Marina

Marina

 

Studentkinje Animacije u inženjerstvu Fakulteta tehničkih nauka osmislile su aplikaciju SignVOICE, koja prevodi govor u znakovni jezik, s ciljem da učine svakodnevni život ljudi s oštećenim sluhom lakšim, na osnovu koje su osvojile treće mjesto u finalu internacionalnog takmičenja kompanije Devoteam u Parizu.

Motivisane konceptom takmičenja, Tijana Trifunović, Dina Denić, Tamara Delić, Nikolina Bućan i Maša Stričević, studentkinje četvrte godine studijskog programa Animacija u inženjerstvu, oformile su tim MEOW, koji je uspješno prošao prve dvije faze takmičenja i plasirao se u finale u Parizu, pored dva tima iz Njemačke i dva tima iz Francuske.

Studentkinje FTN-a su nakon dugih diskusija i konsultovanja sa stručnim licima, odlučile da na postavljeni zadatak odgovore idejom o aplikaciji SignVOICE, koja bi činila svakodnevni život ljudi s oštećenim sluhom lakšim, tako što bi prevodila govor u znakovni jezik.

 Ono što je inovativno u ovoj ideji jeste da bi ovu aplikaciju mogli da koriste TV provajderi, tako da ljudi oštećenog sluha mogu da uključe opciju SignVOICE i jednostavno prate bilo koji sadržaj na televiziji. Osim toga, postojala bi i mogućnost korišćenja SignVOICE-a na računarima i tabletima u svrhu gledanja filmova, serija i emisija, i na pametnim mobilnim telefonima za praćenje radio emisija i vesti, kao i za komunikaciju s drugim ljudima.

Tamara Delić, jedna od članova tima navodi da su na ideju došle jer osobe oštećenog sluha imaju priliku da prate televizijski sadržaj samo ukoliko postoji prevod, ili u rijetkim situacijama, kada je u uglu televizora osoba koja pokazuje znakovnim jezikom ono što akteri govore, a poslednja opcija im je da čitaju s usana.

 "Ništa od ovoga često nije dostupno. Na primjer, u dečijim animiranim filmovima, nije moguće čitati s usana jer pokreti usana nisu realistični, a linije prevoda se brzo menjaju, što može biti problem i za starije osobe, ali i za decu koja još uvek ne umeju dobro da čitaju, a osim toga, osoba koja govori nije uvek prikazana u kadru, npr. u kulinarskim emisijama", navodi Tamara.

 Njihova ideja bila je predstavljena četvoročlanom stručnom žiriju koji su činili predstavnici kompanije Devoteam, predstavnik kompanije RedHat koja učestvuje u organizaciji takmičenja i osoba koja se bavi pomagalima za osobe s invaliditetom i osvojila je treće mesto.

 "Konkurencija je bila odlično pripremljena, a pitanje koje je nama često bilo postavljano je zašto znakovni jezik, a ne tekst. Razloga je više. Jedan od njih je da je znakovni jezik mnogo prijatniji i intuitivniji za osobe oštećenog sluha", navodi Tijana Trifunović, još jedna članica tima i dodaje da su veoma zadovoljne novostečenim i nezaboravnim iskustvom i novim poznanstvima koje im je ovo takmičenje omogućilo.

Takmičenje je organizovano za studente iz zemalja u kojima se nalaze predstavništva ove kompanije: Francuska, Nemačka, Holandija, Srbija i Luksemburg i sastojalo se od tri faze. Prva je podrazumevala igru u kojoj je cilj bio otkrivanje identiteta profesora Robota, koji je opljačkao tajnu bazu, a na osnovu podataka koje je prikupila "kidnapovana novinarka". Druga faza obuhvatala je kreiranje ideje za projekat na temu ,"Kako BigData, AI i IoT mogu da pomognu ljudima s invaliditetom?", čiji su se pobednici plasirali u finale organizovano u Parizu.

 

Više o ovoj aplikaciji, pogledajte na https://www.youtube.com/watch?v=vuO3kwoeIQE&amp=&t=4s.

Izvor: 021.rs

 

 

 

 

Na 15 lokacija u Igalu do Nove godine bi trebalo da bude završeno prilagođavanje javnih površina osobama s invaliditetom, a nakon novogodišnjih praznika i u ostalim Mjesnim zajednicama. Taj posao vrijedan 4.850 eura obaviće hercegnovska firma Nikas ing.

U Sekretarijatu za lokalnu samoupravu pojašnjavaju da se s ovakvim aktivnostima krenulo od Igala, kao centra zdravstvenog turizma, pa će ovo naselje biti prvo koje će imati prilagođene trotoare i javne površine, navodi sekretarka, Vesna Samardžić.

– U saradnji s kolegama iz Agencije za izgradnju i razvoj, kao i predstavnicima NVO Zrak sunca, obišli smo teren i evidentirali problematične lokacije. Nakon toga je urađen projekat prilagođavanja kojim je obuhvaćeno 15 lokacija u širem centru Igala. Izgradnja novih rampi na trotoarima i prolazima planirana je u Ilijinom parku, u ulici Sava Ilića, V Crnogorske Brigade i Norveškoj – precizirala je Samardžić.

Riječ je o adaptaciji postojećih trotoara, stepeništa i prolaza:

– Projektima za izgradnju novih javnih površina, saobraćajnica i trotoara biće predviđene adekvatne rampe s taktilnim površinama i pratećim sadržajima, u skladu s Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom. Inicirali smo i izdali znak pristupačnosti osobama s invaliditetom, izgradili rampe u sklopu Mjesne zajednice Bijela i na plaži u Meljinama, a slične aktivnosti planiramo i drugim Mjesnim zajednicama – dodala je ona.

Namjera lokalne uprave je da čitav grad prilagode i učine dostupnim osobama koje se otežano kreću, ali i majkama s dječijim kolicima. Zainteresovani građani treba da se jave i prijedloge za neku konkretnu lokaciju koju bi trebalo prilagoditi dostave Sekretarijatu lično, mejlom ili preko kancelarija Mjesnih zajednica.

Izvor: Jadran radio

NAGRADE PARAOLIMPIJSKOG KOMITETA

Atletičarka Marijana Goranović najbolji je sportista u 2018. godini, u tradicionalnom izboru Paraolimpijskog komiteta.

Goranović je ove godine osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Berlinu.

“Srećna sam i zadovoljna što je ta čast ove godine pripala meni. Hvala treneru Veljku Čegaru, predsjedniku Igoru Tomiću. Naredna godina je veliki izazov za mene i sve paraolimpijce. Obećavam da ćemo nastaviti kontinuitet dobrih rezultata i predstavljanja svoje države u najboljem svjetlu“, kazala je Goranović.

Ona je čestitala ostalim paraolimpijcima na ostvarenim rezultatima u ovoj i poželjela još bolje u narednoj godini.

Za najuspješnijeg mladog sportistu proglašen je stonoteniser Filip Radović, četvrtfinalista Svjetskog prvenstva u Celju.

Radović je osvajač zlatne medalje na Masters turniru u Laškom, dok je bio bronzani u Bratislavi.

On je trenutno sedmi na Svjetskoj seniorskoj rang listi, a drugi u konkurenciji juniora.

Za najuspjesnijeg trenera u 2018. godini proglašen je trener Marijane Goranović i atletske reprezentacije Crne Gore, Veljko Čegar.

Nagradu za izuzetan sportski rezultat u 2018. godini dobili su stonoteniserka Slobodanka Gurešić (srebna medalja na Univerzitetskim sportskim igrama u portugalskoj Koimbri), atletičrka Maja Rajković (četvrtoplasirana u bacanju koplja i kugle u Berlinu) i šahista Predrag Nikač (četvrti na Svjetskom seniorskom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u grckom Halkidikiju).

Zlatne plakete za podršku Paraolimpijskom komitetu Crne Gore uručene su Ministarstvu sporta, Crnogorskom olimpijskom komitetu i Glavnom gradu.

Specijalno priznanje uručeno je i prvom sponzoru POK – Crnogorskom elektroprenosnom sistemu.

Predsjednik POK, Igor Tomić kazao je da je 2018. bila još jedna istorijska godina za paraolimpijski pokret.

„To je četvrta godina u kojoj smo Crnoj Gori uspjeli da donesemo seniorsku medalju sa evropskog ili svjetskog takmičenja. Imali smo preko 50 realizovanih aktivnosti, od kojih su 37 bile međunarodnog karaktera. Naši paraolimpijci su osvojili 55 medalja. Ovo je godina u kojoj smo osjetili i surovu gorčinu sportske nesreće”, kazao je Tomić.

On je podsjetio da je Rajković jedan hitac dijelio od evropske medalje u Berlinu, kao i da je Predrag Nikač završio kao četvrti sa pola boda iza tri ruska majstora šaha na Svjetskom prvenstvu u Halkidikiju.

“Baranin je osvojio dva peta mjesta na EP u Berlinu. Na kraju godine smo koju nijesmo mogli da realizujemo bez podrške Ministarstva sporta, Crnogorskog olimpijskog komiteta, Glavnog grada i CGES, prvog sponzora POK”, kazao je Tomić.

Ministar sporta, Nikola Janović kazao je da se država ponosi svojim paraolimpijcima, navodeći da će sportisti osobe sa invaliditetom uvijek imati njegovu i podršku tog vladinog resora.

„Kao sportistista divio sam se paraolimpijcima, jer čovjek prvo treba da se izbori sa samim sobom a poslije sa protivnikom. Vi ste najbolji dokaz toga. Čestitam vam na nastupima, ponosan sam na vaše rezultate. Trudili smo se da se u novom Zakonu o sportu osjećate vrijednim i uvaženim, da vaši rezultati ne ostanu nezapaženi”, kazao je Janović.

Predsjednik COK, Dušan Simonović naglasio je da priznanje doživljava kao pažnju, ali i obavezu na dodatne akcije za dobro sportistima.

“Svjedok sam vašeg rasta i izrastanja u ozbiljnu i respektabilnu, sportsku, ali i humanu organizaciju. To ste potvrdili kod nas, ali i na međunarodnom planu. Čestitam vam na rezultatima i želim van nove uspjehe”, kazao je Simonović obraćajući se paraolimpijcima.

Preuzeo s portala Vijesti

IA:  Podrška organizacijama za kontrolu javne potrošnje

 

U okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“, koji sprovodi Institut alternativa (IA), podržano je devet organizacija civilnog društva iz šest opština, a implementacija njihovih projekata, kako je saopšteno, doprinijeće smanjenju korupcije na lokalnom i nacionalnom nivou, kroz djelotvorniji nadzor javne potrošnje.

To je, na pres konferenciji „Podrška projektima organizacija civilnog društva u okviru projekta „Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“, saopštio predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, ocjenjujući da upravljanje budžetom i javnim finansijama ne smije biti isključiva nadležnost uskog kruga stručnih organizacija i institucija.

„Praćenje pripreme, usvajanja i upravljanja budžetom mora postati sastavni dio rada svih organizacija koje se zalažu za promjene u javnim politikama ili žele da prate njihovo sprovođenje, kako bi ih kritički ocijenile i predložile preporuke za promjenu“, poručio je Muk.

On je pojasnio da, ukupna vrijednost projekata, uključujući i kofinansiranje koje će IA obezbijediti nosiocima projekata, iznosi 94.374 eura.

„Individualna vrijednost projekata kreće se od 9.000 do 11.000 eura. Organizacije civilnog društva koje smo podržali, sprovodiće projekte u trajanju do šest mjeseci, na teritoriji opština - Podgorica, Bijelo Polje, Berane, Kolašin, Herceg Novi i Ulcinj, u periodu od januara do jula 2019. godine“, naveo je Muk.

Izvršni direktor NVO Natura, Milan Mikan Medenica, rekao je da, projekat “Zajednički novac - zajednička potrošnja“, koji je podržan u okviru “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“, ima za cilj povećanje nivoa participacije građana u proces kreiranja budžeta na lokalnom nivou.

„Želimo da podstaknemo građane da uzmu više učešća u praćenju lokalne javne potrošnje. Neke od planiranih aktivnosti su treninzi za nevladine organizacije i građane, za predstavnike lokalne samouprave, kao i promotivne aktivnosti“, kazao je Medenica.

Izvršni direktor Bjelopoljskog demokratskog centra, Zdravko Janjušević, poručio je da će se realizacijom projekta „Trasparentnije koncesije na eksploataciju šljunka i šume“, preispitati visina koncesionih naknada, kao i potrošnja tih dobijenih sredstava.

 „Realizacijom projekta želimo da postignemo veći nivo transparentnosti u oblasti koncesija na eksploataciju šljunka i pijeska iz Lima, kao i eksploataciju šuma na teritoriji Berana i Bijelog Polja“, naveo je Janjušević.

Predsjednica NVO Nada, Marina Vuksanović, saopštila je da projekat „Naš novac- Vaša ili naša odgovornost“ ima za cilj da doprinese većoj transparentnosti izvršenja budžeta Opštine Herceg Novi i efikasnijoj javnoj potrošnji.

„Realizacijom projekta povećaće se stepen razumijevanja građana i građanski budžetskog ciklusa i stvoriće se preduslovi za transparentnost i otvorenost lokalne samouprave za participativno budžetiranje i i građansko nadgledanje potrošnje javnog novca, kao i veću realizaciju kapitalnog budžeta“, ocijenila je Vuksanović.

Izvršni direktor Regionalne Razvojne Agencije – Ulcinj Biznis Asocijacija, Elvis Zečević, kazao je da će ta NVO, implementacijom projekta „Civilno društvo prati javnu potrošnju“ ojačati kapacitete oko 20 organizacija civilnog društva sa sjedištem u Ulcinju u cilju adekvatnog uključivanja u procese praćenja potrošnje javnih sredstava.

„Projektom će se ojačati predstavnici organizacija civilnog društva sa znanjem iz oblasti planiranja i praćenja korišćenja javnih sredstava, razmijeniće iskustva sa organizacijama koje djeluju na nacionalnom nivou, a takođe će biti upoznati sa iskustvima iz Hrvatske, koja je već članica Evropske unije“, istakao je Zečević.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović, čiji je projekat „Kako se troši naš budžet- (Ne) Javna potrošnja u Crnoj Gori“ takođe podržan ukazala je da se državni dug za deset godina uvećao za više od dvije milijarde eura.

“Crna Gora je do sada dobrim dijelom iz javnog duga finansirala javnu potrošnju, što predstavlja ozbiljan problem. Dio javnog duga je upotrijebljen i za finansiranje kapitalnog budžeta“, pojasnila je Tadić Mijović.

Ona je poručila da će se, realizacijom projekta, povećati nadzor i transparentnost javne potrošnje na nacionalnom nivou, kroz, kako je pojasnila, stručnu analizu, istraživačke tekstove i redovno informisanje javnosti o potrošnji, strukturi javnog duga i projekata finansiranih iz kapitalnog budžeta.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, ocijenila je da je znanje novinara o procesu donošenja budžeta oskudno, zbog čega se, kako je ocijenila, površno izvještava o toj temi, a to Društvo će u okviru projekta edukovati novinare, kao i građane da prate i čitaju budžet.

„Partneri smo, na ovom projektu, sa Sindikatom doktora medicine Crne Gore, koji su već otvorili priču o javnim finansijama, posebno o problemu korupcije. Poznato je koliko je zdravstvo bitno i koliko se budžet zdravstva godinama povećava, a da ni na koji način ne znamo kako se taj budžet troši“, saopštila je Radulović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Aleksandra Pavićević, kazala je da će projekat „Naš je budžet naša stvar!“ biti usmjeren na kontrolu utroška sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju  i zapošljavanje lica sa invaliditetom (OSI), kao i primjenu Zakona o profesionalnoj refabilitaciji i zapošljavanju OSI.

„UMHCG namjerava sprovesti prvo opsežno istraživanje i analizu finansijskog okvira Zakona i istraživanje o posebnim doprinosima za zapošljavanje OSI. Ttakođe, realizovaćemo kampanju javnog zastupanja, kao i medijsku kampanju, u cilju pokretanja javne diskusijje i omogućavanja kontrole posebnih doprinosa za zapošljavanje OSI“, rekla je Pavićević.

Izvršni direktor Instituta za pravne studije IPLS, Ilija Vukčević, naveo je da projektom „Igre na sreću- kako do efikasnijeg i transparentnijeg sistema“ Institut želi da unaprijedi sistem javnih finansija u Crnoj Gori, kao unapređenje sistema prikupljanja i trošenja sistema u toj oblasti.

„Uradićemo analizu pravnog sistema i komparativnog sistema igara na sreću, uspostavićemo niz direktnih kontakata i sastanaka sa svim akterima u ovoj oblasti. Na kraju, sve će biti formulisano u okviru jedne analize, koja će biti prezentovana u maju“, pojasnio je Vukčević.  

Izvršni direktor Romske organizacije mladih "Koračajte sa nama - Phiren amenca", Elvis Beriša, rekao je da se romska inkluzija ne može dogoditi ukoliko se u proces obezbjeđivanja budžeta predviđenog za tu populaciju, kako smatra, ne uključe sami pripadnici populacije.

„Kroz projekat „Transparentna javna potrošnja za politike koje se izdvajaju za romsku inkluziju“ kreiraćemo i sačiniti analizu koja se tiče potrošnje javnog budžeta za romsku inkluziju za 2017. godinu, nakon čega ćemo predstaviti rezultate i predlagati određene mjere za izmjene“, kazao je Beriša.

“Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“ je projekat koji sprovodi IA, u partnerstvu sa Institutom za javne finansije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a u saradnji sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom javne uprave.

Projekat se sprovodi uz finansijsku pordšku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo u okviru IPA 2016, a od danas i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Izvor: Pr centar

 

 

Tekst u nastavku prenosimo u originalu.

Protest Inicijative "Mame su zakon" održan je prije par dana ispred zgrade Vlade Srbije, ali zbog loših vremenskih uslova i još gore reakcije putara na sneg, mnoge mame nisu uspele da dođu, piše Noizz.rs. To, međutim, nije sprečilo okupljene da još jednom pošalju poruku da neće odustati dok njihovi zahtevi ne budu bili uslišeni, tačnije dok sporne stavke Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom ne budu izmenjene tako da ne ugrožavaju porodilje, trudnice i mame.

 

Ipak, među onima koji su došli na protest se našla i jedna porodica sa četvorogišnjim detetom s invaliditetom, i s porukom "Zašto mi je uskraćeno pravo na TNP" - jer je novi zakon takav da uslovljava majke dece s invaliditetom da moraju da se odreknu nadoknade za tuđu negu i pomoć ukoliko žele da primaju nadoknadu za porodiljsko. Mama sa slike je na bolovanju i izgubila je pravo na TNP jer se opredelila za platu, koja je veća od ove nadoknade.

U pitanju je još jedan u nizu apsurda ovog zakona jer majke dece sa invaliditetom moraju da se odreknu jedne od dve nadoknade kojima svrha nije ista, ali i ogromna sramota Srbije i svih onih koji ćute dok se ovakve stvari dešavaju i propagirju kao "pronatalitetne mere".

 

Protest pod nazivom "Mame su ljute" organizovan je kao reakcija Inicijative na usvajanje budžeta za 2019, u kojem nisu izdvojena sredstva za neohodne izmene Zakona. Iako je ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu poliku Slavića Đukić Dejanović u više navrata obećala da će do izmena doći, budžet jasno pokazuje da sredstva za takve promene nisu u planu, pa zato mame poručuju da su ljute i razočarane, ali i da ne odustaju dok se Zakon ne promeni.

 

Na skupu je bilo nekoliko desetina ljudi, a predstavnica Inicijative i narodna poslanica Tatjana Macura je objasnila da mnoge mame, među kojima i većina govornica na protestu, nisu bile u stanju da dođu jer je "putare ponovo iznenadio sneg u decembru". Naime, sneg koji neprekidno pada duže od 24 sata je uspeo da napravi kolaps u mnogim delovima grada, pa je tako u inboks Facebook stranice "Mame su zakon" od jutros stiglo više stotina poruka mama koje jednostavno nisu mogle da se probiju od snega. Zanimljivo je da od jutros u svim vestima slušamo kako su ulice prohodne, a sneg uredno očišćen, što ne odgovara realnoj situaciji.

 

I upravo posebno zbog slučajeva roditelja djece s invaliditetom iz Inicijative najavljuju da neće odustati dok se ne usvoje izmene koje su predložili.

 

"Nećemo odustajati od bilo kakvih aktivnosti jer moramo u kontinuitetu da vršimo pravi društveni pritisak. Mi imamo jasan cilj šta želimo da postignemo, ne okupljamo se zato što nam je dosadno, nego znamo tačno šta hoćemo da uradimo i nastavićemo sve dok to ne uspemo", kaže Tatjana Macura za NOIZZ i dodaje da je ovog puta protest podržao i određeni broj narodnih poslanika među kojima i poslaničke grupe Demokratske stranke, Dveri, Pokret za spas Srbije-Nova Srbija, Socijaldemokratska stranka-Narodna stranka, Samostalni poslanici i Pokret centra.

 

Svi koji žele da pruže podršku to od sada mogu da urade i potpisivanjem onlajn peticije, kojom Inicijativa "Mame su zakon" zahveta neophodne izmene i dopune Zakona. Podsetimo, njihovi zahtevi su:

 

- Svaka buduća mama da prima nadoknadu nakon porođaja najmanje u visini republičkog minimalca, bez obzira da li je bila u radnom odnosu ili ne.

- Da se priznaju meseci koje trudnica provede na trudničkom ili drugom bolovanju.

- Da se broj meseci koji ulaze u obračun nadoknade smanji sa 18 na 12 meseci.

- Da se preduzetnicama plate porezi i doprinosi tokom porodiljskog odsustva i odsustva radi nege detata.

- Da pravo na nadokadu imaju sva deca koja nemaju navršenih 10 godina, a rođena su kao treće i četvrto dete u porodici.

- Da pravo na nadokandu imaju i deca koja su rođena kao peto i svako drugo dete, prema pravilima isplate nadokande kao za četvrto.

- Poljoprivrednim osiguranicama broj meseci do pune nadoknade smanjiti sa 24 na 12.

- Bez uslovljavanja majki dece sa invaliditetom da se odriču jedne od dve nadoknade kojima svrha nije ista.

- Da maksimalan iznos isplate nadoknade bude pet prosečnih zarada.

- Da vakcinacija ne bude uslov za isplatu nadokanda jer postoje deca koja iz medicinski opravdanih razloga ne mogu da prime vakcine.

 

Izvor: Noizz.rs 

Djecu sa mentalnim oboljenjima nema ko da liječi

Institut za bolesti djece (Dječija bolnica) ne pruža ni privremenu hospitalizaciju djece s mentalnim oboljenjima jer nema uslova za postupanje s ovom kategorijom pacijenata, ističe Ombudsman.

U proteklih sedam godina raspisane su prve specijalizacije iz oblasti dječije psihijatrije, ali se još uvijek sprovodi ambulantni tretman za osobe s mentalnim oboljenjima, odnosno mentalnim invaliditetom isključivo u Kliničkom centru (gdje aktuelno ordinira psihijatar za odrasle), dok u drugim zdravstvenim ustanovama nije dostupan, navodi Zaštitnik

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, utvrdio je u godišnjem izvještaju o mentalnom zdravlju djece da u Crnoj Gori ne postoji institucija koja se bavi liječenjem mentalnim oboljenja kod najmlađih, niti kadar sa završenom specijalizacijom iz te oblasti. U dokumentu se ističe da se dijagnostika i liječenje mentalnih oboljenja kod djece i adolescenata obavlja u zemljama regiona, a što je naslijeđena praksa iz prethodnog perioda. Iako ne postoje zvanični statistički podaci, poslednjih godina je evidentan trend porasta broja djece i adolescenata kojima je potrebna pomoć psihijatra, naročito onih traumatizovanih porodičnim i vršnjačkim nasiljem. Stoga je problem nepostojanja servisa iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije ne samo zdravstveni već i problem društva u cjelini.

Pored ekonomskog troška, koji podrazumijeva dijagnostiku i liječenje u stranoj državi, najveću štetu zbog nedostatka ovog servisa trpi dijete kome nije omogućeno blagovremeno pružanje stručne pomoći, a sam proces liječenja i praćenja je komplikovaniji jer je obavezno uslovljen njegovim odlaskom u drugu državu ističe Ombudsman. U izvještaju upozoravaju da se djeca uzrasta od 16 do 18 godina s mentalnim oboljenjima koji zahtijevaju hospitalni tretman stacionarno zbrinjavaju na psihijatrijskoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. Iz razgovora s postupajućim specijalistima iz oblasti psihijatrije (za odrasle) zaključili smo da se veliki broj maloljetnika obrati za pomoć i hitnu intervenciju, posebno u večernjim satima dežurstva. U tim situacijama se specijalisti suočavaju s izazovima na koji način tretirati maloljetnika posebno u situacijama kada je dijete mlađe od 16 godina starosti ili kada je otežano uspostaviti adekvatnu komunikaciju/saradnju s roditeljem /staraocem.

Postupajući specijalisti se suočavaju s profesionalnom, ali i moralnom dilemom jer pred sobom imaju dijete u stanju potrebe, a, s druge strane, nemaju adekvatne uslove za njegovo zbrinjavanje. Aktuelan problem u oblasti obezbjeđivanja zdravstvene zaštite djece jeste nemogućnost adekvatnog liječenja mentalnih oboljenja kod djece, zbog nepostojanja dječijeg psihijatra angažovanog u javnoj zdravstvenoj zaštiti.

Zaštitnik je mišljenja da djeca s mentalnim oboljenjima ili invaliditetom ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti s međunarodnim i nacionalnim propisima. Zaštitnik je i ranije ukazivao da je izostanak hospitalnog tretmana djeci koja su u stanju potrebe u potpunosti neprihvatljivo i da ugrožava njihov razvoj, kontrolisanje bolesti i pripremu za samostalni život - zaključuje Ombudsman.

 

Učenici ne znaju kome da se obrate

Ombudsman je sproveo anketu među učenicima, koja je pokazala da 47 odsto njih nije upoznato da postoje centri za djecu sa posebnim potrebama, centri za mentalno zdravlje i savjetovališta za mlade u okviru primarne zdravstvene zaštite.

Djeca koja znaju da ove službe podrške postoje nisu upoznata s njihovom nadležnošću i u većini slučajeva smatraju da je to namijenjeno djeci s mentalnim invaliditetom ili djeci s intelektualnim invaliditetom. Prema dobijenim podacima, djeca će prije sama pokušati da riješe problem ili dilemu koju imaju, porazgovaraće sa drugom drugaricom ili bratom/sestrom ili će savjet potražiti putem interneta. Djeca su izjavila da se ne osjećaju lagodno da zatraže pomoć, savjet ili podršku u Domu zdravlja jer se boje etiketiranja od strane vršnjaka i nemaju povjerenja da će njihova privatnost ostati sačuvana piše u izvještaju.

Izvor: Dnevne novine Dan

 

 

Komunalna policija u Nikšiću će u narednih 30 dana, u okviru akcije „Trotoar“, uklanjati sva vozila s trotoara i pisati prekršajne kazne od 50 eura. 

Načelnik Komunalne policije Novica Milović rekao je da je cilj te akcije stvaranje bezbjednijeg ambijenta i omogućavanje pješacima za kretanje trotoarima, kao i podizanje saobraćajne kulture na veći nivo.

„U prethodnom periodu nepropisno parkiranje bllo je veoma izraženo i građani, majke sa djecom u kolicima, osobe s invaliditetom nijesu mogli nesmetano proći trotoarima, zbog čega smo počeli akciju“, obrazložio je Milović novinarima na Trgu slobode u Nikšiću.

On je kazao da privilegovanih neće biti i dodao da se saobraćajna kultura mora podići na veći niivo, zbog čega i nakon završetka akcije kažnjavati i uklanjati nepropisno parkirana vozila.

„Trg slobode s ulicama koje ga presijecaju Manastirska, Karađorđeva, Novice Cerovića i druge u centru grada biće stalno kontrolisane jer je tu situacija bila najgora kada je riječ o parkiranju i bezbjednosti saobraćaja“, rekao je Milović.

Da će se najavljeno striktno primjenjivati, kako je naveo, pokazuju brojke da su komunalni policajci od početka godine do 20. novembra izdali 615 prekršajnih naloga iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a od tog datuma 350 kazni koje su se odnosile i na parkiranje na zelenim površinama, kolovozu.

Kazne za nepropisno parkiranje iznose 50 eura, a ukoliko se plate u roku od osam dana 33,3 eura. 

„Cilj nam je i da građani steknu povjerenje u rad Komunalne policije“, rekao je Milović.

Na pitanje da li će se Zakon primjenjivati i kada je u pitanju rad ugostiteljskih objekata jer se ugostitelji žale na zatvaranje kafića u 23 sata, Milović je rekao da će se propisi i opštinske odluke striktno poštovati.

„Ugostiteljski objekti koji imaju rješenja da moraju isključivati muziku i prestajati da rade u 23 sata, znali su ne samo da produže do ponoći, nego i znatno kasnije, a sada će morati da poštuju određeno radno vrijeme. Velike su žalbe građana da od buke ne mogu da spavaju, a ujutru moraju rano na posao ili imaju malu djecu, starije, bolesne ljude i njihovi zahtjevi biće ispoštovani“, kazao je Milović.

On je ukazao da će radno vrijeme lokala do 23 sata biti jedino „prekršeno“ u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika.

 

Izvor: Portal Antena M

 

 

Jelena Rašić, mlada žena s invaliditetom, ovoga puta otvara poglavlje o seksualnosti, zdravom razvoju, seksualnim pravima i partnerskom nasiljuBez cenzure i nimalo skandalozno. Kako tinejdžerke s invalditetom i one bez invaliditeta mogu da razreše seksualne dileme? Kakve zablude o menstruaciji nasleđujemo? Koliko medijska slika žene remeti njeno seksualno (i mentalno) zdravlje? Kakva pitanja o seksu možete očekivati od intimnih partnera bez invaliditeta? Ako nema vidljivih dokaza nasilja, znači li to da se ono nije ni dogodilo? Koliko nas obeshrabruju takozvani mehanizmi podrške?

Seksualna prava, iz Jeleninog ugla!

Uz osobu s kojom se osjećate opušteno, invaliditet nije prepreka zdravom ispoljavanju seksualnosti. Ključ je u zdravoj slici o sebi: kada je žena samopouzdana, osjeća se poželjnom i to se vidi. Važno je imati partnera s kojim možete o svemu da razgovarate i da budete otvoreni o pitanjima seksualnosti. Činjenica je da je sve dozvoljeno ukoliko su dvije (ili više) odraslih i odgovornih osoba u tome saglasne.

 

Kako je rešavala mladalačke dileme o seksualnosti i gdje se informisala!

Kao svaka mlada osoba, ranije sam imala dileme: da li sam dovoljno lijepa, da li sam dovoljno privlačna, da li to radim kako treba… Informisala sam se u časopisima, internet tada nije bio toliko aktuelan. Ono što piše u časopisima uglavnom ne predstavlja realnu sliku, već nas uče da postoje nekakva pravila (od oblačenja, preko zavođenja, do samog seksualnog čina). Realna iskustva opovrgavaju ono što se o seksualnosti plasira u časopisima. Danas više volim da se informišem na forumima, gdje čitam stvarne priče drugih žena.

Nikada se nisam raspitivala o savjetovalištima, mislim da se mnogi stide i plaše da potraže takvu podršku jer ima mnogo nestručnih i nezainteresovanih ljudi među profesionalcimaKod nas stručna pomoć obično ne pomogne, ili je sama ideja o takvoj pomoći propraćena nekim stidom, naročito ako govorimo o seksualnosti. Kada bi me neka tinejdžerka sada pitala gde da razriješi svoje dileme o seksualnosti, rekla bih joj da nađe stariju osobu od povjerenja, s kojom može da razgovara bez straha. Najčešće to nije roditelj, prije će to biti tetka ili starija prijateljica.

 

Uticaj medija!

U časopisima, naravno, nema žena s invaliditetom. Kad bih pročitala neki savjet, za mene bi bio neupotrebljiv jer bez ruke to ne mogu da uradim na način kako je opisano. Pitala sam se kako ću ja sad to, ne znajući da čitam apsolutnu glupost, a ne neko pravilo koje svi treba da primjenjujemo. Da, mediji su me često dovodili u zablude koje sam naknadno prevazilazila, iskustvom i upotrebom zdravog razuma.

Zdrava slika o sebi!

Važno je raditi na sebi u svakom smislu i stalno. Kako iznutra, tako i spolja, što nema nikakve veze s invaliditetom – pitanje ličnog razvoja važno je za sve ljude. Koliko god da radite na sebi, uvijek ćete imati još nešto na čemu treba da radite. Izgradnja samopouzdanja je prioritet: da znate koliko vrijedite i da se okružite ljudima koji poštuju tu vrijednost i podržavaju vas. Ja jesam imala podršku, ali ne uvijek, pogotovo ako pričamo o seksualnom razvoju. Upoznala sam osobu uz koju mogu da se iskažem na pravi način i znam da ne treba da pristajem na nešto što mi ne prija.

 

Predrasude!

Smatrala sam sebe manje seksualno privlačnom, vjerovatno nekima i jesam neprivlačna, ali prirodno je da nismo svima privlačni. Mojim partnerima bez vidljivog invaliditeta u početku bude neobično to što imam invaliditet. Ako izgrađujemo iskren odnos, partner može sve da me pita, bez straha i neprijatnosti. Obično me pitaju da li me boli, da li imam osjećaj u tom dijelu ruke, da li će me povrijediti, kako izgleda kad pomazim tom rukom… Najčešće invaliditet dovode u vezu sa bolom, pa me pitaju da li na taj dio tijela treba da paze, kako me ne bi povrijedili tokom odnosa. Invaliditet ne podrazumijeva krhkost, imam potpuno isti osjećaj u obje ruke. U redu mi je da odgovaram na takva pitanja jer komunikacija jeste osnova zdravog odnosa. Mnogi se plaše seksualnosti, nesigurni su u sopstveno tijelo, pitaju se da li imaju dovoljno iskustva i kako će da se pokažu… Kada seksualnosti pristupimo opušteno i bez straha, ispostavi se da je normalno sve ono što nam prija – iako ne izgleda, niti treba da izgleda, kao na filmu.

 

Prva menstruacija!

Mama me je pripremila na menstruaciju kao nešto što je prirodno, imale smo zdravu komunikaciju o tim temama. Iako sam znala da u tome nema ničeg prljavog ni ružnog, živjela sam neke zablude o menstruaciji koje nam sputavaju ponašanjeNe smiješ da pereš kosu, ne smiješ da se kupaš u moru, ne smiješ da imaš seksualne odnose tad, moraš da se čuvaš, ne smiješ da jedeš određenu hranu… čak sam čula da ne smiješ da priđeš novorođenčetu ako imaš menstruaciju! Kao da je riječ o bolesti! Ne znam odakle sve te gluposti. Nisam odgajana da u to vjerujem, ali ne možeš da ne čuješ takve stavove.

 

Prvi odlazak kod ginekologa!

Mama me je odvela prvi put. Prihvatila sam kada je to predložila, jer sam htjela da budem žensko. Imala sam tada oko petnaest godina i bila sam bez ikakvog seksualnog iskustva. Bilo je zaista neprijatno, iako me je mama uputila u sve, počevši od toga kako da se obučem za pregled. Svi ginekolozi kod kojih sam išla bili su zaista korektni, a to što je nama neprijatno, sastavni je dio takve vrste pregleda. Činjenica da imam invaliditet ne ulazi u njihovu sferu pregleda, u mom iskustvu to nije imalo uticaja na njihov odnos prema meni. Ako su me i pitali o invaliditetu, to je bilo iz čiste znatiželje i razgovora radi, bez ukrštanja te teme sa mojim reproduktivnim zdravljem.

 

Invaliditet i materinstvo!

Da li će neko biti dobar roditelj ili ne nema nikakve veze sa invaliditetom.Trenutno ne razmišljam mnogo o toj temi, jer mi još uvijek nije aktuelna. Vjerujem da svako brine o tome kakav će biti u roditeljskoj ulozi i koliko će moći da pruži detetu u svakom smislu. Svi želimo da svom djetetu damo najbolje, a u nekom segmentu to ne možemo, bez obzira na to da li imamo invaliditet ili ne. Ne mislim da bi me invaliditet spriječio u nekim aktivnostima sa djetetom, niti u tome vidim otežavajući faktor. Ne bih sebe uskratila ni za jednu ulogu u kojoj želim da se ostvarim, samo zbog činjenice da imam invaliditet.

 

Nasilje!

Nijesam doživjela seksualno nasilje, ali jedan od mojih momaka me je udario i to je bilo to. Nakon toga prekinula sam svaki kontakt s njim. To mi je jedino iskustvo nasilja i, što se mene tiče, prekid odnosa s osobom koja može tako nešto da uradi jedina je opcija. Naučila sam da niko nije nezamenjiv. Možda sam prethodno trpjela psihičko nasilje, ali toga nisam bila svjesna jer to je teško prepoznati. Znam da se nisam osjećala dobro, vrlo često i vrlo dugo. Davno sam čula savjet jedne bake: – Kad više suza proliješ nego što se smieješ, znaš da nešto ne valja. Koliko god to banalno zvučalo, istina je. Zašto bismo ostajale u odnosu koji nas stiska i pritiska? Kontrola je takođe vrsta nasilja: –Gdje si, s kim si, koliko dugo ostaješ, zašto radiš to ili ovo… Sami postanete opterećeni onim što radite, ako partner neprekidno traži problem tamo gdje ga nema. Znam da boli, ali neminovno je izaći od toga.

 

Kome se obratiti za podršku?

Na psihološko nasilje ljudi generalno ne obraćaju pažnju. Kako u nekoj instituciji dokazati da se uopšte dogodilo? U našoj sredini uobičajeno je ućutkivanje na tu temu: – Ćuti, nemoj da narod čuje! Ćuti, može i gore! Ćuti, bar te ne bije! Sramota je ako se priča po seluMislim da žene nemaju kome da se obrate, jer živimo u društvu koje nije dovoljno svjesno. Žene se, nažalost, oslanjaju na sopstvene snage i unutrašnje resurse u tim situacijama. Eventualno mogu da se oslone na neku osobu od poverenja, ako su sigurne da neće biti dodatno omalovažavane ili kritikovane zbog situacije u kojoj su se našle.

 

Poruka svim ženama s invaliditetom!

Rekla bih im da ne odustaju, da se izbore za sebe zbog sebe, jer imaju pravo na sve što žele, dok god time ne ugrožavaju nekog drugog. Svako živo biće na ovoj planeti je vrijedno i bitno. Ne dozvolite da vas bilo ko omalovažava, maltretira i sputava, nego birajte okruženje u kome imate podršku. Smijte se puno.

 


Tekst je objavljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi u ovom tekstu su isključiva odgovornost programa Zaustavljanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj: primena normi, promena svesti i ne predstavljaju stavove Evropske unije.

Napisala: Marijana Čanak

Izvor: Portal o invalidnosti

Goalball reprezentacija Crne Gore osvojila je 1. mjesto na Otvorenom prvenstvu Republike Hrvatske u goalball-u. Na turniru su učestvovali ekipe Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Ekipu Bosne i Hercegovine naša ekipa pobijedila je s 12:2, Srbiju rezultatom 10:2, Hrvatska je od naše ekipe izgubila s 2:8, dok je Slovenija poražena sa 7:2. Ovo je, inače, prvi put da je naša reprezentacija pobijedila ekipu iz Slovenije.

„Izuzetno sam zadovoljan igrom momaka tokom cijelog turnira, posebno odbranom. Posebno raduje prva pobjeda protiv reprezentacije Slovenije. Već u januaru nas očekuje start Srednje evropske lige i siguran sam da ova ekipa ima kvalitet da se već naredne godine na Evropskom prvenstu C divizije u Italiji vratimo u B diviziju.

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: FB stranice Goalball Team Montenegro i Paraolimpijski komitet Crne Gore 

Pravo na seksualno i reproduktivno zdravlje je ljudsko pravo. Ovo pravo proizilazi iz osnovnih ljudskih prava, i to: opšte zdravstvene zaštite, ali i prava na život, prava na privatnost, prava na brak i porodicu, kao i prava na sigurnost i zaštitu od nasilja, zlostavljanja i eksploatacije[1]

Na dnu teksta možete preuzeti smjernicu u kojoj je objašnjeno značenje i značaj pojma i prava na seksualno i reproduktivno zdravlje, segmenti i opseg prava, način izbora doktora/ice ginekologa/škinje i drugim važnim informacijama u vezi s pravom na seksualno i reproduktivno zdravlje. 

Smjernica je posebno namijenjena djevojčicama i ženama. 



[1] Pojam eksploatacija označava: zloupotrebu ili iskorišćavanje

Strana 5 od 24

Back to top