Marina

Marina

S manje od mjesec dana do evropskih izbora, na šesti po redu Evropski dan samostalnog života pozivaju se osobe s invaliditetom da izađu i glasaju i istovremeno istaknu prepreke u političkoj participaciji i učešću u društvenom životu. Barijere mogu predstavljati nepristupačna biračka mjesta, materijal i procedura glasanja, ali i potpuno oduzimanje prava glasa. Da bi živjeli nezavisno, osobama s invaliditetom moraju biti obezbijeđena sva potrebna sredstva kako bi mogli sami donositi odluke i i imati punu kontrolu nad svojim životima. Predstojeći izbori na evropskom nivou pružaju priliku da se jasno stavi do znanja kandidatima da moraju promovisati punu implementaciju UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) i pridružiti se borbi za ostvarivanje prava na samostalan život za sve građane.  Na ovo je u svom proglasu danas ukazala Evropska mreža za samostalni život (ENIL) koja će pozvati kandidate za EU poslanice/poslanike da potpišu Manifest. 

 

ENIL je objavio vodeći Manifest sa četiri ključna principa za realizaciju nezavisnog života u Evropi:

1. Osigurati slobodu kretanja za sve. Neprihvatljivo je da osobe s invaliditetom ne mogu da biraju gdje će živejti, studirati ili putovati unutar EU. Pravo na slobodno kretanje trebalo bi podržati snažnim evropskim socijalnim okvirom kako bi prava EU bila dostupna svima;

2. Prekinuti institucionalnu brigu. Djeca s invaliditetom i odrasli s invaliditetom su i dalje segregisani u velikim i malim institucijama širom Evrope. Nezavisni život u zajednici je pravo za sve osobe s invaliditetom;

3. Uključiti građane s invaliditetom u transparentnije i efikasnije planiranje i potrošnju fondova EU. Osobe s invaliditetom su u velikoj mjeri isključene iz odluka o tome kako se koriste EU fondovi, čak i kada se troše na projekte koji imaju za cilj poboljšanje njihovog života. Ovaj proces treba da bude zasnovan na zajedničkom radu, uz puno učešće osoba s invaliditetom;

4. Osnovna prava osoba s invaliditetom. „Samostalni život je u stanju da nas sve ustane iz kreveta“. Samostalan život znači pristup obrazovanju, zapošljavanju, javnom prevozu, stanovanju, kulturi, sportu i drugim oblastima. Koordinacija je potrebna na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom mogu učestvovati u društvu kao aktivni građani. Osobe s invaliditetom i njihovi saveznici iz cijele Evrope obilježit će šesti put Dan samostalnog života različitim akcijama, uključujući konferencije, proteste, publikacije i video zapise.

 

UMHCG danas pokreće kampanju koja će trajati narednih 10 dana, kada ćemo 15. maja obilježiti istovremeno ovaj datum i Svjetski dan podizanja svijesti o pristupačnosti, koji se u svijetu obilježava svakog trećeg četvrtka u maju, a ove godine će se po prvi put obilježiti u Crnoj Gori.

Do tada pozivamo sve građanke i građane da „glasaju“ za svoj izbor, koristeći hešteg #ILDAY19 i #IVOTEFOR ili #GlasamZa, i na taj način pošalju poruke donosiocima odluka i ukupnoj javnosti o tome za šta glasaju.

Fotografije i druge materijale možete slati u inboks naše Fejsbuk stranice i Instagram naloga ili objavljivanjem na svom profilu uz tagovanje UMHCG.

 

Hajde da svi glasamo! Imamo pravo da biramo.

 

Izvor: ENIL i UMHCG

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je i ove godine u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, a posredstvom Crvenog krsta Crne Gore, obezbijedilo personalnu asistenciju za dvije korisnice usluga.

Personalna asistencija za osobe s invaliditetom je projekat Glavnog grada u koji su uključene organizacije čiji su predstavnici članovi Savjeta za pitanja lica s invaliditetom Glavnog grada.

Personalna asistencija za korisnice usluga biće obezbijeđena u trajanju od 11 mjeseci (od početka februara do kraja decembra 2019.).

U saradnji sa Glavnim gradom i Crvenim krstom Crne Gore, takođe, od aprila su započete zajedničke aktivnosti na pružanju usluga podrške za život u zajednici, usmjerene na procjenu potreba i poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom, kroz projekat ,,Mobilni timovi – medijacija u zajednici za osobe sa invaliditetom“.

Navedeni projekat podrazumijeva angažovanje stručnih članova mobilnog tima (socijalni radnik, psiholog i druga stručna lica), koji će pružati usluge na terenu tokom 2019. i to za 20 osoba s invaliditetom koje su korisnici usluga UMHCG -a. U okviru ovih aktivnosti sa stručnim timom je angažovana jedna osoba iz menadžmenta UMHCG -a.

Stručna lica u okviru mobilnog tima će u nastavku realizacije projekta pružati usluge u dijelu psihosocijalne podrške, pomoći u kući i u porodicama, podrške u komunikaciji sa nadležnim institucijama i individualan pristup korisniku i njegovim/njenim potrebama, kako bi se osoba s invaliditetom osnažila za što samostalnije funkcionisanje ali i za jačanje porodice.

Ova aktivnost će trajati do kraja decembra 2019.

Edukacije različitih ciljnih grupa, a posebno onih direktno zainteresovanih i direktno uključenih u planiranje, pripremu i primjenu politika, ili nadzor i praćenje primjene tih politika i poštovanje ljudskih prava osoba s invaliditetom neizostavni je dio procesa izjednačavanja mogućnosti i zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom.

Bez razumijevanja i učenja o različitim modelima pristupa invaliditetu i promocije onih modela koji invaliditet posmatraju kao društveni fenomen, uz razvoj politika i praksi koje omogućavaju samoprihvatanje i prihvatanje invaliditeta, samopoštovanje i zaštitu ličnog integriteta i dostojanstva osoba s invaliditetom i uvažavanje njihovih stavova i potreba,  jediino je moguće govoriti o poštovanju koncepta ljudskih prava OSI.

Ovo je zaključak Škola ljudskih prava OSI koje je UMHCG organizovalo s osobama s invaliditetom i predstavnicima različitih institucija.

Obje ciljne grupe su odvojeno pohađale intezivne Škole u okviru kojih su obrađene neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu kroz istoriju i danas, međunarodni i domaći mehanizmi zaštite prava osoba s invaliditetom, filozofija samostalnog života i pokret za građanska prava, pristupačnost na međunarodnom nivou i pristupačnost u Crnoj Gori, zdravstvena zaštita, zapošljavanje i obrazovanje osoba s invaliditetom, izjednačavanje mogućnosti, abilizam – diskriminacija zasnovana na invaliditetu, zaštita privatnosti s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka OSI, sudska zaštita prava osoba s invaliditetom pred Evropskim sudom u Strazburu, uloga sudova i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom u zaštiti od diskriminacije OSI.

Škola ljudskih prava OSI za predstavnike institucija organizovana je kao intezivan četvorodnevni rad koji je pored predavanja podrazumijevao grupni rad, studije slučaja, diskusije, gledanje filmova s tematikom prava osoba s invaliditetom (Dah života - Breath i Ja sam Sem - I am Sam).

Kako bi propisi i politike mogle održavati i biti preslikane na stvarni život osoba s invaliditetom, i kako bi uz njihovu adekvatnu primjenu i oni angažovani na poštovanju i ostvarivanju prava OSI mogli osjećati pozitivne efekte svog rada potrebna je sistemaska, kontinuirana i stvarna podrška zaposlenim u institucijama od strane krajnjih donosilaca odluka.

Crna Gora u poštovanju prava osoba s invalidietom mora pratiti međunarodne standarde i razvoj ljudskih prava i odnosa prema osobama s invaliditetom, a institucije moraju imati proaktivniju ulogu u informisanju i ohrabrivanju osoba s invalidietetom da se aktivno zalažu za svoja prava i da koriste mehanizme zaštite istih makar oni upravo bili „upereni protiv“ institucija, kako bi se razvio isti sistem odgovornosti na svim nivoima.

Svakoj osobi s invaliditetom mora biti omogućeno donošenje odluka, život u zajednici oslobođen zavisnosti od drugih u najvećoj mogućoj mjeri, uz  prihvanje ekspertize i životnih iskustava i samih osoba s invaliditetom i procjene uslova i standarda njihovog života.

Predavači na Školi bili su aktivisti ljudskih prava osoba s invaliditetom: Marina Vujačić, Goran Macanović i Milenko Vojičić, dugogodišnji član Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom Damjan Tatić, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjan Prelević, advokatica Tijana Živković, ljekar opšte prakse Mensud Grbović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović.

Aktivnost je završena dodjelom sertifikata za ukupno 34 polaznika/ca Škola, od kojih je 18 predstavnika institucija i 16 osoba s invaliditetom i aktivista.

Škole su organizovane u okviru projekta Saučesnici u ostvarivanju prava OSI koji UMHCG sprovodi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, posredstvom konkursa za NVO raspisanog u 2018.

Inkluzivno obrazovanje je ključno za postizanje visokog kvaliteta obrazovanja za sve učenike, i studente uključujući i one s invaliditetom, kao i za razvoj inkluzivnih, mirnih i pravičnih društava. Samo inkluzivno obrazovanje može pružiti i kvalitetno obrazovanje i socijalni razvoj osoba s invaliditetom, kao i garanciju univerzalnosti i nediskriminacije u pravu na obrazovanje.

Fokusira se na potpuno i djelotvorno učešće, pristupačnost, prisustvo i dostignuća svih učenika, posebno onih koji su iz različitih razloga isključeni ili su u riziku da budu marginalizovani. Inkluzija uključuje pristup i napredak u kvalitetnom formalnom i neformalnom obrazovanju bez diskriminacije. Ona nastoji da omogući zajednicama, sistemima i strukturama da se bore protiv diskriminacije, uključujući štetne stereotipe, prepoznaju različitost, promovišu učešće i prevaziđu barijere za učenje.

U vezi s tim, od velikog je značaja da se djeca s invaliditetom uključuju u obrazovni sistem, uz to da im se tokom školovanja omoguće adekvatni servisi podrške (asistencija u nastavi, literatura u pristupačnom formatu...), nastavni plan i program u skladu s njihovim mogućnostima, vještinama i interesovanjima, kako bi bili u mogućnosti da obavljaju svoje svakodnevne školske obaveze, uče i napreduju, kao i njihovi vršnjaci bez invaliditeta.

Kako bi podržali učenike s invaliditetom u tom procesu UMHCG, u skladu s mogućnostima i projektnom podrškom pruža: 

  •  asistenciju u nastavi,
  • dostupan prevoz   
  • literaturu u pristupačnom formatu (elektronska forma, Brajevo pismo). 

 Ukoliko odlučite da nakon srednje škole upišete fakultet UMHCG i Studentska savjetodavna kancelarija vam mogu pružiti podršku:

  • pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije);
  • u oslobađanju od plaćanja naknade (školarine) na bilo kojem fakultetu u Crnoj Gori (državnom, privatnom, ili na fakultetu koji djeluje kao samostalna institucija);
  • prilikom apliciranja i u ostvarianju studentskog kredita ili stipendije;
  • prilikom upućivanja inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;
  • u sređivanju smještaja u studentskom domu (prioritetno dodjeljivanje smještaja studentima s invaliditetom, prikupljanje i predaja dokumentacije).

Pored toga, UMHCG nudi i pravno savjetovalište, zato ukoiko imate nedomicu kako možete ostvariti ili zaštiti svoje pravo, obratite nam se na fejsbuk stranici Udruženja https://www.facebook.com/UMHCG/

Takođe, Udruženje već duži niz godina sprovodi psihološko savjetovalište, kao jedan od vidova osnaživanja i ličnog osamostaljivanja mladih i osoba s invaliditetom. U slučaju da ste zainteresovani za neki vid podrške koju pruža UMHCG, javite nam se.

UMHCG su osnovali studenti s invaliditetom, zato i vi „budite promjena koju želite vidjeti u drugima“.

Ovaj tekst dio je informativnog lifleta izrađenog u okviru projekta Jednako obrazovanje za sve – Tiče nas se!, podržanog od strane Ministarstva prosvjete, kroz konkurs Inkluzija na djelu za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti insitucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja – podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju za 2018.

 

 

Udruženje je tokom ove nedelje započelo sprovođenje aktivnosti "od vrata do vrata", koja se odnosi na dostupan prevoz za korisnike kolica na teritoriji Podgorice. Dostupan prevoz "od vrata do vrata" je namijenjen korisnicima kolica i podrazumijeva vožnju po pozivu korisnika do određenog mjesta (od lokacije A do lokacije B i po potrebi nazad, uz mogućnost kraćih čekanja). Prevoz će se vršiti pristupačnim kombijima s hidrauličnom platformom. 

Fofografije kombija možete vidjeti klikom ovdje

Ukoliko vam je potreban dostupan prevoz obratite nam se putem maila Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., facebook stranice UMHCG, tviter nalog @UMHCG ili instagram naloga umhcg_aydm. 

Uz to, možete preuzeti i aplikaciju za mobilne telefone na Google i APP store.

Android:

iOS

Aktivnost prevoza "od vrata do vrata" je dio projekta "Za mlade s invaliditetetom, bez barijera!", podržanog od strane Ministarstva rada i socijalnog stranja kroz Konkurs NVO u 2018.godini.

Pripremila: Ivana Bogdanović

 

 

Ukoliko si neinformisan/a ili pogrešno informisan/a, ukoliko ne znaš koja institucija je nadležna u vezi s pitanjima/pravima koja želiš ostvariti, ukoliko dobijaš negativne odgovore od institucija, ili prethodno neće da prime tvoj zahtjev, ukoliko ti se uporno negira pravo koje smatraš da ti pripada, ili ukoliko te još nešto interesuje, obrati nam se.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) kontinuirano pruža besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom na teritoriji Crne Gore, u okviru koje osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica i OOSI mogu dobiti podršku i pomoć da ostvare i zaštitite svoja ljudska prava.

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta) osobe s invaliditetom imaju priliku da se informišu i upoznaju s pravnim garancijama i insitututima u nadležnosti institucija pravde, uključujući i oblike kršenja osnovnih prava i sloboda. S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji pred sudovima) pruža se podrška u ostvarivanju prava i zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom i članova njihovih porodica ukoliko su diskriminisani po osnovu invaliditeta te osobe.

Putem besplatnog pravnog savjetovališta osobe s invaliditetom mogu tražiti informacije i/ili iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava u bilo kojoj oblasti života, i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti. Na taj način OSI i/ili članovi njihovih porodica, bivaju obaviješteni ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, svakog radnog dana (ponedeljak - petak), putem fiksnog i mobilnog telefona, e-maila, Fejsbuk stranice (po sopstvenom izboru) ili putem čata na portalu www.disabilityinfo.me (četvrtkom od 12:00-14:00h).

Kroz mehanizam besplatne pravne pomoći osobe s invaliditetom, korišćenjem usluga našeg advokatskog tima, mogu se zastupati u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema, kao i pred pravnim i fizičkim licima u državi i inostranstvu npr. u postupku pred sudom, Državnim tužilaštvom i Ustavnim sudom Crne Gore, u postupku za vansudsko rješavanje sporova, u postupku pred javnim izvršiteljem. Kroz besplatnu pravnu pomoć pruža se i pomoć prilikom sastavljanja: inicijativa, zahtjeva, molbi, žalbi, tužbi, i drugih vrsta podnesaka, zastupanja interesa stranke u tim postupcima, preduzimanja svih drugih pravnih radnji za koje se ocijeni da su u korist stranke, kao i oslobađanja od plaćanja troškova sudskog postupka.

Na ovaj način teži se doprinijeti adekvatnijoj primjeni i poštovanju ljudskih prava osoba s invaliditetom, naročito kroz zastupanje i odbranu prava OSI, njihovih porodica i OOSI pred sudovima i drugim državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim licima i preduzimanje drugih inicijativa i mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite osoba s invaliditetom.

Pripremila: Dragana Sokić 

Karijerni centar Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore (SPUCG) organizuje “Dan otvorenih vrata”, namijenjen prvenstveno maturantima srednjih škola u Crnoj Gori, koji će se održati sjutra, 18. aprila od 10 do 16 časova, u Univerzitetskom sportsko kulturnom centru.

Na pomenutom događaju Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će, drugu godinu zaredom, imati priliku da predstavi svoj promotivni materijal iz oblasti obrazovanja i informiše buduće studente o servisima podrške koje nudimo podredstvom Studentske savjetodavne kancelarije. Sve navedeno ima za cilj informisanje i uključvanje mladih s invaliditetom u obrazovni sistem.

Ovom prilikom pozivamo sve mlade s invaliditetom koji namjeravaju da nastave svoje školovanje da posjete štand Udruženja i informišu se o tome kakvu podršku mogu dobiti  kada je u pitanju upis na fakultet.

Istog dana, u istom prostoru, u Univerzitetskom sportsko - kulturnom centru biće otvoren i Sajam sezonskih poslova Summer Job (Samer Džob), koji organizuje Studentski parlament UCG u saradnji s Univerzitetom i partnerskim studentskim organizacijama.

Predstavnici svih 19 fakultetskih jedinica Univerziteta Crne Gore će buduće studente upoznati sa studijskim programima i radom fakulteta, kao mogućnostima zapošljenja po završetku te visokoškolske ustanove.

Pripremila: Anđela Miličić

 

U kurikulumima obrazovih institucija neophodno je uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava i prava osoba s invaliditetom (OSI) i približiti njihov značaj učenicima od najranijeg uzrasta u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

To je ocijenjeno na javnoj debati „Ljudska prava osoba s invaliditetom u obrazovnim kurikulumima“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta “Učestvovanje s odlučivanjem” (“Participation with Decisions – PWDs”).

Programska menadžerka u UMHCG, Anđela Radovanović, poručila je da poštovanje ljudskih prava i podučavanje istih treba da bude sastavni dio obrazovnog sistema i da predstavlja okosnicu razvoja društva.

„Ipak, nerijetko, ogromne su razlike između teoretskih postavki i primjene u praksi. Stoga nije dovoljno da o osobama s invaliditetom (OSI) i ljudskim pravima govorimo samo u okviru pojedinačnih segmenata određenih predmeta, već to mora biti svakodnevica teorije i prakse“, navela je Radovanović.

Ona je kazala da, iako se ulažu napori u otklanjanju prepreka za OSI na fakultetima, ta populacija nema potpuni pristup obrazovnim institucijama.

„Na mnogim tek renoviranim fakultetima, i dalje su nepristupačne katedre ili table granica koju mnoge OSI ne mogu da dosegnu, uprkos znanju i kvalitetu. I dalje u rječnicima uz riječi kojima se opisuju OSI stoje odrednice o nesposobnosti, onesposobljenosti ili nemogućnosti. I dalje u knjigama postoje termini poput „retardiranosti, ometenosti, smetnji“, a budući nastavnici kroz psihološke predmete uče i o „defektnoj djeci“, navela je Radovanović.

Ona je istakla da se znanje o važnosti ljudskih prava usvaja od primarnog stepena obrazovanja.

„Poštovanje ljudskih prava počinje još na vratima pristupačnih vrtića, nastavlja se u školama u koje nas roditelji ne unose, a školski drugovi i nastavnici ne skupljaju novac za rampu i lift humanitarnim akcijama, teče dalje kroz fakultete gdje stičemo obrazovanje iz literature u pristupačnim formatima i nastavlja svoj život tamo s druge strane pristupačne katedre, odakle će univerzitetski profesori koji se javno deklarišu kao OSI, učiti druge o neraskidivoj simbiozi ljudskih prava i obrazovanja“, poručila je Radovanović.

Konzul SR Njemačke u Podgorici, Ursula Romerskirhen (Ursula Romerrskirchen), kazala je da inkluzija u svakoj prilici društvo čini pravednijim i humanijim, jer, kako je pojasnila, omogućava svakom čovjeku da razvije svoj puni potencijal, da učestvuje u svim životnim oblastima, kao i u oblikovanju istih.

 

„Inkluzija, suprotno marginalizaciji, podrazumijeva priznanje ljudskog roda i prava na samoopredjeljenje svakog čovjeka, bez kojeg slobodno društvo ne može postojati“, istakla je Romerskirhen.

Ona je pojasnila da projekat, u okviru kojeg je održana javna debata, treba da doprinese iniciranju javne diskusije o nedostatku nastavnog plana i programa u okviru formalnog obrazovanja o pravima OSI.

„Projekat je okupio psihologe, pedagoge i advokate, koji su učili o ispravoj terminologiji u ovoj oblasti, kako bi se izbjegla diskiminacija. Misija Pravne klinike, koja je rezultat Škole ljudskih prava OSI, je osnaživanje te populacije, odnosno inkluzija i obezbjeđivanje pravne nezavisnosti, kao i prevazilaženje pravnih prepreka koje mogu uticati na zdravlje i kvalitet života tih osoba“, navela je Romerskirhen.

Samostalna savjetnica u Direkciji za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović, kazala je da je unaprijeđeno zakonodavstvo na svim nivoima obrazovanja, kroz uvođenje, kako je pojasnila, antidiskriminacionih odredbi i odredbi koje uređuju promociju jednakosti.

 „Na osnovu izvještaja za prethodni dvogodišnji period važno je napomenuti da su sve mjere realizovane, a novim Akcionim planom za 2019. i 2020. godinu utvrđeno je deset novih mjera, sa ciljem da do kraja 2020. dođe do smanjenja diskriminacije za dva odsto. Takođe, već osmu godinu zaredom, u skladu sa nastavnim planom edukacije, organizuju se obuke za sve one koji su zaduženi za primjenu i sprovođenje antidiskriminacionog zakonodavstva“, rekla je Popović.

Ona je navela da taj resor kontinuirano radi na podizanju svijesti o poznavanju i poštovanju ljudskih prava, kod djece najranijeg školskog uzrasta.

Kako je istakla, neophodno je približiti učenicima značaj poštovanja ljudskih prava, u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

„U kurikulumima obrazovih institucija je bitno uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava, i koju je neophodno približiti učenicima u najranijem uzrastu. To je način da djeci ukažemo na princip jednakosti, neophodnost poštovanja ljudskih prava OSI. Takođe predstavlja doprinos znanju djece o postojanju društva bez diskriminacije", poručila je Popović.

Načelnica Direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Tamara Milić, kazala je da inkluzivno obrazovanje predstavlja ispunjavanje svih ljudskih prava, a prije svega prava djece da učestvuju u sistemu obrazovanja i vaspitanja.

„Ljudska prava i principi se konkretizuju kroz individualne razvojno-obrazovane programe djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i realizuju se u nastavni proces. Oni nisu usredsređeni samo na akademska postignuća već i na lične i razvojne potrebe“, kazala je Milić.

 

Ona je kazala da je Ministarstvo izradilo paket za nediskriminaciju za nastavnike i učenike, sa preporukama koje treba da sprovedu, kako bi razvili forme tolerancije i prihvatanja različitosti.

„Kada govorimo o kontinuitetu inkluzivnog obrazovanja, moramo krenuti od najranijeg uzrasta i zbog toga smo sproveli aktivnosti i priču o ranoj intervenciji, da bi djeca pripremljena ulazila u vrtiće i osnovne škole“, kazala je Milić.

Ona je kazala da je plan da se tranzicioni program usmjeri na univerzitete i fakultete, kako bi nastavu prilagodili studentima sa invaliditetom.

Prodekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Ljiljana Jovanović, kazala je da je ta ustanova prilagodila nastavni plan za OSI i otklonila sve fizičke prepreke, koje bi mogle da ih spriječe u procesu obrazovanja.

 „Pravni fakultet je 2011. godine prilagodio prostor OSI, postoji poseban lift, digitalna tabla, posebne trake za olakšavanje kretanja osobama sa oštećenjem vida. Što se tiče nastavnog procesa, ljudska prava se proučavaju na osnovim studijama, magistarskim i doktorskim studijama“, navela je Jovanović.

Ona je kazala da, u okviru magistarskih studija, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, smjer „Inkluzivno obrazovanje“ školuje kadar koji je izuzetno značajan za OSI.

„Na Filozofskom fakultetu, postoje magistarske studije „Inkluzivno obrazovanje“, gdje se školuju, stiču teorijska i praktična znanja, osobe i kadrovi koji će kasnije pomagati učenicima i nastavnicima u prilagođavanju nastavnih programa za OSI. To je veoma značajan smjer i zanimanje koje će u budućnosti naći svoje mjesto na tržištu rada“, kazala je Jovanović.

Samostalna savjetnica za istraživanje i razvoj obrazovanja i vaspitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama iz Zavoda za školstvo, Anita Marić, istakla je da Zavod sprovodi aktivnosti i edukacije učenika i stručnih saradnika, kojim utiču na razvoj i poštovanje ljudskih prava.

„Izradili smo udžbenike u saradnji sa Zavodom za udžbenike, UNICEF-om i Resursnim centrom. To su elektronski audio-vizuelni udžbenici, čitanke od četvrtog do devetog razreda, istorija od šestog do devetog razreda. Obučili smo nastavnike u više od 50 škola, kako bi savladali primjenu materijala“, kazala je Marić.

Ona je kazala da je Zavod pripremio materijale za osobe sa poteškoćama u učenju, kako bi detaljnije savladali bazične vještine čitanja, koje im omogućava dalje učenje.

Aktivistkinja za prava OSI, Marina Vujačić, ocijenila je da crnogorsko društvo ima pogrešnu percepciju inkluzivnog obrazovanja.

„Inkluzivno obrazovanje nije obrazovanje djece sa invaliditetom, već je obrazovanje za sve, koje će uključiti sve učenike i sve njihove razlike, potencijale i mogućnosti. To je transformacija u kulturi, politici i praksi“, rekla je Vujačić.

Ona je kazala da se u literaturi, koja se koristi u formalnom obrazovanju, ne upotrebljava adekvatna terminologija koja se odnosi na osobe s invaliditetom.

Invaliditet, kazala je Vujačić, je društveni faktor koji predstavlja glavnu prepreku OSI u uživanju osnovnih ljudskih prava.

„Invaliditet je ono sa čim se suočavaju OSI kada nailaze na raznorazne prepreke i ograničenja koja im zapravo drugi postavljaju. To se ogleda u praksi, u zakonima i negativnom pravnom nasleđu, administrativnim procedurama, fizičkom okruženju“, kazala je Vujačić.

Ona je navela da nije dovoljno prilagoditi ulaz na fakultete, već kompletan prostor gdje se odvija nastava.

„Pristup fakultetima se ocjenjuje kao pristupačan, jer se misli da je za studenta sa invaliditetom dovoljno da uđe u neki prostor, ali ne razmišlja na koji način ga studenti žele koristiti i u kojim segmetima mogu uživati, kao i svi drugi studenti. Određeni prostori, poput katedre i mjesta gdje se koriste prezenciatcije, nisu pristupačne za OSI, što znači da niko nikada ne vidi u OSI profesora sa invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Nakon panela je uslijedila diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici Univerziteta Crne Gore, institucije Ombudsmana, UNICEF-a, Erasmus+ kancelarije, kao i polaznici Pravne klinike u okviru projekta.

 

Izvor: PR Centar, PR pres servis

Pripremila: Anđela Radovanović 

 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje javnu debatu ,,Ljudska prava osoba s invaliditetom u obrazovnim kurikulumima“ u okviru projekta ,,Učestvovanje s odlučivanjem“ (Participation with Decisions - PWDs) koji finansira Vlada Savezne Republike Njemačke, posredstvom Ambasade SR Njemačke u Podgorici. 

Javna debata će biti organizovana u Podgorici 16. aprila 2019. s početkom u 10.00 časova, u hotelu Ramada (Bulevar Save Kovačevića 74, Podgorica ).

U uvodnom dijelu je planirano da se obrate Ursula Romerskirhen (Ursula Romerrskirchen), konzul Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Aleksandra Popović, samostalna savjetnica I u Direktoratu za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Tamara Milić, načelnica direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i Anđela Radovanović, programska menadžerka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore. Nakon uvodnih izlaganja, planiran je i poseban panel, u kom će govoriti Ljiljana Jovanović, prodekan Pravnog fakulteta, Anita Marić, samostalna savjetnica za istraživanje i razvoj obrazovanja i vaspitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama u Zavodu za školstvo i Marina Vujačić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom. Nakon panela će uslijediti diskusija.

Osnovna svrha ovog projekta je da se podigne nivo poštovanja dostojanstva, različitosti i prava osoba s invaliditetom u crnogorskom društvu.

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos ovoj temi.

 

Mladima s invaliditetom u Nikšiću i Bijelom Polju potrebne su aktivnosti podrške, osnaživanja i edukacija koji podstiču, promovišu i omogućavaju aktivizam mladih s invaliditetom bilo kroz neformalne ili formalne vrste organizovanja.  Ovo je istaknuto na radionicama o omladinskom aktivizmu i učešću u procesima donošenja odluka u svim segmentima društvene zajednice: obrazovanju, tržištu rada, kulturi, politici, sportu i sl.

Mladima s invaliditetom su prezentovani različiti modeli učestvovanja u procesima donošenja odluka: od formalnog učešća u procesu vlasti i javnih poslova, učešća u radnim grupama i tijelima koje formiraju nacionalne i/li lokalne vlasti, do javnih rasprava, konsultacija ili djelovanja u NVO, ili drugim vidovima udruživanja mladih.

Istaknuta je važnost prihvatanja sopstvenog invaliditeta, te razgovora o fenomenu invaliditeta, kako bi mladi gradili zdravije i podržavajuće odnose, a ne one zasnovane na strahu i nerazumijevanju.  U tom kontekstu treneri su kroz svoje primjere podstakli mlade i osobe s invaliditetom da sami promovišu, odnosno mijenjaju svijest zajednice i društva, te izgradnje stavova koji mogu biti adekvatni jedino u situaciji kada su same OSI, posebno mladi s invaliditetom osnaženi da učestvuju u procesima koji ih se tiču, da predstavljaju sebe i svoje interese. Na taj način stvara se šira percepcija društvenih odnosa i djelovanja i podstiče princip izjednačavanja mogućnosti za sve ljude. 

Posebno je pojašnjen i pojam politike kao svakog javnog i društvenog djelovanja i u tom kontekstu odgovornosti svakog pojedinca da učestvuje aktivno u zajednici jer će se odluke svakako donositi i bez mladih i često će mladi biti zanemareni ukoliko sami ne podignu svoj glas i ne traže da budu uključeni, odnosno ne „nametnu“ svoje ideje. U tom kontekstu, kako bi  posebno mladi s invaliditetom promijenili sopstvenu percepciju istaknut je značaj razumijevanja odnosa građana/ki i vlasti kao njihovog servisa.

Mladi s invaliditetom, učesnici radionice, su istakli da bi im bilo značajno da u njihovom gradu postoji neko mjesto, omladinski klub, ili neke aktivnosti koje bi planski bile organizovane, a u kojima bi oni mogli učestvovati u svoje slobodno vrijeme, bilo da se radi o umjetnosti i kulturi, sportu ili drugim društvenim aktivnostima. Posebno su mladi iz Bijelog Polja istakli činjenicu generalne apatije i niskog stepena aktivizma i prostora za mlade u njihovoj opštini. U tom kontekstu istakli su potrebu podrške koja će se pružati direktno mladima s invaliditetom, kako bi bili dovoljno osnaženi da se aktiviraju i sami iniciraju i započnu društvene promjene.

„Potrebno je da mi vladamo sobom, kako ne bi drugi vladali nama“ je poruka koju je saopštio srednjoškolac (17), a ona bi se mogla smatrati ključnom porukom radionice.

U radionicama je učestvovalo ukupno 32 mladih i osoba s invaliditetom, od kojih po 16 u oba grada. 

Radionice je organizovalo UMHCG kao aktivnosti projekta Omladinska politika je i moja politika koji je podržan od strane Ministarstva sporta i mladih.

Pripremila: Marina Vujačić

 

Povezani članci: Najava radionice o omladinskom aktivizmu u Nikšiću

                               Najava radionice o omladinskom aktivizmu u Bijelom Polju 

Portal Mladi Nikšića 

Portal Vijesti 

Onogošt

DN Dan

Radio Bijelo Polje

 

Strana 2 od 30

Back to top