Bojim se da na nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju, i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju.

Osobe s invaliditetom se konstantno suočavaju sa zloupotrebom parking mjesta koja su predviđena za njih, a glavni uzrok tome su nesavjesni vozači.

Sagovornik portala Primorski kaže da je većina vozača navikla da ne ostavljaju svoja vozila na označenim mjestima, ali da ima i onih kojima ne smeta da se parkiraju na istim, iako tamo postoje jasne žute linije, kao i velika tabla s natpisom kome je parking namijenjen osobama s invaliditetom. Vozačima koji ne poštuju „žutaˮ parking mjesta ne smeta ni to što je takvo nepropisno parkiranje kažnjivo zakonom.

„Bojim se da na nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju, i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju. Ponekad je to stvar nekog neshvatljivog iskazivanja nadmoći, s obzirom da često vidimo kako su na tim mjestima najskuplje marke automobila, a ja bih rekao da je to obična bahatost“, kaže sagovornik ovoga portala.

Prema njegovim riječima, veoma često doživljavaju svakakve neprijatnosti u vezi s ovim problemom.

„Nedavno je čak čovjek htio fizički da me napadne jer sam ga opomenuo da se tu ne parkira. Kad se u kasnim časovima vraćam iz grada ne usuđujem se ni da opomenem ljude upravo iz razloga lične bezbjednosti. Takve večeri i situacije mi zaista izazovu neku gorčinu i tugu“, navodi on.

Inače, kazna za ovaj prekršaj je 60 evra, odnosno 30 odsto manja ukoliko se plati u roku do osam dana.

Izvor: Portal primorski.me

Pripremio: Ivan Čović

Izložba Pričam ti priču, u okviru koje će biti predstavljeno oko 30 umjetničkih radova osoba s autizmom, otvorena je juče u Skupštini Crne Gore. Događaj je organizovan u susret 2. aprilu, Svjetskom danu osoba s autizmom, u saradnji s NVO Niste sami, Fondacijom Ognjen Rakočević i Udruženjem AUTIZAM – NEVIDLJIVE OSOBE.

Na ovaj način, crnogorski Parlament, kao predstavnički dom svih građana, daje doprinos akciji čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o svakodnevnim problemima s kojima se suočavaju osobe s autizmom i njihove porodice, a koji često ostaju nevidljivi za širu zajednicu, poručili su iz Skupštine Crne Gore.

Otvarajući izložbu, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, kazala je da podaci za Crnu Goru govore da oko 4000 djece na nivou države ima neki oblik iz spektra autizma, podsjetivši da je Skupština Crne Gore 2016. donijela Zakon o dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti čime je definisana obaveza formiranja Nacionalnog Centra za autizam.

Predsjednica Skupštine je, ukazujući na problem i potrebu decentralizacije i otvaranja ekspozitura ovakvih centara i u drugim gradovima Crne Gore, istakla da je ponosna što je Skupština Crne Gore 27. saziva, usvojila Predlog zakona o dopuni zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predviđa formiranje Nacionalnog Registra za osobe sa autizmom.

„Registar će predstavljati sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardizovanu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba s autizmom na teritoriji Crne Gore, a Zakonom su propisani nadležnost, način prikupljanja, vođenja i obrade podataka koji se koriste za osiguravanje transparentnosti postupka njihovog praćenja i liječenja. Ovo je prvi korak prema ostvarivanju brojnih prava za koja su osobe s autizmom do sada bile uskraćivane ili su ih ostvarivale djelimično i otežano, kazala je Đurović.

Ona je navela da je, ipak, evidentno da djeca i odrasli s autizmom od države ne dobijaju dovoljnu podršku, a svijest društva kao cjeline još uvijek nije toliko razvijena da bi ih prihvatila kao ravnopravne i jednako vrijedne članove zajednice, te iz tog razloga, kako je naglasila, nadležni organi u Crnoj Gori moraju posebnu pažnju posvetiti djeci s autizmom „jer se stepen demokratizacije jednog društva najbolje iskazuje kroz odnos države prema najranjivijim kategorijama stanovništva”.

„S ovog mjesta želim da poručim svoj djeci i odraslim osobama s autizmom da nisu sami i nevidljivi, da su dragocjeni članovi našeg društva i da će u Skupštini Crne Gore uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške. Misija svih nas mora biti traženje sistemskih rješenja za vaše probleme, s akcentom na one s kojima se suočavaju djeca prema kojoj imamo posebnu odgovornost“, zaključila je Đurović.

Predsjednica Fonadacije Ognjen Rakočević Valentina Rakočević kazala je da organizovanjem izložbe u svojim prostorijama, Skupština Crne Gore daje veliki doprinos obilježavanju Svjetskog dana osoba sa autizmom i pokazuje da „kao predstavnički dom svih građana stoji iza nas i naše djece”.

Ona je izrazila uvjerenje da će današnji  događaj podići svijest javnosti o problemima s kojima se susreću osobe s autizmom i njihove porodice, te da će im društvo  pružiti pomoć i podršku u borbi koju svakodnevno vode.

„Ovim putem pozivam javne ustanove i društveno odgovorne kompanije da učestvuju u dobrotvornoj akciji otkupa radova koje su naša djeca pripremila ovim povodom, a sva sredstva biće usmjerena za opstanak bjelopoljskog Udruženja roditelja Oaza, kako bi prodajom radova koje sami izrađuju obezbijedili sredstva za naredna tri mjeseca. Pokažimo im da ni oni nijesu nevidljivi i da nijesu sami“, kazala je Rakočević.

Izvor: Portal Skupstina.me

Pripremio: Ivan Čović

Dom naroda Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je juče Prijedlog zakona o dopuni zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, koji se odnosi na pooštravanje novčanih kazni i uvođenje kaznenog boda za nepropisno parkiranje na mjesto predviđeno za parkiranje osoba s invaliditetom.

Tako će novim prijedlogom onaj ko počini ovaj prekršaj platiti 200 maraka kazne te će dobiti kazneni bod.

Poslanik Saša Magazinović, koji je ovaj prijedlog i uputio u parlamentarnu proceduru, rekao je na sjednici Doma da su policije oba entiteta i udruženja inicirale donošenje ovakvog zakonskog akta s obzirom na to da su postojeće kazne za zloupotrebe parking-mjesta za osobe s invaliditetom često jeftinije od plaćanja redovnog parking-mjesta.

Biljana Nedić, osobe s invaliditetom, koja se, kako kaže, konstantno suočava s ovim problemom, kaže da su nesavjesni vozači glavni problem.

„Nama su više problem bili nesavjesni vozači koji se parkiraju na mjesta označena za osobe s invaliditetom nego sam zakon, jer kad zakon postoji, tu je i mogućnost mijenjanja onoga što se u praksi ne pokaže kao dobro”, kazala je Nedićeva, dodajući da je raduje pooštravanje kazni, a kako kaže ujedno je i rastužuje jer, nažalost, razumijemo samo jezik sankcije. 

„Ljudi su navikli da se ne parkiraju na mjesta s oznakom rezervisan parking znajući da će biti kažnjeni, dok na našim mjestima postoje jasne žute linije, kao i velika tabla s natpisom kome je parking namijenjen i da je nepropisno parkiranje zakonom kažnjivo, ali to veoma mali broj ljudi poštuje. Bojim se da nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju. Ponekad je to stvar nadmoći jer ćemo češće vidjeti da su na takvim mjestima najskuplje marke vozila, a ja bih rekla da je to bahatost”, kazala je Nedićeva.

Prema njenim riječima, skoro da nema dana da se ne sretne s problemom u vezi s parking mjestom. 

„Svašta sam doživljavala, čak je čovjek htio fizički da me napadne jer sam ga opomenula da se tu ne parkira. Kada se vraćam u kasnim časovima iz grada ne usuđujem se ni opomenuti ljude iz sigurnosnih razloga. Takve večeri mi zaista izazovu neku gorčinu i tugu”, kazala je Nedićeva.

Dejan Trninić, izvršni direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda Step, istakao je da bi pooštravanje koje je predviđeno zakonom i te kako moglo uticati na svijest vozača.

„Mislim da bi ovo moglo da podigne svijest naših vozača jer ako prevencija ne utiče, onda će svakako novčano kažnjavanje imati rezultata”, rekao je Trninić.

Kazna u Banjaluci skuplja 150 odsto
Grad Banjaluka planira da pooštri kaznenu politiku za nesavjesne vozače koji se parkiraju na mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom i taksi stajalištima, tako što će novčana kazna za ovaj prekršaj biti povećana sa 40 na 100 KM.

Osim toga, Komunalna policija će dobiti ovlaštenja da kontroliše stanje na privatnim parkinzima, odnosno biće u mogućnosti da kazni nesavjesne vozače koji parkiraju vozila na parking mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom koja se nalaze u tržnim centrima, što do sada nije bio slučaj.

Ove novine treba da budu regulisane kroz izmjenu Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima grada Banjaluke, koja će se naći na dnevnom redu zasjedanja lokalnog parlamenta, koje će se održati 30. marta ove godine. (Capital.ba)

Izvor: Portal bizniscg.me

Pripremio: Ivan Čović

 U Osnovnoj školi Ratko Žarić u Nikšiću je obilježen Dan nediskriminacije pod sloganom RAZLIČITOSTI OBOGAĆUJU NAŠ SVIJET. Dan nediskriminacije, odnosno  aktivnosti odjeljenskih zajednica, na čelu s odjeljenskim starješinama, takođe i gostovanje koje je realizovano, predavanje i edukativna radionica, gdje je gošća bila Marina Vujačić, predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), doprinijeli su i imali  za cilj prihvatanje različitosti, promovisanje nediskriminišućeg stava, promovisanje jednakosti, atmosfere nediskriminacije, duha tolerancije, pozivanje na solidarnost i međusobno razumijevanje. 

O Marininim iskustvima u razgovoru s učenicima možete čitati na njenom sajtu, u tekstu: Samoprihvatanje je proces koji svi prolazimo. 

Izvor: Portal RatkoZaric

Pripremio: Ivan Čović

Još jedan nevjerovatan propust hrvatskog zdravstvenog sistema. Leon, dijete s  autizmom, inače, sin Doris Bajlo (Doris Bailo), predsjednice Udruženja Cukrići, čekao je više od godine dana na pregled kod stomatologa u KBC-u Zagreb. No, na kraju se uspostavilo da Leon uopšte nije bio ubačen na listu čekanja. „Tko je odgovoran zbog pogreške? Što je s drugom djecom i odraslima i je li naše dijete zaista jedino kojem je učinjena greška? Hoće li se isto, možda sjutra, ponoviti nekom drugom? Što je s roditeljima koji nisu u mogućnosti obratiti se nadležnima i odgovornima i koji, kao i moj suprug i ja, slijede upute dane u KBC-u, čekajte dok vas kontaktiramo i budite spremni da će se čekanje odužiti!”, ističe Leonova majka Doris u dopisu koji prenosimo u cjelosti.

„Posljednjih nekoliko mjeseci više puta sam se obraćala nadležnim predstavnicima institucija u našoj županiji i šire pokušavajući dobiti odgovore zbog predugog čekanja našeg djeteta na stomatološku briga u opštoj anesteziji.“

Dobijena je podrška od brojnih udruženja i predstavnika institucija i Zadarska Opština u saaradnji s Opštom bolnicom Zadar se aktivirala i počela provoditi postupke potrebne za otvaranje stomatološke ambulante za djecu i osobe s invaliditetom.

Kaže da je zahvalna od srca na tome, svima.

„No, ovaj put Vam se obraćam zbog priznate pogreške zdravstvenog sistema i problema koje je ta pogreška donijela. Sumnjam da je greška napravljena samo u slučaju našeg djeteta i da se ista ta pogreška ne bi mogla i ponoviti ukoliko kao roditelj i kao prijatelj porodice djece i osoba s invaliditetom ne upozorim na istu.“

„Da bolje predstavim problematiku, naše dijete, zbog dijagnoze iz spektra autizma, upućeno je na pregled stomatologa u KBC Zagreb. Na pregledu smo bili 12.1.2022. Dobili smo upute što da radimo u slučaju zubobolje kod našeg djeteta (primjena antibiotika/analgetika) te zamolbu za strpljenje s obzirom da su Liste čekanja izrazito velike i da ne postoji mogućnost postupka sanacije kod našeg djeteta u nekom kraćem roku (cca do 6 mjeseci) jer da neka djeca čekaju i po 2,5 godine – djeca u boli koju roditelji saniraju (privremeno) primjenom antibiotika i analgetika, iz mjeseca u mjesec.

„Sina smo i dalje vodili kod stomatologa kod kojeg je upisan u Zadru no zbog specifičnosti dijagnoze, stomatolog mu nije mogao sanirati zube. Ne odustajemo i dalje voditi sina na preglede kod stomatologa no za sada mu je potrebna pomoć sanacije zubi u opštoj anesteziji.“

U dopisu koji mi je dostavljen 21.3.2023. predstavnica Regionalnog ureda Zagreb dr.med. Jadranka Car-Mikuljan, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, navodi:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo je temeljem Vaše predstavke, dana 8. i 9. marta 2023., izvanrednu ciljanu kontrolu izvršavanja ugovornih obveza vezanih uz pružanje zdravstvene zaštite malodobnoj osiguranoj osobi L.B, budući da isti nije ubačen na Listu čekanja za obavljanje zdravstvene usluge ni nakon više od godinu dana od dana obavljenog pregleda u Ustanovi.

Provedenom kontrolom utvrđeno je da Ustanova nije vodila Listu čekanja prigladno ugovornim obvezama te je zbog utvrđenih nepravilnosti Ustanovi predloženo izricanje ugovorne mjere iz naše nadležnosti.

Ko je odgovoran zbog pogreške? Što je s drugom djecom i odraslima i je li naše dijete zaista jedino kojem je učinjena greška? Hoće li se isto, možda sjutra, ponoviti nekom drugom ? Što je s roditeljima koji nisu u mogućnosti obratiti se nadležnima i odgovornima i koji, kao i moj suprug i ja, slijede upute dane u KBC-u, čekajte dok vas kontaktiramo i budite spremni da će se čekanje odužiti.

„Ne vjerujem da je ovo pogreška jednog ili dvoje zaposlenika s obzirom  da jedan zaposlenik pokriva više poslova. Problem je puno dublji i odgovornost bi trebala biti na nadležnima a nikako na samim zaposlenicima bolnice.“

„Izricanje ugovorne mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nimalo ne ublažava napravljenu štetu, pretrpljenu bol našeg djeteta i druge djece i odraslih i mrcvarenje naše porodice.“

„Naša zahvalnost prema djelatnicima zdravstvenog sistama je ogromna, zaista, ali ovakve greške se ne smiju događati. Što nam vrijedi i izvinenje, ako ikada i osvane? Hoće li izvinjene ublažiti svu onu bol koju je naše dijete prolazilo i svu onu nemoć koju smo mi u tim trenutcima osjećali? Hoće li izvinjene pomoći meni da se osjećam manje grozno jer sam bila tiha majka, nesavjesna majka jer sam poštovala upute zdravstvenog osoblja?“

Ovim putem izražavam svoje apsolutno razočaranje i nepovjerljivost prema ovakvom zdravstvenom sistemu i nevjerojatan strah za budućnost našeg djeteta ili bilo kojeg građanina Republika Hrvatska (RH). Ovakve situacije se ne smiju događati jer su posljedice neoprostive i nepopravljive i molim sve naše sugrađane da ne budu tihi, Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog ljudi koji ništa ne poduzimaju.

Izvor: Portal Noviradio.hr

Pripremio: Ivan Čović

U Mjesnoj zajednici Bijela (MZ) u toku je izrada projekta za postavljanje pristupne rampe za lakši ulazak u more osobama s invaliditetom. Rampa će biti postavljena na jednoj od javnih plaža, a zahtjev za njeno postavljanje postoji već duži niz godina.

„Molimo sve mještane i ljude dobre volje da se uključe s predlozima i sugestijama u vezi s izborom najbolje lokacije (plaže). Svoje predloge možete dostaviti u kancelariji Mjesne zajednice Bijela radnim danima ili na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.“, saopšteno je iz MZ Bijela. 

Izvor: Portal Dnevne novine Dan

Pripremio: Ivan Čović

„Kako bi osobe s invaliditetom (OSI) mogle da unaprijede znanja i vještine koje su preduslov kvalitetnog pristupa obrazovanju i zaposlenju gotovo na svakom radnom mjestu, potrebno im je u kontinuitetu pružati programe namijenjene digitalnim i informatičkim vještinama, koji će biti praktični i koji će se izvoditi, uz pristupačne metode i sredstva, strateški i planski, odnosno sadržaje kako bi sve kategorije OSI mogle biti uključene“, ključni je zaključak Kursa računara za osobe s invaliditetom.

Zbog brojnih prepreka u sistemu obrazovanja i načina na koji se osobe s invaliditetom uključuju u proces obrazovanja, obrazovni profil osoba s invaliditetom nije usklađen s potrebama tržišta rada (savremenim zanimanjima) zbog čega mnogi od njih informatičke i digitalne vještine stiču tek na radnom mjestu, što je neodrživo i u ekonomskom i svakom drugom smislu, zauzimaju „neprivlačna“ radna mjesta bez mogućnosti napretka, te kratkoročno neisplativo za poslodavce koji, logično, rezultate žele odmah.  

Kako veliki broj OSI nije stekao ključne vještine, prije svega informatičke vještine, nužno potrebne za uključivanje na tržište rada, posebno u administrativnim zanimanjima, Kursom je bilo predviđeno da se polaznici/ce informatički obrazuju, kako bi bili/e konkurentniji/e na tržištu rada i novostečena vještine rada na računaru uspješno primijenili/e i napredovali/e u zaposlenju.

Osnovni nivo kursa računara Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je organizovalo za pet osoba s invaliditetom (OSI) u trajanju od tri mjeseca, počev od 20. decembra 2022. u saradnji sa Društvom za zapošljavanje, obrazovanje odraslih, organizovanje i izvođenje profesionalne rehabilitacije – ZOPT, a obuhvatio je osposobljavanje za korišćenje programskog paketa: Računari i informacione tehnologije, Operativni sistem (Microsoft Windows) i Obradu teksta (Mikrosoft Word) i Internet i komunikacije (Microsoft Internet Explorer i Microsoft Outlook Express). Po završetku Kursa, realizovana je završna provjera znanja i vještina polaznika/ca. 

Stečeno znanje i vještine, polaznika/ce koji/e su uspješno savladali/e Kurs računara i zadovoljili/e postavljene standarde, verifikovano je putem dokaza o stečenim znanjima i vještinama, kroz dodjelu potvrde - uvjerenja prepoznatog na tržištu rada. Polaznici/ce su bili/e veoma motivisani/e, pokazivali/e interesovanje za napredne vještine rada na računaru, a neki/e polaznici/ce i porast motivacije za zapošljavanje.

Kurs se realizovao u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.

Svake godine u martu se obilježava Dan Daun sidroma. Iako tog 21. marta simbolično oblačimo različite, šarene čarape, kojima iskazujemo podršku osobama s ovim sindromom. I iako je ta podrška itekako važna, još je važnije ono što činimo ostala 364 dana u godini. Larisa Porčić Filipaj mama je jedne predškolarke Laure, s hromozomom više. I ona nam je vrlo vjerno dočarala sve što bi njena Laura željela.

„Dragi svi, moje ime je Laura. Dobro došli u najvažniji dio moga života. Imam 7.5 godina i osim što imam taj misteriozni kromosom viška, inače sam sasvim „obična" predškolarka koja samo želi živjeti život poput svojih vršnjaka.

„Voljela bih vam malo dočarati, što kraće mogu, moje pripreme za budućnost koju nestrpljivo i sa strahopoštovanjem očekujem.

„Mojoj porodici sam došla neočekivano. Znate ja sam vam stigla kao Kinder jaje. Znamo da je slatko i svi ga volimo, znamo da dolazi s nekim iznenađenjem. U mom slučaju, iznenađenje u narančastoj kutijici je bilo kromosom viška koji je preokrenuo živote moje porodice uzduž i poprijeko. Nemojte biti tužni, moj život je jako lijep i ispunjen ljubavlju i prihvaćanjem.“

„Ispričat ću vam svoje dosadašnje vrtićko iskustvo. Znate moji vrtićki prijatelji su se prvih dana jako bojažljivo igrali sa mnom. Nisu me razumjeli, a ja sam od silne ljubavi htjela dijeliti puse i zagrljaje. Bilo mi je teško izraziti sve što sam s njima htjela podijeliti jer, znate, taj kromosom me malo koči u govoru pa sam razvila dosta dobru neverbalnu komunikaciju koju ponekad moji maleni prijatelji ne razumiju dobro pa se moram snalaziti svakojakim gestama. Tako da su prvi dani bili izazovni kako za njih tako i za mene. No, znate, moje tete su nam pokazale kako se možemo svi skupa igrati kao jedna vesela zajednica. Tate i mame mojih prijatelja su se doma trudili objasniti zašto ja ponekad ne razumijem što se traži od mene i zašto nekad reagiram drugačije. Nakon toga moja skupina je postala moje utočište, moj drugi dom gdje sam sigurna i prihvaćena baš onakva kakva jesam.“

„Znate, ja ću uskoro morati napustiti taj svoj dom i tražiti druge prijatelje u novom domu zvanom škola. Trenutno sam jako umorna. Znate zašto? Zato što sam vrijedna kao pčelica. Svakodnevno učim, vježbam i trudim se naučiti sve ono što je vama lagano. Učim kako bih mogla biti dio svijeta oko sebe. Znate, svijet oko mene nije jako sigurno mjesto za curicu poput mene. Taj svijet jako puno traži od mene i ja se stvarno svakodnevno trudim kako bih stigla svoje vršnjake, a tamo neke tete i barbe misle da ja neću moći biti dio razreda, da neću moći naučiti sve kao moji prijatelji, boje se da ću im smetati. Ali ja samo želim biti kao i druga djeca. Želim pisati, čitati, crtati, brojati, želim pjevati, želim trčati, želim biti prihvaćena kako bih pokazala najbolju verziju sebe. Želim sa svojim bratom ruku pod ruku svako jutro ušetati u školu gdje će me moja najbolja prijateljica dočekati da podijeli svoj svijet sa mnom, sa svojom prijateljicom u dobru i zlu bez obzira na moju različitost.“

„Dragi moji, nemojte me se bojati. Nemojte se bojati djece kao što sam ja. Mi možemo puno toga uz vašu ljubav i prihvaćanje. Mi smo cvijet u razvoju i ako nas zalijevate svojom ljubavlju izrast ćemo u prekrasne cvjetove koji će uljepšavati svijet vašoj djeci. Mi smo tu da ovaj svijet učinimo boljim mjesto. Zato prigrlite nas. Pustite da vam pokažemo što možemo. Upijajte našu nevinu i bezuvjetnu ljubav. Drage mame i tate, objasnite svojoj djeci da mi samo želimo biti voljeni i prihvaćeni i objasnite im kako da nam u tome pomognu jer će im se višestruko vratiti ljubavlju koju nigdje drugdje neće moći pronaći. Moje ime je Laura. Imam 7.5 godina i sve što želim je biti prihvaćena i živjeti život punim plućima. Puno pusa i zagrljaja od mene i mog kromosoma viška.“ završava Laura.

Izvor: Portal miss7mama

Pripremio: Ivan Čović

Država mora da garantuje puno i djelotvorno učestvovanje i saradnju s organizacijama osoba s invaliditetom (OOSI) kako bi se poboljšala transparentnost i odgovornost, sve u cilju postizanja pune i efektivne uključenosti osoba s invalidtetom (OSI) u društvu i smanjenja, odnosno suzbijanja diskriminacije OSI, poručeno je na Sastanku kojem su prisustvovale predstavnice Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS), održanom na inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Sastanak je održan na temu Definisanja statusa reprezentativnosti organizacija OSI (OOSI), a u okviru Kampanje javnog zagovaranja, kao jedne od aktivnosti projekta Forum za prava OSI, koji je UMHCG u proteklom periodu realizovalo u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE, a koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sastanak je održan u srijedu, 22. marta 2023. i prisustvovali su mu izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić i izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović, a ispred MRSS državna sekretarka Edina Dešić, ujedno i v.d. šefice Radne grupe za poglavlje 19 i Mersida Aljićević, generalna direktorica Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu.

Marina Vujačić je predstavnice MRSS upoznala i podsjetila na obaveze države i ukazala je na primjenu Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom (OSI), konkretno člana 4 (3) koji ukazuje da prilikom razvoja i sprovođenja politika i zakonodavstva usmjerenih na primjenu ove Konvencije, kao i u drugim procesima donošenja odluka o pitanjima koja se neposredno tiču OSI, države će to činiti uz bliske konsultacije i aktivno učešće OSI, uključujući djecu s invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju i zastupaju, i člana 33 koji propisuje sprovođenje i nadzor nad sprovođenjem Konvencije na nacionalnom nivou i na Opšti komentar 7 Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom, u kojem je pojašnjen opseg i okvir navedenih obaveza, koje uključuju reprezentativnost, razvoj kapaciteta OOSI i finansijsku podršku.

Ona je, takođe, ukazala i na višestruke uloge OOSI koje se često bave javnim zagovaranjem, kampanjama podizanja svijesti, pružanjem usluga, praćenjem sprovođenja javnih politika i brojnim drugim aktivnostima, te da u tim procesima nemaju izjednačene pozicije s drugim nevladinim organizacijama. 

Goran Macanović je prezentovao jedan dio prijedloga odredbi Nacrta zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i Inicijative, koju je uz Nacrt, tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uputio Savez slijepih Crne Gore. Naveo je da pomenuti Nacrt zakona podrazumijeva nekoliko segmenata, između ostaloga i finansijsku podršku za funkcionisanje OOSI kako bi mogle nesmetano sprovoditi i druge aktivosti u skladu s djelatnostima svojih statusa. 

Edina Dešić je podržala navedene aktivnosti i navela da su državi i njenim institucijama potreban konstruktivan partner među organizacijama osoba s invaliditetom, pa i kada one s pravom i argument ovako kritikuju rad državnih organa.

U nastavku bilo je riječi o novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom čije je usvajanje planirano u 2024. kao i o radu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 19 imajući u vidu zainteresovanost UMHCG i Saveza za učešće u njenom radu, što je Dešić prihvatila.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Pričajmo o bezbjednOStI organizuje jednodnevnu Edukaciju za mlade u vezi s ostvarivanjem prava iz oblasti drumskog saobraćaja.

Edukacija će se održati u utorak, 21. marta 2023, u Podgorici s početkom u 11.00 časova u hotelu Aurel (ulica Josipa Broza Tita bb).

Cilj Edukacije je da se učesnici/ce u saobraćaju informišu o svojim pravima i da se nauče kako da ostvaruju ta prava.

U okviru Edukacije biće obuhvaćene neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, propisi u oblasti drumskog saobraćaja i procedure za ostvarivanje prava u oblasti drumskog saobraćaja.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Pričajmo o bezbjednOStI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.