Povodom Međunarodnog dana mladih, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozdravlja inicijativu za izmjene i dopune Zakona o mladima, ali ističe da se izmjene a priori ne smiju ograničiti na 50% postojećeg teksta, jer bi takav pristup onemogućio temeljnu reformu koja bi imali za rezultat stvarno poboljšanje položaja mladih.

Nakon šest godina primjene važećeg Zakona o mladima, jasno je da su potrebne suštinske izmjene gotovo u svim segmentima zakonodavnog i institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike. Dosadašnja primjena Zakona pokazala je niz sistemskih nedostataka, počev od nepreciznih statističkih podataka, neadekvatnog učešća mladih u donošenju odluka, nejednakih startnih pozicija za mlade s invaliditetom, izostanka mjera za izjednačavanje mogućnosti za sve mlade, do nepristupačnih omladinskih servisa i nefunkcionalnih savjeta za mlade.

Jedan od izazova u planiranju i sprovođenju omladinske politike predstavlja nedostatak preciznih statističkih podataka za uzrast 15–30 godina, jer MONSTAT i druge nadležne ustanove i institucije još uvijek ne vode evidenciju po ovom osnovu. Dodatno, nije obezbijeđena ni segmentacija prema specifičnim grupama mladih, konkretno mladih s invaliditetom, što otežava kreiranje inkluzivnih politika. Nepostojanje podataka, analiza i na njima zasnovanih mjera za unapređenje položaja mladih s invaliditetom, mladih Roma i Egipćana, mladih iz ruralnih krajeva i tome slično samo stvara dublji jaz između različitih kategorija mladih. Mladi nijesu homogena grupacija, niti imaju ista interesovanja, ambicije, sposobnosti i ne potiču iz istih društvenih, kulturoloških i drugih obrazaca i okolnosti. Prema tome, ujednačena politika prema mladima ne doprinosi ukupnom napretku i adekvatnom učešću svih mladih. Dodatno, treba ozbiljno preispitati (p)ostavljanje starosne granice za mlade na 30 godina, imajući u vidu da su prakse na nivou Evropske unije drugačije u okviru određenih programa za mlade.

Analize koje su do sada sprovedene za potrebe izmjena i dopuna ovog zakonskog rješenja ukazuju na potrebu da se adolescenti prepoznaju kao posebna uzrasna kategorija sa specifičnim potrebama u oblastima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i zapošljavanja. Cijenimo da bi neophodno normativno obuhvatiti i druge uzrasne grupe mladih, s ciljem sveobuhvatnog pristupa.

Važeći Zakon, osim članova koji se odnose na Savjet za mlade i lokalnih savjeta za mlade, ne prepoznaje značaj učešća mladih u procesima donošenja odluka. U tom smislu, neophodno je precizno definisanje članova Zakona koji će se baviti ovim pitanjem, sa posebnim fokusom na uključivanje mladih iz ranjivih kategorija društva. Savjet za mlade i lokalni savjeti za mlade u praksi danas funkcioniše jednako kao modeli koji su bili u prošlosti, a koji su bili kritikovani u toku pripreme ovog zakonskog teksta. Zbog toga je neophodno definisati da sastav Savjeta za mlade bude 50% predstavnika institucija koje se bave pitanjima koji se tiču mladih i 50% predstavnika mladih i to: mladi s invaliditetom, mladi iz reda manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mladi iz ruralnih i nerazvijenih područja, LGBTQ+ mladi i drugi koji su u riziku od socijalne isključenosti i diskriminacije, uz uvažavanje principa rodne ravnopravnosti. Takođe, kako je jedna od nadležnosti Savjeta za mlade da prati sprovođenje i daje sugestije u postupku pripreme Strategije za mlade, potrebno je da se članovi biraju na period od pet godina kako bi u potpunosti ispratili realizaciju Strategije. Izbor predstavnika mladih bi se trebao temeljiti na kriterijumima i uslovima kao u slučaju izbora mladih za RYCO Upravni odbor.

Od 2019. formirano je svega 11 omladinskih servisa, nijedan od kojih nije pristupačan mladima s invaliditetom. Neophodno je Zakonom propisati da svi omladinski servisi budu u potpunosti pristupačni, u skladu sa članom 9 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Lokalna samouprava bi trebala biti isključivo nadležna za njihovo osnivanje, a omladinski radnici angažovani na osnovu rezultata, uz jasne mehanizme evaluacije i monitoringa. Nadalje, nadležno ministarstvo bi trebalo kroz programe od javnog interesa da bude osnov za podršku omladinskim servisima.

Krovna organizacija mora da ima finansijsku održivost te je stoga neophodno obezbijediti finansiranje koje će se bazirati na ostvarivanju rezultata u okviru određenog vremenskog perioda. Trenutni način funkcionisanja nije dobar, iako je prvobitno bio dobro zamišljen. Takođe, svrha mora da bude da to nije još jedna NVO, već da suštinski zagovara i realizuje aktivnosti kao krovna organizacija u oblasti omladinske politike.

Na kraju, neophodno je identifikovati i prepoznati sve oblasti koji se tiču mladih i podgrupe mladih u izmjenama i dopunama, kako bi se nova strateška rješenja i akcioni planovi na nacionalnom i lokalnom nivou razvijali u odnosu na to i uključivala obaveznu analizu stanja posebno na lokalnom nivou, te da se u prelaznim odredbama definiše usklađivanje drugih propisa sa izmjena i dopunama Zakona o mladima, kako se ne bi dogodila situacija kao sa trenutnim zakonskim rješenjem da i dalje nije usklađen sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, posebno u dijelu propisivanja obaveza i kazni lokalnim samoupravama.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu o prevenciji, prepoznavanju i reagovanju na nasilje nad djecom. Radionica će biti organizovana u Baru, u utorak, 30. septembra 2025, u hotelu Princess, s početkom u 11.00 časova. 

Radionica se organizuje sa ciljem da doprinese pružanju adekvatne zaštite podrške djeci s invaliditetom, kao i samanjenju stepena diskriminacije po osnovu invalidnosti. Na ovaj način doprinijeće se unapređenju kapaciteta roditelja djece s invaliditetom, roditelja s invaliditetom, zaposlenih u vrtićima i školama za prevenciju nasilja, zanemarivanja i zapostavljanja djece.

Planirano je da se na Radionici obuhvate sljedeće teme: Osnovni pojmovi u oblasti nasilja osoba s invaliditetom, s aspekta modela pristupa invaliditetu i njihovog uticaj na porodicu i porodični život, Prevencija, prepoznavanje i reagovanje na nasilje nad djecom i Zanemarivanje i zapostavljanje  - načini za njihovo prevazilaženje. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Treneri na Radionici biće: Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Nikola Ilić, programski menadžer UMHCG. 

Učešće na Radionici mogu uzeti: roditelji djece s invaliditetom, roditelji s invaliditetom, zaposleni/e u javnim obrazovnim ustanovama (vrtićima i školama).

 Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 29. septembra do 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Usljed činjenice da nam se poslednjih mjesec obratilo više osoba s invaliditetom kojima nijesu izdati novi lični dokumenti, pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na hitnu reakciju kako ne bi nastupile pravne i druge posledice po osobe s invaliditetom koje su podnijele uredan i blagovremene zahtjev.

Naime, od strane građanki i građana s invaliditetom smo obaviješteni da su podnijeli zahtjev za upotrebu mobilne stanice radi uzimanja podataka za izdavanje lične karte. Međutim, iako su zahtjev podnijeli prije više od mjesec dana ili nekoliko sedmica još uvijek ih niko nije kontaktirao.

Podsjećamo da je Ministarstvo obavezno da izda ličnu kartu ili odluči po zahtjevu najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Imajući u vidu da je rok za izdavanje novih ličnih dokumenata 30. septembar, te da je Centralna banka saopštila da banke od 1. oktobra moraju prihvatati isključivo važeće lične karte kao identifikacioni dokument klijenata, u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, to se problem dodatno usložnjava.

Ovo bi značilo da će korisnicima bankarskih usluga, koji ne budu imali nova lična dokumenta od 1. oktobra, računi biti blokirani.

Bilo bi nedopustivo da usljed neažurnosti sistema trpe građanke i građani, te apelujemo na MUP da hitno riješi nastali problem kada je riječ o izdavanju ličnih dokumenata pomoću mobilne stanice.

Svako komentarisanje i izgovori o tome da su same osobe s invaliditetom trebale zahtjev podnijeti na vrijeme, odnosno ranije i pokazati i ličnu odgovornost, bio bi krajnje nekorektan u situaciji kada je zastupljena sveopšta nepristupačnost i nedostatak podrške za samostalan i produktivan život osoba s invaliditetom. Naime, brojne filijale MUP-a su i dalje nepristupačne uprkos zakonskoj obavezi, dok su takođe informacije, komunikacije i usluge nepostojeće ili nepristupačne, pa brojne osobe s invaliditetom ostaju zarobljene u administraciji i izvan nje.

Izostanak adekvatnog i blagovremenog postupanja nadležnih bio bi snažan doprinos još većoj pasivizaciji, izolaciji i siromaštvu osoba s invaliditetom i zavisnošću od sistema.

Zbog svega toga, ovo nije molba. Ovo je javni apel i poziv na proaktivni pristup i odgovornost.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat U harmoniji sa Konvencijom u cilju doprinosa potpunoj ravnopravnosti osoba s invaliditetom u skladu sa nacionalnim i međunarodnim normativnim propisima kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva, odnosno unapređivanje usklađenosti normativnih propisa crnogorskog zakonodavstva u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i podizanje nivoa svijesti o uvažavanju lica sa invaliditetom bez diskriminacije.

Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, organizacije osoba s invaliditetom (OOSI) i druge NVO koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom, stručnjaci/kinje iz oblasti prava, predstavnici/e akademske zajednice i institucija, te donosioci/teljke odluka i sluužbenici/e.

Projekat U harmoniji sa Konvencijom realizuje se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom, raspisanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 1. septembra 2025.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu o prevenciji, prepoznavanju i reagovanju na nasilje nad djecom. Radionica će biti organizovana u Bijelom Polju, u ponedeljak, 22. septembra 2025, u hotelu Franca, s početkom u 11.00 časova. 

Radionica se organizuje sa ciljem da doprinese pružanju adekvatne zaštite podrške djeci s invaliditetom, kao i samanjenju stepena diskriminacije po osnovu invalidnosti. Na ovaj način doprinijeće se unapređenju kapaciteta roditelja djece s invaliditetom, roditelja s invaliditetom, zaposlenih u vrtićima i školama za prevenciju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece.

Planirano je da se na Radionici obuhvate sljedeće teme: Osnovni pojmovi u oblasti nasilja osoba s invaliditetom, s aspekta modela pristupa invaliditetu i njihovog uticaj na porodicu i porodični život, Prevencija, prepoznavanje i reagovanje na nasilje nad djecom i Zanemarivanje i zapostavljanje  - načini za njihovo prevazilaženje. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Treneri na Radionici biće: Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Nikola Ilić, programski menadžer UMHCG. 

Učešće na Radionici mogu uzeti: roditelji djece s invaliditetom, roditelji s invaliditetom, zaposleni/e u javnim obrazovnim ustanovama (vrtićima i školama).

 Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 20. septembra do 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u oblasti društvene brige o djeci i mladima. 

Danas je u Kreativnom habu održana konferencija u okviru završnice DI-MARC projekta (Digital marketing capacity building - Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work).

Događaj je predstavljao priliku za promociju rezultata projekta, kao i dodjelu sertifikata za polaznike/ce online obuke za digitalni marketing.

Samu konferenciju, odnosno njen prvi segment pod nazivom Projektne inicijative za inkluzivnu digitalnu budućnost, otvorio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Predsjednik je naglasio da su ova i slične inicijative pokazatelji pravca djelovanja i razvoja jedne lokalne samouprave. Ističući zahvalnost i zadovoljstvo što je upravo Kotor grad u Crnoj Gori koji je prepoznat kao pouzdan partner u sprovođenju ideje osnaživanja i jačanja kapaciteta osoba s invaliditetom, Jokić je ovom prilikom naveo da su ovakve aktivnosti neophodne da ravnomjerno i ravnopravno jačaju svaku društvenu grupu, te da potvrđuju odlučnost jedne lokalne zajednice u svom pravcu kretanja i napredovanja.

O tome da su Radne kompetencije i zapošljavanje osoba s invaliditetom pravo svih, a ne privilegija rijetkih, više riječi uputila je direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić. Vujačić je istakla okolnosti i predrasude koje najčešće prate radni angažman osoba s invaliditetom, te da je promjena percepcije i dalje neophodna i važna. Kako navodi, ni svaka osoba bez invaliditeta nije u mogućnosti da obavlja svaki posao, tako je i za osobe s invaliditetom važno pronaći oblast interesovanja i afiniteta, i raditi na jačanju kapaciteta i vještina u tom pravcu.

Zorica Karavidić u ime projektnog partnera Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije iz Beograda (RAREI) govorila je o potvrdi inkluzivnosti digitalne budućnosti.

Kako je RAREI nosilac aktivnosti kroz radni paket 4 DI-MARC projekta, Karavidić je prisutnima predstavila rezultate svega što je postignuto, ukazala na opravdanost ove projektne ideje i navela koliki trud i zalaganje stoje iza kreiranog kurikuluma, materijala za obuke, kao i online platforme za učenje.

U drugom segmentu programa, gdje je više riječi bilo o Crnoj Gori u DI-MARC timu govorile su Milica Tomović, Anđela Đokić i Aleksandra Pavićević.

Sa pričom o tome kako je od projektnog predloga došlo do partnerstva, prisutnima se obratila Milica Tomović, saradnica na projektu ispred Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Tomović je ukazala na značaj ove saradnje, koja je osim na profesionalan, povezala partnere da se nesebično posvete ovoj temi i svaki izazov uspješno prevaziđu, a svaki uspjeh nadograde.

Da je jedan od rezultata DI-MARC projekta digitalnoosnažena, inovativna i konkurentna grupa ljudi,  ukazala je Anđela Đokić, izvršna direktorica MAMM d.o.o. Koliko je korisno, pa i neminovno, da pratimo trendove digitalizacije i koliko nam ona pruža priliku da se njoj prilagodimo, a ustvari koliko je digitalni svijet prilagodljiv, Đokić je podijelila sa prisutnima. Uz pohvale za sve polaznike/ce online obuka, Đokić je iz ugla edukatorke, navela da se veliki broj polaznika/ca istakao po pitanju biznis ideja koje razvija ili će dodatno razvijati, sadržaja koje kreira i plasira kako na privatnim, tako i putem biznis kanala, te da će mentorship program koji se sprovodi tokom septembra biti dodatna vrijednost za već stečena znanja.

Ravnopravnost: offline i online bila je poruka poslata od strane Aleksandre Pavićević, projektne saradnice ispred Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore. Pavićević je istakla senzibilitet kao preduslov za rad sa osobama s invaliditetom, što je bila karakteristika svih saradnika/ca na projektu. Koliko je svaki segment projekta, upoređujući obuke u učionicama i obuke na platformi, morao biti detaljno isplaniran, Pavićević je ukazala opisujući zalaganja i obiman trud koji je uložen u animiranju i motivisanju potencijalnih polaznika/ca obuka, komunikaciji, rješavanju prepreka u radu i obezbjeđivanju svih tehničkih i logističkih uslova, a rezultat svega uspjeh.

Poslednji segment današnjeg događaja pod nazivom DI-MARC Edu platforma o offline mode-u skrenuo je pažnju prisutnih na najvažniji rezultat projekta – polaznike/ce obuka.

Prvenstveno, svjedočanstvo o novom iskustvu i stečenim znanjima podijelili su Kristina Kustudić i Željko Miličić.

Od Kotoranke, Kristine Kustudić, koja se našla među istaknutim polaznicima DI-MARC online obuke, prisutni su imali priliku da čuju o putu kroz jačanje vještina za digitalni marketing. Kustudić je istakla zadovoljstvo postignutim rezultatima, uz naglašavanje da je Edu platforma jednostavna za korišćenje, radni materijali jasni, a zadaci korisni. Kako navodi, uspjela je da za kratko vrijeme primjeni stečena znanja kako na svojim društvenim mrežama, tako i za razvoj biznisa.

Željku Miličiću, takođe, rad i edukacija putem platforme nisu bili komplikovani, već se sa lakoćom savladavala svaka lekcija i zadatak. Miličić je istakao i značaj mogućnosti povratka i obnavljanja nekih materijala, kao prednost u odnosu na klasičan način predavanja, a navodi da naučeno rado i često primjenjuje.

Završnicu događaja obilježila je dodjela sertifikata za dio polaznika/ca DI-MARC online obuke.

Projekat svoju dvogodišnju realizaciju završava ovog mjeseca, a partnere očekuje završna konferencija u Beogradu, koju organizuje vodeći partner Institut ekonomskih nauka, 25. septembra.

Podsjetimo, DIMARC projekat je posvećen korišćenju digitalnih tehnologija kao alata za unapređenje inkluzije i profesionalnog osnaživanja osoba s fizičkim invaliditetom. Kroz razvoj digitalnih marketing vještina za rad na daljinu, projekat omogućava osobama s invaliditetom lakše i brže uključivanje u digitalnu sferu, gradimi prilike za njihov dalji profesionalni napredak i uspješnu integraciju na tržištu rada.

Izvor: Opština Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) dostavilo je Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga primjedbe, predloge i sugestije u cilju adekvatnijeg regulisanja  prava osoba s invaliditetom iz oblasti rada i radnog odnosa, na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Podsjećamo da je Komitet za prava osoba s invaliditetom u septembru 2017, prilikom razmatranja Inicijalnog izvještaja države I sprovođenju Konvencije, između ostaloga, izrazio zabrinutost zbog:

• Neobezbjeđivanja razumnih adaptacija na radnim mjestima osoba s invaliditetom;
• Korišćenja medicinskog modela pristupa invaliditetu za procjenu radne sposobnosti što odražava ableističko uvjerenje,
• Nedostatka informacija o subvencijama ili bilo kakvim mjerama, pored obaveze poslodavaca koji ne poštuju minimalnu kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom, da doprinose Fondu za profesionalnu rehabilitaciju.
  

Vođeni sadržajem i odredbama Konvencije, ostale međunarodne regulative, kao i EU direktiva, te u skladu sa preporukama Komiteta, UMHCG je predložilo niz konkretnih zakonskih izmjena koje se odnose na:

• Zamjenu termina „invaliditet“ sa „invalidnost“ kao osnova Zabrane diskriminacije (član 7).
• Izmjenu naziva člana 9 Zakona Diskriminacija po više osnova na način koji odgovara definisanom tekstu odredbe: Područja diskriminacije u vezi sa ostvarivanjem prava na rad i prava po osnovu rada. (član 9).
• Uvođenje obaveze vođenja evidencije od strane poslodavaca o broju zaposlenih osoba s invaliditetom (član 19).
• Brisanje opšte zdravstvene sposobnosti Kao opšteg uslova za zaključenje Ugovora o radu (član 20).

• Usklađivanje prava osoba s invaliditetom na zaključenje ugovora o radu na način da mogu zaključiti Ugovor o radu pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom, kao i u skladu sa posebnim zakonom umjesto sadašnje odredbe (član 20) .

• Uvođenje prava na odsustvo sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo) za žene u reproduktivnoj fazi života u trajanju do dva dana mjesečno u toku menstrualnog dijela ciklusa. (član 87).
• Propisivanje i detaljno definisanje razumnih adaptacija kao obaveze poslodavca za pojedince s invaliditetom u cilju dostizanja individualne pravde (član 119).
  
  
  

UMHCG posebno naglašava važnost usklađivanja Zakona o radu sa modelom pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima, kako je propisano Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Komitet promoviše model invaliditeta zasnovan na ljudskim pravima, prema kojem se priznaje da je invaliditet društveni koncept - fenomen, da je svaka invalidnost cijenjeni aspekt ljudske raznolikosti i dostojanstva, te da se to ne smije uzeti kao legitimna osnova za uskraćivanje ili ograničavanje ljudskih prava. Invalidnost je priznata kao jedan od mnogih višedimenzionalnih slojeva identiteta, što znači da zakoni i politike moraju uzeti u obzir različitost osoba s invaliditetom.

Stoga posebno je važno da se iz zakonskih normi eliminišu predrasude i ableistički pristupi koji osobe s invaliditetom posmatraju kroz prizmu oštećenja, a ne kao subjekte i nosioce prava. 

UMHCG će nastaviti da prati tok usvajanja izmjena Zakona o radu i da se aktivno zalaže za pravedne i ravnopravne zakonske politike u oblasti rada i zapošljavanja.

Komentari UMHCG na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama o radu su dostupni na označenom linku.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane mlade s invaliditetom i mlade bez invaliditeta, uzrasta od 15 do 30 godina da se prijave za učešće na Kampu za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina koja će biti održana u hotelu Bianca Resort & Spa, u Kolašinu.

Kamp će se organizovati u periodu od 1. do 3. jula 2025.

Namjera je da se kroz Kamp mladi upoznaju sa modelima pristupa invaliditetu, filozofijom i osnovnim principima, analizom medijskih prikaza invaliditeta kroz različite modele pristupa, značajem aktivnog slušanja i nenasilne komunikacije u timu prilikom pokretanja ideja, upravljanjem konfliktima u timu, timskim osmišljavanjem ideja za inicijative i volonterske aktivnosti, kao i kritičkim promišljanjem u okviru teme uloga mladih kao „medijskih detektiva“ u zajednici. Takođe, cilj je da učesnici/e rade na oblikovanju i pokretanju građanskih inicijativa i volonterskih aktivnosti. Cilj Kampa je doprinijeti njihovoj većoj samostalnosti, kao i većoj spremnosti i motivisanosti mladih za učešće u donošenju odluka i aktivizmu.

Kamp će se temeljiti na principima interaktivnog, neformalnog učenja koje će se sastojati od razgovora, grupnog rada i rada u parovima, prezentacija, društvenih igara i rasprava o njihovom sadržaju.

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije najkasnije do ponedeljka, 23. juna 2025, do 15.00 časova na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Kamp.

Broj mjesta je ograničen.

Aktivnost se realizuje u okviru projekta Inkluzivna digitalna akademija – Osnaživanje mladih s invaliditetom.

Kad se osvrnem na djetinjstvo i mladost, posebno na dane provedene u Maloj banji, sjećanja su ispunjena toplinom, prijateljstvima i svakodnevnim radostima koje su tada činile moj svijet. Tamo sam okružena doktorima, sestrama i terapeutima, svakog dana prolazila kroz vježbe i tretmane, ali i noćne šetnje i druženja sa ostalima. Sve je bilo jednostavno i lijepo. Imala sam svoju rutinu, ljude koji su me podržavali i prostor u kojem sam se osjećala prihvaćeno. Mala banja nije bila samo mjesto za liječenje; bila je moj dom, moj svijet u kojem sam rasla i učila.

Sve se promijenilo prije otprilike dvije godine, kada sam, sa 22 godine, otišla u Veliku banju. Tamo su me smjestili na odjeljenje za nepokretne. Razumijem zašto, zbog mog zdrastvenog  stanja, ljekari su procijenili da je to najbolje mjesto za mene. Ali taj prelaz nije bio lak. Kad sam došla, doktorka fizijatar koja je brinula o meni preporučila je pregled nutricioniste. Nutricionista je obavila pregled i počela da me savjetuje šta smijem, a šta ne smijem da jedem. Sjećam se da sam joj govorila koje namirnice volim, a koje ne na primjer, volim kuvani kupus, ali ne i salatu. Ipak, ona je insistirala da u ishrani imam samo salatu, što mi je bilo teško da prihvatim.

Kasnije, doktorka fizijatar je izrekla još zabrana, zaključila je da ne mogu da idem na more, što je nešto što sam oduvijek obožavala. Pored toga, rekla mi je da ne smijem ni da izlazim iz samog prostora banje,  čak ni u dvorište. Zamislite samo biti zatvoren kao u kavezu, kada vam je jedina želja da osjetite slobodu, da se prošetate ili da odete do mora koje toliko volite.

Još jedan dio koji me je povrijedio tiče se mojih ličnih stvari i novca Rečeno mi je da ne mogu da držim svoje pare i stvari kod sebe u sobi, jer vrata ne mogu da se zaključavaju na odjeljenju za nepokretne. Ponudili su mi da ostavim novac kod sestre, ili na recepciji. Iako imam 22 godine i potpuno sam sposobna da vodim računa o sebi i svojim stvarima, tretirali su me kao dijete koje ne može da se brine o sopstvenom novcu. To je bio još jedan dokaz koliko su me ograničavali, ne samo fizički, već i u ličnoj autonomiji.

Doktor i doktorica su pokušavali su da me nagovore da ostanem  na tom odjeljenju. Doktor, koji me je tada poznavao manje od minut, rekao da sam nekulturna. Nakon što je to rekao otišla sam kući. Možda su drugi vidjeli samo moj invaliditet, ali ja sam znala koliko vrijedim i koliko mogu. Nisam htjela da dozvolim da me definišu moja ograničenja, niti da me sputavaju pravila i zabrane koje nisu razumljive i koje me nisu štitile, već su me sputavale.

Ova priča nije samo moj lični doživljaj. Ona je glas svih nas koji se suočavamo sa predrasudama, ograničenjima i nepravdom, ali i glas snage i otpornosti. Naučila sam da možemo ostati svoji, možemo se boriti i tražiti svoje mjesto pod suncem. Moj invaliditet nije prepreka da živim punim životom, da donosim odluke i da vjerujem u sebe.

Angela Jovović, osoba s invaliditetom

Napomena: Tekst je napisan u okviru projekta  Inkluzivna digitalna akademija – Osnaživanje mladih s invaliditetom.

Crna Gora ima najbolji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja lica sa invaliditetom u ovom dijelu Evrope. To znači da je on najizdašniji po pitanju subvencija za zaposlene osobe s invaliditetom.

Sa druge strane, povećanje minimalnih zarada svim radnicima prouzrokovalo je proteste zaposlenih u državnoj upravi, koji traže da im se dodatno povećaju plate.

Isto tako, značajna sredstva izdvajaju se za naknade bivšim funkcionerima. Podaci Ministarstva finansija govore da je, po osnovu prava na naknadu po prestanku funkcije, tokom 2023. na državnom nivou vlasti isplaćeno 1.861.059 evra, dok je u prvih sedam mjeseci 2024. godine po istom osnovu isplaćeno 1.464.299 evra.

Ista naknada isplaćuje se bivšim funkcionerima na lokalnom nivou. Tako je u Glavnom gradu 2024. po ovom osnovu za 17 bivših funkcionera isplaćeno  ukupno 125.665, 99 evra. U Opštini Žabljak za tu svrhu u isto vrijeme potrošeno je 41.297,96 evra. Ove naknade 2024. nisu isplaćivane u Bijelom Polju, Plužinama i Šavniku, ali jesu u svim drugim opštinama i gradovima u Crnoj Gori. Svima je nadoknada u visini posljednje zarade pripala na osnovu člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Ovaj član predviđa da lice koje nije raspoređeno, u roku od jedne godine od dana prestanka mandata, ima pravo na naknadu u visini zarade koju je imalo u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na kojem je bilo imenovano, odnosno postavijeno. Pravo na naknadu može da se produži za još jednu godinu, ako se u tom vremenu stiče pravo na penziju.

To pravi dodatne troškove za budžet Crne Gore, a oni se moraju pokrivati prihodima ili smanjenjem drugih troškova.

Na žalost, aktuelna Vlada Crne Gore je krenula linijom manjeg otpora i pokušava novim Nacrtom zakona o osobama sa invaliditetom, da smanji subvencije ovoj kategoriji stanovništva, a samim tim i troškove budžeta. To je velika sramota, zato što se radi o teže zapošljivim ljudima, koji se svakako suočavaju sa stigmom i diskriminacijom, jer i pored subvencija, većina poslodavaca i dalje radije plaća penale, nego što zapošljava radnike s invaliditetom.

Ovdje moram da napomenem da bez obzira na invaliditet, ljudi se dijele na odgovorne i neodgovorne ili na radnike i neradnike. Ipak, većina radnika s invaliditetom daje sve od sebe tj.posvećeno i odgovorno radi svoj posao.

Kao što rekoh, naša Vlada umjesto da smanjuje državnu administraciju i motiviše domaće i strane ulagače da otvaraju fabrike udara na osobe s invaliditetom i smanjuje im subvencije.

Jakov Papić, osoba s invaliditetom

Napomena: Tekst je napisan u okviru projekta  Inkluzivna digitalna akademija – Osnaživanje mladih s invaliditetom.