Kristian

Kristian

JU KIC "Budo Tomović" stalno širi i njeguje svoju publiku. Direktorica Snežana Burzan kaže da na svojim scenama KIC nastoji da predstavi kvalitetan umjetnički repertoar namijenjen svim generacijama, od najmladje do publike zrelije dobi.

"Sve vrste programa u Velikoj sali: koncerte, pozorišne predstave, tribine, književne večeri, javne rasprave, mogu pratiti i prate i osobe s invaliditetom, zbog funkcionisanja rampe koja se nalazi pored KIC biletarnice na glavnom ulazu u zgradu.

Ostali prostori, poput scene DODEST ili Multimedijalne sale na prvom spratu, nemaju tu mogućnost, navodi Burzan.

 Neophodne intervencije za bolju pristupačnost

Zgrada KIC-a je stari objekat građen 60-tih godina prošlog vijeka. Zato su  potrebne intervencije koje bi omogućile bolju pristupačnost i mogućnost za praćenje programskih sadržaja osoba s invaliditetom. Burzan objašnjava  da je u vezi sa tim najprije potrebno napraviti stručan projekat koji bi, na cjelovit način i u konkretnim prostorima KIC-a, predvidio sve tehničke mogućnosti i intervencije kojom bi se poboljšala trenutna situacija.

"Uz podršku Glavnog grada vjerujemo da ćemo sljedeće godine napraviti projekat koji se odnosi na tehničko osposobljavanje sale DODEST. To bi ,naravno, podrazumijevalo pravljenje rampe, prilagođavanje ulaznog prostora, ugradnju lifta ili podizne/spusne platforme, unutrašnju taktilnu crtu ... ", kazala je Snežana Burzan.

 Uskoro bi trebao izraditi glavni projekat rekonstrukcije Velike sale KIC-a "Budo Tomović", navodi Burzan.  

"Njegova realizacija, koja iziskuje vrijeme i finansijska sredstva, unaprijedila bi dostupnost praćenja programa svima. Ciljna podrška iz budžeta, ili potencijalnih sponzora i donatora bila bi značajna za nova ulaganja u rampu i druge potrebne infrastrukturne intervencije koje bi omogućile nesmetano praćenje predstava osoba s invalididteom i u sali DODEST", kazala je Burzan.

Trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha

Iz KIC-a kažu da trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha, koji žele da prate predstave na scenama KIC-a.

"U prevazilaženju situacije potrebna je stručna pomoć, razumijevanje šire zajednice i obezbjeđenje finansijskih sredstava. To važi i za arhitektonsku dostupnost i za servisnu podršku osobama s invaliditetom koje prate dramski program KIC-a", poručila je direktorica KIC-a.

Burzan navodi da su u nekoliko navrata, ipak, nalazili kompromisna rješenja i dogovore koja su omogućila licima s invaliditetom da prate  programe u KIC-u koje su željeli.

Burzan kaže da KIC dozvoljava ulaz licima oštećenja vida sa psima za pratnju. 

Dobra saradnja sa organizacijama koje se bave pravima OSI, brojni programi i sadržaji koji ih promovišu

Od brojnih programa koje KIC realizuje tokom godine, saradnja sa udruženjima i organizacijama koje tretiraju pitanja osoba s invalididitetom su bitan dio aktivnosti, a time i realizacija programa koji uključuju tu populaciju.

"U vezi sa tim KIC je samo u protekle četiri godine ostvario saradnju i podržao aktivnosti (besplatnim ustupanjem sala, logistikom i organizacijom) sa: Bibliotekom za slijepe Crne Gore, Udruženjem paraplegičara iz Nikšića, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore,  Paraolimpijskim komitetom Crne Gore,  Savezom slijepih Crne Gore.  Takođe smo realizovali nekoliko koncerata, izložbi, a izdavajamo i premijernu promociju knjige o  paraolimpijskom i najpopularnijem sportu osoba s oštećenjem vida, golbalu, autora Zorana Poleksića, gdje je u okviru promocije  nastupio i   mladi podgorički muzički talenat Komnen Vuković koji je, takođe, osoba s oštećenjem vida", navodi  Burzan. 

U okviru saradnje NVU Inter Mont i KIC-a, prošle godine odigrana je predstava "Kategorički zahtjev" po tekstu Borislava Pekića, za osobe s oštećenjem sluha na glasovnom i gestovnom govoru.

 U Dodest sali KIC-a premijerno je prikazan i autorski film četiri lica s invaliditetom „Živjeti punim plućima’’ kao rezultat projekta obuke lica s invaliditetom u oblasti video produkcije.

"Iako prvenstveno kulturni centar, shvatajući značaj podrške, ističemo da je KIC bio domaćin i prezentaciji projekta realizovanog pod pokroviteljstvom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore,  koji obuhvata zapošljavanje osoba s invaliditetom - pekara i poslastičara", dodje Burzan. 

U KIC-u je organizovana promocija udžbenika „Bonton u svakodnevnoj komunikaciji osoba s invaliditetom’’, kao i interaktivne debate na tu temu.

"Koliki je doprinos i institucionalna podrška KIC-a u u vezi sa tim, najbolje govori to da je Savez slijepih Crne Gore, zajedno sa desetak NVO-a i istaknutih pojedinaca, u 2016. predložio našu Ustanovu za godišnju nagradu "Iskra" za filantropiju. Podgorički KIC je dobio to priznanje u kategoriji – Specijalna nagrada za doprinos opštem, pored ostalog,  najviše uzimajući u obzir blagonaklon odnos koji je KIC oduvijek njegovao prema društveno osjetljivim kategorijama.

 Repertoar dostupan svima misija je i Crnogorskog narodnog pozorišta 

Brojni  su  projekti  za osnaživanje  OSI i  zaštitu  njihovih  prava. Jedan od  njih je  i Projekat  "Zakonsko pravo na prava"  koji  realizuje NVU "Staze" uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Prije dvije godine potpisan je i  Memorandum o saradnji između CNP-a i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava lica s invaliditetom.

Iz CNP-a  je tada poručeno da je misija CNP-a kao nacionalnog teatra da svoj  i repertoar učin dostupnim svima.

Cilj potpisnika Memoranduma je osnaživanje saradnje u svim aktivnostima koje licima s invaliditetom omogućavaju ravnopravne uslove u praćenju programa Crnogorskog narodnog pozorišta.

Važan zadatak je intenzivnija i brža adaptacija  samog prostora  odnosno zgrade Crnogorskog narodnog pozorišta, u skladu sa onim što su potrebe lica s invaliditetom.

Izvođenje predstave “Šćeri moja” koje je, kao plod saradnje CNP-a, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva kulture i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom, inkluzivnog karaktera.

U CNP-u  je, uz podršku naratora i gestovnog prevodioca, predstava iz redovnog repertoara pozorišta „Šćeri moja“, učinjena pristupačnim svima, bez diskriminacije po osnovu invaliditeta.

Izvor: Antena M

DESET ORGANIZACIJA POZVALO MINISTARSTVO

Deset organizacija u saopštenju navodi da bi sa druge strane, Ministarstvo prema istoj Uredbi moralo organizovati javnu raspravu koja bi trajala najmanje 20, a najviše 40 dana.

Deset organizacija pozvalo je Ministarstvo finansija da o Nacrtu Zakona o javnim nabavkama organizuje javnu raspravu, "kako bi omogućilo učešće svih zainteresovanih strana u izradi dokumenta koji će urediti višemilionsku potrošnju iz državnog budžeta."

Zahtjev su podnijeli Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA), Ana Novaković, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Tea Gorjanc Prelević Izvršna direktorica, Akcije za ljudska prava (HRA), Jovana Marović, izvršna direktorica Politikon mreže (PIN), Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja (CEMI), Boris Marić, Direktor Centra za građanske slobode Goran Đurović, direktor Media centra, Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine, Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) i član Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke i Ana Đurnić, Istraživačica javnih politika, Institut alternativa (IA) i članica Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke

"Umjesto poziva za javnu raspravu, Ministarstvo finansija objavilo je 10. juna 2019. godine Poziv za javne konsultacije povodom teksta Predloga Zakona o javnim nabavkama, koji je, kako i sami kažu, „inoviran u odnosu na verziju povodom koje je sprovođena javna rasprava u periodu februar – mart 2018. godine“, navodi se u saopštenju okačenom na sajtu Instituta alternativa.

U saopštenju se dodaje da je od prethodne javne rasprave prošlo više od godinu dana, a tekst Zakona više puta je mijenjan i dva puta poslat Evropskoj komisiji na mišljenje – u septembru 2018. godine i martu 2019. godine.

"Stoga je očigledno da je ovaj tekst pretrpio znatne izmjene sa kojima javnost mora biti upoznata kroz organizovanje javne rasprave, a ne javnih konsultacija.Prema Uredbi o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, konsultovanje zainteresovane javnosti podrazumijeva davanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara u početnoj fazi pripreme zakona, odnosno strategije, u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Međutim, Ministarstvo finansija je u okviru Poziva za javne konsultacije predvidjelo rok od sedam dana za dostavljanje komentara i sugestija na obiman dokument koji nikako nije „u početnoj fazi“. 

Deset organizacija u saopštenju navodi da bi sa druge strane, Ministarstvo prema istoj Uredbi moralo organizovati javnu raspravu koja bi trajala najmanje 20, a najviše 40 dana.

 "Važno je napomenuti i da je riječ o dokumentu od preko 200 zakonskih članova, za koji, da bi se on sagledao ozbiljno, stručno i detaljno, sedam dana ne može biti dovoljno. Samo dan nakon što je Ministarstvo finansija objavilo ovaj Poziv, generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki podijelila je sa članovima Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke, nacrt Akcionog plana za Reformu javnih nabavki i javno privatnog partnerstva, ne pomenuvši nijednom riječju Zakon o javnim nabavkama i eventualno uključivanje članova Radne grupe u pripremu tog, znatno važnijeg, dokumenta. Time je još jednom potvrđen stav Evropske komisije iz najnovijeg Izvještaja za Crnu Goru da, „iako predstavnici civilnog društva učestvuju u brojnim radnim grupama za pregovaračka poglavlja, njima često nije dato dovoljno informacija i obavještenja kako bi značajno doprinijeli procesu (pregovora), te da je njihov doprinos često zanemaren u praksi“" 

Dodaju da je važno napomenuti i da je na samom početku Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru naglašeno da se u narednom periodu, osim politici konkurencije, zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama, Crna Gora mora posebno posvetiti i oblasti javnih nabavki.

"Zbog svega navedenog, pozivamo Ministarstvo finansija da povodom ovog važnog Zakona, kojim se uređuje godišnja potrošnja od preko pola milijarde eura, koliko se troši na javne nabavke, organizuje javnu raspravu i omogući učešće svih zainteresovanih strana u pripremi ovog akta", zaključeno je u saopšenju.

Preuzeto s: Online Vijesti

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje Javnu debatu "Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI".  Druga od tri planirane javne debate će se održati u Nikšiću, 3. jula s početkom u 11.00 časova, u Inovacionono preduzetničkom centru Tehnopolis.

Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćanje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti i pripremu Alternativnog izvještaja o sprovođenju Strategije od strane članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).

Koncept javne debate podrazumijeva učešće predstavnika institucija koje se bave ljudskim pravima i zaštitom od diskriminacije, organizacija osoba s invaliditetom, kao i samih osoba s invaliditetom.

Na debati, institucije će imati priliku da iznesu svoje stavove o implementaciji nacionalne Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, i preporuke za unapređenje politika ali i adekvatniju primjenu u praksi.

Nalazi i preporuke s diskusije biće korištene kao materijal za Alternativni izvještaj o sprovođenju Vladinog Akcionog plana Strategije u okviru kojeg će biti uključene i preporuke za dalje unaprjeđenje dokumenata prilikom njihove pripreme i sprovođenja.

Fasilitatorka na Javnoj debati će biti: Elmira Redžepagić, programska asistentkinja UMHCG, dok će u uvodnom dijelu govoriti Milenko Vojičić, predsjednik UO Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG), Tatjana Perović, rukovoditeljka odjeljenja socijalne i dječije žaštite u Opštini Nikšić, i Nenad Mijušković, v.d. izvršnog direktora Udruženja mladih sa hendikepom Nikšić.

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj NVO, a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate debatu i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Golbal klub „Nais“ iz Niša bio je juče i prekjuče domaćin drugog međunarodnog turnira u golbalu.

Crnogorski golbalisti pobijedili su u finalnom meču beogradsku „Mladost“ 14:6.

Izabranici selektora Nikole Čurovića prvi takmičarski dan završili su sa maksimalnim učinkom i kao prvoplasirani u grupi izborili polufinale.

Savladali su reprezentaciju Makedonije 10:0 i ekipe Mladosti iz Beograda 13:5 i Tešnja 10:0.

U polufinalu slavili su protiv domaćina, ekipe „Naise“ 10:7.

Čurović je kazao da je njegov tim opravdao ulogu favorita.

"To je bio lakši turnir u odnosu na prošlonedjeljni u bugarskom Etropolu. Turniri su bili dobra prilika za skeniranje  ekipe pred početak priprema za nastup na Evropskom prvenstvu C divizije u Italiji u oktobru", kazao je Čurović.

Turnir je okupio osam ekipa iz Srbije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke i Rumnije.

Izvor: www.fosmedia.me

www.niskevesti.rs  

Pripremila: Anđela Miličić

Filip Radovic je osvojio zlatnu medalju na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca koje su održane od 27.do 30.juna u finskom Lahtiju.

Nakon tri maksimalne pobjede u grupi, juče je Radovic u polufinalu bio takođe sa 3:0 (11:7,11:5,11:4) bolji od Rusa Alekseja Slaščilina, dok je u finalu pobijedio Francuza Lukasa Didiera, takođe maksimalno 3:0(11:7,11:3,11:7).

,,Jako sam zadovoljan, odbranio sam zlato iz Đenove. Svih pet mečeva sam odigrao koncetrisano do kraja. Slijedi zaslužena kratka pauza, a zatim završne pripreme za najveći izazov u ovoj godini, Evropsko seniorsko prvenstvo u Švedskoj u septembru", kazao je Radović.

Marković čestitao Radoviću na osvajanju zlata

Premijer Duško Marković čestitao je Radoviću osvajanje zlatne medalje na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca.

"Odbrana zlata iz Đenove rezultat je požrtvovanja, ali i potvrda nespornog kvaliteta. Bravo Filipe! Crna Gora te bodri da nastaviš da pobjeđuješ", stoji u objavi na Markovićevom zvaničnom Tviter nalogu.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Fejsbuk stranica  POKCG i portal Vijesti

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) organizuje jednodnevni trening/obuku s osobama s invaliditetom, njihovim porodicama i OOSI o pristupu pravdi i građanskoj participaciji.

Trening će se održati u hotelu Franca u Bijelom Polju, 1. jula 2019. s početkom u 14.00 časova.

Obuka se organizuje s ciljem informisanja OSI, njihovih porodica i OOSI o značaju unaprjeđenja njihovih prava, prava na jednak pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom.

Cilj obuke je da se osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica, i organizacije koje se bave zastupanjem OSI, upoznaju s pravnim garancijama i mehanizmima ostvarivanja prava pred institucijama ljudskih prava i pravde, uključujući i s oblicima kršenja osnovnih prava i sloboda koje su u suprotnosti s međunarodnim i evropskim standardima, a o kojima redovno i izvještavaju međunarodne i domaće nevladine organizacije. Teme obuke odnosiće se na institut besplatnog pravnog savjetovališta, pristup pravdi i jednako priznanje lica pred zakonom.

U okviru ove aktivnosti, između ostalog, planirano je povećanje stepena informisanosti, razumijevanja i znanja osoba s invaliditetom i članova njihovih porodica o temeljnim pravima i slobodama OSI.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje ovu aktivnost realizuju u okviru projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. 

Obuka je namijenjena za najviše 20 osoba.

Treneri na obuci će biti: Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG.

Pripremila: Dragana Sokić 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje Javnu debatu "Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI".  Prva od tri planirane javne debate će se održati u Bijelom Polju, 1. jula s početkom u 12.00 časova, u hotelu Franca.

Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćanje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti i pripremu Alternativnog izvještaja o sprovođenju Strategije od strane članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).

Koncept javne debate podrazumijeva učešće predstavnika institucija koje se bave ljudskim pravima i zaštitom od diskriminacije, organizacija osoba s invaliditetom, kao i samih osoba s invaliditetom.

Na debati, institucije će imati priliku da iznesu svoje stavove o implementaciji nacionalne Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, odnosno lokalnog Akcionog plana koji je usvojila Opština Bijelo Polje kao mjeru Strategije, kao i preporuke za unapređenje politika ali i adekvatniju primjenu u praksi.

Nalazi i preporuke s diskusije biće korištene kao materijal za Alternativni izvještaj o sprovođenju Vladinog Akcionog plana Strategije u okviru kojeg će biti uključene i preporuke.

Fasilitatorka na Javnoj debati će biti: Elmira Redžepagić, programska asistentkinja UMHCG, dok će u uvodnom dijelu govoriti Milenko Vojičić, predsjednik UO Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG), Saida Čikić, sekretarka za lokalnu samoupravu, i Samir Guberinić, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama s invaliditetom Bijelo Polje i potpredsjednik Skupštine MOOSICG. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj NVO, a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate debatu i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, u četvrtak 27. juna organizuje info štand na Fakultetu političkih nauka  u Podgorici.

Pomenuta aktivnost se organizuje u cilju podizanja svijesti među opštom javnosti o pravima osoba s invaliditetom, ali i promovisanja aktivnosti realizovanih u toku projekta.

Kako bi razgovarali o značaju Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore formirane u sklopu projekta do sada smo organizovali pet jednodnevnih info štandova na otvorenom prostoru u pet crnogorskih gradova, i to u Nikšiću, Bijelom Polju, Žabljaku. Herceg Novom i Kotoru.

Na info štandu projektni tim iz UMHCG će razgovarati sa sadašnjim i budućim studentima o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, razmjenjujući s njima stavove i odgovarajući na pitanja i dileme studenata. Na ovaj način UMHCG će promovisati i aktiivnosti koje sprovodi u cilju podrške studentima s invaliditetom u procesu visokog obrazovanja. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada kojeg sprovode UMHCG i CRNVO uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Golbal reprezentacija Crne Gore u petak 22. i subotu 23. juna nastupiće na međunarodnom turniru u bugarskom gradu Etopolu.

Turnir će okupiti osam ekipa, koje će biti podijeljene u dvije grupe. Crnogorski golbalisti igraće u grupi B s ekipama českog Peruna, bugarske Sofije i grčkog Soluna.

Rivali u grupi A biće reprezentacije Bugarske, Srbije i Turske i ekipa ruskog Podmoskovlja.

Selektor Nikola Čurović kazao je da očekuje izuzetno kvalitetan turnir, navodeći da će to biti pravi test za njegov tim.

“Prilika da vidimo u kojem stanju je ekipa pred početak priprema za nastup na Evropskom prvenstvu C divizije koje nas očekuje u oktobru u Italiji”, rekao je Čurović.

On je saopštio da će u Bugarskoj nastupiti Goran Macanović, Miloš Ranitović, Mirnes Ramović i braća Nikola i Marko Nikolić.

Izvor: agencija Mina

CRNVO i Institut alternativa traže da Glavni grad obustavi usvajanje Nacrta odluke o saradnji i partnerstvu sa NVO, Nacrta odluke o osnivanju Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO i Nacrta odluke o osnivanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave.

Glavni grad bi trebalo da obustavi usvajanje niza štetnih odluka koje se odnose na nevladin sektor i da kompletan proces donošenja tih akata vrati u legalni i legitimni kolosijek, zatražili su iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Institu alternativa, takođe, poziva Glavni grad da vrati na doradu podzakonske akte kojima se uređuje saradnja sa NVO i da započne bolju saradnju upravo na unaprijeđenju ovih dokumenata i time trasira put za dalje.

Iz Glavnog grada su odgovorili da tvrdnje predstavnika Centra za razvoj nevladinih organizacija da ih je Glavni grad isključio iz procesa donošenja odluka nijesu tačne.

"Glavni grad je objavio javni poziv za učešće NVO u radnoj grupi 27. februara 2019. godine, na koji su se prijavile četiri nevladine organizacije, između ostalih i CRNVO. Sekretarijat za lokalnu samoupravu je, u skladu sa dugogodišnjom uhodanom praksom, znatno prije završetka postupka po javnom pozivu, dostavio ovoj i svim ostalim zainteresovanim NVO radne ili tekstove važećih odluka radi konsultacija i utvrđivanja njihovih stavova i interesa. Po ovom dopisu nije se izjasnila nijedna NVO, tvrde u Sekretarijatu za lokalnu upravu.

Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada pokrenuo je izradu niza odluka, među kojima je i Nacrt odluke o saradnji i partnerstvu sa NVO, Nacrt odluke o osnivanju Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO i Nacrt odluke o osnivanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave.

FORMA BEZ SUŠTINE

Saradnja Glavnog grada i nevladinih organizacija, na neki način je preslikana saradnja Vlade i NVO, tvrdi izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković.

Sve se može jednostavno opisati u nekoliko riječi Đ forma, bez suštine. Kao što se iz ovog primjera može vidjeti, NVO se pozivaju za učešće u radu radnih tijela, a onda im se predloži akata dostavljaju na mišljenje, bez zajedničkog rada na njima, rasprave o njima, i usaglašavanja. To je ono što je potrebno hitno mijenjati ukoliko zaista govorimo o saradnji i uključivanju predstavnika NVO u procese donošenja odluka. Nije dovoljno da imamo propise koji regulišu saradnju, ako se ti propisi ne primjenjuju, kaže Novakovićeva.

Ona kaže da je predstavnica CRNVO na osnovu važeće Odluke o saradnji i partnerstvu Glavnog grada i NVO izabrana za članicu radne grupe za izradu više odluka, ali ovim povodom nije organizovan nijedan sastanak radne grupe.

"Nacrti Odluka su joj dostavljeni jedan dan prije organizovanja javne rasprave. Odluka o njenom izboru u rad radne grupe joj je dostavljena nakon završetka centralne javne rasprave, na kojoj je jedino imala priliku da kao i ostali učesnici pruži osvrt na sadržaje ovih odluka i dostavi komentare Sekretarijatu za lokalnu samoupravu, kaže Novakovićeva i dodaje da iz reagovanja Glavnog grada zaključujemo da oni, pod radom radne grupe podrazumijevaju to što su predstavnici CRNVO-a, u dva navrata dostavili predloge rješenja na izjašnjavanje (Nacrte odluka jedan dan prije javne rasprave).

"To nikako nije suštinsko uključivanje NVO predstavnika u izradu propisa, jer pravo uključivanje podrazumijeva zajedničku izrada akata od samog početka, zajednički rad na sastancima, usaglašavanje oko predložene norme, eventualno izdvajanje mišljenja i slično. Dostavljanje predloga rješenja koje je već izradio Sekretarijat na mišljenje je potpuno isto kao i stavljanje nacrta propisa na javnu raspravu, gdje je mogućnost uticaja na promjenu teksta minimalna, ističe ona.

Glavni grad nije izvršio ni obavezu povodom dostavljanja Izvještaja o sprovedenoj javnoj raspravi CRNVO-u.

Cijenimo da je upravo ovakav način rada doveo i do manjkavosti rješenja koja su se našla na javnoj raspravi, te da se takvi propusti ne bi dogodili da se izradi akata pristupilo zaista sistemski i detaljno. Konkretno, u pogledu formiranja Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne samouprave i Savjeta za saradnju lokalne samouprave i NVO, predloženi sastavi ovih tijela bili su na štetu NVO. Iz izvještaja sa javne rasprave uvidjeli smo da su prihvaćeni naši predloži u vezi sa ovim rješenjima.

CRNVO pozdravlja odluku Glavnog grada da prihvati predlog CRNVO-a po kojem u sastav Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave nedvosmisleno ulazi i predstavnik NVO. Takođe pozdravljamo odluku o prihvatanju predloga CRNVO-a da sastav Savjeta za saradnju lokalne samouprave i NVO bude na paritetnoj osnovi 3:3. Nemamo nikakav zastoj da afirmativno ocijenimo sve odluke Glavnog grada koje su usmjerene na poboljšane saradnje dva sektora, i isto tako jasno ukažemo na propuste i loše namjere u ovom kontekstu, kaže Novakovićeva.

Ističe da i dalje cijeni problematičnim proceduru izbora predstavnika NVO u radna tijela.

Predstavnik NVO koji želi da se kandiduje u određenu radnu grupu mora imati podršku od strane minimum tri nevladine organizacije, što je suprotno evropskim praksama, kao i propisu koji na nacionalnom nivou reguliše izbor predstavnika NVO u radnim grupama. Dalje je problematično rješenje koje predviđa da ove tri organizacije koje daju podršku kandidatu mogu djelovati u bilo kojoj oblasti, što znači da, na primjer, tri NVO koje se bave zaštitom životnom sredine mogu da predlože kandidata za izradu akata iz oblasti socijalne zaštite, i obratno, kaže Novakovićeva.

KLIJENTELISTIČKI ODNOS SA POJEDINIM NVO

Odnos Glavnog grada, konkretno gradonačelnika, prema NVO uvidjeli smo i na primjeru dodjele prostora u vlasništvu Glavnog grada na korišćenje NVO, ističe izvršna drirektorica CRNVO.

Glavni grad je donio Odluku kojom daje na privremeno korišćenje nevladinoj organizaciji Udruženje Roma Crne Gore, na period od 10 godina, bez naknade, zemljište površine 6064 m2, radi izgradnje Romskog kulturnog centra. Ne sporeći važnost izgradnje Romskog kulturnog centra, CRNVO ističe da ovakva odluka nema zakonsko utemeljenje. Da bi dodjela zemljišta na korištenje NVO bila zakonita, po našem mišljenju, potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini u članu 25 kako bi se stekao zakonski osnov za dodjelu državne imovine na korišćenje nevladinim organizacijama, ali i stvorio osnov za donošenje odluke čiji smo nacrt pripremili i dostavili nadležnim službama Glavnog grada, kao i Vladi Crne Gore još u 2016. godini. CRNVO je ovim povodom još 13. februara ove godine dostavio gradonačelniku Podgorice, gospodinu Ivanu Vukoviću, Inicijativu za donošenje propisa u vezi sa postupkom davanja imovine u državnom vlasništvu na korišćenje nevladinim organizacijama. Naša inicijativa ima isključivi cilj da se sistemski uredi pitanje korišćenja državne imovine od strane NVO i da se stvore isti uslovi za sve nevladine organizacije. Dodjela na korišćenje zemljišta, praktično u vlasništvu nevladinih organizacija, bez bilo kakve procedure, jednako je opasna kao i dodjela novčanih sredstava nevladinim organizacijama bez bilo kakvih kriterijuma. Dodjelom državne imovine suprotno zakonskim procedurama od strane Glavnog grada stvorili bi se klijentelistički odnosi sa pojedinim nevladinim organizacijama koje pristaju na takav odnos zarad sopstvenih interesa. Nažalost, ovo pitanje još uvijek nije regulisano, kaže Novaković.

Ističe da je štetnost takve odluke, vidjeli smo vrlo brzo, jer je uslijedila nova, jednako nezakonita. Ubrzo smo saznali da je gradonačelnik Vuković donio odluku da se za NVO Podgorički klub takođe obezbijedi prostor.

Stoga smo od gospodina Vukovića zatražili odgovor na pitanje na osnovu kojeg opšteg pravnog akta na nivou glavnog grada i kojih kriterijuma je odlučio da obezbijedi prostor Podgoričkom klubu, koji je bio osnovan tek mjesec dana, na inicijativu bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića. Takođe nas je interesovalo, kako se između brojnih nevladinih organizacija koje decenijama vrijedno rade na zaštiti osoba sa invaliditetom, zaštiti žrtava nasilja, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, zaštiti djece i mladih, zaštiti ljudskih i manjinskih prava, itd. Glavni grad se opredijelio da prostor obezbijedi organizaciji koja je tek osnovana i nema realizovanih aktivnosti? Da li je glavni kriterijum činjenica da su osnivači i članovi ove organizacije bivši visoki državni zvaničnici Crne Gore i zemalja u regionu ili bi glavni kriterijumi trebalo da budu prioritetne oblasti od javnog interesa i ostvareni rezultati i uspjesi dugogodišnjih organizacija u tim oblastima? Odgovor nijesmo dobili, ističe Novakovićeva.

IZ INSTITUTA ALTERNATIVA NIJESU ZADOVOLJNI SARADNJOM U VEZI SA BUDŽETOM

Iz Instituta alternativa kažu da ako već Glavni grad nema viziju da stvori još bolju osnovu za saradnju sa organizacijama civilnog društva nego država, najmanje što može da učini je da barem ne ide ispod minimuma koji je već uređen na državnom nivou. Drugim riječima, ako nema volje da se usvoje još bolji akti od Vladine Uredbe o saradnji sa NVO, treba zadržati rješenja iz tog dokumenta.

Umjesto toga, Glavni grad je pripremio nakaradne i rigidne predloge čime pokazuje da nema dobre namjere za saradnju. Između ostalog, namjerava se propisati kao obavezno postojanja najmanje tri podrške NVO za kandidovanje jednog predstavnika u radnoj grupi (dok je na državnom nivou dovoljna jedna podrška od organizacije u kojoj kandidat radi), a da se pri tome ne traži da organizacije koje daju podršku imaju iskustvo iz oblasti rada radne grupe, što je krajnje besmisleno, saopštavaju iz IA.

Iz ove organizacije saopštavaju da su tokom 2017. i 2018. godina imali negativna iskustva sa Glavnim gradom.

Jedan od slučajeva se ticao učešća u pripremi predloga budžeta glavnog grada, što je jedno od osnovnih pitanja za funkcionisanje Podgorice. Na svom iskustvu smo vidjeli da je poziv za učešće u radnoj grupi bilo samo fingiranje saradnje bez namjere da se stvarno radi na pripremi kvalitetnog predloga budžeta.

Ovakva simulacija saradnje pokazala nam je da ne postoji komunikacija i koordinacija među organima lokalne uprave, kada je riječ o saradnji sa civilnim sektorom. Takođe, postalo je jasno da se u otvaranje radnih grupa za civilni sektor ulazi, ne zbog pomoći i konstruktivne saradnje, već zbog podizanja statistike otvorenosti lokalnih organa vlasti, konkretno Sekretarijata za lokalnu samoupravu i Sekretarijata za finansije, kao i da je odgovornost za lošu saradnju izostala, ističu iz IA.

Glavni grad drugima treba da služi kao pozitivan primjer i nadamo se da će prinicipi otvorenosti i učešća javnosti, umjesto praznih fraza, biti stavljeni u funkciju suštinske saradnje između lokalnih vlasti i građana, ističe se u saopštenju IA.

Različiti nivoi saradnje u različitim vremenima

Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) saopštavaju da je njihova saradnja sa Glavnim gradom u različitim vremenima bila na različitom nivou, ističe Milenko Vojičić ispred UMHCG.

Za vrijeme administracije gospodina Miomira Mugoše prije bi se moglo reći o potpunoj nesaradnji. Udruženje je ispaštalo zbog kaprica gospodina Mugoše u poznatom slučaju diskriminacije protiv Marijane Mugoše, jednog od osnivača našeg udruženja. Takav odnos prema Udruženju nastavlja se donedavno j preko administracije gospodine Stijepovića. Imali smo pristojan odnos i ništa više. Nikad nijedan projekat nijesmo uspjeli realizovati iz fondova glavnog grada iako smo uporno aplicirali.

U zadnjoj godini mandata gospodina Stijepovića, i u posljednje vrijeme, ta saradnja se počinje normalizovati sa nekim službama, u stvari više se može reći sa pojedinim funkcionerima, odnosno saradnja se ostvaruje na pristojnom nivou. Tu prije svega mislim u prethodnoj administraciji na tadašnjeg zamjenika gradonačelnika Borisa Mugošu, a u posljednje vrijeme dobru saradnju ostvarujemo sa sekretarom za socijalno staranje gospodinom Ivanom Terzićem.

Participiramo u realizaciji projekta Mobilni timovi-medijacija u zajednici za osobe s invaliditetom. Takođe, zajedno sa glavnim gradom obezbeđujemo personalne asistencije za par naših članova. A u izgledi su i neki značajni projekti kao što je recimo realizacija otvaranje službe pristupačnog Prevoz od vrata do vrata za osobe s invaliditetom". Dogovorili smo se za pokretanje niza akcija kao što je rad na pristupačnosti gradskog prevoza i taxi službi i slično, kaže Vojičić.

On saopštava da na osnovu iznijetog možemo reći da se saradnja između Udruženja i Glavnog grada poboljšava. Međutim, još uvijek ne možemo biti zadovoljni, jer je ona pojedinačna, individualna i na sprovodi se uvijek i na osnovu propisa i procedura. Imali smo neke sugestije i primjedbe na nacrt odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova. Ne znam zašto te primjedbe nijesu usvojene. To su možda za administraciju nevažne sugestije, ali su za nas veoma važne, jer se odnose na pristupačnosti i dostupnost za osobe s invaliditetom. Vidim da su neke kolege iz CRNVO i nekih drugih NVO, takođe, imali primjedbi na nacrt ove i neke druge odluke. Žao mi je što i nas nisu kontaktirali, vjerovatno bi i mi podržali te njihove zahtjeve i pridružili svoje, ističe Vojičić.

Neće polemiku sa Anom Novaković

Iz Glavnog grada saopštavaju da je CRNVO, umjesto jasno artikulisanih stavova po pitanjima za koja je navodno zainteresovan, dostavila nekoliko modela ranije sačinjenih i promovisanih odluka, po ugledu na odgovarajuće odluke Glavnog grada i uz miniflnalna odstupanja. Sekretarijat za lokalnu upravu je prihvatio veći dio rješenja iz modela i nove radne tekstove dostavio ovoj i drugim zainteresovanim NVO sa obavještenjem o svom stavu po tim pitanjima i uz poziv za novo usaglašavanje. Ni po ovom pozivu nije bilo nikakve reakcije.

Svi nacrti odluka su zatim u postupku javne rasprave dostavljeni civilnom sektoru upravo preko CRNVO, zajedno sa programom javne rasprave, piše u regovanju Sekretarijata.

U reagovanju se navodi da je netačno da učesnicima javne rasprave nije data povratna informacija o stavu obrađivača po njihovim predlozima i sugestijama, što se jednostavno može utvrditi uvidom u izvještaje objavljene na sajtu Glavnog grada i to pet dana prije objavljivanja reagovanja CRNVO.

Naglašavamo da pisma podrške nijesu nikakvo novo rješenje. Ona su bila zastupljena i u važećoj odluci, kao dopunski kriterijum za izbor predstavnika NVO u radnim grupama. Činjenica je da ih u njenoj dosadašnjoj primjeni nevladine organizacije nikada nisu obezbijedile, te je bilo veoma teško izabrati kandidate u istovjetnim ili veoma sličnim uslovima i bez jasnih kriterijuma kojima će se obrazložiti upravno rješenje. U Odluci o osnivanju Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO utvrđen je paritetan odnos predstavnika zainteresovanih strana (3:3), kao u rješenju na državnom nivou. Postupak izbora kandidata NVO za člana radne grupe jeste trajao nešto duže zbog obaveze Sekretarijata da neke dokaze pribavi po službenoj dužnosti. Ipak, nesporno je da je CRNVO i svim ostalim NVO omogućeno suštinsko učešće u donošenju odluka u više navrata, u mnogo dužem trajanju od propisanog, što je daleko važnije od datuma donošenja odluke, saopštavaju iz Glavnog grada.

Glavni grad je, tvrde u saopštenju, maksimalno otvoren za saradnju sa NVO sektorom ne samo u ovom procesu, već i u svim ostalim poslovima koje radi. Zbog dobre saradnje sa brojnim nevladinim organizacijama, pa i dosadašnjom sa samim CRNVO, nećemo produbljivati dalju polemiku sa Anom Novaković, ističu u reagovanju.

Izvor:  Dnevne novine Vijesti

 

Strana 44 od 46

Back to top