Marina

Marina

 

Međunarodni filmski festival Uhvati film, 16. po redu, biće održan od 24. do 30. septembra u Kulturnom centru Novog Sada u organizaciji KAO Parnas. Tokom sedam festivalskih dana, publika će uživati u raznovrsnom i zanimljivom umjetničkom programu: 36 filmova iz 22 zemlje svijeta, 3 tribine, 3 izložbe, 2 muzička nastupa, predstavljanje 2 knjige i 2 kreativne radionice.

Festival će biti svečano otvoren u ponedeljak 24. septembra od 13 časova uz retrospektivu prethodnih festivala i brojne prijatelje i donatore. Otvaranje će obiljeležiti i nastup pijanistkinje Petre Spasojević, zahvaljujući podršci Dunavske sonate, kao i projekcija prošlogodišnjeg nagrađenog filma „Moje unutrašnje ja".

Istog dana, 24. septembra od 17 časova, započeće i bogat umjetnički prateći program. Biće predstavljene dvije knjige uz prisustvo autorki: knjiga „Duga, sunce, srce", autorke Bojane Nešić, i knjiga „Žene koje menjaju stanje stvarnosti", Iz Kruga Vojvodine, ispred koje će govoriti Svjetlana Timotić.

Prateći umjetnički program nastavlja se 25. septembra od 17 časova, projekcijom filma „Restart", autora Dejana Petrovića, nakon čega slijedi tribina na temu: „Kome trebaju influenseri sa invaliditetom?" – prikaz invalidnosti na društvenim mrežama.

Prateći program završava se 26. septembra od 17 časova, kad su na programu filmovi „Otvorenih očiju" Marka Novakovića i tajladski film „Luzer", nakon čega slijedi tribina „Pobednici i dobitnici: osobe sa invaliditetom u sportu".

Okosnica Festivala, filmski takmičarski program održava se od 27. do 30. septembra od 17 časova, projekcijom premijerno selektovanih filmova iz krajeva svijeta, nakon čega slijede razgovori s povodom s autorima filmova, gostima i publikom. Za četvrtak 27. septembar, nakon projekcije filmova, predviđena je i tribina „Kulturna participacija osoba s invaliditetom: pristupačnost nisu samo rampe". Festival će svečano biti zatvoren 30. septembra džez nastupom Tanje Josić.

Sve vrijeme trajanja Festivala, u holu bioskopa biće postavljena izložba fotografija: „Osobe sa kvalitetom", kao i likovnih radova Srđana Vucelje i Jelene Damnjanović

Međunarodni filmski festival Uhvati sa mnom ovaj dan/Uhvati film održava se od 2003. u Novom Sadu i obuhvata projekcije filmova i prateći program na temu invalidnosti. Ovogodišnje 16. izdanje Festivala održava se pod motom „Kultura je za sve".

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.rtv.rs

 

 

                               

Beograd će ovog vikenda biti domaćin petih Međunarodnih sportskih igara osoba s invaliditetom na kojima će nastupiti i više od 40 crnogorskih takmičara, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Naši sportisti će se takmičiti u košarci u kolicima, sjedećoj odbojci, stonom tenisu, fudbalu i plivanju.

U prijestonici Srbije nastupiće članovi košarkaškog kluba osoba s invaliditetom Paramont, kluba sjedeće odbojke Set iz Pljevalja, stonoteniskog kluba Luča, kao i fudbalska ekipa i plivači Resursnog centra za djecu sa smetnjama sluha i govora Dr Peruta Ivanović iz Kotora.

Organizator takmičenja je Sportski savez osoba s invaliditetom grada Beograda, a očekuje se nastup više od 700 sportista iz 16 država, koji će se nadmetati u 12 sportova.

Pripremila: Anđela  Miličić

Izvor: Dnevne novine 

 

Radović, koji je još junior, debitantski nastup na seniorskoj evropskoj sceni završio je sa tri poraza u grupi.

On je u Alikanteu poražen od Španca Hesusa Kentera, Belgijanca Martina Alegra i Letonca Artursa Reinholdsa.

Radović je kazao da mu je drago što je već kao junior dobio priliku da debituje na prvenstvu Evrope za seniore. 

"Prvi dan odigrao sam dosta dobro s obzirom da su mi protivnici bili igrači koji nastupaju u najjačim ligama u Evropi. Trudio sam se da nametnem svoju igru koliko god sam mogao, iako je to bilo jako teško jer su sa druge strane stola bili mnogo stariji, iskusniji i fizički jači igrači. Zadovoljan sam, jer sam pokazao da na momente mogu parirati i vrhunskim igračima", rekao je Radović.

On je kazao da će mu iskustvo iz Alikantea mnogo značiti u nastavku karijere.

Radović je bio jedini predstavnik Crne Gore na seniorskom prvenstvu Evrope.

On je najavio da ga već sredinom oktobra očekuje novi izazov – Svjetsko prvenstvo za osobe s invaliditetom u Celju.

"Konkurencija će i na tom šampionatu biti jaka. O rezultatu ne mogu da govorim, jedino što mogu da obećam da ću dati svoj maksimum u svakom meču. Nadam se da ću podizati formu kako bude tekao turnir i da ću se vratiti zadovoljan sa SP u Laškom", zaključio je Radović. 

Biće to njegov debitantski nastup na seniorskom šampionatu svijeta, nakon dva uspješna nastupa na Evropskim prvenstvima u danskom Vejlu 2015. i Laškom 2017, na kojima je osvajao bronzane medalje. 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Analitika

 

petak, 21 septembar 2018 20:17

Rej Čarls - začetnik soul muzike

Rej Čarls, začetnik soul muzike, pjevač, kompozitor, tekstopisac, autor brojnih hitova, umnogome je obilježio 20. vijek. Najpopularniji muzičari su se divili njegovom talentu da spaja bluz, džez, soul, kantri, pop i druge stilove na tako zanimljiv način. Potiče iz siromašne porodice bez koje je rano ostao. Išao je u školu za djecu s oštećenjem vida i sluha, gdje je razvio svoj talenat za muziku i imao svoje prve nastupe na školskim priredbama. Već sa 17 godina je napustio svoj dom, a ubrzo je počeo i da snima. Ženio se dva puta i imao dvanaestoro djece sa devet žena. Hapšen je zbog posjedovanja droge više puta.

Ništa od navedenog nije razlog da ne čujemo jedan od njegovih velikih hitova. :) 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.presstiz.rs

Vini Harlov postala je jedno od zaštitnih lica Viktorija Sikreta (Victoria's Secreta). Vini je prvi model s vitiligom, vrlo izraženom depigmentacijom kože, koji će nositi reviju ovog prestižnog brenda. 

I prošle godine je pokušala postati Viktorijin anđeo, ali tada nije imala uspjeha.

Nakon što je saznala da će ove godine učestvovati na najpoznatijoj reviji na svijetu, Vini je zahvalila svima koji su joj pomogli na tom putu, poput Tajre Benks, u čijem je šouu učestvovala prije četiri godine, što je bila prekretnica u njenom životu.

Dizajnere je osim svojom ljepotom, osvojila i samopouzdanjem i stavom, s obzirom na to da se bijele "mrlje" na njenom tijelu ne uklapaju u klasične stereotipe o manekenkama.

Procjenjuje se da se 24-godišnja Kanađanka, čije je pravo ime Šantel Braun-Jang, može pohvaliti s tri miliona dolara na računu. Vitiligo joj je dijagnostikovan kad je imala četiri godine, piše Indeks.

U brojnim je intervjuima govorila o zlostavljanju s kojim se susrela u školi zbog svog izgleda. Vršnjaci su je često zvali "zebrom" ili "kravom", a već tada je odlučila da je ništa neće spriječiti u tome da ostvari svoj san i postane model.

"Doživjela sam potpuni slom prije nego što sam ušetala na najstresniji kasting u mom životu. Zamolila sam vozača da dvaput obiđe ulicu prije nego što sam ušla u kancelariju kako bih se mogla malo sabrati i podsjetiti samu sebe koliko naporno sam radila za ovo! Ušla sam, upoznala nove ljude i srela neke stare prijatelje i odmah sam se osjećala kao kod kuće. Strpljivo smo čekale dok je žiri pomno upoznavao svaku od djevojaka. Kada je napokon došlo moje vrijeme, s osjećajem nervoznog iščekivanja presvukla sam se u crni  Viktorija Sikret komplet i kročila pred njih. Pričala sam s njima o Jamajci, o mojim trbušnjacima i o tome koliko sam počašćena što sam dobila ovakvu priliku. I onda sam hodala kao da mi život zavisi od toga! Ne mogu da vjerujem! Hvala vam za svu energiju i dobrotu koja je vladala u prostoriji. Hvala vam što ste mi dopustili da hodam za Viktorija Sikret! Hvala mojim agencijama i mom PR timu, vi ste mi poput porodice! Hvala, mama, što si se molila sa mnom posljednja tri dana. I hvala mojim fanovima koji su me pogurali do ove tačke u karijeri. Toliko sam blagoslovljena, hvala Ti, Bože!," napisala je Vini nakon što je postala Viktorijin anđeo.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal VijestiTop of Form

 

Bottom of Form

 

nedelja, 16 septembar 2018 21:44

Marin Avila – za nju ne postoje granice

Dvadesetjednogodišnja Marin Avila iz Španije nosila je modele na reviji na Njujorškoj nedelji mode i kako kaže pokazala svijetu da za nju "ne postoje granice". Ova mlada djevojka učestvovala je na reviji za američku dizajnerku Tališu Vajt, na kojoj je promijenila više kombinacija i večernjih haljina. Marijan su iz publike bodrili roditelji i braća. 

Avila je rođena u Benidormu, gradu u istočnom dijelu Španije. Odmalena je htjela da bude model i glumica. "Jako sam srećna i jako mi se sviđa pista. Htjela sam da pokažem svijetu da ne postoje granice", rekla je mlada manekenka.

Dizajnerka Tališa Vajt (25) dodala je kako je zvijezda njene revije privukla pažnju vodećih modnih magazina i dizajnera posle nastupa.

"Ona je baš tražen supermodel. Jako mi je drago zbog nje. Sastaje se s Vogom, Harpers Bazarom. Odlazi u različite modne agencije i u razne šou-rumove", rekla je Vajtova. 

Inkluzivnost je bila tema njene kolekcije, koja se estetski temelji na svečanim toaletama. "Želim da pokažem različite tipove devojaka, od onih koje se takmiče na izborima za mis do modela koji su osobe s Daun sindromom, modela koji su osobe niskog rasta. Sve su one moje 'it' djevojke", zaključila je dizajnerka.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor; superzena.b92.net

 

Samostalni život nije pitanje solidarnosti već obaveza društva koje osobama s invaliditetom mora pružiti mogućnost da donose odluke o svom životu i biraju životne aražmane, poručeno je sa skupa koji je danas organizovan u Podgorici povodom 5. maja, Evropskog dana samostalnog života. 

„Mnoge osobe s invaliditetom još uvijek privremeno, povremeno ili trajno život provode u institucijama zatvorenog tipa, a i one koje žive u sopstvenim domovima i zajednicama nemaju pristup servisima podrške koji će im omogućiti da žive dostojanstven život i da budu aktivni, samosvjesni građani." istakla je Aleksandra Pavićević izvršna direktorica UMHCG. 

Kako je navela na to je upozorio i Komitet Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, posebno ističući zabrinutost zbog nepostojanja strategije deinstitucionalizacije i postojanje niza usluga koje se pružaju u zatvorenim institucijama, nasuprot servisima podrške za život u zajednici, koji skoro da i dalje ne postoje, odnosno ne predstavljaju stalnu praksu i nijesu održivi. Pavićević je podsjetila da je nakon Komiteta i Evropska komisija u svom najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori upozorila na problematičnost instituta oduzimanje poslovne sposobnosti zbog koje, između ostalog, neke osobe s invaliditetom nemaju ni pravo glasa. A danas su među nama oni koji odlučuju i u naše ime“. Pavićević je na kraju dodala da osobe s invaliditetom moraju da imaju priliku kako bi bile odgovorne i samosvjesne, da imaju više izbora i mogućnosti, da donose odluke i snose odgovornost, da kontrolišu svoj život i da uče iz sopstvenih grešaka.

Šefica sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji Evropske unije Plamena Halačeva je istakla da je samostalni život OSI pravo, koji potvrďuje da one same najbolje poznaju svoje potrebe i mogu donijeti odluke o sopstvenom životu, živjeti u zajednici i birati životne aražmane. Samostalni život nije samo integralni dio socijalne pravde već neophodan preduslov za inkluzivno društvo. Halačeva je naglasila da ovo nije pitanje solidarnosti već prilika u kojoj će svako imati mogućnost i učestvovati i doprinijeti u druśtvu i ekonomiji.  U suprotnom, kako je navela, ako ljudima ne damo priliku imaćemo i moralni i pravni, odnosno ekonomski problem jer društvo neće koristiti potencijal i resurse osoba s invaliditetom.  Halačeva je na kraju navela da Crna Gora mora omogućiti OSI da učestvuju u politikama koje ih se tiču i to od najranijih faza planiranja, pripreme, sprovoďenja i monitoringa politika. 

Nakon uvodnih obraćanja organizovana je simulacija u kojoj su učestvovali kandidati za odbornike u Skupštini Glavnog grada, odnosno drugi politički predstavnici, i to: Mladen Bojanić, predsjednički kandidat na skoro održanim izborima, Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, Vladimir Joković, predsjednik SNP-a, Branka Bošnjak, odbornica u Skupštini Glavnog grada (DF),  Đorđe Suhih,  predsjednik Skupštine Glavnog grada (SD), Jovo Rabrenović, predsjednik odbora Liberalne partije Glavnog grada, Sonja Radunović, odbornica Demokrata u Skupštini Glavnog grada i Ivan Terzić, sekretar za mlade, rad i socijalno staranje Glavnog grada Podgorice.  

U okviru simulacije učestvovalo je osam grupa, i svaka od grupa je imala svoju rutu tj. zadak koji su obavili s osobama s invaliditetom, a u pratnji volontera. 

Takođe, posjetioci su imali prilike da obiđu i živu biblioteku i da saznaju s kakvim su se preprekama osobe s invaliditetom i učesnici iz organizacija Kvir Montenegro i Spektra suočili na svom putu do samostalnosti. Takođe, je bio otvoren i atelje gdje su bili izloženi radovi umjetnika.

Organizatori su se zahvalili sponzorima događaja: PG soundu, Savezu slijepih Crne Gore, Resursnom centru “Podgorica”, preduzeću Rudo Montenegro, univerzitetima Mediteran i Donja Gorica i plesnoj grupi Sonrisa. 

Program je završen izvođenjem flešmoba.

Događaj je, u susret Danu Evrope, organizovalo UMHCG kao mjeru Akcionog plana Strategije informisanja javnosti o pregovorima Crne Gore s EU a kroz projekat EU4ME, koji sprovodi UNDP, a finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

 

Usled najvrelijeg ljeta u istoriji Švedske, Greta Tunberg, poznatija kao švedska Malala, odlučila je da protestvuje ispred švedskog parlamenta kako bi natjerala političare da poduzmu mjere protiv klimatskih promjena.

Taj jednostavan zaključak podstakao je petnaestogodišnju Gretu da protestvuje na najdjelotvorniji način koga se sjetila. Ona je u štrajku i odbija da ide u školu, sve do izbora u Švedskoj 9. septembra, kako bi skrenula pažnju na klimatsku krizu.

Geta je osoba s autizmom, koja svoj invaliditet prepoznaje kao dar koji joj je pomogao da prepozna klimatsku krizu.

"Nije me briga ako budem imala problema u školi sve dok vjerujem da i pojedinac može nešto da učini", zaključuje djevojčica

Svakog dana, već dvije nedelje, ova devojčica u tišini sjedi na popločanom betonu ispred parlamenta u centru Stokholma, dijeleći letke na kojima piše: "Radim ovo jer vi odrasli uništavate moju budućnost."

"Ovo radim jer niko drugi ništa nije preduzeo. Moja je moralna dužnost da preduzmem sve što mogu. Želim da političari postave pitanje klime kao prioritet, da se usredsrede na klimu i pristupe joj kao kritičnom pitanju“, kaže djevojčica.

Kad je ljudi upozoravaju da bi trebala da bude u školi, Greta uperi prstom na knjige u svojoj torbi. "Knjige su mi ovdje", govori na besprekornom engleskom. "Ali ja i razmišljam: Šta propuštam? Šta ću novo naučiti u školi? Činjenice više nisu važne, političari ne slušaju naučnike, zašto da onda ja učim?" Njen protest iznenadio je sve one koji su zadivljeni reputacijom Švedske kao zemlje pionira po pitanju brige za okolinu. Ove godine ta zemlja je izglasala "najambiciozniji klimatski zakon na svijetu".

Njeni roditelji žele da Greta prekine štrajk i da se vrati u školu, dok među učiteljima vlada podijeljeno mišljenje.

"Kao ljudi, kažu da je dobro to što radim, ali kao učitelji smatraju da bih trebala da prestanem."

Gretina svijest o klimatskoj krizi prije nekoliko godina je uzrokovala prevrat u njenoj porodici.

Njena majka, inače, poznata operska pjevačica Malena Erman, odustala je od svoje svjetske karijere zbog klimatskih djelovanja avijacije.

"Greta nas je prisilila da promijenimo svoje živote", tvrdi njen otac Svante. "Nisam imao pojma o klimi. Počeli smo da je istražujemo i čitamo knjige o njoj – i Greta ih je pročitala."

Učitelji bi joj govorili da ugasi svijetla i štedi papir, a zatim bi za praznike otišli u Njujork. Za Gretu to jednostavno nije bilo dovoljno: "Svako misli da je ta kriza rešiva bez napora, bez žrtve", napisala je u članku koji je dugo kružio po društvenim mrežama, a preveden je i na engleski.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.žena.blic.rs

Prvog dana nastupa na Balkanskom turniru u stonom tenisu za osobe s invaliditetim (kategorije 6, 7, 8, 9 i 10, stojeći stav) u bugarskom Burgasu crnogorski takmičari su osvojili dvije bronzane medalje. Đuro Krivokapić u klasi 6 i Pjetro Paljušević u klasi 7 su osvojili bronzane medalje, dok je Dejan Bašanović bio peti u klasi 10.

"Zadovoljan sam nastupom u pojedinačnom dijelu. Đuro Krivokapić, koji se kao prvoplasirani u grupi plasirao u polufinale, smatram da je mogao izboriti i plasman u finale, tim prije jer je zlato osvojio bugarski takmičar kojeg je Krivokapić pobijedio u grupi sa 3:0", naglasio je Čedomir Damjanović, trener crnogorske reprezentacije.

Drugog dana turnira crnogorski dubl Paljušević i Krivokapić osvojili su zlato (u klasi 7), dok se medaljom okitio i Bašanović u paru s Bugarinom Branimirom Stefanovim (u klasi 10). 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

Filipa Radovića, koji je dvostruki uzastopni osvajač bronzane medalje na šampionatima Evrope u danskom Vejlu 2015. i Laškom 2017. godine, uskoro očekuju debitantski nastup na Evropskom prvenstvu u redovnom i šampionatu svijeta u paraolimpijskom stonom tenisu.

Smotra najboljih stonotenisera Starog kontinenta održaće se u španskom Alikanteu i počinje 18. septembra, dok je Svjetski šampionat  u Laškom počektom oktobra.

Primarni cilj mladog paraolimpijca je da u narednom periodu popravi plasman na rang listi najboljih stonotenisera svijeta i obezbijedi direktan plasman za Paraolimpijske igre u Tokiju.

"U protekloj sezoni ostvario sam par odličnih rezultata koje, iskreno, ni sam nisam očekivao. Bio sam prvak Balkana u redovnoj juniorskoj konkurenciji. Na Evropskom prvenstvu za juniore odigrao sam na visokom nivou. Ekipno sam imao skor od devet pobjeda i jednog poraza. U paraolimpijskoj konkurenciji osvojio sam trofej u Bratislavi, a u finalu sam pobijedio Čeha Ivana Karabeca, od kojeg sam izgubio svega nedelju dana kasnije u polufinalu turnira u Laškom. U tom gradu sam s Bugarinom Denislavom Kodjabasevim osvojio prvo mjesto u dublu”, rekao je Filip Radović i nastavio:

"Trenutno zauzimam sedmo mesto na svjetskoj rang listi. Primarni cilj u narednom periodu je da pokušam da popravim taj plasman i zadržim ga, kako bih se direktno kvalifikovao za Olimpijske igre u Japanu. Nastaviću da radim naporno i nadam se da ću uspjeti da ostvarim zacrtani cilj, ili bolje reći san”.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www sportklub.rs

Strana 5 od 13

Back to top