utorak, 04 septembar 2018 20:18

Zloupotreba invaliditeta: izmišljene priče za skupljanje lajkova

Autor:

 

Fejsbuk, kao najrasprostranjenija društvena mreža, ima široku i raznovrsnu publiku. Kontroverzna politika ove kompanije ukazuje na to da naši izbori nisu u potpunosti naši, već da prikaz informacija zavisi od algoritamske procjene interesovanja svakog od korisnika. Ukrštajući ovaj podatak s činjenicom da na Fejsbuku postoje mnogobrojne stranice koje šire netačne informacije i manipulišu ostjeljivim temama, javila se potreba za analizom sadržaja koji pozivajući na empatiju dovode čitaoce u zabludu. Iako nije riječ o previše komplikovanim strategijama manipulacije, uspjeh je obezbeđen osjetljivošću odabranih tema.

Ovom prilikom FejkNjuz /fakenews.rs/ je analizirao pet Fejsbuk stranica: Ja sam original a ti samo kopijaJa nisam normalna vi niste normalne A zajedno smo Boze sacuvajNe sudi mi po izgledu jer ne znaš šta nosim na srcuJedan je zivot i Zanimljivosti .

 

Lažne informacije

Sadržaji koji se postavljaju na ovakvim stranicama sastoje se od slike i kratkog opisa. Iako slike uglavnom nisu izmijenjene, već samo preuzete sa drugih sajtova, pri čemu se ne navodi izvor, većina ovakvih sadržaja ima manipulativni ili izmišljeni opis. Veoma kratkom pretragom izvora fotografija može se utvrditi da su opisi potpuno netačni.

Koji je cilj netačnih informacija?

Iako su na slikama prikazani sadržaji koji sami po sebi ostavljaju jak utisak, opis uglavnom služi kako bi dodatno pojačao emociju (pozitivnu, ali i negativnu).

Prikaz djevojčice kako traži podršku dok se bori sa bolešću predstavlja klasičan primjer kreiranja postova s lažnim informacijama. Riječ je, ipak, o zdravoj djevojčici koja je donirala svoju kosu za izradu perika za djecu obolelu od raka, što se jednostavnom pretragom moglo ustanoviti.

Sadržaj opisa

Opisi iznad slika svojim sadržajem otvoreno pozivaju na reakciju. Naredni primjeri, koji potiču s jedne od analiziranih stranica, Ne sudi mi po izgledu jer ne znaš šta nosim na srcu, ilustrativno sažimaju različite modele manipulacija:

Danas joj je rođendan, puni 30 godina … Jako je dobra i hrabra cura i zaslužuje sve naše čestitke!”

Molimo vas nemojte ovo ignorirati, Facebook je spreman platit za svaki lajk 1 €, za svaki komentar 2 € i za svaki Share 5 € Bože pomozi njoj i njima da izdrze to. daj im snage Bože! <3

Niko nije pored mene, jer imam rak.

Budite mi vi podrska i molite se za mene da ozdravim..
Ako vjerujete svi u snagu molitve i moj oporavak ostavite molitvu i amin u komentaru. Nemojte me ignorirati.

Ko nam može i želi od Vas poželjeti ,,sretan brak,, i sa nama nazdraviti za ,,,našu sreću,,,
Znamo da niko neće nama čestitati i podijeliti na svoj zid, jer imamo Daunov sindrom. Natalija i Mario..

Nedostatak maštovitosti može se uočiti već posle nekoliko slika, s obzirom na to da se radi o tipskim statusima, koji su isti iznad većine slika, a mijenjaju se samo povodi – rođendan, rođenje djeteta, podrška za ozdravljenje, nasilje nad djecom, podrška osobama s invaliditetom i tome slično. Pored toga što se manipulacijom pokušava izazvati sažaljenje, štetan je i kontekst koji se učitava ovakvim porukama. Pažnja se skreće s realnih problema i pronalazaka adekvatnih odgovora, a od ljudi se traži imaginarna podrška. Društvene mreže zaista mogu biti katalizator velikih inicijativa i pomoć u realizaciji plemenitih ideja, međutim, u ovom slučaju se radi o njegovanju praznih poruka podrške, s vrlo često uvredljivim sadržajem po osobe koje su zaista na slikama.

Klikom na link možete vidjeti sliku čiji je opis poređan redosledom u nastavku ispod. 

Primjer 1: Ne sudi mi po izgledu 

Primjer 2: Dječak sa buloznom epidermolizom

Primjer 3: Podijelite ako se ne stidite

Primjer 4: Poslednji dan "hemoterapije"

Primjer 5: Semantičke nijanse

 1.

Djevojka koja na stranici „Ne sudi mi po izgledu“ navodno moli za lajk i kompliment zapravo je akrobatkinja Dženifer Briker, o kojoj je, među ostalima, izvještavao BBC.

2.

Ova slika oboljelog dječaka najprije je bila zloupotrebljavana i pogrešno interpretirana na Tviteru, gde je uz lažni opis prikupila desetine hiljada lajkova i ritvitova. Portal Snopes utvrdio je da je riječ o dječaku iz Brazila koji je obolio od rijetkog kožnog oboljenja zvanog bulozna epidermoliza.

3.

Žena sa slike zove se Džema Flanagan i njen invaliditet nije nastao u saobraćajnoj nesreći, već kao posledica bolesti. Džema je manekenka koja na revijama nastupa u kolicima, a o njoj je 2015. godine izvještavao i BBC.

4.

Na slici je zapravo Džesika Von, koja ne ide na hemoterapiju, kako tvrdi stranica „Ja sam original, a ti samo kopija“, već je 2014. preživjela napad ajkule, o čemu je pisao NBC News.

5.

Brazilska manekenka s invaliditetom Paola Antonini predstavljena je na stranici „Ja sam original, a ti samo kopija“ kao Ana koja objašnjava razliku između izraza „invalid“ i „bogalj“.

 

Reakcije i komentari pratilaca stranice

Postovi na ovim stranicama imaju između nekoliko stotina i nekoliko hiljada reakcija i na desetine komentara. Komentari sadrže poruke podrške ili čestitke osobi ili osobama sa slike, u zavisnosti od sadržaja posta. Ono što vidno nedostaje u (odobrenim, tj. vidljivim) komentarima jeste potreba za bilo kakvom aktivnijom angažovanošću ili podrškom za rješavanje problema. 

 

Na ovoj slici (link) se zapravo nalazi Tamara Mena, motivaciona govornica i model, koja zaista jeste imala saobraćajnu nesreću, u kojoj je njen tadašnji momak izgubio život, a ona je bila teško povrijeđena. Manipulativnim narativom prouzrokovan je gnijev pratilaca, koji su osjetili potrebu da reaguju dajući podršku djevojci sa slike i osuđujući njenog momka. Iako su male šanse da porodica nastradalog momka ikada vidi ove Fejsbuk postove, neetičnost postupka administratora je evidentna.

Kada se na jednom mjestu pronađe toliko lažnih informacija i manipulativnog sadržaja očekivano je postaviti pitanje interesa administratora ovakvih stranica. Pojava kreiranja sadržaja ovog tipa na društvenim mrežama je svetski poznat fenomen. Čak i Fejsbuk sam prepoznaje ovu pojavu i zabranjuje je u svojim uslovima korišćenja.

Obezbijediti stranici veći broj interakcija s publikom znači obezbediti joj veći rič (domet). Stranice ovog tipa obično služe kao farme lajkova, što znači da određenim sadržajem prvenstveno teže da prikupe što veću publiku, da bi nakon dovoljnog broja pratilaca počeli da kače manje atraktivan sadržaj, najčešće neku vrstu reklama ili direktne prodaje. Iako za vrijme ovog istraživanja nijedna praćena stranica nije promijenila vrstu sadržaja koji se postavlja, očekivano je da će se to u jednom trenutku desiti. Sve i da ne dođe do ostvarenja takve svrhe, sama priroda ovih stranica, kakva trenutno jeste, predstavlja očigledan primjer manipulacije osjećanjima ljudi.

 

Primjer 6: Molba iz Kalifornije

Primjer 7: "Jelenin" zaboravljeni rođendan

Primjer 8: Mogu li ovdje imati vaše čestitke?

Primjer 9: Nemojte nas ignorisati 

Primjer 10: ja sam original, a ti samo kopija 

 6.

Na slici je Čelsi Raš iz Kalifornije koja jeste doživela saobraćajnu nesreću, ali je nije ostavio muž, niti preko stranice „Zanimljivosti“ moli čitaoce za „share“.

7.

Helen Golsvordi iz Istlija u Engleskoj preživjela je kao tinejdžerka pokušaj samoubistva. Za Dejli star je 2014. pričala o tome kako joj je uloga majke promijenila način razmišljanja, a stranica sa slike predstavila ju je kao Jelenu kojoj niko nije čestitao rođendan.

8.

Na slici je glumica Keli Mari Stjuart, koja se proslavila ulogom u seriji „Hollyoaks“ britanskog Kanala 4. Na stranici „Ja nisam normalna...“ predstavljena je kao slavljenica koja se na svoj rođendan obraća javnosti s molbom da je se ne stide.

9.

Čarli i Kalen Vorgan su bračni par niskog rasta iz Sidneja. Stranica „Zanimljivosti“ objavila je njihovu sliku sa ćerkom i izmišljenim obraćanjem kojim mole čitaoce da ih ne ignorišu.

10.

Blogerka Džordan Boun obraća se javnosti putem svog bloga Jordansbeautifullife, a ne preko stranice „Ja sam original, a ti samo kopija“.

 

 

Posledice

Kao posledica ovakvog onlajn ponašanja može se očekivati postepena pasivizacija društva. Razmatrati lažno predstavljene tuđe živote u komentarima ispod slike ostavlja osjećaj da čovjek nije ostao nijem na nečiji problem, iako nije pružena bilo kakva vrsta konkretne pomoći. Umirivanje savesti je dobar mehanizam za održavanje (najčešće lošeg) stanja nepromenjenim. Zatim, kao i posle bilo koje druge prevare koja je zahtijevala društveni angažman, ljudi često gube povjerenje u svaku sledeću akciju. Nepovjerenje, jednako kao pasivizacija, može doprineti tome da do promjena i ne dođe, naročito kada su u pitanju problemi zdravstva, inkluzije i ravnopravnosti. Čak ni opravdanje da se preko statusa gotovo uvijek traži podrška i solidarnost u ovom slučaju nije prihvatljivo, s obzirom na to da se radi o zloupoterbi tuđih slika i obraćanju u ime nekoga ko možda nije želio da dobije podršku na takav način.

Iako se svi korisnici Fejsbuka djelimično odriču svoje privatnosti prihvatanjem uslova korišćenja prilikom registracije na ovu društvenu mrežu, ovakve zloupotrebe niti su sa etičke strane prihvatljive, niti dozvoljene Fejsbukovim pravilnikom za upotrebu mreže, a u krajnjem slučaju mogu biti i povod privatne tužbe vlasnika zloupotebljenih slika u skladu s Krivičnim zakonkom. Posledice ponašanja u virtuelnom svijetu možda nisu na prvi pogled uočljive, međutim one svakako postoje. Stoga preporučujemo svima da s vremena na vrijeme kliknu na Activity log opciju na svom profilu i provjere kome su pružili podršku.

Analiza i dekonstrukcija ovih stranica priređena je prije svega kao pokušaj da se spriječe ozbiljnije posledice njegovanja loših praksi u virtuelnom svijetu, koje se vrlo brzo preslikaju i na realni.

 

Milica Janjatović, FN Tragač

Izvor: Fakenews.rs 

Pročitano 46 put(a)

Back to top