U Rezoluciji Evropskog parlamenta (EP) - čiji bi Nacrt, u narednim sedmicama, trebao biti usvojen - koju je sačinio Tonino Picula, izvjestilac EP-a za Crnu Goru, ova institucija „žali zbog tekuće rasprostranjenosti diskriminacije osoba sa invaliditetom (OSI)". 

U tom kontekstu EP, jasno i nedvosmisleno, crnogorske institucije „poziva na efikasnu primjenu strategija za rješavanje nedostataka u očuvanju prava OSI u svim sektorima i politikama“.

Evropski Parlament je, dalje, pozdravio imenovanje troje novih sudija Ustavnog suda, kao i korak ka tome da se ovaj proces završi te se, zato, novi saziv crnogorskog parlamenta poziva da, izborom još jednog sudije, privede kraju ovo pitanje.

Ovaj dokument ističe i potrebu da se „zaštite prava svih manjina i podstiče na jačanje, primjenu i sprovođenje institucionalnih i pravnih okvira u tom segmentu, uključujući i usvajanje novog anti-diskriminacijskih zakona“.

Pored toga, EP apeluje na Crnu Goru „da pojača napore u borbi protiv govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima.

„EP izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u medijskom okruženju i pritiska koji se, na lokalno medijsko tržište, vrši širenjem regionalnih konkurentskih medija“, navodi se, između ostalog, u ovom dokumentu. 

Ipak, u Rezoluciji, koju potpisuje Picula, pozdravljaju se i „neki pozitivni koraci, kao što je uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima i formiranje ad hok (ad hoc) Komisije za praćenje istraga napada na novinare“.

No, međutim, EP „ponavlja potrebu za efikasnim sprovođenjem njenih nalaza i preporuka“. On, takođe, preporučuje da se popis stanovništva i stanova, u skladu sa EU i međunarodnim standardima sprovede do kraja ove godine.

Kada je riječ o vladavini prava, Evropski parlament donosioce odluka savjetuje da poboljšaju pristup pravdi, osiguraju bolje praćenje i ostvarivanje prava u postupcima za nasilje u porodici, kao i pojačanu zaštitu.

U Rezoluciji se, na kraju, naglašava ključna uloga organizacija civilnog društva (OCD) u funkcionisanju demokratije u Crnoj Gori. 

Vujačić: Sadržaj Rezolucije EP, u dijelu ljudskih prava OSI, uopšte nije iznenađenje

Komentarišući, za Radio Svetigoru, najnoviju Rezoluciju Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), odmah na početku je kazala da, za nju, sadržaj ovog dokumenta nije iznenađenje. 

„On je, zapravo, potvrdio ono što već duže vrijeme konstatujemo, a to je da se dešava stagnacija ili i regresija u oblasti ljudskih prava OSI“, izjavila je Vujačić za Radio Svetigoru.  

Ona je pojasnila da se engleska riječ strategija, koja se pominje u ovogodišnjoj Rezoluciji, ne odnosi samo na dokument/e koji/e donosi Vlada, već na dugoročne strategije koje podrazumijevaju različite mjere, akcije i aktivnosti i koje, sveukupno, treba da doprinesu sprečavanju diskriminacije OSI, te garantuju puno poštovanja njihovih prava. 

Ova Vlada, kategorična je Vujačić, nije uradila ništa na tom planu.

„To se ogleda u tome da, za posljednjih godinu dana, nije usvojila nijedan zakon, a jednako tako nije formirala ni Savjet za prava OSI, kao institucionalni mehanizam saradnje“, ocijenila je Vujačić. 

S druge strane, podsjeća ona, Vlada je ukinula i Direktorat za zaštitu od disrkiminacije OSI, koji je funkcionisao u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, što je imalo i ima - kada je ova oblast u u pitanju - ozbiljne posljedice u praksi.

„Jer, on je, između ostalog, trebao da prati usklađivanje crnogorskih propisa i, uopšteno, zakonodavstva sa Konvencijom UN o pravima OSI, te da podstiče komunikaciju sa drugim institucijama i organima“, pojasnila je izvršna direktorica UMHCG-a.

Naše zakonodavstvo, ističe Vujačić, u oblasti pristupa pravdi je diskriminatorno, a pristup pravdi ograničen ne samo zbog fizičke nepristupačnosti, već i zbog neprimjenjivanja proceduralnih adaptacija.

To je, prvenstveno, odgovornost Vlade, ali i Skupštine koja donosi zakone i koja, osim u dijelu nekih konsultativnih i kontrolnih saslušanja, nije sprovodila neke značajnije aktivnosti u cilju praćenja primjene Konvencije, tj. usklađivanja zakonodavstva sa njom. 

Ono na šta se, u izjavi za Svetigoru, ona pozvala jeste i popis kao značajan, zbog činjenice da je vođenje statistike i podataka, u oblasti prava OSI, preduslov adekvatnijih politika prilikom zaštite ljudskih prava. 

Takođe, naglašava Vujačić, napredak se, a što i potvrđuje tekst Rezolucije, nije osjetio ni kada je u pitanju borba protiv nasilja.

„Naprotiv,puno je problematičnih slučajeva u praksi, koji nijesu, na adekvatan način, adresirani“, primijetila je Vujačić. 

Stoga izvršna direktorica UMHCG-a od nove vlasti, koja bi se trebala formirati što prije, očekuje da, zaista, pristupi ozbiljno svim obavezama, koje Crna Gora ima, kada su pitanju prava OSI. 

„To nije stvar političke volje, nego (ne)odgovornosti, odnosno, ne preuzimanje odgovornosti kada su u pitanju prava OSI“, zaključila je, u izjavi za Radio Svetigora, Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Pripremio: Milovan Marković