Despite relatively adequate legislation and continuous initiatives that we send to meet every election process, the conditions for people with disabilities were not adequate even during the presidential elections, held on Sunday, March 19, 2023. This was the conclusion of the observers, accredited by the Association of Youth with Disabilities of Montenegro (UMHCG), who visited polling stations within four Montenegrin municipalities, namely: in Podgorica, Nikšić, in Bijelo Polje, and in Bar, based on the Checklist of standards accessibility for persons with disabilities, made on the basis of the provisions of the Law on Spatial Planning and Construction of Buildings and the related Rulebook, the Law on the Election of Councilors and Members of Parliament and several rules of the State Election Commission (SEC).

Namely, a group of over 20 observers visited the largest number of polling stations in Podgorica (164 polling stations out of 208, as many as there are) and in Nikšić (54 polling stations out of a total of 134), then 29 polling stations in Bar and 13 in Bijelo Polje and found mostly unsatisfactory situation, which is reflected in the fact that a large number of polling stations, although they are located in public facilities and facilities in public use, are completely inaccessible, with stairs at the entrance, or with a narrow entrance area, then with one wing of the door closed, while in inside the polling stations, even though they were provided, not all elements of accessibility were used in time, such as a template for a ballot paper with which people with visual impairements can vote independently, and an informative brochure in Braille. Furthermore, the ballot boxes were not placed on a lower table so that some categories of voters with disabilities could independently insert their ballot and thus ensure the secrecy of the vote, and in a large number of polling stations there was neither a shelf at a lower height in the voting booth, nor an ethison track for people with visual impairments orientates.

Thus, in none of the polling stations in the urban part of Bar, which the observers visited, was the ballot box placed on a table of a lower height, and only one polling station was equipped with an ethison track. In Nikšić and in Podgorica, in a significant number of polling stations, the template and the brochure were in an envelope past the table where the polling committee was sitting until the moment the observer asked.

In Bijelo Polje, a combination of the aforementioned examples from other cities was found.

It is unacceptable that after 15 years we should point to accessibility, as a right of persons with disabilities, and point to the fact that it is inadmissible to be brought into polling stations, or that after nine years we should explain what the ballot template is and why it must be on on the table and offered to people with visual impairments, in situations where it is obvious, and given to others after asking, and not in an envelope or in a package.

Some members of the polling boards, as an explanation, stated that there are no disabled people who vote at those polling stations, that they mostly vote by letter, or that they will help them if they show up. It is interesting that the members of the electoral commissions know something that the state of Montenegro does not, and that they have records on persons with disabilities that the state does not have, even though it has been an obligation since 2009 and the ratification of the UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities.

Conditions are not provided for persons with disabilities when they appear at the polling station. The Constitutional Court said enough about the method of exercising such rights when it declared unconstitutional the provision that "when determining polling stations, the municipal election commission is obliged to take care to facilitate access to the polling station for persons with disabilities."

Despite the fact that we sent a joint initiative to meet these elections, the situation in practice, in a certain segment, in the capital city of Podgorica is even worse than when the local elections were held in October last year.

We consider the political parties whose representatives or sympathizers are in the election commissions and polling boards responsible for the stated situation, to the greatest extent, and even in this campaign we were not spared disparaging terminology that associates people with disabilities when candidates respond to each other, so we heard that someone will not "handicap their family", which has a negative connotation (to disable).

We are encouraged by the fact that the suits for protection from discrimination on the basis of disability were already announced last night, so we are now calling on other people with disabilities, throughout Montenegro, who did not exercise their right to vote due to inaccessibility, or who exercised it in a way that was not dignified, and with the obstacles that accompanied that process, to turn to us for further representation, including when initiating lawsuits for protection against discrimination that have been concluded in favor of persons with disabilities, some of which are group lawsuits, i.e. proceedings for protection against discrimination with higher amounts of non-material damage that were awarded.

It is encouraging that in his address, the President of the State Election Commission, Nikola Mugoša, emphasized the importance of providing conditions for people with disabilities, but also taking care of the relationship between municipal election commissions and members of polling boards, who, although they had provided material, did not use it at every polling station.

Finally, we would like to thank the Center for Democratic Transition (CDT) and all our observers for their cooperation and trust, without whom this process would not have been possible.

The Association of  Youth with Disabilities of Montenegro and the Union of Blind of Montenegro

Od 36.500 žena s invaliditetom svaka je doživjela diskriminaciju. Tako je, na primjer, majka sa sjevera navela da je prilikom dolaska s ćerkom s invaliditetom na pregled prvostepene socijalno-ljekarske komisije u postupku ostvarivanja prava na materijalno davanje službenica u Centru za socijalni rad rekla „Gdje vučeš tu malu? Ne trebaš je pokazivati, vidimo je mi iz papira", ukazuje Ivanović na odnos prema djevojkama s invaliditetom.

„U Crnoj Gori, prema poslednjim statističkim podacima, ima preko 36.500 žena s invaliditetom, odnosno 12 odsto žena u našoj državi ima neku vrstu invaliditeta, ali uprkos njihovom velikom broju, o problemima višestruke i intersekcijske diskriminacije i nasilja nad njima ne postoje nikakvi zvanični statistički podaci, jer se oni ne razvrstavaju po osnovu pola i invaliditeta, već samo po nekom od ova dva osnova“, To je u razgovoru kazala Miroslava Mima Ivanović, izvršna direktorica Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke), ističući da su 2020. sproveli istraživanje o nasilju i diskriminaciji nad ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom i vidovima podrške koja je potrebna njima i njihovim porodicama, a rezultati koje su dobili nijesu ohrabrujući.

„Skoro svaka šesta ispitanica s invaliditetom u okviru ovog istraživanja kazala je da ne raspolaže samostalno svojim primanjima. Svaka peta ispitanica s invaliditetom (20 odsto) nema sopstveni prostor u kome može ostvariti privatnost, dok je u istoj situaciji više od polovine članova/ica porodica žena, djevojaka i djevojčica s invaliditetom (njih 53,33 odsto). Više od trećine ispitanica s invaliditetom nema dovoljno sredstava da pokrije troškove za zadovoljenje svih životnih potreba, uključujući i one vezane za invaliditet. Svega njih 18 odsto koristi personalnu asistenciju, iako je 78 odsto ispitanica s invaliditetom kazalo da bi koristilo ovu uslugu kada bi ona bila finansirana od strane države ili lokalne samouprave. Zbog toga im pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba isključivo pruža porodica, što ograničava funkcionisanje ne samo samih žena, djevojaka i djevojčica s invaliditetom, već i članova njihovih porodica“, rekla je Ivanović.

Ona ukazuje da je stepen intersekcijske diskriminacije žena i djevojaka s invaliditetom u ostvarivanju prava na zaštitu reproduktivnog zdravlja zabrinjavajući.

„Ukupno 44 odsto ispitanica s invaliditetom ne ide redovno kod ginekologa, a kao razloge navode strah, negativna iskustva s ljekarima drugih struka i nepristupačnost. Kao neprijatnost u ostvarivanju prava na zaštitu reproduktivnog zdravlja jedna ispitanica s invaliditetom navodi „Nakon porođaja, tokom boravka u porodilištu, bilo mi je teško jer medicinske sestre nisu bile ljubazne i krevet mi je bio visok, a nisam imala stepenice da se popnem." Gotovo 90 odsto ispitanica s invaliditetom koje se još uvjek nisu ostvarile kao majke željele bi da to postanu i skoro polovini je potrebna podrška u odgajanju djeteta (47,61 odsto). Za njih 9,5 odsto je nedostatak neophodne podrške u odgajanju djeteta jedan od glavnih razloga što se još uvijek nisu ostvarile u ulozi majke. Gotovo svaka peta ispitanica s invaliditetom koja se još nije ostvarila kao majka, iako to želi, navodi da joj je prepreka negativan stav okoline prema djetetu i neriješeno stambeno pitanje“, kaže Ivanović.

Posebno zabrinjava, kako dodaje, činjenica da nije bilo oblika nasilja i diskriminacije koji nijedna ispitanica s invaliditetom nije doživjela.

„Istraživanjem su obuhvaćeni: verbalno, seksualno, fizičko nasilje, uslovljavanje i prinuda, diskriminacija u postupcima pred organima, u oblastima rada i zapošljavanja, društvenog života, i dr. I kod ispitanica s invaliditetom i kod članova njihovih porodica najčešće je verbalno nasilje. Tako je, na primjer, majka sa sjevera navela da je prilikom dolaska s ćerkom s invaliditetom na pregled prvostepene socijalno-ljekarske komisije u postupku ostvarivanja prava na materijalno davanje službenica u JU Centru za socijalni rad.

Izostala podrška Ministarstva

I MI Boke je u proteklih godinu dana pružila usluge SOS telefona za žene s invaliditetom s iskustvom nasilja i diskriminacije za dvije korisnice, besplatnu pravnu pomoć za 11 žena s invaliditetom u 20 postupaka, besplatan pristupačan taksi prevoz za pet žena s invaliditetom iz Boke uz finansijsku podršku Ministarstva kapitalnih investicija i Opštine Kotor, personalnu asistenciju i pomoć u kući tokom četiri mjeseca za dvije žene s invaliditetom iz Boke kroz Program javnog rada Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

„Iako je to jedini servis podrške namijenjen isključivo ženama s invaliditetom u Crnoj Gori, Ministarstvo rada i socijalnog staranja (odnosno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja) je dvije godine zaredom (2021. i 2022.) odbilo da pruži finansijsku podršku I MI Boke za licenciranje ove usluge kroz javne konkurse za finansiranje projekata NVO u oblasti zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Zbog toga je I MI Boke podnijela dvije tužbe Upravnom sudu Crne Gore protiv odluka tog Ministarstva o raspodjeli sredstava za projekte NVO, od kojih je jedna već usvojena, jer Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije odlučilo o projektu I MI Boke u skladu sa zakonom“, kaže Ivanović.

Ona ističe da svaka korisnica besplatne pravne pomoći I MI Boke vodi makar dva postupka, što je dokaz da žene s invaliditetom u prvom susretu s institucijama vrlo rijetko mogu da ostvare svoja prava.

„Od 20 postupaka ovih žena, kojima I MI Boke pruža besplatnu pravnu pomoć, svega su četiri rezultirala priznanjem prava tri žene s invaliditetom, i to na: personalnu asistenciju, pomoć u kući, jednokratnu novčanu pomoć i ličnu invalidninu. Ostalih 16 postupaka još uvijek traje, neki i duže i od godinu i po dana“, kazala je Ivanović.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Uprkos relativno adekvatnoj zakonskoj regulativi i kontinuiranim inicijativama koje šaljemo u susret svakom izbornom procesu, uslovi za osobe s invaliditetom ni tokom predsjedničkih izbora, održanih u nedjelju, 19. marta 2023. nijesu bili adekvatni. To su zaključili posmatrači, akreditovani od strane Udruženja mladih sa hendikepiom Crne Gore (UMHCG), koji su obilazili biračka mjesta u okviru četiri crnogorske opštine, i to: u Podgorici, u Nikšiću, u Bijelom Polju i u Baru, a na osnovu Ček liste standarda pristupačnosti za osobe s invaliditetom izrađene na osnovu odredbi Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i pripadajućeg Pravilnika, Zakona o izboru odbornika i poslanika i više pravila Državne izborne komisije (DIK).

Naime, grupa od preko 20 posmatrača obišla je najveći broj biračkih mjesta u Podgorici (164 biračka mjesta od 208, koliko ih ima) i u Nikšiću (54 biračka mjesta od ukupno 134), zatim 29 biračkih mjesta u Baru i 13 u Bijelom Polju i zatekla uglavnom nezadovoljavajuće stanje koje se ogleda u činjenici da je veliki broj biračkih mjesta, iako se nalaze u javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, potpuno nepristupačan, sa stepenicama na ulazu, ili s uskim ulaznim prostorom, zatim sa zatvorenim jednim krilom vrata, dok u unutrašnjosti biračkih mjesta, iako su bili obezbijeđeni, nijesu na vrijeme iskorišćeni svi elementi pristupačnosti, kao što su: šablon za glasački listić pomoću kojeg samostalno glasaju osobe s oštećenim vidom, i informativna Brošura na Brajevom pismu. Nadalje, glasačke kutije nijesu bile postavljene na nižem stolu kako bi neke kategorije glasača s invaliditetom mogle samostalno ubaciti svoj glasački listić i time osigursti tajnost glasanja, a na velikom broju biračkih mjesta nije bilo ni police na nižoj visini u glasačkoj kabini, niti etison staze za orjentacuju osoba s oštećenjem vida.

Tako, ni na jednom biračkom mjestu u urbanom dijelu Bara, koji su posmatrači obišli, glasačka kutija nije bila postavljena na stolu niže visine, a samo na jednom biračkom mjestu je bila postavljena etison staza. U Nikšići i u Podgorici u značajnom broju biračkih mjesta šablon i Brošura su bili u koverti mimo stola za kojim je birački odbor do trenutka upita od strane posmatrača.

U Bijelom Polju je zatečena kombinacija navedenih primjera iz ostalih gradova.
 

Neprihvatljivo je da nakon 15 godina treba da ukazujemo na pristupačnost, kao pravo osoba s invaliditetom, i da ukazujemo na činjenicu da je nedopustivo da budemo unošeni u biračka mjesta, ili da nakon devet godina objašnjavamo šta je šablon za glasački listić i zašto mora biti na stolu i ponuđen osobama s oštećenjem vida, u situacijama kada je to očigledno, a ostalima dat nakon upita, a ne da stoji u nekoj koverti ili u paketu. 

Neki članovi biračkih odbora, kao obrazloženje, su naveli da na tim biračkim mjestima nema osoba s invaliditetom koje glasaju, da one, uglavnom, glasaju putem pisma ili da će im oni pomoći ukoliko se pojave. Zanimljivo je da članovi biračkih odbora znaju nešto što ne zna država Crna Gora i da imaju evidencije o osobama s invaliditetom koje država nema iako joj je to obaveza od 2009. i ratifikacije Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom.

Ne obezbjeđuju se uslovi za osobe s invaliditetom kada se one pojave na biračkom mjestu. O načinu takvog ostvarivanja prava dovoljno je rekao Ustavni sud kada je odredbu o tome da je „prilikom određivanja biračkih mjesta opštinska izborna komisija dužna da vodi računa da olakša pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom“ proglasio neustavnom. 

Uprkos činjenici da smo i u susret ovim izborima uputili zajedničku Inicijativu stanje u praksi, u određenom segmentu, u Glavnom gradu Podgorici je i lošije nego prilikom održavanja lokalnih izbora u oktobru prošle godine.
 

Za navedeno stanje, u najvećoj mjeri, odgovornima smatramo političke partije čiji su predstavnici ili simpatizeri u izbornim komisijama i u biračkim odborima, a ni u ovoj kampanji nijesmo bili pošteđeni omalovažavajuće terminologije koja asocira na osobe s invaliditetom kada kandidati odgovaraju jedni drugima, pa smo tako čuli da neće neko "hendikepirati svoju porodicu", što ima negativnu konotaciju (onesposobljavati). 

Ohrabruje nas to što su nam već sinoć najavljeni novi postupci za zaštitu od diskriminacije po osnovu invalidnosti, pa pozivamo i sada ostale osobe s invaliditetom, širom Crne Gore, koje nijesu svoje biračko pravo ostvarile zbog nepristupačnosti, ili su ga ostvarile na način koji nije dostojanstven i uz prepreke koje su pratile taj proces, da nam se obrate zbog daljeg zastupanja, uključujući i prilikom pokretanja tužbi za zaštitu od diskriminacije koje su i do sada završavane u korist osoba s invaliditetom, od kojih su neke grupne tužbe, odnosno postupci za zaštitu od diskriminacije s većim iznosima nematerijalne štete koji su dosuđeni.
 

Podsticajno je što je u svom obraćanju predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša naglasio važnost obezbjeđivanja uslova za osobe s invaliditetom, ali i zabrinjava odnos opštinskih izbornih komisija i članova biračkih odbora, koji iako su imali obezbijeđen materijal isti nijesu iskoristili na svakom biračkom mjestu.

Na kraju se zahvaljujemo na saradnji i povjerenju Centru za demokratsku tranziciju (CDT) i svim našim posmatračima bez kojih ovaj proces ne bi bio moguć. 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore

 Crnogorski stonoteniser Filip Radović pobjednik je Mastersa u Linjanu u Italiji, dok je Luka Bakić zaustavljen u polufinalu i nastup je završio s bronzanim odličjem.

Radović je juče u finalnom meču kategorije S10 pobijedio Poljaka Igora Mištala 3:1 (7:11,11:9, 12:10 i 11:7) i nakon pet pobjeda, sa samo dva izgubljena seta, došao do zlatne medalje.

Ranije juče u polufinalnom meču eliminisao je Poljaka Pavela Vlodiku 3:1 (11:9, 12:10 i 11:7).

Osvajač bronzane  medalje s maksimalnim učinkom, kao prvoplasirani, završio je takmičenje u grupi i izborio direktan plasman u polufinale.

Radović je na startu takmičenja pobijedio Italijana Lorenca Karduu 3:0 (11:7,11:5 i 11:8), u drugom kolu bio je bolji od Japanca Mahira Funajame 3:0 (11:9,11:8 i 11:7), dok je u trećem bio ubjedljiv protiv Filipa Heina iz Luksemburga 3:0 (11:2, 11:4 i 11:3).

On je treći put slavio u Linjanu, u pojedinačnoj seniorskoj konkurenciji, nakon što je najbolji bio i 2016. i 2019.

Osvajao je u Linjanu dva puta i trofeje u ekipnoj konkurenciji.

Bakić je u polufinalnom meču poražen od Igora Mištala 3:1 (6:11, 11:8, 11:8 i 11:7).

On je ranije danas u četvrtfinalnom meču eliminisao Italijana Lorenca Karduu 3:1 (9:11, 11:9, 11:8 i 11:9).

Nastup među osam najboljih izborio je kao drugoplasirani u grupi, s dva trijumfa i porazom.

Bakić se, nakon startnog poraza od Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 14:12 i 11:1), pobjedama protiv Sian Jin Sua iz Kineskog Tajpeha 3:0 (11:6, 11:4 i 11:3) i Italijana Lorenca Magarelija 3:0 (11:3, 11:4 i 11:7) domogao drugog mjesta i četvrtfinala.

Turnirom u Linjanu, koeficijenta 20, Radović i Bakić zvanično su počeli kvalifikacije za Paraolimpijske igre u Parizu.

Na Mastersu, koji je okupio blizu 300 stonotenisera iz 30 država svijeta, na klupi crnogorske reprezentacije debitovao je Vladimir Marić.

Nastup crnogorskih stonotenisera u Linjanu finansiran je po programu Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) za ovu godinu koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: Portal Mina

Pripremio: Ivan Čović

Iako je od usvajanja Zakona o zaštiti potrošača i propisivanja obaveze obilježavanja proizvoda i Brajevim pismom prošlo tačno devet godina, diskriminacija potrošača s oštećenjem vida događa se svakodnevno, čemu doprinosi neadekvatna implementacija pomenutih propisa.

I ovog 15. marta, na Dan prava potrošača, ukazujemo na ključne probleme koji se tiču prava potrošača s oštećenjem vida.

Napominjemo da se Zakon o zaštiti potrošača i Pravilnik o isticanju obavještenja o robi na Brajevom pismu i dalje dosljedno ne primjenjuju, a što potvrđuju brojni slučajevi diskriminacije.

Stoga, veliki broj trgovaca tek nakon opomene, odnosno kažnjavanja od strane inspekcijskih organa ispoštuje obavezu obilježavanja proizvoda informacijama na Brajevom pismu.

Za punih šest godina, otkako je počela primjena ovih propisa, obilježeno je oko osam i po miliona proizvoda.

Zato, koristimo priliku da apelujemo i na inspekcijske organe da u sklopu svog redovnog rada, vrše kontrolu svih maloprodajnih objekata i trgovačkih lanaca, a ne da postupaju isključivo po prijavama potrošača s oštećenjem vida.

Iako iskazujemo nezadovoljstvo zbog nepotpune primjene Zakona, podsjećamo da je Ministarstvo ekonomskog razvoja tokom 2021. postupilo po Mišljenju i preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i izmijenilo prethodni Pravilnik, otklanjajući norme diskriminatornog karaktera koje su do tada bile na snazi, što predstavlja primjer dobre prakse.

Dodatno, iako trenutnom listom proizvoda nijesmo u potpunosti zadovoljni, zabrinjava to što crnogorski trgovci ni tako suženu listu uglavnom ne poštuju i samo kad su primorani pristupaju obilježavanju proizvoda Brajevim pismom.

Izvor: Portal Savez slijepih Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane osobe s invaliditetom (OSI), članove porodice OSI, a posebno djevojke i žene s invaliditetom (ŽSI) da se prijave za učešće na trodnevnom Treningu o parničnom postupku i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI. Planirano je da se Trening održi u periodu od 26. do 28. aprila 2023, u nekoj od sjevernih opština Crne Gore. O tačnom mjestu odžavanja svi zainteresovani biće blagovremeno informisani.

Cilj Treninga je informisanje OSI (primarno žena i djevojaka s invaliditetom) o parničnom postupku i mehanizmima zaštite od diskriminacije, kao i podsticanje OSI za pokretanje postupaka pred nadležnim sudovima u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu, ne samo po osnovu invalidnosti. 

Trening će obuhvatati neke od sljedećih tema: međunarodni i domaći pravni okvir koji uređuje ljudska prava, s posebnim naglaskom na prava OSI i ŽSI; pojam, vrste, oblici, područje diskriminacije; mehanizmi zaštite od diskriminacije, pokretanje postupaka pred sudovima, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, Evropskim sudom za ljudska prava. Uz to, Trening ima za cilj informisanje OSI o proceduri pokretanja, vođenja i okončavanja parničnog postupka, nadležnostima suda, rokovima, utvrđivanju vrijednosti predmeta spora, ročištima, vještačenju u postupku, troškovima postupka, preinačenju tužbe, dokazima u postupku i sl. Trening će se bazirati na međunarodnim i nacionalnim dokumentima iz oblasti diskriminacije / Konvenciji UN o pravima OSI, Zakonu o zabrani diskriminacije, Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakonu o parničnom postupku, kao i drugim zakonima koji se tiču prava OSI, a koji su relevantni za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije.

Prvog dana Treninga biće obuhvaćen teorijski dio i rad s učesnicima/ama, koji će biti usmjeren na mehanizme zaštite od diskriminacije, drugog dana planirana je kombinacija teorijskog i praktičnog rada, dok je treći dan predviđen za praktični rad u grupama koji će podrazumijevati studije slučaja – sastavljanje opisa diskriminacije, pisanje podnesaka, žalbi/tužbi. Kroz teorijski dio i praktičan rad u grupama, studije slučaja, interaktivni dijalog, diskusije, razmjenu iskustava, omogućiće se učesnicima/ama da stečeno znanje primijene u praksi, posebno prilikom ostvarivanja i zaštite svojih prava.

Zainteresovani kandidati/kinje se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije, najkasnije do 20. aprila 2023. na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naslovom teksta mejla “Prijava za Trening o parničnom postupku”. Broj mjesta je ograničen.

UMHCG pokriva sve troškove učešća na Treningu. Samo kandidati/kinje koje uspješno završe sve segmente Treninga mogu dobiti sertifikat. Shodno navedenom, potrebno je da učesnici/e budu prisutni 100% vremena tokom realizacije Treninga. 

Trening se sprovodi u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kroz Konkurs za NVO u 2022. u oblasti u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti.

Država je dužna propisati obaveze uključivanja osoba s invaliditetom i njihovih predstavničkih organizacija u procesima donošenja odluka na svim nivoima, poručeno je na zajedničkom sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva pravde (MP) i Ministarstva evropskih poslova (MEP), održanom na inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Sastanak je održan na temu Definisanja statusa reprezentativnosti organizacija OSI, a u okviru Kampanje javnog zagovaranja, kao jedne od aktivnosti projekta Forum za prava OSI, koji je UMHCG u proteklom periodu realizovalo u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE, a koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sastanak je održan u ponedeljak, 13. marta 2023. i prisustvovali su mu izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić i izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović, a ispred Ministarstva pravde sastanku je prisustvovao državni sekretar Bojan Božović, ujedno i pregovarač za poglavlja 23 i 24, dok je ispred Ministarstva evropskih poslova prisustvovao Miloš Radonjić, načelnik Direkcije za politička pitanja EU, i šef Radne grupe za poglavlje 24.

Marina Vujačić je predstavnicima MP i MEP ukazala da je uključivanje i učešće osoba s invaliditetom preko njihovih „reprezentativnih organizacija” ili organizacija osoba s invaliditetom definisano članovima 4 (3) i 33 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Kako je navela, u cilju pravilnog sprovođenja, važno je da države potpisnice i relevantni akteri definišu obuhvat organizacija osoba s invaliditetom i prepoznaju različite vrste koje često postoje, razlikujući ih tako od organizacija za osobe s invaliditetom i od ostalih organizacija civilnog društva koje se mogu baviti i osobama s invaliditetom, ali ne ispunjavaju kriterijume reprezentativnosti. Dakle, Komitet UN o pravima osoba s invaliditetom u svom Opštem komentaru 7 navodi da organizacije osoba s invaliditetom trebaju biti „ukorijenjene“ u Konvenciji, da moraju biti posvećene Konvenciji i da moraju u potpunosti poštovati načela i prava utvrđena Konvencijom. To mogu biti samo organizacije koje vode i kojima rukovode i upravljaju osobe s invaliditetom. Jasna većina njihovog članstva trebaju biti same osobe s invaliditetom, pojasnila je Vujačić. 

Takođe, ona je navela da obaveza definisanja reprezentativnosti podrazumijeva nekoliko segmenata, među kojima i neophodnu finansijsku podršku za njihovo funkcionisanje i njihov rad, kako bi ove organizacije nesmetano mogle sprovoditi i druge aktivnosti u skladu s djelatnostima svojih statuta. 

„Ovo ne znači da druge organizacije ne mogu nikako dobiti sredstva u oblasti zaštite osoba sa invaliditetom, kako se ona naziva u Zakonu o nevladinim organizacijama, već znači da bi se procentualno značajno veći iznos sredstava opredeljivao za projekte OOSI i projekte roditeljskih udruženja“, naveo je Goran Macanović. On je dodao da u okviru procesa donošenja odluka o pitanjima koja tiču ili koja utiču na živote osoba s invaliditetom često se one same ne konsultuju od strane različitih državnih organa i drugih institucija iz sistema vlasti, a odluke se često i dalje donose u njihovo ime, pritom u tim procesima nekada bivaju uključeni drugi predstavnici organizacija koji nemaju adekvatan pristup, niti znanje o djeci i odraslim osobama s invaliditetom, niti su njihove organizacije registrovane u ovoj oblasti već djeluju dominantno u nekoj drugoj. Tako je podsjetio da i u tijelima koja se bave pravima osoba s invaliditetom moraju biti birani reprezentativni predstavnici osoba s invaliditetom, dakle same osobe s invaliditetom i roditelji djece s invaliditetom, ističući da to mora biti slučaj sa Savjetom za prava osoba s invaliditetom koji treba formirati u najskorijem roku. Na kraju, Macanović je problematizovao i tumačenja Agencije za sprečavanje korupcije koje se odnosi na status javnih funkcionera u slučaju kada su predstavnici NVO članovi radnih grupa i tijela koje formiraju državni organi, što kako je naveo ranije nije bio slučaj, a utiče na brojna pitanja u radu nevladinog sektora i tih pojedinaca. 

Bojan Božović je izražavajući spremnost za podršku i upravo važnost učešća osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka od konsultovanja, do definisanja politika, njihovog sprovođenja i izvještavanja o njihovom sprovođenju napomenuo da je zainteresovan da se predstavnici ovih organizacija uključe i u okviru pregovora Crne Gore s Evropskom unijom, kako na formalan način kroz učešće u radu radnih grupa, tako i neformalno kroz učešće na sastancima radnih grupa, prvenstveno Radne grupe za poglavlje 23 koja je u najvećem fokusu interesovanja i od najveće važnosti za UMHCG i za Savez slijepih Crne Gore. 

Odgovarajući na ograničavajući uticaj u dijelu učešća predstavnika NVO u savjetodavnim i radnim tijelima koje formira državna uprava istakao je da će se Ministarstvo pravde u dijelu svoje nadležnosti aktivno uključiti u narednom periodu kako bi se pronašlo adekvatno rješenje koje će biti u korist kako predstavnika NVO, tako i u korist državne uprave.

Ne zaboravite da gledate i u zvijezde, ne samo ka dolje.

Stiven Hoking (Stephen Hawking) nije bio samo jedan od najvećih fizičara našeg vremena, nego i autor mnogih nadahnjujućih riječi upućenih svima nama.

Tako se 7. januara 2016. u prepunoj sali Kraljevskog instituta u Londonu naučnik obratio svim ljudima koji pate od depresije sljedećim riječima i na sebi svojstven način.

„Poenta ovog predavanja je da crne rupe uopće nisu tako crne kao što se smatra. To uopšte nisu vječne tamnice kakve su nekada ljudi zamišljali. Čak i ako se čini da ste ušli u crnu rupu, ne očajavajte, vjerovatno imate način da izađete.“

Ne zaboravite da gledate i u zvijezde, ne samo ka dole. Pokušajte da shvatite sve što vidite i razmislite o tome zbog čega postoji ovaj prelijepi univerzum. Budite znatiželjni. I bez obzira na to koliko vam život izgleda teško, u njemu će se sigurno naći nešto što, ne samo da možete učiniti, već i u tome uspjeti. Glavna stvar je ne odustati. Nikada“, rekao je naučnik.

S obzirom na to koliko je teškoća ovaj čovjek morao prevazići, i koliko je bio hrabar i divan njegov život, svako od nas trebao bi poslušati šta je imao kazati.

Kada je imao samo 21 godinu, Stivenu Hokingu dijagnostifikovano je rijetko oboljenje, amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Ljekari su pretpostavili da neće živjeti više od dvije godine nakon toga. Te dvije godine produžile su se na sljedećih 55.

Hoking je rekao da je naučio cijeniti ono što ima.

„Iako sam bio nesretan i zbog bolesti, imao sam sreće u svemu drugom. Imao sam veliku sreću što sam imao priliku raditi na polju teorijske fizike u vrijeme velikih otkrića, a ovo je jedna od rijetkih oblasti ljudske aktivnosti u kojem mi moj invaliditet nije smetao.“

Veoma je važno uvijek održavati pozitivan pogled na svijet, bez obzira na to koliko komplikovan i neprijatan vaš život izgleda jer ako se na vrijeme ne naučite smijati sebi i životnim okolnostima, možete na kraju potpuno ostati bez nade“, govorio je Hoking.

Umro je 14. marta 2018. u svom domu u Kembridžu (Cambridge).

Bio je odličan naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i nasljeđe još dugo živjeti. Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirisali su ljude širom svijet.

Izvor: Portal Buka Magazin

Pripremio: Ivan Čović

S pažnjom smo pročitali reagovanje Antonija Pušića na navode o njegovom seksualnom uznemiravanju producentkinje TV emisije Dnevnica Lejle Kašić. Nadali smo se da će reći pravu stvar, kada je već učinio pogrešnu, i da će se jednostavno izviniti, ako ne zbog lične odgovornosti prema ženi koju je ružno vrijeđao svojim ponašanjem, onda bar zbog generacija mladih kojima je uzor, zbog kojih smo dužni da budemo bolji i da preuzimamo odgovornost za svoje ponašanje, čak i kad ga se stidimo.

Umjesto toga, dobili smo saopštenje koje negira žrtvu neprihvatljivog ponašanja i koje upravo beskrupulozno demonstrira “cancel kulturu” na koju autor upozorava. Pravdajući odbijanje izvinjenja žrtvi svog neprihvatljivog ponašanja time što je diskvalifikuje kao osobu “koja treba da se liječi”, “koja se prenemaže”, “koja koketira”, on, nažalost, opravdava nasilje prema “nedostojnima” i čini isto što su prije njega činili poznati  nasilnici. Nebitno je jesu li nedostojni “ludaci”, “ženetine koje se prenemažu”, “pederi”… princip pravdanja nasilja – za koje nema opravdanja - ostaje isti.

Posebno je neodgovorno pravdati nasilje prema bilo kome (“Muškarac bi na njenom mjestu gore prošao.”) ličnim nezadovoljstvom, konkretno, sopstvenom odlukom da prihvati učešće u emisiji. Ovo posebno ako je opšte poznato da su nam i mediji i zdravstvene ustanove puni žrtava nasilja svake vrste, i kućnog i vršnjačkog i institucionalnog, protiv kojih smo svi, kao država i društvo, dužni da se borimo.  

Simptomatično je da svoje nezadovoljstvo emisijom u kojoj je pristao da učestvuje, nije izrazio njenom uredniku - muškarcu, nego producentkinji – ženi i to na veoma čudan i apsolutno neprihvatljiv način.

Umjesto dugog i kontradiktornog saopštenja, morao je i mogao da se jednostavno i ljudski izvini mladoj osobi koju je pokušao da ponizi svojim ponašanjem.

Centar za ženska prava

Akcija za ljudska prava

Građanska alijansa

Inicijativa mladih za ljudska prava

Juventas

Udruženje Roditelji

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić

SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica

Centar za romske inicijative 

Asocijacija Spektra 

Queer Montenegro

NVO Prima

Državna izborna komisija (DIK), opštinske izborne komisije (OIK) i birački odbori moraju omogućiti osobama s invaliditetom (OSI) ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i pod jednakim uslovima s ostalim građanima, na predstojećim predsjedničkim izborima, koji će se održati u nedjelju, 19. marta 2023. 

„Ovim putem, želimo da apelujemo na sve partije koje delegiraju članove za biračke odbore da iste upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI koje ostvaruje biračko pravo, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja.“ navodi se u zajedjičkom saopštenju Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). SSCG i UMHCG već više od deceniju zagovaraju ostvarivanje biračkog prava OSI, kako kroz izmjene i unaprjeđenje zakonodavstva, tako i kroz primjenu standarda i stvaranje uslova za nesmetano uživanje prava u praksi.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom u članu 29 navodi da države potpisnice OSI garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti s drugima, pa se Crna Gora njenom ratifikacijom obavezala da će osobama s invaliditetom omogućiti i stvoriti uslove za aktivno i pasivno uživanje biračkog prava.

Tokom izbornog dana, na prethodno održanim parlamentarnim izborima 30. 8. 2020, ali i na lokalnim izborima, 23. 10. 2022, dobili smo više informacija od strane OSI koje su se odnosile na nemogućnosti ravnopravnog i apsolutno tajnog glasanja osoba s oštećenjem vida, zbog čega je SSCG predao pritužbu targetirajući 13 lokalnih samouprava, u odnosu na lokalne izbore, pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda u odnosu na diskriminaciju osoba s oštećenjem vida u ostvarivanju biračkog prava. S druge strane, UMHCG pružilo je besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invaliditeta zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.

SSCG i UMHCG u saradnji s Misijom OEBS u Crnoj Gori izradili su i Smjernice za unapređenje pristupačnosti izbornog procesa za OSI, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane svih OIK. Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: Video spot 1 i Video spot 2 

Dalje se navodi: „Takođe, podsjećamo da je DIK unaprijedila pravni okvir, a najznačajnije novine u izbornom procesu tiču se sljedećih pitanja, koja su sadržana i u okviru Priručnika za edukaciju članova biračkih odbora.

1. Ubuduće će šablon za glasanje koji služi za osobe s oštećenjem vida biti s metalnim prstenovima kako bi se obezbijedila tajnost glasanja. Do sada šablon, koji, inače, prati izgled glasačkog listića, nije imao prstenove već samo otvore, pa su postojale pritužbe da prilikom glasanja na šablonu ostaju tragovi hemijske olovke čime se narušava tajnost glasanja. Uvođenjem novog šablona s metalnim prstenovima eliminiše se ugrožavanje tajnosti glasanja.

2. Kako bi svaka osoba s oštećenjem vida moglo da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, na svakom biračkom mjestu ubuduće će se nalaziti dva glasačka listića na Brajevom pismu. Ona će biti dio edukativnog materijala i biće informativnog karaktera. Iako svjesna činjenice da Brajevo pismo nije kodifikovano u crnogorskom pravnom sistemu, DIK je bila stava da je potrebno napraviti iskorak u cilju unapređenja prava osoba s invaliditetom u ovom dijelu.

3. Kutija za glasanje ubuduće će biti postavljena na ravnu površinu od 40 cm kako bi osobe niskog rasta i korisnici kolica mogli samostalno da stave glasački listić u glasačku kutiju. Do sada su članovi biračkog odbora spuštali glasačku kutiju kada glasa osobe niskog rasta ili korisnik kolica, što je onemogućavalo da ovi birači samostalno glasaju. DIK je zaključila da biračko mjesto mora biti uređeno na način da svi članovi biračkog odbora imaju nesmetan pogled na glasačku kutiju.

4. Po pitanju uređenja biračkog mjesta, DIK će u skladu sa svojim nadležnostima izdati uputstvo opštinskim izbornim komisijama da ubuduće u unutrašnjosti biračkih mjesta budu postavljene tamno crvene etison trake koje će olakšati osobama s oštećenjem vida orjentisanje do stola gdje preuzimaju glasački listić i dalje do kabine za glasanje. DIK je svjesna činjenice da sva biračka mjesta ne mogu odmah biti pokrivena etison trakama ali je zaključila da je na svakim narednim izborima nužno da sve više biračkih mjesta bude uređeno na ovaj način.“

„U slučaju kršenja prava, uključujući i zbog nemogućnosti da neke OSI uopšte pristupe biračkom mjestu i ovog puta biće pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije, koji su i do sada, posebno kada je bilo riječi o javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, završavani u korist same OSI. U tom smislu, osim pripremnih radnji od strane svih opštinskih izbornih komisija, očekujemo i da sami birački odbori na dan predsjedničkih izbora preduzmu potrebne radnje koje su u domenu njihove nadležnosti, a koje će izborni proces učiniti pristupačnim za sve kategorije osoba s invaliditetom.“ navodi se dalje h saopštenju. 

„Očekujemo poštovanje zakonskog okvira, kao i podzakonskih akata, a u suprotnom i dalje ćemo nastaviti s pokretanjem postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.“ zaključuju ove dvije organizacije. 

Izvor: Zajedničko saopštenje SSCG i UMHCG

Pripremio: Ivan Čović