Pozivamo sve roditelje, djecu i mlade sa i bez invaliditeta da učestvuju na radionicama koje sprovodi UMHCG u okviru programa Porodični kompas za roditelje i djecu.

Radionice će se organizovati u Podgorici, a prva radionica planirana je u drugoj polovini februara. O tačnom datumu i mjestu održavanja svi/e zainteresovani/e biće blagovremeno informisani/e.

Naime, nakon sprovedenih konsultacija sa roditeljima djece i mladih s invaliditetom, roditeljima s invaliditetom, kao i sa djecom i mladima sa i bez invaliditeta, identifikovani su ključni problemi u pristupu uslugama podrške za djecu i mlade s invaliditetom i njihove roditelje i razvijen je program Porodični kompas na osnovu stvarnih potreba djece i roditelja. 

Program Porodični kompas usmjeren je na osnaživanje, praktičnu podršku i poboljšanje kvaliteta svakodnevnog života djece, mladih i roditelja. Program uključuje tematske radionice za djecu i roditelje, s ciljem da se unaprijede roditeljske kompetencije, emocionalna otpornost porodice i kapaciteti djece za samostalan razvoj, a istovremeno djelujući u pravcu prevencije nasilja, zanemarivanja i institucionalizacije.

Planirana je realizacija 12 radionica, pri čemu će se radionice za roditelje i djecu odvijati paralelno, ali u odvojenom prostoru i kroz posebno prilagođene sesije namijenjene roditeljima, odnosno djeci. Učešće je predviđeno za najmanje 10 roditelja (koji su osobe s invaliditetom i/li roditelja djece s invaliditetom), kao i za 10 djece i mladih sa i bez invaliditeta, čime se osigurava razmjena iskustava i međusobno učenje. Sadržaj radionica biće funkcionalan, primjenjiv i motivišući za učešće, a sam program je prilagođen kontekstu i svakodnevici korisnika/ca. 

Radionice za roditelje biće fokusirane na jačanje roditeljskih kompetencija, razumijevanje invaliditeta, prevenciju nasilja, pravnu informisanost i međusobnu podršku.

Radionice za djecu i mlade baviće se razvojem emocionalne pismenosti, komunikacijskih i socijalnih vještina, prevencijom nasilja i diskriminacije, te promovisati prihvatanje različitosti. 

Na ovaj način doprinijeće se osnaživanju porodica, smanjenju izolacije i jačanju međugeneracijske solidarnosti, čime se direktno doprinosi ostvarivanju prava djece i mladih s invaliditetom, ali i njihovih porodica.

Svi/e zainteresovani/e mogu se prijaviti do 15. februara na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. uz naslov: “Prijava za učešće na radionicama u okviru programa Porodični kompas” ili putem telefona na brojeve: 067/801-761, 069/385-981 i 020/265-650.

Aktivnost je dio projekta Porodični kompas – Zajedno za bolje sjutra, koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kroz Javni konkurs u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve osobe s invaliditetom sa teritorije Crne Gore da učestvuju u istraživanju o uslugama podrške za život u zajednici osoba s invaliditetom i podijele svoja iskustva, stavove i mišljenja o uslugama podrške za život u zajednici.

Cilj ovog istraživanja je da se prikupe direktne i sveobuhvatne informacije od osoba s invaliditetom o njihovim iskustvima, potrebama i izazovima u pristupu uslugama podrške za život u zajednici u kojoj žive. Poseban fokus stavlja se na procjenu dostupnosti, kvaliteta i adekvatnosti institucionalnih i vaninstitucionalnih usluga socijalne i dječje zaštite, kao i na identifikaciju ključnih prepreka koje utiču na samostalni život i socijalnu uključenost osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

Takođe, ima za cilj da prepozna koje usluge pružaju lokalne samouprave i drugi pružaoci, te da utvrdi u kojoj mjeri ove usluge zaista odgovaraju realnim potrebama korisnika/ca. Time se omogućava sagledavanje prepreka koje utiču na dostupnost, kontinuitet i kvalitet usluga, uključujući informisanost, pristupačnost, finansijska ograničenja i administrativne barijere.

Upitnik je dostupan na sljedećem linku: https://forms.gle/N2eTFhQE2LbCx884A.  

Istraživanje je anonimno, a svi prikupljeni podaci biće korišćeni isključivo za potrebe istraživanja i unapređivanje politika i servisa podrške.

Hvala što doprinosite unapređenju samostalnog života i kvaliteta usluga za osobe s invaliditetom!

Istraživanje sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Ka inkluzivnim servisima i politikama za samostalan život, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uspješno je realizovalo dvije dvodnevne obuke u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!“, koje su održane 4. i 5. decembra, odnosno 22. i 23. decembra 2025. godine u Baru.

Obuke je pohađalo ukupno 50 predstavnika opštinskih izbornih komisija, nevladinih organizacija i medija, sa ciljem jačanja njihovih kapaciteta za unapređenje inkluzivnosti izbornog procesa i ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na ravnopravno učešće u političkom životu.

Cilj obuka bio je da se predstavnici opštinskih izbornih komisija dodatno edukuju o pravilnoj primjeni zakonskih propisa i procedura u vezi s osobama s invaliditetom, kao i da se predstavnici medija i nevladinih organizacija osnaže da na profesionalan, odgovoran i informisan način prate i izvještavaju o sprovođenju izbornog procesa.

Tokom obuka obrađene su teme koje se odnose na modele pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, pravo osoba s invaliditetom na učešće u javnom i političkom životu, pristupačnost biračkih mjesta, izbornih materijala i procedura za glasanje, učešće osoba s invaliditetom u izbornoj kampanji i na izbornim listama, kao i izvještavanje o učešću osoba s invaliditetom u izbornim procesima. Poseban segment obuka bio je posvećen simulaciji izbornog dana.

Obuke su realizovane u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!“, koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sprovodi u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije (EU), posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Sveobuhvatna strategija pristupačni objekata osobama sa invaliditetom je ključna, ali se na terenu vidi da se ta strategija ne sprovodi u potpunosti, a naročito ta pristupačnost nije u potpunosti obezbijeđena u objektima iz sektora obrazovanja rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, viši programski savjetnik iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) - Marko Pejović.

U Crnoj Gori se sprovodi veliki broj strategija, kaže Pejović, koje se odnose na sprovođenje preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, međutim, u praksi se ne može govoriti o stvarnim iskoracima kada je u pitanju pristupačnost objekata, a posebno ne u sektoru obrazovanja.

Podsjeća da je u aprilu stigao i novi pravilnik koji se odnosi na prilagođavanje objekata licima sa invaliditetom, ali još uvijek ne može se govoriti i pristupačnosti objekata osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. 

Član 9 Konvencije Ujedinjenih nacija vrlo jasno propisuje da je pristupačnost osnovni preduslov kada govorimo o samostalnom životu i punom i ravnopravnom učešću osoba sa invaliditetom, te stoga vrlo jasno moramo istaći da je sama pristupačnost ključna kada govorimo o punom ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. Od 2017. godine kada je Komitet istakao u svojim zaključnim razmatranjima da je neophodno uraditi sveobuhvatnu strategiju pristupačnosti a mi do dana današnjeg nemamo nikakve rezultate po tom pitanju rekao je Pejović.

Pravilnik sadrži, objašnjava on, instrukcije koje odredbe moraju biti ispoštovane i na koji način objekti moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, od adekvatnog prilaza, kako navodi, taktilnih traka za kretanje osoba sa invaliditetom, hodnika, stepeništa, učionica, toaleta za osobe sa invaliditetom u skladu sa svim pravilima. 

Posebno zabrinjava kada se radi izgradnja novih obrazovnih ustanova, bilo da su to vrtići, osnovne škole, srednje škole ili fakulteti, ni tu ne možemo svjedočiti poštovanju ovih standarda. Mi smo kao udruženje podnosili različite inicijative upravo da bi dodatno podstakli i same investitore i izvođače radova da poštuju standarde, međutim, nijesmo imali  reakciju, a nažalost niti inspekcijski nadzor u ovoj oblasti ne daje dovoljno rezultata te stoga danas mi ne možemo govoriti da je veći broj objekata, čak i novoizgrađenih, pristupačan zaključio je Pejović.

Izvor: E TV

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Pokreni prava! kontinuirano obezbjeđuje savjetovalište za osobe s invaliditetom za ostvarivanje i zaštitu prava u oblasti saobraćaja. 

Data aktivnost za cilj ima da osnaži osobe s invaliditetom kroz pružanje pravne i informativne podrške, koja će im omogućiti bolje razumijevanje i ostvarivanje njihovih prava u oblasti saobraćaja. Ovim se doprinosi smanjenju diskriminacije, jačanju pravne zaštite i povećanju samopouzdanja kod osoba s invaliditetom. 

Savjetovalištem se omogućava pružanje individualnih savjetodavnih usluga, uključujući informisanje o pravima, asistenciju u pisanju prigovora i inicijativa, te podršku u komunikaciji s relevantnim institucijama. Kroz direktan rad s korisnicima i korisnicama, evidentiraće se njihove potrebe i problemi, što će omogućiti pravovremeno reagovanje i usmjeravanje ka daljoj institucionalnoj zaštiti. Ova usluga dostupna je osobama s invaliditetom koje se suočavaju sa barijerama u saobraćaju, a prikupljeni podaci koristiće se i za identifikaciju sistemskih prepreka i oblikovanje budućih preporuka i politika.

Direktna ciljna grupa ove aktivnosti su osobe s invaliditetom, koje se suočavaju sa nedovoljnom informisanošću o svojim pravima u oblasti saobraćaja, sa teškoćama u pristupu pravnoj sigurnosti i zaštiti, a čija je mobilnost u saobraćaju često ograničena zbog neadekvatne infrastrukture. Sve navedeno rezultira problemom diskriminacije i nepoštovanja prava osoba s invaliditetom.

Besplatno pravno informisanje, savjetovanje i zastupanje pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak). Pravna pomoć se može tražiti lično u prostorijama UMHCG – a, uz obavezno prethodno zakazivanje. Pored toga, usluga se može ostvariti i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Facebook stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me i čata na platformi Vršnjačkapodrška.me.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Pokreni prava! uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja, posredstvom Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica s invaliditetom u saobraćaju za 2025.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Reformu (p)okreni u cilju doprinosa ostvarivanju prava osoba s invaliditetom kroz jačanje transparentnosti, odgovornosti i jednakog pristupa pravdi. Projekat podrazumijeva podizanje svijesti o značaju procesa reforme jedinstvenog vještačenja invaliditeta u Crnoj Gori, zasnovanom na modelu pristupa ljudskih prava i standardima na kojima se temelji UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.

Projektne aktivnosti usmjerene su na osobe s invaliditetom, članove/ce njihovih porodica, zakonske zastupnike/ce osoba s invaliditetom, kao i na predstavnike/ce organa sprovođenja, izvršenja i nadzora u vezi s reformom jedinstvenog vještačenja invaliditeta.

Planirani period realizacije Projekta je šest mjeseci, počev od 29. decembra 2025. 

Projekat realizujemo uz finansijsku podršku NVO „MANS” i NVO „Naša akcija”, u okviru konkursa Jačanje transparentnosti i odgovornosti u sektorima pravde i vladavine prava, koja je sprovedena kroz projekat Osnaživanje glasova zajednice: zalaganje za pravdu i vladavinu prava (Empowering Community Voices: Advocating for Justice and Rule of Law) finansiran od strane Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Pokreni prava! uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja, a koji obuhvata unapređenje pristupačnosti i osnaživanje osoba s invaliditetom kroz povećanje njihove informisanosti, analizu i poboljšanje primjene politika, kao i podizanje društvene svijesti o značaju poštovanja prava u saobraćaju. 

Projektne aktivnosti realizovaće se u oblasti zaštite lica s invaliditetom u saobraćaju, a usmjerene su na osobe s invaliditetom koje će direktno koristiti savjetodavne i edukativne usluge, kao i na institucije i organe vlasti koji će kroz aktivnosti analize i simulacija biti bolje osposobljeni za primjenu i unapređenje politika. Pored toga, Projekat utiče i na širu javnost, uključujući vozače i građane, kroz kampanje i aktivnosti podizanja svijesti o važnosti pristupačnosti i poštovanja prava osoba s invaliditetom u saobraćaju.

UMHCG ovim projektom nastavlja svoju posvećenost sistemskoj borbi za ljudska prava i jednakost osoba s invaliditetom, ističući da pravo na slobodno i sigurno kretanje mora biti dostupno svima.

Realizacija projekta će trajati osam mjeseci, počev od 25. decembra 2025.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.

U narednih dvanaest mjeseci UMHCG će kontinuirano pružati besplatno pravno informisanje, savjetovanje i pravnu pomoć osobama s invaliditetom, ženama i djevojčicama s invaliditetom i članovima/cama njihovih porodica, uključujući i djecu s invaliditetom.

Kroz besplatno pravno savjetovalište korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, i da posredstvom advokatskog tima pokreću postupke pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci).

Realizacijom ove aktivnosti podstaknućemo i motivisati osobe s invaliditetom da budu aktivnije u ostvarivanju svojih prava i zaštiti od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Na ovaj način doprinijeće se pokretanju postupaka u cilju ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali i pokretanju svih ostalih postupaka/sporova pred nadležnim institucijama i sudovima

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom i članova njihovih porodica.

Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ka inkluzivnim servisima i politikama za samostalan život uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Kompanija Mattel predstavila je prvu barbi lutku s autizmom, u okviru linije Barbie Fashionistas , kako bi veći broj djece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i svijeta koji ih okružuje.

Šest mjeseci nakon prve barbike sa dijabetesom tipa 1, najnoviji dodatak liniji Barbie Fashionistas dizajniran tako da više djece vidi sebe u Barbi i da podstakne svu djecu da se igraju lutkama koje odražavaju svijet oko sebe. Riječ je o prvoj barbi lutki s autizmom.

Autizam je oblik neurodivergencije koji utiče na to kako ljudi doživljavaju okolinu i raaguju na društvo. Iako se karakteristike autizma razlikuju u zavisnosti od pojedinca, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se autizam javlja kod više od jednog procenta stanovništva.

Lutka je dizajnirana u saradnji s američkom humanitarnom organizacijom Autistic Self Advocacy Network. Ideja je da se prikažu neka od iskustava djece s autizmom - pogled barbike je blago usmjeren u stranu, što odražava izbjegavanje direktnog kontakta očima kod nekih osoba s autizmom.

Ima potpuno savitljive laktove i zglobove, što joj omogućava pokrete poput mahanja rukama koji pomažu nekim osobama s autizmom da obrade senzorne informacije ili izraze uzbuđenje. Barbi nosi i antistres prsten, slušalice za zaštitu od buke radi smanjenja senzornog opterećenja, kao i tablet sa simbolima za alternativnu i augmentativnu komunikaciju, namijenjen olakšavanju svakodnevne komunikacije.

Takođe, lutka ima široku, ljubičastu haljinu sa tankim prugama, kratkim rukavima i lepršavim donjim dijelom kako bi se smanjio kontakt tkanine sa kožom. Ljubičaste ravne cipele upotpunjuju izgled i omogućavaju veću stabilnost i lakoću kretanja.

Prve barbi lutke pojavile su se 1959, ali sve do 2019. u ponudi nije bilo lutaka s invaliditetom. Danas postoje barbike koje su korisnice invalidskih kolica, Daun sindromom, protezama, vitiligom i slušnim aparatima, kao i Ken lutke sa sličnim karakteristikama.

Direktorka sektora u Matelu za lutke namijenjene globalnom tržištu Džejmi Sajdželman (Jamie Sigelman) izjavila je da nova barbi predstavlja nastavak posvećenosti kompanije inkluziji.

Barbika je oduvijek nastojala da odražava svijet koji djeca vide i mogućnosti koje zamišljaju. Ponosni smo što predstavljamo prvu barbi lutku s autizmom, jer svako dijete zaslužuje da se prepozna u barbi, navela je Sajdželman.

Predstavnici organizacija koje se bave autizmom ocijenili su da ova lutka može doprinijeti razbijanju predrasuda i većoj vidljivosti iskustava djevojčica s autizmom, koje se rjeđe dijagnostikuju od dječaka, kao i normalizaciji korišćenja pomagala u svakodnevnom životu.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Država Crna Gora mora, u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, personalnu asistenciju urediti kao stabilno, dugoročno i sistemsko pravo, dostupno svim osobama s invaliditetom kojima je potrebna, bez diskriminacije po bilo kom osnovu i uz punu kontrolu korisnika/ca nad podrškom. Sve drugo predstavlja kršenje Konvencije i onemogućavanje samostalnog života i pune uključenosti osoba s invaliditetom u društvo.

U najnovijoj publikaciji Personalna asistencija u Crnoj Gori – pravo osoba s invaliditetom ili elitistička usluga? UMHCG analizira usklađenost nacionalnog okvira sa međunarodnim standardima, stanje u praksi i ključne prepreke za puno uživanje ovog prava, te daje konkretne preporuke za unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira. Nalazi publikacije ukazuju na ozbiljna sistemska ograničenja koja personalnu asistenciju u Crnoj Gori udaljavaju od njenog ljudskopravaškog značenja.

Sve navedeno jasno ukazuje na hitnu potrebu za promjenom paradigme. Pozivamo nadležne institucije da preuzmu odgovornost i, svaka u okviru svojih nadležnosti, započnu proces suštinskog usklađivanja zakona i prakse sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, posebno uzimajući u obzir i Opšti komentar Komiteta broj 5 u vezi sa članom 19 Konvencije i primjenjujući preporuke koje publikacija iznosi.

Personalna asistencija ne smije se posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u samostalnost, produktivnost i ostvarivanje punih potencijala osoba s invaliditetom. Ona je mehanizam koji omogućava puni doprinos osoba s invaliditetom lokalnim zajednicama, društvu i državi u cjelini, što potvrđuje i istorija pokreta za samostalni život i doprinos njegovih najznačajnijih zagovornika/ca.

Personalna asistencija je ljudsko pravo, garantovano Konvencijom koju je Crna Gora ratifikovala još 2009. Riječ je o pravu na individualnu podršku koju osoba s invaliditetom sama kontroliše i kojom upravlja, a koja joj omogućava samostalni život i puno učešće u zajednici, ravnopravno sa drugima. Uprkos tome, personalna asistencija se u crnogorskim zakonima i praksi i dalje pogrešno tretira kao ograničena usluga socijalne zaštite, umjesto kao ključni mehanizam za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

Personalna asistencija ne smije biti svedena na unaprijed propisane aktivnosti, niti poistovjećivana sa drugim oblicima žive asistencije sličnim po nazivu ili strukturi. Njena svrha nije pomoć porodici niti „zadržavanje“ osobe u porodičnom okruženju, niti je zamjena za institucionalno zbrinjavanje. Naprotiv, ona mora predstavljati jednu od osnovnih alternativa institucionalizaciji i segregišućim okruženjima, sa ciljem omogućavanja obrazovanja, rada, društvenog, kulturnog i političkog učešća, u skladu sa individualnim potrebama i izborima osoba s invaliditetom. Kada se njen opseg unaprijed ograniči zakonima, podzakonskim aktima ili administrativnim procedurama, pravo na samostalni život ostaje formalno priznato, ali suštinski neostvareno.

Posebno zabrinjava praksa oslanjanja na porodicu ili druga restriktivna okruženja, kao zamjenu za sistemski uređenu personalnu asistenciju. Takav pristup dovodi do nevidljive institucionalizacije u okviru porodice, ograničava autonomiju osoba s invaliditetom i proizvodi nesrazmjerno opterećenje članova/ica porodice.

Iako je personalna asistencija definisana Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti još 2013, ona u praksi nije dostupna većini osoba s invaliditetom. Pravilnici dodatno ograničavaju ovo pravo isključivo na punoljetne osobe koje istovremeno koriste određena materijalna davanja i nalaze se u sistemu obrazovanja ili u radnom odnosu, čime se usluga elitizuje i uskraćuje velikom broju osoba, suprotno Konvenciji. Po javno dostupnim informacijama, trenutno je usluga licencirana za svega 49 korisnika/ca na nivou cijele države, što je neprihvatljivo mali obuhvat, posebno u poređenju sa brojem osoba s invaliditetom smještenih u ustanovama zatvorenog i poluzatvorenog tipa ili onima koji koriste druge usluge čiji cilj i ishod nije samostalno življenje i produktivnost.

Dodatni problem predstavlja dugogodišnja praksa da se različiti oblici žive asistencije – poput pomoći u kući, ličnih pratilaca, asistenata u nastavi, geronto servisa ili čak javnih radova Zavoda za zapošljavanje – pogrešno nazivaju personalnom asistencijom. Time se stvara konfuzija, obesmišljava pravo garantovano Konvencijom i usporava razvoj stvarne personalne asistencije kao podrške samostalnom životu.

Zabrinjava i način finansiranja i regulisanja usluge. Personalna asistencija se i dalje finansira uz visoku participaciju korisnika/ca, iako država prethodno nije procijenila i pokrila stvarne troškove osoba s invaliditetom proistekle iz invaliditeta, bez jasnih i pravednih kriterijuma i bez javno dostupnih podataka o obuhvatu, trajanju i efektima. Istovremeno, cijena usluge nije usklađena sa njenom zahtjevnošću, naročito kada uključuje pomoć u zadovoljavanju ličnih potreba, što dovodi do toga da osobe s kompleksnijim potrebama u praksi ne mogu obezbijediti asistente/kinje i ostvariti pravo koje im formalno pripada.