Iako je bilo nekih poboljšanja, osobe s invaliditetom se i dalje suočavaju sa izazovima u pristupu plažama u Evropi. Ovi ljudi se bore da plaže budu pristupačni  svima. Kako kažu, uhvatili su bika za rogove i ne puštaju.

U 2022, prema podacima Eurostata, više od jedne četvrtine (27,0%) stanovništva EU starijeg od 16 godina imalo je invaliditet ili ograničenje aktivnosti. Iako je bilo poboljšanja uslova za život osoba s invaliditetom, one se i dalje suočavaju sa brojnim  izazovima. Neki od njih su i u pristup plažama.

Pedesetčetvorogodišnja Brižit Berkmans kaže da je, kada je bila dijete, na plažu išla svaki dan.

Pošto je odrasla u Les Landesu, departmanu u jugozapadnoj Francuskoj uz obalu Atlantika, roditelji bi je nosili na plažu. Kako je odrastala, postajalo joj je sve teže da dođe na plažu i zaroni u njen voljeni okean.

Njen suprug Ramon Espi, koji je sa 27 godina  stekao  invalidnost nakon nesreće na motoru, takođe je svako ljeto provodio na plaži.

U stvari, plaža je mjesto gde su se njih dvoje sreli.

Živeći na baskijskoj obali, svi su išli na plažu, ali mi nismo mogli. Naš susret je bio okidač, rekao je Espi, koji sada ima 62 godine.

Par je 1997. pokrenuo svoje udruženje Hendiplaže (Handiplage)  u Bajonu sa ciljem da se bori za integraciju osoba s invaliditetom i pristupačnost plažama.

Hiljade osoba s invaliditetom ide na plažu svakog ljeta. Oni su sa ljudima bez invaliduteta, tako da to favorizuje integraciju osoba s invaliditetom zahvaljujući plaži i rekreativnim aktivnostima, objasnio je Espi.

Od 2002, Hendliplaže je dao detaljan plan opštinama kako bi plaže učinile pristupačnim osobama s invaliditetom i poboljšale njihovu bezbjednost tokom kupanja.

Prvi nivo pristupačnosti zahtijeva stanicu za pomoć, pristupnu rampu, prilagođene sanitarne čvorove, parking mjesta i amfibijski motor za pristup vodi.

Da bi se pristupilo nivoima 2 i 3, potrebni su prilagođeni tuševi na licu mjesta, a handiplagisti ili vodiči za kupanje koje je udruženje obučilo treba da budu na licu mjesta kako bi pomogli osobama s invaliditetom pri ulasku i izlasku iz mora.

Najviši nivo 4 nagrađuje plaže, koje nude i uređaje za osobe sa oštećenim vidom.

U Francuskoj do jula 140 plaža dobilo oznaku Hendiplaže.

Teren nekih regiona otežava pristup plažama. Na nekim plažama pristup je moguć samo tokom osjeke.

Imali smo mnogo poteškoća da dobijemo otvorene plaže na obali Landesa (u jugozapadnoj Francuskoj) zbog tamošnjih dina, objasnio je Espi.

Mislili smo da će plaže u Bretanji (ostati) nedostupne. Ali kada postoji volja, postoji i način. Uvijek postoje rešenja, dodao je on.

Sa druge strane, bilo je lakše učiniti plaže pristupačnim na Francuskoj rivijeri jer je plima neznatna i skoro da nema talasa.

Međutim, njih dvoje su se susreli i sa administrativnim izazovima.

Morate pronaći pravu osobu. Gradonačelnik se mijenja svakih pet godina. I generalno, opštinski savjetnik za pristupačnost se takođe mijenja sa timom, rekao je Berkmans za Euronjuz (Euronews).

Promjena lokalne uprave znači da udruženje mora da pazi na plaže kako bi osiguralo da opštine održavaju pogodnosti nakon što plaže dobiju oznaku.

Opštine čine mnogo kako bi omogućile osobama s invaliditetom da izađu iz svojih domova, da rade, da imaju pristup slobodnom vremenu ili sportu. Sve se čini da se osobe s invaliditetom integrišu u društvo, rekao je Espi.

Ali kada je riječ o pristupu plažama, mi smo uhvatili bika za rogove i od tada smo mi ti koji upravljamo, kazao je on.

Inicijativa za stolice za kupanje

Pored udruženja i lokalnih vlasti, univerziteti i kompanije, takođe, doprinose rešenjima.

Univerzitet u Patrasu i grčka kompanija Tobea napravili su poseban uređaj za osobe s invaliditetom: besplatne Sitrek (Seatrac)  stolice za kupanje.

Sitrek je uređaj koji zapravo povezuje obalu sa vodom, rekao je za Euronjuz Persefoni Berkou, Tobein marketing menadžer.

Zahvaljujući tome, osobe s invaliditetom mogu da pristupe Sitreku sa svojim invalidskim kolicima na plaži. Nakon što se ukrcaju na Sitrek stolicu za kupanje, mogu koristiti daljinski upravljač za samostalni pristup i izlazak iz mora putem niza staza.

Sitrek je bio važna inovacija jer je to bio jedini uređaj koji je, na primer, dozvoljavao paraplegičarima da sami plivaju, rekao je Berkou.

Od 2012. kompanija je instalirala 250 Sitreka na različitim plažama u Grčkoj, Italiji, Kipru, Hrvatskoj, Litvaniji i Letoniji.

Potreba očigledno postoji jer podaci pokazuju da su do 2023, stolice korišćene više od 400.000 puta.

Osnovna postavka uključuje parking mjesta, šetalište, Sitrek za ulazak i izlazak iz vode i svlačionicu.

Povratne informacije korisnika su takođe bile važne. Postavljeni su tuševi da se invalidska kolica ne oštete morskom vodom.

Ljudi su takođe tražili prostor u hladu i način da vide uslove na plaži pre odlaska na nju kako bi izbjegli talase i gužvu.

Dakle, na stazi je postavljena kamera koja ima pogled na plažu uživo. Međutim, da bi bio usklađen sa GDPR-om, sistem zamagljuje lica ljudi.

Postoji toliko različitih potreba i toliko različitih zahtjeva, objasnio je Berkou.

Ono što smo naučili je da ako želite nešto da kreirate i kažete da je dostupno, potrebno vam je mišljenje i znanje ljudi koji to koriste. Drugi problem je što se moramo suočiti sa različitim birokratskim procedurama zbog različitih zakona u svakoj zemlji, dodao je on.

U Grčkoj, opštine su glavni kupci Sitreka pošto su sve plaže javne.

U Italiji među njihovim klijentima su i firme koje iznajmljuju delove plaže od opština.

Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom iz 2006. zahtijeva da se svima omogući jednak pristup učešću u kulturnom životu, rekreaciji, slobodnom vremenu i sportu.

Evropska strategija za osobe sa invaliditetom 2010-20, usvojena 2010, imala je za cilj da učini dobra i usluge dostupnim osobama s invaliditetom, ukloni prepreke za ravnopravno učešće u javnom životu i aktivnostima u slobodno vrijeme i promoviše pružanje kvalitetnih usluga u zajednici.

To znači da neko drugi mora da pogura stvari pomažući osobama s invaliditetom da stignu do mora besplatno, kaže Berkou.

Sitrek moraju biti besplatne za korisnike jer su to ljudska prava: koristiti more, plivati, zaključio je on.

Izvor: Eupravozato

Pripremila: Dajana Vuković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je u Rezidenciji na Cetinju članove crnogorskog paraolimpijskog tima: Filipa Radovića, Maju Rajković i Milana Đinovića, koji su našu državu predstavljali na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić.

Tom prilikom, predsjednik države je odlikovao Ordenom Crnogorske zastave trećeg stepena stonotenisera Filipa Radovića, koji je u Parizu osvojio bronzanu medalju za našu zemlju. Filip je prvi sportista u individualnoj konkurenciji koji je odlikovan od strane predsjednika Crne Gore.

Uručujući odlikovanje, predsjednik Milatović je istakao da je Radović osvajanjem još jednog paraolimpijskog odličja, ispisao novu stranicu u istoriji crnogorskog sporta, te da je svojim izvanrednim nastupom porodicu, Crnu Goru i sve nas učinio ponosnim.

Podsjetio je da je Filipova medalja Crnu Goru svrstala među 80 država osvajača odličja na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama, što je izuzen uspjeh za našu državu.

Takođe, on je čestitao svim sportistima na sjajnom predstavljanju naše zemlje u Parizu, ukazavši da je samo učešće na Paraolimpijskim igrama veliki uspjeh, ali i podstrek za dalju posvećenost i napredovanje u karijeri.

U tom smislu, poručio je da je sada na donosiocima odluka da pruže snažniju podršku sportistima i unaprijede sportsku infrastrukturu, kako bi u našoj zemlji mogli da nastave sa treninzima, usavršavanjem i postizanjem vrhunskih rezultata na budućim tamičenjima.

Filip Radović je kazao da mu dodijeljeno odlikovanje predstavlja čast, ali i obavezu da nastavi sa postizanjem odličnih rezultata.

Tokom razgovora, sportisti su predsjedniku zahvalili na prijemu i ukazanoj časti, istakavši da će i u narednom periodu nastaviti da sa ponosom brane boje Crne Gore.

Orden Crnogorske zastave trećeg stepena dodjeljuje se za naročite zasluge za Crnu Goru, a Radović kao jedan od najtrofejnijih sportista u državi postao je simbol crnogorskog sporta.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Ponos do neba – crnogorski stonoteniser Filip Radović na Paraolimpijskim igrama u Parizu osvojio je bronzu i ponovio uspjeh iz Tokija 2021.

Uz ponos ima i žala - krivo je sjajnom Cetinjaninu što u polufinalnom meču nije uspio da napravi korak više, ali maksimum nije bio dovoljan za ulazak u finale.

Raduje me činjenica da sam u četvrtfinalnom meču i pored velikog pritiska uspio da budem na svom nivou i pobjedom osiguram medalju. Ostaje žal zbog finala, nijesam želio da se zadovoljim bronzom, dao sam maksimum u polufinalu, ali jednostavno to u tom momentu nije bilo dovoljno, rekao je Radović na konferenciji za medije.

Radović se zahvalio sadašnjem, ali i prethodnim trenerima, rekavši da su svi oni neizostavan dio priče.

Hvala ljuduma koji su došli u Pariz da me podrže i svima onima koji su mi priredili nevjerovaran doček na podgoričkom aerodromu. Zaista me motivišete da nastavim još jače i postižem ovakve i još bolje rezultate, naveo je Radović.

Drugi stonoteniser svijeta osvojio je u Parizu drugu paraolimpijsku, a ukupno sedmu medalju sa velikih takmičenja.

Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska.

Srebrni je bio u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023, a bronzani u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.

Ostaje žal za to polufinale, falilo je malo sreće da se napravi iskorak i odigra toliko željeno finale. Ipak, Kinez je tog dana bio bolji. Hvala navijačima kojih je bilo dosta u Parizu, Igoru Tomiću na nesebičnoj podršci svih ovih dana. Imate velikog bisera, kao čovjeka i sportistu, istakao je trener Vladimir Marić.

Stići će zlato

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić zahvalio se paraolimpijcima na svemu što su priredili Crnoj Gori i njenim građanima.

Velika je sreća kada kao mala država imate toliko predstavnika na prestižnim takmičenjima, na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama, kao i drugim svjetskim takmičenjima. To pokazuje da mi imamo kao društvo veliku bazu po potencijalu i kvalitetu sa kojom samo treba raditi i kojoj svi na svoj način treba da se posvetimo i damo svoj doprinos kako bi mogli da dobijamo rezultate koje već i dobijamo, rekao je Šćekić.

Mogu slobodno reći, bez imalo floskule, da si ti, Filipe, u punome naš ponos i nama je veliko zadovoljstvo kao državi što smo imali takvog sportistu za predstavnika koji je na kraju opravdao naša očekivanja i donio nam medalju. Da je bilo još malo sreće mogli smo imati zlato ili srebro, ali to je nešto što nas čeka za budućnost i siguran sam da će te medalje biti u tvojim rukama, rekao je Šćekić.

Dodao je da i rezultati strijelca Milana Đinovića, atletičarke Maje Rajković i stonotenisera Luke Bakića pokazuju da je Crna Gora imala kvalitetan sastav i da oni obećavaju neke nove i još bolje rezultate.

Ovo mogu samo heroji

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović čestitao je na podvizima koje paraolimpijci iz godine u godinu postižu.

Bio sam svjedok rasta i razvoja i znam sa kojih visina je sve krenulo i do čega je sve došlo. Ponosan sam na vas, vi ste dio naše olimpijske porodice, a dobar odnos i inkluzija je suština našeg i vašeg , rekao je Simonović.

Filip je veliki sportista i izrastao je u velikog čovjeka. U sportu se nakon poraza uvijek nađe krivica kod nekog drugog, rijetko u sebi. Izjaviti da je protivnik bio bolji i da je znao da će nakon tri pobjede doći dan poraza. Priznati poraz i čestitati protivniku, to je pravi olimpizam i olimpijske vrijednosti. Srećan sam na tu činjenicu i Radović bi trebalo da bude uzor svim crnogorskim sportistima, dodao je Simonović.

Prvi čovjek COK-a poručio je da je Radović pisao istoriju paraolimpijskog i uopšte crnogorskog sporta, a da se od njega tek mogu očekivati rezultati.

Treba da znamo da nije lako osvajati medalju. Sam plasman na Igre veliki je uspjeh, a osvojiti medalju mogu samo heroji, kazao je Simonović.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić istakao je da je put do medalje bio zahtjevan.

Evo nas na kraju jednog puta koji smo nazvali od Tokija do Pariza. Spuštamo zavjesu na još jedan, nešto kraći, paraolimpijski ciklus koji je bio veoma zahtjevan, trnovit, težak, ali posebno zahvaljujući sportistima na čelu sa Filipom Radovićem veoma uspješan za Paraolimpijski komitet Crne Gore, izjavio je Tomić.

Kazao je da je ponosan na kontinuitet rasta Radovića kao sportiste i čovjeka.

Ponosan sam na ono što je Čedomir Damjanović radio na Cetinju i što danas radi, što je Radović dobio u porodici Lupulesku i što je na moderan i šmekerski način nastavio Vladimir Marić rekao je Tomić i pohvalio organizaciju Igara, navodeći da je Pariz postavio ozbiljan zadatak budućim domaćinima tog multisportskog takmičenja.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Okrugli sto Inkluzija nije iluzija održan je danas povodom Lokalnih izbora 2024. godine u organizaciji Caritasa Bosne i Hercegovine, a u okviru projekta DISC koji finansira Evropska unija te u saradnji s Unijom organizacija osoba s invaliditetom u BiH i Misijom OSCE-a u BiH, saopšteno je.

Osim organizatora, učestvovali su predstavnici medijskih kuća i asocijacija osoba s invaliditetom, a cilj je bio otvoriti dijalog o pravima osoba s invaliditetom u izbornom procesu.

Suvad Zahirović, predsjednik Upravnog odbora Unije organizacija osoba s invaliditetom u BiH, predočio je izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u izbornom procesu, naglašavajući ključne probleme i prepreke.

Diskutirano je o potrebnim izmjenama Izbornog zakona kako bi osobe s invaliditetom imale ravnopravan pristup izbornom procesu uključujući prilagodbu biračkih mjesta. Takođe, su razmatrana moguća rješenja na temelju primjera dobrih praksi iz drugih zemalja.

Osobe s invaliditetom imaju problem pristupa glasačkim mjestima pa moraju glasati iz vozila, na hodnicima ili putem mobilnih timova. Osobi sa oštećenim vidom glasački materijal nije pristupačan, nikada ne znaju za koga su glasali, a upitno je i načelo tajnosti glasa. Osobe oštećenog sluha su uskraćene za informacije, posebno u predizbornim kampanja, a određenom broju osoba s intelektualnim i psiho-socijalnim invaliditetom uskraćeno je pravo glasa i informacije im nisu prilagođene, rekao je Zahirović.

Tokom ovog skupa predstavljene su Smjernice za medije o izvještavanju o pitanjima važnim za osobe s invaliditetom tokom političkih kampanja. Smjernice su osmišljene s ciljem da medijima omoguće kvalitetno, sveobuhvatno i etično izvještavanje, u skladu s principima Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Smjernice je u ime Misije OSCE-a predstavila Selena Imerović Hodžić.

Istaknuta je potreba za kontinuiranim zagovaranjem prava osoba s invaliditetom u političkim procesima, uz aktivno sudjelovanje medija u promicanju inkluzivnosti. Medijskim kućama i novinarima će se distribuirati Smjernice i potaknuti na praćenje problematike osoba s invaliditetom u izbornom procesu.

Projekt DISC, koji provodi Caritas Bosne i Hercegovine u suradnji s partnerima – Udrženjem roditelja i djece s teškoćama u razvoju Vedri osmijeh iz Mostara, Udruženjem slijepih Kantona Sarajevo, Unijom organizacija osoba s invaliditetom u BiH i Savezom slijepih Republike Srpske – započeo je 1. februara 2024. i trajat će do 31. januara 2027.

Projekt se provodi na području cijele Bosne i Hercegovine s ciljem unapređenja prava i inkluzije osoba s invaliditetom.

Izvor: Raport

Pripremila: Dajana Vuković

U studiji koju je vodio Tehnički fakultet Univerziteta u Edinburgu, kineski i škotski istraživači su uspjeli da pokažu da se tehnologija može koristiti za liječenje krvarenja u mozgu izazvanog aneurizmom.

Sitni magnetni nanoroboti, veličine dvadesetog dijela ljudskog crvenog krvnog zrnca, koji se mogu ubrizgati u ljudsko tijelo, mogli bi da otvore nove granice u medicini i da se koristi za liječenje moždanih krvarenja izazvanih aneurizmom, objavili su britanski i kineski naučnici.

U studiji koju je vodio Tehnički fakultet Univerziteta u Edinburgu, kineski i škotski istraživači su uspjeli da pokažu da se tehnologija može koristiti za liječenje krvarenja u mozgu izazvanog aneurizmom.

Ova procedura bi u dogledno vrijeme mogla da omogući precizno liječenje aneurizme mozga sa relativno malim rizikom po zdravlje pacijenata, što je izuzetno važno jer ovakva krvarenja svake godine izazivaju oko 500.000 smrtnih slučajeva širom svijeta.

Aneurizma je proširenje ispunjeno krvlju u moždanoj arteriji koja može da pukne, uzrokujući smrtonosno krvarenje ili dovodeći do moždanog udara ili invaliditeta.

U laboratorijskim testovima na zečevima, naučnici su koristili modele aneurizme, stvarajući magnetne nanorobote sastavljene od ljekova za zgrušavanje krvi u premazu dizajniranom da se topi na određenim temperaturama.

U takvim testovima, naučnici su ubrizgali nekoliko stotina milijardi magnetnih nanorobota u arteriju, od kojih je svaki sadržao dvadeseti dio veličine crvenog krvnog zrnca, a zatim su ih daljinski vodili do mjesta aneurizme kao roj uz pomoć magneta i medicinskih snimanja.

Magnetni izvori izvan tijela su potom podstakli robote da se grupišu unutar aneurizme i zagriju je do tačke topljenja, oslobađajući prirodni protein za zgrušavanje krvi, koji blokira aneurizmu kako bi spriječio ili zaustavio krvarenje u mozgu.

Tokom ove procedure, lijek je pušten tačno na mjesto gdje je trebalo da se spriječi ili zaustavi krvarenje u mozgu.

Prema naučnicima, studija ukazuje na optimističnu budućnost. Minijaturni roboti bi se mogli daljinski kontrolisati za obavljanje složenih zadataka unutar ljudskog tijela – kao što su ciljana isporuka ljekova i regeneracija organa, ali na minimalno invazivan način.

Nanoroboti bi mogli da otvore nove granice u medicini, potencijalno nam omogućavajući da izvodimo hirurške zahvate sa manjim rizikom u poređenju sa konvencionalnim tretmanom i da isporučujemo ljekove na ciljani i veoma precizan način do teško dostupnih djelova tijela, rekao je jedan od koautora studije Dr Ki Zu sa Tehničkog fakulteta Univerziteta u Edinburgu.

Dr Ki i njegove kolege vjeruju da je studija pokazala da su nanoroboti u stanju da transportuju ljekove do preciznih lokacija bez rizika od curenja u krvotok, što je, kako kažu, ključni test bezbjednosti i efikasnosti tehnologije.

Oni, takođe, dodaju da bi nanoroboti mogli da smanje potrebu za implantatima u liječenju aneurizme mozga, kao što su zavojnice ili stentovi (mrežaste cijevi).

Istovremeno, ovakvi postupci bi mogli da smanje rizik da tijelo odbaci implantat, a ljekari bi morali manje da se oslanjaju na propisivanje ljekova protiv zgrušavanja krvi, koji takođe mogu izazvati krvarenje i stomačne probleme.

Studiju, objavljenu u časopisu za nanonauku i nanotehnologiju Small, vodili su članovi tima iz Velike Britanije i Kine.

Ista grupa stručnjaka razvila je i nanorobote za uklanjanje krvnih ugrušaka, koji su već pokazali potencijal u liječenju moždanog udara.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Prijestonica Cetinje organizovala je svečani prijem za stonotenisera Filipa Radovića koji je osvojio bronzanu medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Gradonačelnik Nikola Đurašković čestitao je Filipu na uspjehu ističući da je ogromnim trudom zavrijedio da ga današnje i buduće generacije sa zadovoljstvom pominju.

Bilo nam je zadovoljstvo da, makar i na ovaj skroman način, iskažemo poštovanje za sve ono što je Filip uradio, ne samo sada u Parizu, nego i tokom svih prethodnih godina. Cijenim da mu se, s obzirom na velike uspjehe, Cetinje i Crna Gora nijesu adekvatno odužili. Tu smo da to ispravljamo u narednom periodu i svi zajedno budemo istinska podrška sa ciljem da nas ponovo obraduje sa narednih svjetskih i evropskih prvenstava, a ja sam siguran i sa narednih Olimpijskih igara, kazao je Đurašković.

Obraćajući se prisutnima, Filip se zahvalio na srdačnom dočeku i podršci.

Cijenim to što pratite i podržavate moju karijeru i to me motiviše da u budućnosti nastavim istim tempom i da nižem slične rezultate. Nadam se da ću i dalje predstavljati svoj grad i zemlju na najbolji mogući način, kazao je Radović.

Odlukom gradonačelnika, Prijestonica Cetinje je opredijelila novčanu nagradu za Filipa u iznosu od 5.000 eura.

Prijestonica Cetinje planirala je doček za stonotenisera Filipa Radovića na otvorenom, ali zbog loših vremenskih uslova i Filipovih profesionalnih obaveza u narednim danima doček nije bilo moguće organizovati.

Izvor: Sportski.me

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski paraolimpijci sletjeli su danas u Podgoricu. Kao prvi, ispred cijelog tima Paraolimpijog komiteta Crne Gore, izašao je Filip Radović. Momak koji je još jednom upisao ime Crne Gore na najprestižniju mapu svjetskog parasporta i donio maloj mediteranskoj ljepotici još jednu bronzanu medalju sa Paraolimpijskih igara.

Momenti poput današnjeg kada je cijeli podgorički aerodrom uzvikivao njegovo ime (ali i ostalih paraolimpijaca) dodatno ga motivišu da nastavi da radi još jače.

Nevjerovatan osjećaj, poslije polufinala sam malo i bio razočaran što nijesam uspio da se plasiram u finale jer smatram da sam na osnovu svega prikazanog u poslednje dvije godine zaslužio to, ali kad vidim sve ove ljude tu svjestan sam koliki uspjeh sam napravio. Želio bih da se zahvalim svima koji došli, koji su me podržavali. Jednostavno ovakvi momenti me motivišu da nastavim da radim dalje i postižem ovakve rezultate, rekao je Radović odmah po slijetanju.

Zadovoljan je bronzom. Smatra da mu ni ovogodišnji sistem takmičenja nije išao baš na ruku.

Moram da budem zadovoljan bronzom. Kad malo bolje razmislim, drugi put osvajam bronzanu medalju, a svi znamo da je teže potvrditi neki rezultat nego napraviti prvi put. Ovog puta je bio specifičan sistem takmičenja koji mi nije išao u korist, s obzirom da se igraju prije pojedinačnog dijela dublovi i miks dublovi, tako da igrači imaju prilike da par dana odigraju mečeve i da se uvedu u takmičenje. Ja sam željno iščekivao meč četvrtfinala, došao sam u Pariz sedam dana ranije. Nije bilo lako, drago mi je što sam taj meč uspio da odigram na jako visokom niovu kada je bilo najpotrebniji.

Još jednom je istakao nevjerovatnu podršku koju je imao tokom boravka u Parizu, ali i danas u glavnom gradu svoje Crne Gore.

Opet želim da se zahvalim svima koji su došli danas i koji su mi slali poruke podrške. Bez njih ovaj rezultat ne bi bio moguć i jednostavno to me motiviše da nastavim da radim jako i da na sledećim takmičenjima budem na visokom nivou, naglasio je najbolji crnogorski stonoteniser.

Otkriva da atmosferu koju je doživio u glavnom gradu Francuske nije osjetio nikada. Potpuno je bilo drugačije u Tokiju gdje su tribine bile potpuno prazne usljed pandemije koronavirusa.

Paralelu je vrlo lako napraviti s obzirom da ovakvu atmosferu nikad u životu nisam doživio. Francuzi su napravili pravi spektakl u svim sportovima. Posjećivao sam i druge sportove jer sam poslednjih nekoliko dana bio slobodan. Hale su bile prepune od prvog do poslednjeg dana. Lično, nikad nisam imao priliku da igram u ovakvim uslovima i stvarno mogu da kažem da su Igre bile organizovane na jako visokom nivou, što nije bio slučaj u Tokiju. U Japanu je sve funkcionisalo besprekorno ali zbog koronavirusa igralo se bez prisustva publike, što nije čar sporta.

Žal što nije izborio finale svakako postoji, ali je i Kinez Lian Hao pokazao kakav je igrač u finalu u kojem je imao tri meč lopte protiv gotovo nepobjedivog Patrika Čojnovskog.

Ostaje žal jer sam u poslednja tri meča uspio da pobijedim Kineza, ali već sam govorio i prije o tome, ne smatram uopšte da sam bolji od predstavnika Kine, ja sam drugi igrač svijeta, on je treći, tako da mislim da su nam podjednake šanse i nije bilo ni realno da ga pobijedim tri puta zaredom. Poraz je došao u najgorem mogućem trenutku. Šta je tu je, nadam se da će biti još prilike da se nadmećemo u takvim mečevima.

Već sada počinju pripreme za Los Anđeles 2028. Fokus je na narednom Evropskom prvenstvu koje ga čeka sljedeće godine.

Rano je pričati o Los Anđelesu, ali svako mi je u planu da igram naredni olimpijski ciklus. Do tada ću imati dva evropska prvenstva i jedno svjetsko. Trenutno mi je fokus na narednom Evropskom prvenstvo koje me čeka naredne godine, pa idemo korak po korak, zaključio je Radović.

Izvor: Lob Sport

Pripremiila: Dajana Vuković

Na podgoričkom aerodromu, pored članova porodice, naviјača i priјatelja Paraolimpiјskog komiteta, Filipa Radovića i ostale paraolimpijce dočekali i čelnici crnogorskog sporta – ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić sa svoјim saradnicima, predsјednik Crnogorskog olimpiјskog komiteta Dušan Simonović, predstavnici mediјa.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić istakao je da Filipova bronza sija kao zlato.

Vaša borba, upornost i istrajnost služe našoj zemlji na ponos, kazao je ministar.

Filipa Radovića, osvaјača bronzane medalje na Paraolimpiјskim igrama u Parizu, kao i ostale Crnogorske Paraolimpijce na letu iz Francuske prestonice preko Beča su јuče na podgoričkom aerodromu, pored članova porodice, naviјača i priјatelja Paraolimpiјskog komiteta dočekali i čelnici crnogorskog sporta – predsјednik Crnogorskog olimpiјskog komiteta Dušan Simonović, ministar sporta Dragoslav Šćekić sa svoјim saradnicima, predstavnici mediјa.

Nevjerovatan osjećaj, poslije polufinala sam malo i bio razočaran što nijesam uspio da se plasiram u finale jer smatram da sam na osnovu svega prikazanog u poslednje dvije godine zaslužio to, ali kad vidim sve ove ljude tu svjestan sam koliki uspjeh sam napravio. Želio bih da se zahvalim svima koji došli, koji su me podržavali. Jednostavno ovakvi momenti me motivišu da nastavim da radim dalje i postižem ovakve rezultate. Moram da budem zadovoljan bronzom. Kad malo bolje razmislim, drugi put osvajam bronzanu medalju, a svi znamo da je teže potvrditi neki rezultat nego napraviti prvi put. Ovog puta je bio specifičan sistem takmičenja koji mi nije išao u korist, s obzirom da se igraju prije pojedinačnog dijela dublovi i miks dublovi, tako da igrači imaju prilike da par dana odigraju mečeve i da se uvedu u takmičenje. Ja sam željno iščekivao meč četvrtfinala, došao sam u Pariz sedam dana ranije. Nije bilo lako, drago mi je što sam taj meč uspio da odigram na jako visokom nivou kada je bilo najpotrebnije. Opet želim da se zahvalim svima koji su došli na ovaј doček i koji su mi slali poruke podrške. Bez njih ovaj rezultat ne bi bio moguć i jednostavno to me motiviše da nastavim da radim jako i da na sledećim takmičenjima budem na visokom nivou, rekao јe Filip Radović na dočeku na podgoričkom aerodromu.

Za bronzanog iz Pariza i Prijestonica Cetinje јe organizovala svečani prijem.

Filip Radović se zahvalio na srdačnom dočeku i podršci.

Cijenim to što pratite i podržavate moju karijeru i to me motiviše da u budućnosti nastavim istim tempom i da nižem slične rezultate. Nadam se da ću i dalje predstavljati svoj grad i zemlju na najbolji mogući način, rekao јe Filip Radović na Cetinju.

Izvor: Budim Info

Pripremila: Dajana Vuković

Paraolimpijske igre u Parizu bile su istorijske za crnogorski paraolimpijski pokret, kazao je predsjednik Igor Tomić, navodeći da je ponosan na cijeli paaraolimpijski tim koji je Crnu Goru predstavljao na tom multi-sportskom takmičenju.

On je kazao da su, nakon Tokija 2021. i prve medalje, uspjeli da isti rezultat ponove i na Igrama u Parizu.

Put od Tokija do Pariza bio je mnogo težak, a sistem kvalifikacija našim sportistima bio je nikada teži. Iz tog razloga mogu da kažem da sam ponosan na cijeli tim. Prije svega na stonotenisera Filipa Radovića koji je izdržao pritisak lidera tima i još jednom osvojio bronzanu medalju, rekao je Tomić agenciji MINA.

Govoreći o rezultatu Radovića, kazao je da su možda svi sanjali da će napraviti korak više, jer je u Pariz došao kao drugi igrač svijeta.

Apsolutno nema nikakve zamjerke s obzirom da je u polufinalu imao nevjerovatnog Kineza Liana Haoa, koji je svoj puni kvalitet pokazao u finalnom meču, u kojem je imao tri meč lopte protiv prvog favorita, Poljaka Patrika Čojnovskog, rekao je Tomić.

On je istakao da ostaje žal što Radović u polufinalu nije iskoristio svoje šanse.

Imao je priliku, kada je kod gotovo izgubljene situacije u četvrtom setu i rezultata 8:4 za rivala, stigao do preokreta (9:8). Imao je zicer za 10:8 i priliku da izbori peti set. To je sport i to su neke nijanse koje su ovog puta Radovića ostavile na bronzanom postolju, ali zlatnog sjaja, rekao je Radović.

On je ponovio da je Radović još jednom ispisao istoriju crnogorskog sporta.

Ponosan sam i na strijelca Milana Đinovića, debitanta na Igrama u Parizu, iako je rezultatski bio ispod svog renomea i očekivanja. Imajući u vidu da je prvi put na Paraolimpijskim igrama kapa dolje i siguran sam da je pred njim sjajan ciklus ka igrama u Los Anđelesu, rekao je Tomić.

On je podsjetio da su Igre u Parizu bile prve i za Maju Rajković i da je do francuske prijestonice u takmičarskom smislu došlo svega šest bacačica koplja.

Rajković može biti zadovoljna tom privilegijom, punim Stadionom Francuska i više od 70 hiljada gledalaca u trenucima kada je bacala koplje, rekao je predsjednik POK-a.

On je istakao da je stonoteniser Luka Bakić na svojim drugim Igrama možda bio ispod takmičarskog rezultata, ali da to ne umanjuje njegovu vrijednost.

Uspio je da se plasira među samo 14 stonotenisera svijeta koji su stigli do igara u Parizu. Nije imao sreće u žrijebu, u sistemu direktnog ispadanja, gdje je u osmini finala naletio na u Parizu sjajnog Japanca Mahira Funajamu, rekao je Tomić.

Komentarišući uspjeh paraolimpijskog tima, on je naglasio da je Crna Gora među 80 i nešto država koje su osvojile medalju u Parizu.

Gotovo stotoinu država je ostalo bez odličja. To je najbolji pokazatelj ovog rezultata, rekao je Tomić.

On je kazao da rezultat crnogorskog paraolimpijskog tima nije samo medalja.

Cio tim funkcionisao je kao jedna porodica. Veliko priznanje našim trenerima i kancelariji POK-a, na čelu sa generalnim sekretarom, u Parizu šefu paraolimpijske misije, Milošu Ranitoviću. On je perfektno do kraja doveo cio paraolimpijski proces, posebno uspješnog boravka crnogorskih sportista u paraolimpijskom selu gotovo 15 dana, rekao je Tomić.

Crnogorska delegacija u ponedjeljak ujutro, preko Beča, vraća se u Crnu Goru, a dolazak na podgorički aerodrom očekuje se oko 14 sati.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Ona je danas u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra.

Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji.

U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar.

Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjetskim rekordom 21,12 metara.

Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka i srebrna u Tokiju.

Srebrna je bila Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira sa rezultatom 19,26 metara.

Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra.

Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu.

Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju.

U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore