osobe s invaliditetom u Srbiji svakodnevno doživljavaju diskriminaciju. Isto proživljavaju čak i njihovi partneri.

Pjevačica i umjetnica Sonja Sajzor opisala je na svom Tviteru šta prolaze ona i njen momak, koji se kreće pomoću štaka, čak i tokom najobičnijeg odlaska do pošte.

Njihovu priču prenio je Blic u cjelosti (uz saglasnost autorke):

"Vrlo neprijatna situacija danas u pošti, koja se meni i mom dečku dešava manje-više svaki dan. Da biste razumjeli kontekst: moj dečko je osoba s invaliditetom, koristi štake dok hoda...Ulazimo u poštu, obezbjeđenje skače na noge da ga prevede preko reda. Vraća se, gleda u mene i pita me vrlo navalentno: "Je l' vam to brat?" Odgovaram: "Ne, to mi je dečko."

Kao i uvijek, čak i nevjerica: šta ja ovako "lijepa i zgodna" radim sa "invalidom"? I tu kreću vrlo iritantna pitanja. I naravno, ono standardno: 'Svaka vama čast', kao da sam ja sad majka Terezija što sam 'nekom takvom dala šansu'. Onda: 'Vi mora da ste njemu uljepšali život", kao da ja nisam sa svojim dečkom jer mi se svideo, nego 'zato što sam se sažalila'.

Najiritantnije mi je (a tek mogu da zamislim koliko je njemu) kada kažu: 'to je baš lijepo što brineš o njemu'... Moj dečko je odrasla osoba koja brine sama o sebi. Ja ne brinem o njemu', ja se zabavljam sa njim. To što je osoba s invalidetom ne znači da je nesposoban.

Da, neke stvari ne može da uradi fizički. Kada idemo u nabavku, on ne može da ponese ceger. Ali on kuva tri obroka dnevno, jer ja ne znam da kuvam. Kada nastupamo, ja nosim njegovu gitaru, jer ne može sam da ponese, ali je fenomenalno svira na nastupu, što ja ne bih znala sama.

On ne može da šeta pse, ali ih on čuva kada ja odem u grad da kafenišem sa drugaricama. Ja 'ne brinem o njemu', mi smo, kao i svi parovi, podijelili obaveze. Razlika je samo u tome što je nama njegov invaliditet odredio šta će ko raditi, jer on neke stvari fizički ne može. Ali me jezivo nervira (a mogu da zamislim tek koliko njega) ta pretpostavka da 'ja brinem o njemu', ti 'komplimenti' da sam ja kul zato što sam sa 'nekim takvim' i da sam ja njemu 'uljepšala život', kad je on taj koji kuva tri obroka, jer ja ne znam da skuvam ništa više od nudli. I kad je on taj koji je mene prošle godine izvukao iz jezivo duboke kliničke depresije i brinuo o meni kada nisam mogla da brinem sama o sebi", zaključila je Sonja.

Pripremila: Anđela Miličić 

Izvor: www.blic.rs