Željko

Željko

KAO „Parnas” (Novi Sad, Srbija), Udruga „Spirit” (Rijeka, Hrvatska), Humanitarna organizacija „Parnter” (Banja Luka, Bosna i Hercegovina) i Nevladino udruženje „ART 365” (Podgorica, Crna Gora) raspisali su konkurs „Uhvati film 2020”, za filmove na temu invalidnosti i filmove čiji su autori/ke (glumci, scenaristi, režiseri) osobe s invaliditetom, a koji će biti prikazani na 18. Međunarodnom filmskom festivalu „Uhvati film!”.

Prijavljeni filmovi moraju odgovarati temi invalidnosti, neophodno je da traju do 30 minuta, imaju najmanje DVD kvalitet i titl na SR/HR/BiH/CG odnosno na engleskom jeziku.

Rok za slanje filmova traje do 1. maja 2020. godine. Više o načinu prijavljivanja saznajte na sr.uhvatifilm.org/konkurs

Filmski festival „Uhvati film“ obuhvata projekcije filmova na temu invalidnosti, kao i bogat prateći program. Festival je međunarodnog karaktera i realizuje se u Novom Sadu, a zatim i u Banjoj Luci, Rijeci i Kotoru, sa ciljem informisanja javnosti o životu, aktivnostima, pravima i dostignućima osoba s invaliditetom, čime se utiče na promjene u stavovima ljudi u vezi s osobama sa invaliditetom, bolje razumijevanje i prihvatanje različitosti, te stvaranje uslova za veću vidljivost i uključivanje osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života.

Važan segment festivala je podrška filmskim rediteljima/kama, scenaristima/kinjama i glumcima i glumicama koji su osobe s invaliditetom da promovišu svoje radove i dostignuća, te da prepoznaju sopstvene potencijale, kao i uticaj na medije radi adekvatnijeg i politički korektnijeg praćenja aktivnosti i dešavanja u kojima učestvuju osoba s invaliditetom.

Izvor: www.socijalnoukljucivanje.gov.rs

Crnogorski paraolimpijci, kao i do sada, spremno će dočekati sve nove izazove, novi termin Paraolimpijskih igara (POI) i ostalih velikih takmičenja, eventulane dopune i izmjene kvalifikacionog momenta, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.

On je istakao da je odgađanje olimpijskih i paraolimpijskih igara bila jedina prava i racionalna odluka Vlade Japana i Međunarodnog olimpijskog komiteta, koju je u potpunosti podržao i Međunarodni paraolimpijski komitet (IPC).

Prema riječima Tomića, crnogorski komitet je u stalnoj komunikaciji sa čenicima IPC-a i krovnih međunarodnih asocijacija koje koordiniraju paraolimpijske sportove.

“Uz POI, kao krucijalni dogadjaj u ovoj godini i cijelom ciklusu, očekivano su odgođeni i završni dio sankcionisanih i za sportiste sa invaliditetom važnih klasifikacionih takmičenja, kao i tri velika šampionata na kojima su trebali da učestvuju i naši reprezentativci – Evropska prvenstva u plivanju (Madeira, 17. do 23. maja), atletici (Bidgošć, od 2. do 7. juna) i parastreljastvu (Laško, od 14. do 17. juna)”, kazao je Tomić.

On je naglasio da je već završen veći dio kvalifikacija, posebno u sportovima koji se praktikuju u sistemu crnogorske krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom.

“Naših sedam atletičara sa ostvarenih deset minimalnih kvalifikacionih normi su već obezbijedili dva mjesta, po jedno u muškoj i ženskoj konkurenciji za nastup u Tokiju. O imenima učesnika odlučiće se nakon Evropskog prvenstva u Poljskoj”, kazao je Tomić.

On je podsjetio da je stonoteniser Filip Radović na aprilskoj seniorskoj rang listi Svjetske para stoni tenis federacije, sa kojom se zatvara kvalifikacioni period po rang listi, zauzima treće mjesto koje ga direktno vodi u Tokio.

“Sačekaćemo i zvaničnu potvrdu, koja bi trebala da bude poslata nacionalnim komitetima do 15. aprila, a svakako i uvažiti i prilagoditi se eventualnim promjenama u sistemu kvalifikacija s obzirom da je nekoliko posljednjih turnira u predviđenom kvalifikacionom periodu bilo odgođeno”, kazao je Tomić.

On je podsjetio da je, kada je u pitanju stoni tenis, ostao da se odigra i Viner turnir, koji je bio planiran od 9. do 11. maja u Laškom.

“Sa tog turnira samo pobjednik po kategoriji ide u Tokio. Bilo je planirano da u Laškom nastupi još jedan naš veliki adut Luka Bakić u kategoriji S10 i Slobodanka Gurešić u kategoriji S4”, rekao je Tomić.

On je istakao da je POK od prvog dana, poštujući sve preporuke Ministartsva sporta i mladih, Instituta za javno zdravlje i Nacionalnog koordinacionog tijela obustavio organizovan trenažni proces i odgodio sve nacionalne i međunarodne sportske dogadjaje čiji je trebao da bude organizator.

“Ono što je najvažnije u ovom trenutku svi naši sportisti su dobrog zdravstvenog stanja u okruženju svojih najbližih, u svakodnevnoj komunikaciji sa nama i trenerima. Individualno koliko je to moguce, održavaju nivo psihofizičkog stanja”, kazao je Tomić.

Prvi čovjek krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom kazao je da je sada mnogo važnije od Igara i kvalifikacija, šampionata i treninga, da se pobijedi duga i teška utakmica sa nevidljivim protivnikom.

“Da je pobijedimo načinom kojim su i crnogorski paraolimpijci izvojevali mnoge životne i sportske pobjede u prethodnom periodu, da je pobijedimo čeličnom voljom, disciplinom i solidarnošću. Slušajmo struku, OSTANIMO DOMA i svi dajmo maksimalan lični doprinos. Tako će nam biti i veća i draža i ova i sve naredne pobjede Crne Gore i naših sportista”, zaključio je Tomić.

 

Tekst preuzet s portala agencije Mina

Velikom broju osoba s invaliditetom upotreba standardnog računara predstavlja veliki problem. Uvidjevši ovaj problem maturanti iz Sarajeva, Hamza Makić i Nedim Karavdić izradili su Luminous sistem koji osobama s invaliditetom, koje ne mogu da koriste računar, omogućava da to rade samo uz pomoć oka.

 

Spoj hardvera i softvera

Luminous se sastoji od dva ključna dijela: softvera i hardvera. Modifikovana kamera uz korištenje infracrvenih zraka na precizan način prati kretanje korisnikovog oka i isto to kretanje prenosi na ekran. Specijalno dizajniran softver koristi prikupljene informacije i omogućava korištenje mnogobrojnih različitih funkcija poput crtanja, pisanja i potpune upotrebe računara. Od sličnih proizvoda na tržištu ga izdvaja prije svega njegova namjena i ciljna grupa. I softver je dizajniran sa idejom o potrebama korisnika. Proizvod je namijenjen za korištenje u polju medicine, ali nismo isključili mogućnost korištenja i u drugim poljima“, kazao je Hamza Makić.

Proces razvijanja Luminous-a je trajao više od godinu dana, a ono što ga čini jedinstvenim jeste i cijena od oko 150 američkih dolara (oko 150 eura) s kojom će se naći na tržištu.  Sa svojim projektom tokom cijele prošle godine učestvovali su na brojnim inostranim i domaćim takmičenjima. Na  Bosanskoj naučnoj olimpijadi (Bosnian Science Project Olympiad-BOSEPO) koja je održana u februaru prošle godine osvojili su srebrnu medalju. Pobjedom na ovom takmičenju ostvarili su direktan plasman na međunarodno takmičenje nauke i tehnologije (International Festival of Engineering Science and Technology- IFEST) u Tunisu, gdje su  osvojili zlatnu medalju u  kategoriji u kojoj su se takmičili. Nakon toga učestvovali su na takmičenju računarskih projekata Infromatrix  koje se održalo u Rumuniji, na kojem su osvojili bronzanu medalju. 

 

Podrška države i kompanija

Iako se većina mladih inovatora susreće s nedostatkom podrške od strane države, Makić i Karavdić na sreću nisu imali taj problem.

„Srećni smo što možemo reći da smo imali podršku države za odlazak na ova takmičenja, ali  i veliku pomoć mnogih domaćih kompanija koje su nas sponzorisale i koje su nam donirale sredstva. Bili smo doista iznenađeni na tako dobrom odzivu države i kompanija kojima smo uputili molbe i zahtjeve i koji su na kraju obezbjedili skoro sva potrebna sredstva“, naglašava Makić.

Mogućnost i interes za plasiranje Luminuos-a na domaćem i stranom tržištu postoji, a dobili su priliku za dalje razvijanje proizvoda.

„Proizvod na našem, kao i na stranom tržištu ima veliki potencijal, pitanje ostaje samo na daljem razvoju našeg projekta i budućim saradnjama koje bi nam to omogućile. Već radimo na novim interesantnim projektima koje ćemo predstavtiti na ovogodišnjim takmičenjima. Planiramo nastaviti razvoj i usavršavanje projekta u Bosni i Hercegovini“, dodaje Makić.

 

 Trud i rad se isplate

Iako se mladi inovatori iz Bosne i Hercegovine nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na one u evropskim zemljama, pa čak kad je odlazak na takmičenja u inostranstvu u pitanju, ipak predstavljanje bosanskohercegovačkih inovativnih  projekata u svijetu ima veliki značaj.

„Takmičenja su veoma značajna i bitna za sve mlade inovatore. Iskustva, znanja i poznanstva koja smo mi stekli na ovim takmičenjima su neprocjenjiva i ogroman su uticaj imali na nas i naš dalji razvoj. Definitivno je da domaći inovatori nailaze na mnogo veće i teže prepreke od onih u evropskim državama. Od samog sistema koji usporava inovaciju pa do izvora sredstava. Kod nas ništa nije lagano uraditi, ali je moguće. To pokazuje i sama činjenica o uspjesima naših inovatora u svijetu. Kod nas ništa nije “servirano”, ali uz dosta truda i volje se ipak sve može postići“, dodaje Makić.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.business-magazine.ba

Regulatorna agencija za komunikacije pozvala je sve televizijske stanice u Bosni i Hercegovini (BiH) da informacije objavljuju u formatu pristupačnom osobama s oštećenjem sluha, ali samo rijetki su se odazvali tom pozivu.

Kako bi najvažnije informacije u vezi sa novonastalom situacijom stigle i do osoba s oštećenjem sluha, BHRT i RTRS su prilagodili dio informativnih emisija angažujući tumače znakovnog jezika. Iz Regulatorne agencije za komunikacije kažu da ne prate do koje mjere su televizijske stanice prilagodile svoj sadržaj jer poziv koji su uputili nije obavezujući.

"Iako ne sprovodimo monitoring o prilagođenosti programskih sadržaja, evidentno je da su javni RTV servisi, a posebno BHT i Radio televizija Republike Srpske, posvetili pažnju potrebama svih gledalaca, pa su programe koji su informativne prirode, uključujući i centralne informativne emisije u udarnom terminu, prilagodile osobama s oštećenim sluhom na način da su osigurali tumačenje na znakovni jezik, ali i druge forme koje čine sadržaje pristupačnim, kao što je titlovanje sadržaja koji sadrže informacije u vezi sa koronavirusom", kaže Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje iz Regulatorne agencije za komunikacije.

BHRT je s ciljem informisanja građana svoje komunikacijske kanale prilagodio cjelokupnoj populaciji, pa tako i osobama s invaliditetom, kažu iz te kuće.

"Jutarnji program, specijalna emisija Korona virus u BiH i centralna informativna emisija Dnevnik u 19 popraćena je tumačem znakovnog jezika. BHRT na sve načine pokušava da bude uz svoje pretplatnike i daćemo maksimum svojih kapaciteta da profesionalno izvještavamo o novonastaloj situaciji", kaže urednik i producent Seid Masnica.

Javne kantonalne televizijske stanice u novonastaloj situaciji ne prilagođavaju sadržaj osobama s oštećenjem sluha jer se suočavaju sa nedovoljnim kadrovskim i tehničkim kapacitetima. Tako u odgovoru koji smo dobili iz RTVUSK navode da ova medijska kuća nije bila u mogućnosti da prilagodi sadržaj jer u Unsko-sanskom kantonu nema sertifikovanih tumača znakovnog jezika. Iz RTVBPK kažu da su u više navrata pokušavali  da prilagode sadržaj, ali ne raspolažu sa dovoljno kapaciteta.

"Svjesni smo okolnosti i prije ove situacije, nažalost to su problemi malih TV kuća. U trenutnoj situaciji dajemo sve od sebe, da pružimo sve neophodne i relevantne i objektivne informacije putem portala RTV BPK Goražde, Radio Goražda i TV Goražde", kaže Elvira Aganović, glavna urednica RTVBPK Goražde.

I na privatnim televizijskim stanicama navode da nisu uspjeli prilagoditi sadržaj. Iz Nove BH kažu da su svjesni činjenice da svi imaju jednaka prava na informisanje, ali da u ovom trenutku nemaju potpuno razvijenu infrakstrukturu koja bi mogla odgovoriti vrlo zahtjevnom zadatku, prilagođavanju TV programa osobama s oštećenjem sluha.

"Od samog početka emitovanja naših informativnih emisija, Dnevnika Nove BH i Vijesti Nove BH, sve najvažnije vijesti dana, u vidu krola (sažeta verzija vijesti) komuniciramo u dnu ekrana. Na taj način osobama s oštećenjem sluha omogućavamo praćenje Informativnog programa Nove BH", kažu iz ove medijske kuće i dodaju da su pred njima brojni projekti razvoja televizije u multimedijalnu platformu pri ćemu će voditi računa i o dodatnom prilagođavanju sadržaja za osobe s invaliditetom.

Televizija Hajat je zbog novonastale situacije prilagodila sve ljudske resurse, tehničke kapacitete i financije, kaže generalni direktor Elvir Švrakić.

"Izvršili smo studiozne analize stanja u svijetu, donijeli zaključke, izvršili sve pripreme, nabavku neophodnih sredstava, i kada je sve počelo, mi smo krenuli sa potpuno novom programskom šemom i organizacijom posla", kaže Švrakić i dodaje da nisu uspjeli da prilagode programski sadržaj za osobe s oštećenim sluhom".

 

Onlajn sfera olakšava komunikaciju

Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini živi oko 70.000 osoba s oštećenjem sluha. Televizijske stanice, i svi drugi mediji, imaju obavezu redovno im omogućavati adekvatan pristup informacijama a pogotovo u vanrednim situacijama, kaže Ira Adilagić, suosnivačica inicijative Znak za riječ i ističe da su potezi BHRT-a i RTRS-a za pohvalu.

"Ne mogu reći da je to sada dovoljno, ali vjerujem kako svi trenutno činimo što je u našoj mogućnosti i da ako nastavimo zajedno djelovati ovim tempom doći ćemo i do dana kad će mediji zaista biti stalno i dugoročno pristupačni za sve građane i građanke i u Bosni i Hercegovini i na adekvatan način prenositi informacije u društvo."

Princip prilagođavanja sadržaja za osobe s oštećenjem sluha podrazumijeva uključivanje tumača u direktnim prenosima i drugim programima, kao i titlovanje videosadržaja koji se objavljuje na društvenim mrežama, odnosno svaki auditivni sadržaj plasira se i u vizuelnom obliku, pojašnjava Adilagić.

"Želim da istaknem da smo u prednosti, jer smo društvo i generacije sa modernim tehnološkim razvojem i napretkom, pa tako mogućnost širenja i prilagođavanja informacija postaje sve lakše i jednostavnije za sve korisnike i korisnice."

Nedovoljna pristupačnost televizijskih sadržaja premošćuje se traženjem informacija u onlajn prostoru. Ana Kotur-Erkić, pravnica i aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kao pozitivan primjer prilagođavanja sadržaja u novonastaloj situaciji izdvaja upravo primjer korištenja društvenih mreža.

"Ja bih svoj neki utisak svela na volonterski angažman ljudi koji poznaju znakovni jezik, a uglavnom su vezani za osobe s oštećenjem sluha – porodično ili prijateljski, pa se oni organizuju sami da pored svojih TV prijemnika, kad nije organizovano tumačenje, čak ni na javnim servisima, tumače osobama s oštećenjem sluha, i video snimke koji tako nastanu emituju putem društvenih mreža", kaže Kotur-Erkić i dodaje da je njena generalna preporuka za onlajn medije da naprave videomaterijal s osnovnim informacijama o koronavirusu i mjerama opreza sa titlovima i da ih po potrebi ažuriraju.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.diskriminacija.ba

Lana Nikolić je djevojka koja zaista mijenja perspektivu svakome ko se susretne s njom – bilo da je poznaje lično, bilo da ju je upoznao kroz njene tekstove ili radio-emisiju “Perspektiva”, u kojoj sa svojim sagovornicima skreće pažnju na važne društvene teme. Jedna od njih je i pozicija osoba s invaliditetom u našem društvu o kojoj Lana govori iz sopstvenog iskustva, ali prije svega kao mlada osoba koja se ne miri s datom situacijom i ustaljenim klišeima.

Tako je i u njenom novom postu iz izolacije pisala o bolu, o problemima s kojima se suočava, ali i o sjajnim stvarima koje radi i koje je drže pozitivnom, dajući time podstrek svim svojim pratiocima.

Na pitanje: “Kako si?” spremno odgovara: “Hvala na pitanju, u ovom trenutku sasvim dobro. Ima dosta stvari na kojima radim ovih dana, pa mi one zaokupljaju um, u stalnom sam kontaktu sa nekim super ljudima, tako da se zaista više osećam dobro i mirno, nego uplašeno i tužno”, kaže nam Lana.

Ipak, zbog novonastale situacije, njen životni ritam dosta se promijenio. Morala je da prekine fizioterapiju jer terapeut više ne smije da dolazi kod nje. Prestala je s treninzima pilatesa. Nema više ni šetnji po parku.

“…A to je za moju kondiciju veoma loše jer je teško održavam i kad nije ovakvo stanje. Pored toga, vratio mi se neuropatski bol. Većinu vremena sjedim, pa tijelo nema mogućnosti da se razmrda, pored toga, u veoma sam malom stanu, mogu da ga pređem u pet koraka, samim tim otpada i šetanje po kući”, priča nam Lana.

Zbog ograničenog kretanja, vratili su se bolovi. “Ako vas zanima kakvi su, osećam ih kao užarene grane u vratu, rukama i leđima. Sranje i smor, da. Imam i migrene. Budim se sto puta noću jer ne postoji položaj u kom mi je ok. Juče sam prvi put osetila da mi trne i lijeva ruka, i to nekoliko mesta na dlanu što je prilično bedak i potresno meni lično jer je senzacija nova i bolna”, napisala je nedavno u svojoj objavi na društvenim mrežama.

Za portal Nova.rs otkriva kako se nosi s bolom.

“U zavisnosti od jačine bolova mijenja se i moje reagovanje. Ako su jači, a to duže traje, nekoliko dana, gledam da što više radim, i da zaokupim um, a u pauzama plačem što jače mogu”, priznaje. “Sa terapijama sam imala skoro normalan život, sa retko jakim bolovima, mada nijedan dan nije bio sasvim bez bola, i u ovoj situaciji mi najteže pada što kada se bol vrati, opet se nalaziš na početku, kao da ništa nisi postigao. Znaš kakvi su, znaš kako će da utiču na tebe, znaš da nema načina da ti bude bolje, prolaziš sve najgore scenarije u glavi, zamišljaš kako ćeš ostariti i umrijeti u mukama neuropatskog bola. Kad se bol vrati, cijela tvoja puna funkcija kao ljudskog bića prestaje, i veoma je lako upasti u totalni očaj”, objašnjava nam Lana. Ona ne pada u očaj. Ona se uzdignute glave suočava sa situacijom.

“Osim plakanjem, i poštovanjem tih emocija koje puštam da izađu, nastojim da što normalnije priđem bolu, da ga ne uvećavam u glavi kad već postoji u tijelu. Razgovaram sa dečkom, sa mamom, imam psihoterapiju preko skajpa zbog cijele situacije, perem sudove, slažem veš, sve polako i strpljivo jer kada bilo šta radite, pažnja se pomjera sa bola, treba samo insistirati na što normalnijoj rutini i ne dozvoliti da bol prevlada. Sem toga, bavim se poslovima koje imam onlajn, i to mi zaista mnogo pomaže da prioritet dam kreativnosti umjesto strahu.”

Najviše je, kaže, pogađa što ne može da izađe napolje.

“Iako imam iskustvo svojevrsne izolacije, jer kada padne snijeg ne mogu sama napolje, i ponekad sam nedeljama zatvorena, dok se ne otopi snijeg dovoljno da mogu da prošetam sa dečkom. Ova situacija na neki način vraća uspomene na sve te emocije ljutnje, tuge, besa, potištenosti, negacije i prihvatanja koje se dešavaju paralelno, s tim što sam sada svjesna da se ovo dešava cijelom svijetu, i nisam samo ja ta koja je ‘zarobljena’ dok drugi imaju relativno normalne živote, pa se te emocije ne javljaju, javlja se samo tuga jer nisam napolju, a proljeće je, i nada da ćemo svi uskoro da izađemo iz ovoga”, otkriva nam Lana, i dodaje: “Veoma me pogađa i to što znam da veliki broj ljudi nema pomenuto iskustvo pa im sve ovo mnogo teže pada nego meni, ja znam za uspone i padove u izolaciji, i spremna sam na njih, dok veliki broj osoba ne zna šta ih čeka”.

Kako održati zdrav razum u ovoj situaciji?

“Sviješću da sve prolazi – da će i ova situacija proći, i da moramo da budemo jaki i hrabri. Generacije prije nas suočavale su se sa raznim izazovima, ratovima, upoznale su glad, tešku nemaštinu, i preživjele su. Kako – to samo one znaju, ali jesu. To nam govori, iako je ovo nova situacija za nas, da smo jači nego što mislimo, da možemo više nego što mislimo, i da samo treba da damo sve od sebe, a to je u ovom ternutku poštovanje preporuka i ostajanje kod kuće, uz minimalno izlaganje informacijama iz medija i brigu o našem mentalnom zdravlju. Zdrav razum se održava i puštanjem emocija da teku, razgovorom sa porodicom, kreiranjem rutine. Ono što bih ja preporučila je umjetnost – čitanje, crtanje, slikanje, muzika, gluma, šta god da dobro radite sad to pojačajte na maksimum.”

S kakvim se još problemima nose osobe s invaliditetom u situaciji vanrednog stanja?

“Budući da su u ovoj zemlji najčešće prepušteni samo svojim porodicama i kada su okolnosti standardne, sa skoro nimalo podrške od strane države, vjerujem da im ovo vrijeme još teže pada nego ostalima. Pitanje je da li mogu da odu do ljekara ukoliko im je potreban, ima li ko da ih odvede ako ne mogu sami, imaju li ljekove, kako ih nabavljaju, kako organizuju razne vrste terapija, ako uopšte to mogu da urade. Sigurna sam da ih finansijska kriza koja slijedi iz ovih događaja sa Covid-19 virusom, posebno teško pogađa, jer ni inače većina porodica nema dovoljno primanja, budući da osobe s invaliditetom često imaju povećane troškove života (ljekovi, pregledi, terapije, ljekari, pomagala, taksi). Ako znamo da sad ogroman broj ljudi koji izdržavaju porodice nema ni ono malo primanja što je uspjevalo da zaradi, (možda) možete da zamislite situaciju – porodice koje imaju člana/članicu s invaliditetom, u posebno su teškoj situaciji. Još nemamo dovoljan broj osnaženih, visoko obrazovanih osoba s invaliditetom koje imaju posao i mogu same da iznesu finansijske troškove života koji su za njih veći u svakom pogledu. U mom slučaju, na primjer, bukvalno moram da zaradim dvije plate da bih jednu mogla da trošim na terapije i uopšte bila u stanju da radim”, kaže Lana.

Tekst preuzet s portala www.nova.rs

Modna industrija promoviše različitosti i ističe ih u prvi plan, pa se na taj način i standardi ljepote mijenjaju. Kanadski model Vini Harlou dobitnica je nagrade njemačkog časopisa Gala za idola za ljepotu 2017. godine.

Svoju karijeru je počela kao model 2015. kada je počela da osvaja svijet svojom ličnošću i spremnošću da javno govori o vitiligu – vrlo izraženom depigmentacijom kože, a prije godinu dana postala je dio tima Viktorijinih anđela, jer i ovaj američki brend, Viktorija sikret, teži da bude inkluzivniji kada je ženska ljepota u pitanju.

Iako je doživljavala verbalna vrijeđanja od vršnjaka na račun kože, i prevazišla depresiju, izgradila je čvrsto samopouzdanje. Njena koža je postala njen potpis i izdvojila je u moru ostalih modela. 

Svoj nedostatak je uspjela da preokrene u svoju prednost. Što je više isticala prirodnost svoje kože, to je bila prihvaćenija i postala je inspiracija mladima širom svijeta. 

 

Pripremila: Anđela Miličić

www. mbs.edu.rs

četvrtak, 26 mart 2020 12:13

Kako koristiti zaštitnu masku

U vrijeme širenja koronavirusa i velikom broju nepoznatih i neistraženih informacija, te strahu građana i pribjegavanju sopstvenim metodama zaštite pojavljuje se jako često i primjeri nepravilnog korištenja zaštitne opreme.

Zato u nastavku prenosimo jedan stručni tekst o pravilnom korištenju zaštitinih maski.

Veliki broj građana masku nose spuštenu ispod brade, ili s nosem van. Veliki broj je i onih kojima je maska vidno zaprljana. Za sve nas, evo prevoda šta o tome misli Svjetska zdravstvena organizacija

Savjeti o korištenju maski u zajednici, za kućnu njegu i u zdravstvenim ustanovama u kontekstu nove epidemije koronavirusa (2019-nCoV):

  • Pažljivo stavite masku da prekrije usta i nos i učvrstite je na način da u najvećoj mogućoj mjeri prijanja za lice;
  • Izbjegavate dodirivanje maske tokom njenog korišćenja;
  • Uklonite masku primjenom odgovarajuće tehnike (tj. učinite to ne dodirujući prednju stranu, već hvatajući traku odostraga);
  • Nakon uklanjanja ili kad god nehotice dodirnite masku tokom upotrebe, očistite ruke pomoću sredstva na bazi alkohola, ili operite vodom i sapunom kod vidnih zaprljanja;
  • Zamijenite masku novom, čistom i suvom maskom, čim prije kad postane vlažna;
  • Nemojte više puta koristiti maske za jednokratnu upotrebu;
  • Maske za jednokratku upotrebu nakon skidanja odmah odložiti u otpad;
  • Maske od tkanine (npr. pamuk ili gaza) se ne preporučuju ni pod kojim okolnostima.“.

Smatram da SZO maske od pamuka ne preporučuje jer ne postoje odgovarajuća istraživanja koja im potvrđuju efikasnost. Na portalu Medicinskog centra Vanderbilt Univerziteta navode da prihvataju taj vid poklona dajući detaljne preporuke o izradi, gdje oni pominju 2 sloja platna.

Mislim da maske od pamuka mogu biti korištene ukoliko poslije svakog nošenja budu oprane na 95 stepeni celzijusa, a nakon što se osuše obavezno se opeglaju prije upotrebe. Sašiti ih najbolje u 4 sloja da bi se imala veća sigurnost pri upotrebi (probala sam to i nosim ih lakše od sintetičkih), a svakako zaustavljaju kapljice kojima ovaj virus, kao i većina drugih patogena putuju od naših usta u svijest. 

Poziv NKT za zarazne bolesti CG ima smisla, maske za jednokratnu upotrebu najpotrebnije su zdravstvenim radnicima. Ja bih dodala, i zaposlenima u apotekama i trgovinama, kao i policiji i vojsci, to jest svima koje u svijetu nazivaju ključni radnici, oni koju su u prvim borbenim redovima ovog puta.

Poštujmo njihov rad, ostanimo doma. 

 

Pripremila: Valentina Kolman, dipl. san. ing u posjedu licence za bavljenje poslovima zaštite na radu i dugogodišnjim radnim iskustvom medicinske sestre.

Život u doba koronavirusa težak je za sve, ali ipak osobama s invaliditetom potrebna je dodatna pažnja i pomoć da lakše prebrode ovu sitauciju.

Vanja Čolić, aktivistkinja u pokretu osoba s invaliditetom, kaže da se situacija s koronavirusom na sličan način odražava na život osoba s invaliditetom, kao i kod osoba bez invaliditeta.

“Međutim, vjerovatno je razlika u tome kod osoba s invaliditetom koje žive same i koje su na neki način prepuštene same sebi. Naravno, to ne znači da nemaju adekvatnu pomoć zajednice, ali ta pomoć ne može da traje 24 sata”, kaže Vanja Čolić. 

Ona kaže da svaka invalidnost nosi određeni rizik, pa je teško govoriti koja je grupa osoba s invaliditetom posebno ugrožena.

“Tako da, na primjer, osobe oboljele od mišićne distrofije imaju smanjen kapacitet pluća i automatski se ne smiju dovesti u mogućnost dobijanja upale pluća. Osobe s oštećenjem sluha ili vida, ukoliko na adekvatan način ne dobiju informacije o širenju virusa, o neophodnim mjerama zaštite i slično, mogu se nenamjerno dovesti u situaciju da se zaraze. Osobe s intelektualnim oštećenjem su dodatno ugrožene, jer ne mogu u potpunosti biti svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo”, pojašnjava Vanja.

Vanja vjeruje da osobe s invaliditetom možda i najbolje znaju kako kvalitetno provoditi vrijeme u izolaciji.

“Većina nas je naučila da nemamo mnogo aktivan i dinamičan svakodnevni život. Dobra knjiga, film, društvene igre i slično su samo neki od prijedloga za kvalitetno vrijeme dok traje izolacija. Društvene mreže, takođe, igraju veliku ulogu u životu svakog pojedinca jer zahvaljujući njima na dnevnom nivou možemo biti u kontaktu s više osoba nego što možemo u realnom zivotu”, pojašnjava ona.

Od zdravstvenih radnika, osobe s invaliditetom nisu dobili ništa više instrukcija od onih koje su namijenjene svim građanima.

“Kroz različite kontakte, imam informacije da su organizacije i udruženja osoba s invaliditetom u svakodnevnom kontaktu sa svojim članovima kako bi im pružili potrebnu podršku. Nekada je i jedno ‘Kako si?’ upućeno putem telefona ili SMS-a dovoljno da se bilo koja osoba osjeća bolje. Usluga personalne asistencije, takođe, nesmetano funkcioniše, prilagođena okolnostoma i mjerama koje su na snazi zbog vanredne situacije.

Da se poboljša život osoba s invaliditeom Vanja kaže da je dovoljna podrška u bilo kojem obliku.

“Pozivom, porukom, odlaskom u nabavku ili šetnjom ljubimca, ukoliko ga osoba s invaliditetom ima.

Naročito je važna podrška osobama s invaliditetom koje su same. I čovjek bez bilo kakvih problema treba podršku u ovoj neizvjesnoj situaciji, pa tako i osobe s invaliditetom”, ističe Vanja.

Dušica Lipovac, direktorica Filmskog festivala "Uhvati film - Banjaluka" i aktivistica, kaže da je većina osoba s invaliditetom u ovim kriznim danima kod svojih kuća, što i jeste preporuka nadležnih institucija.

“S obzirom na to da pojedine OSI pripadaju rizičnim grupama, mjere razumne adaptacije ključne su da bi se osobama s invaliditetom omogućilo da smanje kontakte i rizik od zaraze. Sve nas je obuzeo strah zbog pojave virusa korona. Тreba da budemo odgovorni, misleći na sebe, svoju porudicu i druge ljude oko nas, da ostanemo kod svojih kuća i solidarni, te da damo podršku zdravstvenim radnicima koji štite sve nas.

Vrlo je važno da se prate uputstva za sprečavanje širenja virusa korona propisana od nadležnih institucija”, ističe Dušica Lipovac.

Ona kaže da su posebno ugrožene OSI koje pate od hroničnih oboljenja, kao što su kardiološki problemi, dijabetes, astma, zatim osobe s oslabljenim imunitetom, osobe koje imaju reumatoidni artritis, sistemski lupus, multipla sklerozu, osobe starije od 65 godina.

Za period samoizolacije Dušica svima preporučuje da pročitaju dobru knjigu, pogledaju film ili seriju, a pored toga imamo mogućnost i gledanja pozorišnih predstava online.

“Koliko god da smo opterećnim trenutnom situacijom, moramo pokušati naći mir, posvećujući se nekim stvarima kojima ponekad nismo u mogućnosti zbog mnoštva obaveza. Pored toga, pravljenje planova za neke nove aktivnosti u budućnosti ili pisanje projekta možemo da radimo dok smo u samoizolaciji”, ističe Lipovac Dušica.

Ona dodaje da se preporuke za osobe s invaliditetom tokom pandemije virusa korona ne razlikuju puno od mjera koje važe i za osobe koje nemaju invaliditet.

“Stroga higijena je na prvom mjestu, što znači često pranje ruku sapunom, duže i detaljnije, često provjetravanje prostorija u kojima borave. Zatim, kolica i druga pomagala moraju se detaljno brisati dezinfekcionim sredstvima, posebno metalne dijelove i točkove prije ulaska u stan. Brisanje i predmeta koje često dodiruju: kvake, prekidač za zvono, svjetlo i sl. Praćenje simptoma i brzo reagovanje je vrlo važno”, ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da je osobama sa invaliditetom koje su zaposlene neophodno da se omogući rad od kuće ili plaćeno odsustvo.

“Znam da je u Banjaluci to i omogućeno. Pored toga, povećanje sati personalne asistencije naročito za OSI sa težim oblikom invaiditeta jer je personalna asitencija jedan od najvažnijih preduslova za samostalan život OSI.  Dostupnost i pristup informacijama za sve građane i građanke, što znači da informacije treba da budu obezbijeđene na pristupačan način: na znakovnom jeziku, u pristupačnom vidu i formatu, titlovanje, dostupnost printanih materijala i na Brajevom pismu itd.”, ističe Dušica.

Podsjetimo da je Grad Banjaluka aktivirao broj 065 01 02 03 putem kojeg osobe s invaliditetom, starije osobe, trudnice, hronični bolesnici ili osobe sa ugroženim imunitetom mogu da naruče dostavu osnovnih životnih potrepština, što mnogo znači svima nama.

Izvor: portal Buka

Pregršt je poslova koji se mogu obavljati online, a da to vjerovatno niste ni znali.

Rad od kuće, posebno ovih dana, a i narednih nedelja je spas za mnoge. A da li ste znali da i osobe oštećenog sluha mogu da rade onlajn?

Evo, na primjer, bavljenje fotografijom, pa čak i amaterski, može da vam obezbjedi zaradu. Mnogi danas uživaju u aplikacijama kao što je recimo - Instagram, kreirajući i postavljajući lijepe fotografije, neznajući da bi neko, za korišćenje istih, želio čak i da vam plati.

Za to postoje mnoge, takozvane, stok platforme na kojima, uz neophodnu registraciju i praćenje određenih instrukcija, možete plasirati svoje fotografije koje ljudi ili firme iz cijelog svijeta mogu da kupuju – od vas.

Ako ne znate koje su to platforme i nemate predstavu kako one funkcionišu – a hjteli biste neko to da vam objasni, ako želite da naučite kako da fotografišete mobilnim telefonom ili fotoaparatom tako da te fotografije možete da plasirate na tržište i od toga zaradite novac, ovo je prilika.

Naime, tim udruženja "Art mreža" uz pomoć partnerskih organizacija iz šest zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Rumunija i Turska) snimili su tutorijal na temu stok fotografije koji je preveden na svih sedam znakovnih jezika.

Time je olakšano i osobama s oštećenjem sluha da nauče kako da dođu do posla koji mogu obavljati čak i od kuće.

Svi tutorijali se nalaze na sajtu: https://usetutorial.com/ na kojem je i više informacija o samom projektu, a crnogorski se nalaze na linku: https://usetutorial.com/me.html 

Udruženje "Art mreža" sa sjedištem u Novom Sadu, već deset godina sprovodi različite projekte za mlade koji su na temu umjetnosti, kulture, edukacije i samozaposlenja. Internacionalni projekat Stvori očima („Realize with your eyes“) sproveden u okviru Erasmus+ programa podržan od strane Evropske komisije  prije svega se odnosi na edukaciju mladih osoba s oštećenjem sluha o tome kako da baveći se fotografijom zarade novac preko interneta.

Partner na ovom projektu bilo je i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Uredio: Ivan Čović

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres pozvao je na globalno primirje, kako bi svijet mogao da se usredsredi na borbu protiv pandemije koronavirusa.

On je rekao da je vrijeme da se prekinu sukobi i da se svi zajedno usredsrede na stvarnu borbu za živote ljudi.

“Virusu nije važna nacionalnost, niti etnička pripadnost, frakcija ili vjera. On neumoljivo napada sve. U međuvremenu, vojni sukobi traju širom svijeta”, istakao je Guteres.

Naglasio je da najveću cijenu sukoba plaćaju najranjiviji, a to su žene, djeca, lica s invaliditetom, kao i raseljeni, te da su oni najizloženiji i riziku gubitaka usljed širenja pandemije.

Prema riječima Gutjeresa, zdravstveni sistem u ratom razorenim zemljama je srušen, a mali broj zdravstvenih profesionalaca koji su ostali često je meta tokom oružanih sukoba.

“Završite bolest rata i borite se protiv zaraze koja pustoši naš svijet. Borba počinje tako što se svuda zaustavljaju sukobi. Sada. To je ono što našoj ljudskoj porodici treba sada više nego ikad”, poručio je Gutjeres.

UN pokušavaju da posreduju okončanju sukoba u mnogim zemljama, uključujući Siriju, Jemen i Libiju, a, takođe, pružaju i humanitarnu podršku milionima civila

Izvor: BHRT.ba 

Pripremio: Ivan Čović

Strana 36 od 42

Back to top