PR pres servis: „U Crnoj Gori, u poslednjih nekoliko godina, svjedočimo sunovratu i degradaciji  u oblasti ženskih ljudskih prava, porastu  svih oblika nasilja nad ženama, nepoštovanju ili selektivnoj primjeni zakonodavnih normi prema nasilnicima i povećanom broju femicida”, poručeno je na Pres konferenciji Crnogorskog ženskog lobija.

Pres konferencija je organizovana povodom globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, pod sloganom Ujedinimo se  protiv rodnog nasilja.

Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović kazala je ženska ljudska prava u Crnoj Gori nisu doživjela ekspanziju napretka i poštovanja i ako nacionalna i međunarodna dokumenta propisuju i garantuju njihovo ispunjenje.

„Nasuprot  očuvanju i unapređenju ranije  postignutih  rezultata u oblasti ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti   u poslednjih par  godina   svjedočimo sunovratu i degradaciji  u oblasti ženskih ljudskih prava, porastu  svih oblika nasilja nad ženama, djevojkama, djevojčicama, nepoštovanju ili selektivnoj primjeni zakonodavnih normi prema nasilnicima, povećanom broju femicida, ugroženoj bezbijednosti s konstantno  prisutnim govorom mržnje, mizoginije i seksizma prema ženama koje djeluju u javnom prostoru“, istakla je Petrović.  

Prema njenim riječima, u socioekonomskoj krizi i dugom tranzicionom periodu koji Crna Gora prolazi žene su najveće žrtve tranzicije, navodeći da teško nalaze posao, ali i da su prve koje dobijaju otkaze, posebno kada se žele ostvariti kao majke ili već imaju malu djecu.

„Zbog očigledne nefikasnosti institucionalnog sistema u prevenciji nasilja, zaštiti žrtava rodnog nasilja i sankcionisanju nasilnika, trend povećanja raznih oblika nasilja  nad ženama ide veoma brzo uzlaznom putanjom  i postaje sve više društveno prihvatljivo i opravdano, što ukazuje na krah porodičnih i društvenih  vrijednosti i institucionalnu eroziju i nemoć djelovanja kada su u pitanju ženska ljudska prava  pa se neminovno produžava   agonija trpljenja i sakrivanja nasilja“, kazala je Petrović.

Ona je poručila da nasilje nema opravdanja, da je nasilje nad ženama,  djevojkama, djevojčicama zločin, a da svaki zločin mora biti sankcionisan, pravovremeno i u razumnom vremenskom roku procesuiran, a da žrtvi nasilja biti pružene pomoć podrška. 

„Zahtijevamo od vladajućih struktura da u  agendama rodnih politika  bez odlaganja uvrste i implementiraju rodno osjetljive politike socijalne zaštite i dobrobiti, ekonomsko osnaživanje žena koje  ekonomska nezavisnost štiti od trpljenja porodičnog i drugih oblika nasilja,  kao i ženskog siromaštva“, rekla je Petrović.

Izvršna direktorka NVO Građanski aktivizam Jelica Begović kazala je da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već cjelokupnog društva.

„Kada stvaramo uslove za ravnopravno učešće svih, bilo da su muškarci, žene ili nebinarne osobe, gradimo bolje, inkluzivnije društvo za sve nas. Nije dovoljno samo govoriti o jednakosti, moramo preduzeti konkretne korake kako bismo je ostvarili“, smatra Begović.

Ukazala je da je jedan od ključnih aspekata rodne ravnopravnosti obrazovanje.

„Želim vidjeti društvo u kojem svaki pojedinac ima jednake šanse za obrazovanje, nezavisno od pola. To znači ulaganje u obrazovne resurse, eliminisanje rodnih stereotipa u nastavi i osiguranje pristupa obrazovanju za sve, bez obzira na rod. Takođe, često svedočimo rodnoj diskriminaciji na radu, gdje su žene plaćene manje za isti posao ili im je uskraćeno napredovanje. Moramo raditi na stvaranju poslovnog okruženja koje cijeni i nagrađuje zasluge, ne gledajući na pol“, istakla je Begović.

Poručila je da ne smijemo zatvarati oči pred nasiljem i da moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem žrtve nisu same, već imaju podršku i pravdu.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je da su djevojčice i žene s invaliditetom posebno izložene nasilju i da trpe sve njegove oblike.

„Djevojčice i žene s invaliditetom nisu pošteđene nijednog oblika nasilja, iako se to često pokušava u nekim društvima nametnuti kao stav, a neki oblici koje trpe druge žene se specifično manifestuju kod djevojčica i žena s invaliditetom time što zadobijaju nove oblike nasilja“, navela je Vujačić.  

Govoreći o fizičkom nasilju koje trpe djevojčice i žene s invaliditetom koje koriste pomagala, Vujačić je kazala da one nekada bivaju uskraćene za ta pomagala da bi im se ograničila sloboda kretanja i povećala zavisnost od onih kojih su im dužni pružati pomoć i podršku.

„Na isti način se, u nekim slučajevima, vrši prisilna medikalizacija ili hospitalizacija žena i djevojčica s invaliditetom, dok su jednako izložene fizičkom nasilju i uznemiravanju, seksualnom uznemiravanju, nasilju, verbalnom i psihičkom, kroz govor mržnje i omalovažavanje, kao i ekonomskom nasilju. Kad govorimo o ekonomskom nasilju, ono je obilježilo najveći broj slučajeva koji su prijavljeni Udruženju u ovoj godini“, rekla je Vujačić.

Ona je pozvala nadležne organe da ne zauzimaju pasivnu ulogu i da se ne povlače kad se nasilje prijavi.

„Takođe je važno da omoguće prvenstveno da se to nasilje može prijaviti, jer neke ciljne grupe koje ga trpe nisu u mogućnosti da ga prijave, što zbog nepristupačnosti, što zbog društvenih prepreka i u tom smislu da ga adekvatno procesuiraju“, poručila je Vujačić.

Volonterka Romskog savjeta Selma Bajrami kazala je da je populacija Roma i Egipćana jedna od najranjivijih grupa u Crnoj Gori, a da dodatni problem unutar te zajednice predstavlja nasilje nad ženama koje se javlja u raznim oblicima.

„Osim toga što rijetko donose odluku da izađu iz nasilja, Romkinje i Egipćanke imaju ograničen pristup institucijama koje pružaju podršku. Nažalost, najveći broj slučajeva nasilja u romskoj zajednici ostaje neprijavljen i nerasvijetljen. I nakon prijavljivanja, Romkinje se u najvećem broju slučajeva vraćaju nasilniku a moram istaći da je siromaštvo veliki uzrok tome“, rekla je Bajrami.

Prema njenim riječima, zbog siromaštva, neinformisanosti, nedostatka obrazovanja i izraženog patrijarhalnog pogleda na svijet, Romkinje i Egipćanke su dodatno ugrožene.

„Jedan od problema jeste da i među ženama romske i egipćanske zajednice postoji i nepovjerenje u rad institucija zbog nedostatka pravovremenog reagovanja nadležnih organa“, ukazala je Bajrami.

Predstavnica školskog kluba Srednje ekonomske škole Mirko Vešović Glas protiv nasilja Jovana Dragaš ukazala je da veliki problem za mlade predstavlja vršnjačko nasilje.

„Tu se javljaju svi oblici nasilja. Među vršnjacima uglavnom je to vrijđanje, ponižavanje, ismijavanje, izbjegavanje i izbacivanje iz društva. U većini slučajeva dijete, odnosno djeca koja vrše nasilje prvenstveno smatraju da je nasilje legitiman vid rješavanja problema i imaju pozitivan stav prema nasilju i u tome ne vide nikakav problem“, navela je Dragaš.

Ukazala je da posljedice vršnjačkog nasilja, bez obzira koji oblik nasilja je u pitanju, mogu biti velike i dugotrajne.

„Imamo emocionalne posljedice kao što su gubitak samopouzdanja, depresija i anksioznost, problemi u školi, manje ocjene i izostanci sa časova, socijalna izolacija i zdrastveni problemi. Svakom djetetu koje trpi bilo koj vid vršnjačkog nasilja potrebno je pružiti podršku i pomoć. To podrazumijeva bezuslovnu podršku od strane porodice i prijatelja“, istakla je Dragaš.

Predstavnica Crnogorskog ženskog lobija Vasilisa Danilović smatra da je razvitak ličnog subjektiviteta žene u Crnoj Gori mjerilo razvitka samog crnogorskog društva.

„Sve učestaliji govor mržnje i mizoginija prema ženama uz jačanje retrogradnih procesa u društveno-političnoj sferi otkrivaju posljedice neizgrađene kulture dijaloga i nerazumijevanja koncepta ljudskih prava. Tolerisanje takvih ponašanja jeste opasan vid legitimisanja klime nasilja nad ženama“, istakla je Danilović.  

Ocijenila je da rodna neravnopravnost ukorijenjena u kulturološkim normama i predrasudama stvara nevidljive prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost i atmosferu netolerisanja nasilja.

„Može se zaključiti da, kako bi se uspostаvio efikаsаn sistem zаštite i podrške žrtvаmа nаsiljа neophodno je uspostаviti sistem koji omogućаvа brz, efikаsаn i koordinisаn postupаk koji trenutno prekidа nаsilje, štiti žrtvu i obezbeđuje njenu rehаbilitаciju i integrаciju. Bez uspostаvljаnja multisektorske sаrаdnje u procesu sprječаvаnjа i suzbijаnjа nаsiljа nаd ženаmа nemа efikаsnog sistemа zаštite i podrške“, rekla je Danilović.

Pres konferencija i kampanja su dio projekta Unapređenje institucionalne pomoći i podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja finansiranog od TRAG fondacije. 

Izvor: PRcentar

Pripremio: Ivan Čović