Kako postojeće prepreporuke pretočiti u praksu, unaprijediti pristupačnost zdravstvenih ustanova, obezbijediti kontinuiranu i kvalitetnu zdravstvenu njegu, a sistem učiniti osjetljivijim na potrebe svakog čovjeka - neka su od pitanja, obuhvaćena jučerašnjom Konferencijom o zdravstvenoj jednakosti osoba s invaliditetom, koju je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), organizovalo uz tehničku podršku Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Podgorici.
Konferenciju je otvorila Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG – a.
„Za razliku od mnogih, danas neću čestitati Međunarodni dan osoba s invaliditetom jer jedino što bih imala za čestitati jeste borba i istrajnost osoba s invaliditetom i naših porodica u zalaganju za adekvatniji status, prava i podršku. Međutim, ne čestitam ovaj dan jer nam valjda svaki u godini jednako pripada, iako nam se i to često osporava, direktno, indirektno ili sugestivno.”
Vujačić je iznijela i svoja viđenja koja, kako navodi, obilježavaju ne samo profesionalno zalaganje, već i život mnogih osoba s invaliditetom.
„Naš aktivizam i angažman bilježi borba dokazivanja da činjenicom što imamo iskustvo invaliditeta, odnosno određenja oštećenja ili stanja, nijesmo bolesni; zbog svojih primarnih oštećenja ili stanja, nije nam svima ili nužno potrebna 24 h ljekarska pomoć i njega; činjenicom da smo žene s invaliditetom nijesmo manje žene; činjenicom da smo osobe s invaliditetom, ili članovi porodice osoba s invaliditetom nijesmo bijedni, jadni i za sažaljenje.“
Dodaje da je ključno ne odustajati od borbe za pravovremen i kvalitetniji pristup zdravstvenoj zaštiti i jednakost osoba s invaliditetom, kao i svake osobe pojedinačno u oblasti zdravstvene zaštite, uprkos preprekama. Bilo da se radi o preprekama koje se jednostavno mogu ukloniti, ili onih sistemskih i institucionalnih.
Vujačić je izdvojila i neke od prepreka u oblasti zdravlja: neblagovremena i neefikasna rana intervencija i dijagnostika u svakoj situaciji i za svako dijete, nedovoljna pristupačnost zdravstvenih ustanova, nedostatak specijalizovane zdravstvene njege, nedovoljna svijest i obuka osoblja, finansijske barijere, kao i diskriminacija i stigmatizacija.
„Skoro svaka osoba s invaliditetom, po podacima naših instraživanja, ukoliko zdravstvene ustanove posjećuje sa pratiocem, nema direktnu komunikaciju sa zdravstvenim osobljem. Ono se obraća pratiocima. ”
Dr sci. med. Mina Brajović, ističe da inkluzivno zdravstveno finansiranje mijenja živote, te da nema univerzalne zdravstvene zaštite bez osoba s invaliditetom u njenom središtu.
“Crna Gora je prva zemlja u regionu Evrope koja je primijenila SZO Vodič za djelovanje za inkluziju osoba s invaliditetom i kroz multisektorsku saradnju i aktivan angažman predstavnika osoba s invaliditetom, sprovela sveobuhvatnu procjenu stepena inkluzivnosti zdravstvenog sistema, kada je riječ o osobama s invaliditetom.” 
Brajović dodaje: “Sada je vrijeme da pretočimo nalaze ove procjene u praksu – uklonimo barijere i osiguramo da svaka osoba s invaliditetom može doći do kvalitetne zdravstvene zaštite bez finansijskog tereta. Kada je finansiranje inkluzivno, zdravstveni sistemi postaju pravedniji, porodice se osjećaju sigurnije, a zajednice postaju snažnije.”
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, na samom početku, poručio je da društveni razvoj nije moguć bez pune uključenosti svih građana i građanki.
„Osobe s invaliditetom moraju imati jednaka prava, jednake šanse i jednake uslove za kvalitetnu dostupnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. To je osnov svakog pravednog i modernog zdravstvenog sistema.“
Ministar navodi da je Crna Gora, u proteklim godinama, u bliskoj saradnji Udruženja mladih sa hedikepom Crne Gore, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, načinila važne korake naprijed.
„Zajedno smo odradili Situacionu analizu o zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom, a nakon toga i izradili Akcioni plan za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu. Ovi dokumenti nijesu i ne smiju biti samo formalni koraci, već jasna obaveza da garantujemo da niko ne bude izostavljen iz zdrastvenog sistema.“
U svom inicijalnom obraćanju ministar je istakao i da su implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom uvrstili u okvir aktivnosti Akcionog plana za 2025 i 2026 godinu, Strategije razvoja zdravstva.
„Ovaj Akcioni plan se ubrzo dostavlja Vladi na usvajanje i to je bilo ono što je, između ostalog, naše obećanje i očekujem da će biti završeno do kraja ovog mjeseca. Da Ministarstvo istinski i kontinuirano radi na unapređenju položaja osoba s invaliditetom pokazujemo i kroz naše aktivno učešće u FABCOM projektu. Ovim projektom planiramo izradu vodiča i protokola koji će unaprijediti pružanje sveukupnih zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom, kao i mladima koji se suočavaju sa teškim nezaraznim bolestima.“
Pored toga, ministar navodi da su za implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu izdvojena sredstva iz budžeta.
Konferencija je nastavljena aktivnom diskusijom sa učesnicima/cama, gdje su priliku da izraze svoje komentare i nedoumice pred govornicima iskoristili predstavnici, kako državnih institucija, tako i organizacija civilnog sektora.
Diskusija je zaokružena tvrdnjom ministra Šimuna da će Ministarstvo zdravlja biti posvećeno stvaranju zdravstvenog sistema u kom se svi osjećaju vidljivim, uvaženim i ravnopravnim.
„Sarađivaćemo sa organizacijama osoba s invaliditetom, sa stručnom i međunarodnom zajednicom i sa svim građanima koji svojim znanjem, iskustvom i energijom doprinose razvoju inkluzivnog društva.“
Ostaje apel zdravstvenim ustanovama na dalju proaktivnost, u smislu unapređenja pristupačnosti i bolje prilagođene medicinske njege osoba s invaliditetom.
Konferencija je okupila predstavnike svih ključnih zdravstvenih institucija, resornih ministarstava, Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, UNICEFa, kao i organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.