Kristian

Kristian

ponedeljak, 23 septembar 2019 10:51

Tri medalje za stomoteniski klub Luča u Beogradu

Stonoteniseri podgoričke Luče sa tri medalje završili su nastup na šestim Međunarodnim sportskim igrama osoba s invaliditetom u Beogradu.

U klasi 7 Pjetro Paljušević i Slobodanka Gurešić u klasi 2-5 (osobe u kolicima) osvojili su zlatne medalje, dok je Milijana Ćirković u klasi 6 bila srebrna. Pljevaljski Set osvojio je bronzanu medalju u sjedečoj odbojci, dok su košarkaši Paramonta zauzeli četvrto mjesto na turniru košarke u kolicima. Plivači Resursnog centra DR Peruta Ivanovic iz Kotora u konkurenciji osoba  s oštećenjem sluha osvojili su pet medalja.

Na 50 metara slobodno, zlato je osvojio Keripi Crnovršanin, dok je bronzani bio Delon Sejdović. Crnovršanin je bio zlatni i na 100 metara, srebrnu medalju osvojio je Sejdovi, a kotorsko pobjedničko postolje kompletirao je Vlado Ćešić Fudbalska ekipa Centra bila je četvrta. Članica Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Muradija Ibrahimović osvojila je zlatnu medalju na drugoj stazi u pikadu za osobe s oštećenjem vida dok su Barani u generalnom plasmanu bili četvrti.

Igre su okupile više od 500 sportista iz 16 država, koji su se takmičili u 13 sportova.

Izvor: Pobjeda

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore danas je, predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću, uputilo inicijativu za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u javnoj i službenoj upotrebi.

Tekst inicijative u originalu dostupan je u nastavku:

Uvaženi predsjedniče Vlade, gospodine Markoviću, 

Obraćamo Vam se inicijativom za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Naime, Crna Gora je skoro jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. Iako znakovni jezik koriste milioni ljudi u svijetu, i njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje je obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao što je to slučaj s Crnom Gorom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno. 

Naprotiv, hiljade osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha se suočava sa svakodnevnim preprekama u komunikaciji, nemogućnostima obrazovanja, zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, samostalnog života, zasnivanja braka i porodice, nemogućnošću učešća u političkom i javnom životu... Ove osobe su izolovane, i često segregisane u sopstvenim getoima, odnosno izopštene iz svakodnevnog života. 

Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava pod sloganom: Znakovni jezik – pravo za sve. Ovaj dan obilježava se u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha, koja traje od 23. do 30. septembra.

Mi koristimo ovaj dan kako bismo izrazili zabrinutost zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika. Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i govora, slobodu mišljenja i pristupa informacijama, zaštitu identiteta manjina, te propisivanje posebnih mjera i propisa kojima se podstiče i postiže ravnopravnost onih koji su, po bilo kom osnovu, u neravnopravnom položaju. 

Nijedna javna služba, niti ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obućene zaposlene za njegovu upotrebu. Čak ni servis interpretatora znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane. U vezi s tim, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje. 

Naprotiv, u Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore

U Resursnom centru Kotor obrazovanje osoba s oštećenjem sluha se sprovodi u ograničenom obimu, odnosno proces je više usmjeren na osnovno osposobljavanje i komunikaciju nego na obrazovanje, dok je obrazovanje onih s visokim i potpunim stepenom oštećenja sluha u redovnom sistemu obrazovanja nemoguće. Nastava se izvodi isključivo usmenim putem bez prevoda na znakovni jezik ili kucanja na mašini (palantype).

Takođe, simboli znakovnog jezika nijesu sastavni dio elemenata pristupačnosti, niti postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenim sluhom, poput signalnih indikatora (član 8, stav 2, tačka e) Konvencije)

Mediji, uključujući i one koji se finansiraju iz budžeta države i lokalne samouprave, ne proizvode informacije i sadržaje pristupačne osobama s oštećenim sluhom. Jedina informativna emisija (dnevnik na znakovnom jeziku) ima ograničen obim informacija, traje pet minuta dnevno i ne obezbjeđuje ni približno optimalan nivo informisanosti osoba s oštećenim sluhom. 

Nije poznato na koji način država postupa u situacijama rizika, vanrednim i humanitarno kriznim situacijama kako bi posebno i prioritetno zaštitila osobe s invaliditetom i posebno osobe s oštećenjem sluha.

Zakoni iz oblasti pristupa pravdi sadrže brojne diskriminatorne norme poput onih koje definišu da će se saslušanje osoba s oštećenjem sluha i/ili govora izvršiti na znakovnom jeziku, jedino ako se s ovim osobama ne može uspostaviti komunikacija pisanim putem, i to se poziva osoba koja “se sa okrivljenim može sporazumjeti” . Ovakva norma ostavlja prostor za zloupotrebe i konflikt interesa, odnosno nestručnost “tumača”, posebno imajući u vidu ograničen broj tumača koji posjeduju licencu sudskog tumača u Crnoj Gori. 

Ovakva situacija u praksi dovodi često do omalovažavanja i kršenja dostojanstva i ličnog integriteta osoba s oštećenim sluhom, te posebno ugrožene privatnosti. 

Sve navedeno konstatovali smo, i činjenicama potkrijepili, prilikom podnošenja Alternativnog izvještaja o sprovođenju Konvencije Komitetu UN o pravima OSI, a Komitet, u svojiim Zaključnim razzmatranjima, dao brojne preporuke državi koje se upravo odnose na osobe s oštećenim sluhom. Bez obzira što se prva od preporuka odnosi na priznavanje znakovnog jezika resori u sastavu Vlade još uvijek, od 2017. do danas, nijesu preduzeli vidljive i mjerljive korake kako bi počeli s rješavanjem ovog pitanja. 

U tom smislu, pozivamo Vas da, uz uske konsultacije s organizacijama osoba s invaliditetom, pristupite rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti i učinite konkretne korake i mjere, kako osobe s oštećenim sluhom više ne bi bile jedna od najdiskriminisanijih grupa i među samim osobama s invaliditetom. Prva mjera od onih koje treba preduzeti odnosi se upravo na pravno regulisanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi, na način što će se njegovo usvajanje planirati Programom rada Vlade za 2020. i utvrditi organ koji je nadležan za taj proces

Ostajemo na raspolaganju za saradnju i direktno učešće u aktivnostima koje će voditi ka realizaciji ovog procesa, uključujući i direktna i dopunska pojašnjenja, kao i analizu uporedne prakse iz regiona imajući u vidu da većina zemalja ovo zakonsko rješenje ima i duži niz godina. 

Za Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore - AYDM i Centar za razvoj NVO raspisuju javni poziv za dostavljanje ponuda za izradu dokumentarnog filma s elementima životnih priča osoba s invaliditetom.

Javni poziv je otvoren za sve pojedince, kompanije, firme i NVO koje:

  1. Imaju specifična iskustva i znanja u oblasti web dizajna, ICT, produkcije i filma;
  2. Imaju iskustva u radu s osobama s invaliditetom, uključujući poznavanje principa ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Prednost prilikom izbora izvršioca aktivnosti će imati oni ponuđači koji ispunjavaju oba uslova. Uz ponudu je potrebno dostaviti i finansijski okvir aktivnosti.

 

Opis aktivnosti:

Kako bi došli do što većeg broja ljudi i podigli svijest o pravima osoba s invaliditetom, planirana je izrada dokumentarno-igranog filma s uvidom u životne priče osoba s invaliditetom. Imajući u vidu promociju položaja OSI i ključne poruke koje se namjeravaju poslati kroz projekat, izrada audio-video sadržaja je odabrana kao najpogodniji metod.  Film mora pored naracije treba sadržati kao i prevod na engleski jezik. Ova aktivnost će se realizovati u periodu od 1.3.2019. do 30.6.2019. 

Ponude se  mogu dostaviti najkasnije do srijede 20. februara 2019. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. uz napomenu: Javni poziv. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada (Better working throug networking) koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije, posredstvom Evropska unija u Crnoj Gori i koofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na pravo na besplatnu pravnu pomoć. 
Besplatna pravna pomoć jedno je od osnovnih prava iz oblasti pristupa pravdi. 
U prvom dijelu smjernice ukazuje se na pravo osoba s invaliditetom na besplatnu pravnu pomoć (BPP), dok se drugi dio smjernice odnosi na postupak ostvarivanja prava osoba s invaliditetom, pri čemu je poseban osvrt stavljen na institucionalni okvir zaštite ljudskih prava kroz prvostepeni i drugostepeni upravni postupak i upravni spor.
petak, 20 septembar 2019 07:27

Crna Gora ponosna na Filipa Radovića

Crna Gora je ponosna na svog paraolimpijca Filipa Radovića koji je osvojio srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom, saopšteno je iz vladine Službe za odnose s javnošću. Radoviću je čestitka stigla i iz Kabineta Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Novo odličje koje je u Helsingborgu zasijalo na grudima Radovića, zajedno s bronzanim medaljama iz 2015. i 2017, dokaz su da trud i rad, zajedno s talentom, uvijek daju rezultat. Vlada Crne Gore nastaviće da podržava mlade i talentovane sportiste, kako bi na sportskim terenima širom svijeta bili naši najbolji ambasadori. Dodatna ulaganja u infrastrukturu obezbijediće bolje uslove i mogućnosti da svi naši sportisti iskažu svoj talenat i umijeće i da se okite najsjajnijim odličjima”, ističe se u saopštenju Vlade.

I predsjednik Milo Đukanović čestitao je Radoviću navodeći da je demonstrirajući sportsko umijeće, obradovao i svoju porodicu i Crnu Goru.

"Pokazao si da Te krase upornost, snaga i volja - osobine pobjednika. Upućujem iskrene čestitke i želje za buduće uspjehe", navodi se u čestitci Đukanovića.

Izvor: Portal Analitika

četvrtak, 19 septembar 2019 06:35

Nepropisno parkirani utiču na život OSI

ODRŽANA RADIONICA O PROCJENI STANJA U PARKING SISTEMU GRADA U OKVIRU EVROPSKE NEDJELJE MOBILNOSTI

Osobe s invaliditetom su diskriminisane ne samo zbog fizičkih već i velikog broja barijera koje im stoje na putu u samom donošenju odluka, kazao je Milenko Vojičić

Jedan od najvećih problema parking politike je nepoštovanje propisa koji najviše utiču na osobe s invalidtetom, kao i nedovoljno uključivanje građana u rješavanje problema parkiranja u gradu, ukazao je Milenko Vojičić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore na radionici u okviru Evropske nedjelje mobilnosti pod temom Procjena stanja u parking sistemu i upravljanju parkinga u Podgorici.

Radionicu su vodili Aljež Plevnik, predstavnik urbanističkog instituta Slovenije i Tomas Raj ekspert iz Edinburga, predstvnik projekta Park4SUMP.

- Sa stanovništa osoba s invaliditetom i sa problemima koji oni imaju u saobraćaju uopšte, moja ocjena na stanje parkinga je jako niska. Najveći naš problem je nepoštovanje propisa. Osobe s invaliditetom su diskriminisane zbog veoma velikih barijera koje im stoje na putu u samom učešću donošenja odluka. Prosta barijera je i ustanova Skupštine Glavnog grada jer treba posebna peripetija da ja uđem u nju. Nekome je mali problem parkirano vozilo na trotoaru, a meni je to veliki - rekao je Vojičić.

Lazarela Kalezić, sekretarka za saobraćaj, navela je da promjena politike u parkiranju podrazumijeva i promjenu razmišljanja kod građana.

- Svi smo mi građani. To znači da  ne samo mi koji radimo u javnim službama već svi treba da se uključujemo u rješavanje problema - kazala je Kalezić.

Stanje parkinga u gradu nije na zadovoljavajućem nivou tvrdi Luka Rakčević, odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada.

-Stanje parkinga u gradu je jako loše, prvenstveno zbog lošeg urbanog planiranja Glavnog grada. Mislim da se problemu nije pristupalo sistemski, već nekim pristupom koji je stvorio više dodatnih problema nego što je rješavao postojeće - rekao je Rakčević.

Dejan Topčević, iz NVO Biciklo.me, kazao je da treba stati na kraj parkiranim vozilima na biciklističkim stazama.

-Naš najveći problem je korištenje biciklističkih staza za parkarinje. Trudićemo se da damo doprinos da se to nekako eliminiše i da možemo da koristimo biciklističku infrastrukturu na način koji je predviđen. - Dejan Topčević.

Tomas Raj je za kratko vrijeme u Podgorici primijetio brojne nedostatke kada je riječ o politici parkiranja.- Tek sam jedan dan u Podgorici i bio sam ispred ekonomske škole i bilo je vrlo nejasno da li je automobilima dozvoljeno da tu parkiraju, nema nikakvih znakova. To je samo jedan primjer, a ima ih mnogo u Podgorici - kazao je ekspert iz Edinburga.Alija Hamić, iz preduzeća Parking servis, kazao je da se radi nekoliko projekata kako bi građani lakše dolazili do parking mjesta.- U projektu smo postavljanja saobraćajne signalizacije koja će da upućuje građane gdje se nalaze naše garaže i parkinzi. Radimo i pilot projekat koji će moći građani da koriste preko aplikacije i koji će korisnika odvesti do slobodnog parking mjesta - rekao je Hamzić. Plevnik je predložio Hamziću da se uradi saobraćajna signalizacija i na engleskom jeziku.

Prva javna punionica u Podgorici

Na raskrsnici ulice Njegoševe i Vučedolske, kod zgrade Skupštine Glavnog grada, u rad je puštena prva javna punionica za električne automobile.- Do kraja oktobra još dvije punionice biće instalirane u Podogrici, a do kraja godine ukupno jedanaest širom Crne Gore - kazala je Daniela Gašparikova stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković rekao je da nema značajnije teme od zaštite životne sredine. - Kada pogledamo neku širu sliku, otvaranje prve punionice za električna vozila je mali korak za taj veliki svijet, ali je veliki korak za Podgoricu i za Crnu Goru - izjavio je Vuković Igor Građević, direktor Direktorata za međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je da je ovo samo dio šireg projekta koji tretira smanjenje efekata staklene bašte.

 

Izvor: DN Dan

 

Radović je danas u polufinalnom meču savladao Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:7, 11:5, 6:11 i 12:10) i prvi put izborio finale šampionata Evrope.

To je njegova treća evropska medalja, nakon što je na prethodna dva šampionata, u Vejlu 2015. i Laškom dvije godine kasnije, osvajao bronzane medalje.

Protivnik u velikom finalu biće mu zvanični evropski i svjetski šampion, Poljak Patrik Čojnovski, koji je u polufinalnom meču eliminisao Francuza Matea Bohasa 3:0.

Radović je juče u četvrtfinalnom meču, eliminisao Holanđanina Basa Hergelinka 3:2 (12:10, 11:4, 9:11, 13:15 i 11:5).

Plasman među osam najboljih izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama Španca Andera Cepasa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), Francuza Matea Bohasa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13) i Italijana Lorenca Kordua 3:0 (11:6, 11:6 i 11:5).

Ostali crnogorski predstavnici, Luka Bakić i Dejan Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji,nastupiće prvi put i u ekipnom dijelu sampionata koji počinje sjutra.

Izvor: Fejsbuk stranica Paraolimpijskog komiteta Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom organizuje završnu konferenciju "Pristup pravdi za OSI".

Konferencija će se održati u Podgorici19septembra, s početkom u 11.00 časova, u hotelu Hilton (sala Jelena). Konferencija se organizuje s ciljem sagledavanja trenutnih garancija u oblasti pristupa pravdi i jednakog priznanja pred zakonom, kao i njihove primjene u praksi, odnosno iskustava osoba s invaliditetom u oblasti pristupa pravdi.

U uvodnom dijelu obratiće se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP) Samir Guberinić, i predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator projekta Milenko Vojičić.

Na konferenciji će, pored govornika, učestvovati  i drugi predstavnici institucija pravde, NVO, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, OSI i drugi.

Ova konferencija predstavlja završnu aktivnost projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), a uz finansijsku podršku Ministarstva pravde kroz javni konkurs „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018.

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

utorak, 17 septembar 2019 13:18

Odličan start Filipa Radovića u Švedskoj

Prvog dana Evropskog prvenstva za stonitenisere u Švedskoj, Radović je u grupnoj fazi ostvario dvije pobede i nalazi se na pragu plasmana u četvrtfinale. Filip je u prvom kolu pobedio Španca Andera Cepasa sa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), a u drugom Francuza Matea Bohasa sa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13). U utorak ga očekuje duel sa Italijanom Lorencom Korduom i borba za prvo mesto u grupi.

Prema kalkulacijama, Radović bi u slučaju poraza mogao da stigne do četvrtfinala, ali u ovom trenutku, a na osnovu svega prikazanog u prva dva meča niko o tome ne razmišlja. Cilj je pobjeda, cilj je prvo mjesto i nešto lakši rival u meču za medalju. Treba naglasiti da je svaka pobjeda od vitalnog značaja, jer svaka pobeda donosi bodove za rang listu na osnovu koje će se dijeliti vize za Paraolimpijske igre, a Radović je jako blizu cilja.

Luka Bakić koji debituje na velikom takmičenju kakvo je Evropsko prvenstvo, izgubio je od Britanca Kima Dejbla sa 3:1 (11:9, 11:9, 8:11 i 11:6), a zatim i od Poljaka Igora Mištala sa 3:2 (12:14, 11:8, 11:6, 12:14 i 13:11). Bakić je protiv velikog favorite Mištala imao i meč loptu koju nije uspio da iskoristi. U posljednjem kolu, igraće protiv Španca Hoze Manuel Ruiza Rejesa, a maksimalna pobjeda bi mogla da lansira Bakića u četvrtfinale.

Dejan Bašanović, koji kao i Bakić debituje na velikoj sceni, poražen je od Holanđanina Basa Hergelinka i Rusa Pavela Lukjanova maksimalno sa po 3:0. Poslendji rival u grupi biće mu Austrijanac Kristijan Gardoš, ali Bašanović nema šansi za plasman među osam najboljih.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji, nastupiće prvi put u istoriji i kao ekipa. Pojedinačni deo šampionata igra se prva tri dana, od 16. do 18. septembra, dok su mečevi u ekipnom delu zakazani od 19. do 21. septembra.

Izvor:  www. sportklub.rs  

Podgorica, PR pres servis- Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o poštovanju prava osoba s invaliditetom (OSI), jer se bez šireg sagledavanja i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može ništa uraditi.

To je ocijenila izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, na jednodnevnoj obuci za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija, a koji ima za cilj unapređenje komunikacije pravosudnih institucija sa OSI.

Obuka je dio projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji realizuje UMHCG, a koji je  finansijski podržalo Ministarstvo pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. godini.

Vujačić je rekla da je na treningu 20-ak učesnika sa kojima se razgovara o garancijama prava OSI, s posebnim naglaskom na pristup pravdi.

„Komentarisali smo kako način na koji posmatramo OSI utiče na to na koji ćemo način garantovati njihova ljudska prava i kojim pristupom. Da li će te garancije zaista značiti nediskriminaciju, ravnopravnost, izjednačavanje mogućnosti i sve ono što su principi modernih ljudskih prava, ili ćemo imati norme koje su garantovane iz ranijih modela koje mogu biti omalovažavajuće i diskriminatorne za OSI“, kazala je Vujačić.

Ona je rekla da se naročito u oblasti socijalne zaštite, zdravlja i pravde koriste forumulacije koje mogu stvarati prepreke u praksi ili dovesti OSI u situaciju da odustanu od borbe za svoja prava, „iako je namjera zakonodavca i zakonopisca bila najbolja“.

„Ako polazimo od činjenice da osobama s invaliditetom treba pomoć, a ne omogućiti uslove za ravnopravnost onda možemo doći u situaciju da imamo negativne odredbe, koje dovode do toga da su OSI zavisne ne samo od svojih porodica, nego i od sistema i da u takvoj zavisnosti ne ostvaruju svoja prava na dostojanstven način i da nailaze na različite prepreke i u pristupu pravdi“, pojasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, u nekim zakonima postoje loše norme koje ne definišu mogućnost izbora OSI.

„Npr. osoba oštećenog sluha ne može prioritetno izabrati da koristi tumača za znakovni jezik, već je to tek treća opcija koju sud uzima u obzir ukoliko ne može da se sporazumije sa strankom pisanim ili drugim putem. Takođe, ukoliko osobe oštećenog vida imaju faksimil kao svojeručni potpis, ne mogu ga koristiti u postupcima pred sudom, ili nekim drugim povezanim postupcima, već moraju isključivo ostaviti otisak prsta, što je po zakonu definisano kao nepismenost. Pa zamislite situaciju kada osoba oštećenog vida, koja je fakultetski obrazovana treba da ostavi otisak prsta, jer faksimil nije priznat kao potpis“, ukazala je Vujačić.

Ona je pojasnila da se u postupcima pred sudovima osobama sa fizičkim invaliditetom ili korisnicima pomagala navodno izlazi u susret time što se ročište organizuje na drugom mjestu.

„Ne vidi se problem u sudu kao instituciji koja je nepristupačna, nego se se pod znacima navoda udovoljava OSI što ne bi smjelo da bude dugoročno, već samo prelazno rješenje“, istakla je Vujačić.

Bez razmišljanja i široke slike o OSI i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može se, kako smatra, ništa uraditi.

„Sistem, prije svega mora da prihvati da ima zastarjela rješenja i da mora da mijenja zakonske odredbe, ne samo u oblasti pristupa pravdi, nego i u mnogim drugim oblastima gdje je horizontalno zakonodavtsvo povezano i gdje dolazi do prepisivanja normi. I kada se prihvati da će to omogućiti ne samo OSI da uživaju svoja prava, već i sistemu da jednostavnije funkcioniše, imaćemo mnogo manje prepreka u praksi“, kazala je Vujačić.

Promjena percepcije kroz promjenu zakona, kako je rekla, mora da dovede do dugoročnijih rješenja koja „nekada zahtjevaju vrijeme, ali mislim da je važno da za početak budemo svjesni da crnogorsko zakonodavstvo mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bismo mogli govoriti o poštovanju prava OSI“.

„Da više makar ne govorimo o garancijama, nego o primjeni. Jer smo mi i dalje na nivou da pričamo o garancijama prava OSI, a ne samo o primjeni“, zaključila je Vujačić.

Detaljnije na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=53RFUuLgdZI

Izvor: PR Centar

Strana 41 od 46

Back to top