Željko

Željko

Organi ua sprovođenje izbora: Državna izborna komisija, opštinske izborne komisije i birački odbori moraju omogućiti osobama s invaliditetom (OSI) ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i pod jednakim uslovima s ostalim građanima, na predstojećim lokalnim izborima, koji će se održati u nedelju 5. decembra na Cetinju, u Mojkovcu i u Petnjici.

Savez slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) već duži niz godina zagovaraju ostvarivanje biračkog prava OSI, kako kroz izmjene i unapređenje zakonodavstva, tako i kroz primjenu standarda i stvaranje uslova za nesmetano uživanje prava u praksi.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom u članu 29 navodi da države potpisnice OSI garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti sa drugima, pa se Crna Gora njenom ratifikacijom obavezala da će osobama s invaliditetom omogućiti i stvoriti uslove za aktivno i pasivno uživanje biračkog prava.

Tokom izbornog dana, na prethodno održanim parlamentarnim izborima, 30.8.2020, dobili smo više informacija od strane OSI koje su se odnosile na nemogućnosti ravnopravnog i apsolutno tajnog glasanja, zbog čega su pred sudovima pokrenute tužbe za zaštitu od diskriminacije, ili pritužbe pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda. Jedan dio informacija odnosio se i na domen rada biračkih odbora – BO na sam dan izbora, odnosno tokom glasanja.

SSCG i UMHCG u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori izradili su Smjernice za unapređenje pristupačnosti izbornog procesa za OSI, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane OIK Cetinje, OIK Mojkovac, i OIK Petnjica, a koje su u prethodnom periodu i u neposrednoj komunikaciji predstavljene članovima komisija. Ukratko, smjernice se odnose na pristupačnost biračkog mjesta, visinu police u glasačkoj kabini i visinu glasačke kutije, etison trake za kretanje i orijentaciju osoba oštećenog vida, šablone za glasački listić, mogućnost potpisa izvoda iz biračkog spiska faksimilom, brošure na Brajevom pismu sa sadržajem teksta sa glasačkog listića, glasanje uz pomoć asistenta.

Osim smjernica koje se odnose na pristupačnost biračkih mjesta, biračkog materijala i procedura glasanja ukazujemo da izborne komisije i birački odbori moraju omogućiti nesmetano glasanje i svim osobama lišenim poslovne sposobnosti, a koje su u proteklom periodu u skladu sa zakonom, vraćene u birački spisak i tako konačno u mogućnosti da uživaju jedno od osnovnih prava u građanskom društvu.

U slučaju kršenja prava, uključujući i zbog nemogućnosti da neke OSI uopšte pristupe biračkom mjestu i ovog puta biće pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije, koji su i do sada, posebno kada je bilo riječi o javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, završavani u korist same OSI. U tom smislu, osim pripremnih radnji od strane opštinskih izbornih komisija, očekujemo i da sami birački odbori na dan izbora preduzmu potrebne radnje koje su u domenu njihove nadležnosti, a koje će izborni proces učiniti pristupačnim za sve kategorije osoba s invaliditetom.

Ovim putem želimo da apelujemo na partije koje delegiraju članove za biračke odbore da iste upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI koje ostvaruje biračko pravo na Cetinju, u Mojkovcu, i u Petnjici ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja.

Savez slijepih Crne Gore i Udruženje mladih sa hendikepom   

U Evropi živi oko 60 miliona žena i djevojčica s invaliditetom koje čine oko 60% ukupne populacije osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom su od dva do pet puta u većem riziku da budu žrtve nasilja od žena bez invaliditeta i izložene su prisilnoj sterilizaciji i abortusima, kao i drugim oblicima nasilja specifičnim za žene s invaliditetom. Pristup pravdi i servisima podrške i zaštite im je često nemoguć zbog (ne)pristupačnosti, pravnih i drugih barijera. 

Od izbijanja pandemije COVID-19 pojavljujue se podaci iz prvih redova o porastu svih vidova nasilja nad ženama i djevojčicama, naročito porodičnog nasilja. I dalje je nemoguće procijeniti sveukupni uticaj pandemije. Ipak, ona je u prvi plan istakla kršenja ljudskih prava s kojima se suočavaju hiljade žena i djevojčica s invaliditetom. 

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra, Evropdki forum osoba s invaliditetom (EDF) poziva Evropsku uniju da zaštiti prava žena s invaliditetom. EU treba da preuzme konkretne akcije da okonča nasilje, zlostavljanje i prisilnu sterilizaciju svih žena i djevojčica s invlaiditetom, u skladu s Konvencijuom UN o pravima osoba s invaliditetom, Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Istanbulskom konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici

Evropska unija će 8. decembra predstaviti prijedlog evropskog zakonodavstva za borbu protiv nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja. Ovaj prijedlog mora biti ambiciozan koliko i Istanbulska konvencija, mora uključiti pitanja u vezi s invaliditetom i zaštititi sve žene i djevojčice u svoj njihovoj raznolikosti. 

Šta je nasilje specifično prema osobama s invaliditetom? 

Nasilje specifično prema osobama s invaliditetom su svi oblici nasilja s kojima se suočavaju žene i djevojčice s invaliditetom koji su dodatno usložnjeni činjenicom da nasilnici koriste barijere i diskriminaciju s kojima se žrtve susreću usljed invaliditeta. Na primjer, to mogu biti fizičko, psihičko ili ekonomsko nasilje, kao što su ograničavanje, seksualno zlostavljanje prilikom obavljanja dnevne higijene, uklanjanje ili kontrola sredstava za komunikaciju, nasilje tokom tretmana, prisilno davanje ljekova ili uskraćivanje ljekova, kontrola finansija, uključujući socijalna davanja i davanja po osnovu invaliditeta, i emocionalno zlostavljanje u vezi s invaliditetom. Žene s intelektualnim ili psihsocijalnim invaliditetom, žene s oštećenjem sluha i vida i žene i djevojčice s visokim stepenom potrebe za podrškom su u najvećem riziku od ovakvog nasilja. 

Šta je Istanbulska konvencija? Zašto je toliko važna? 

Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatija i kao “Istanbulska konvencija” je međunarodni dokument koji ima za cilj borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Usvojena je 2011, a stupila na snagu 2014. 

Konvencija je prvi evropski instrument koji pravno teži prevenciji rodno zasnovanog nasilja, zaštiti žrtava nasilja i kažnjavanju nasilnika. Ona objašnjava šta države treba da preduzmu da spriječe i kazne nasilja nad ženama i porodično nasilja. Neke od mjera su podizanje svijesti, prikupljanje podataka i pravne mjere (na primjer, prepoznavanje da su priislna sterilizacija ili genitalno sakaćenje oblik nasilja nad ženama). Fokus je na vladama koje treba da se uključe u prevenciju, kažnjavanje i aktivnosti zaštite. Ovo se može uraditi kroz trening, edukaciju, resurse, primjenu zakona i pravne sisteme. 

Zahtjevi EDF 

Evropski forum osoba s invaliditetom želi da podigne svoj glas da osudi situaciju u kojoj su hiljade žena i djevojčica s invaliditetom u Evropi žrtve ili u ozbiljnom riziku da postanu žrtve nasilja nad ženama ili rodno zasnovanog nasilja, u svim njegovim vidovima i oblicima i koje ostaje nevidljivo u javnim politikama u ovoj oblasti. 

Ne samo da se suočavaju s nasiljem u većoj mjeri nego žene bez invaliditeta, već imaju i dodatne barijere prilikom prijavljivanja, pristupa pravdi i mjerama podrške i zaštite za žrtve. 

Pozivamo Evropsku uniju da: 

  • Usvoji jako EU zakonodavstvo o sprečavanju nasilja nad ženama i djevojčicama i rodno zasnovanog nasilja koje će uključiti sve žene i djevojčice u svoj njihovoj raznolikosti; 
  • Uvrsti rodno zasnovano nasilje na listu zločina u EU; 
  • Postigne ratifikaciju Istanbulske konvencije Savjeta Evrope
  • Osigura da se pitanje rodno zasnovanog nasilja adresira u releventnim EU politikama i strategijama (obrazovanje, humanitarna pomoć, digitalna agenda i sl); 
  • Prikuplja podatke i sprovodi istraživanja o uzrocima, zastupljenosti, posljedicama i troškovima rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Podaci i istraživanja treba da budu razvrstani tako da prikažu položaj marginalizovanih grupa, uključujući žene i djevojčice s invaliditetom i majke i druge žene koje imaju člana porodice s invaliditetom; 
  • Finansira i promoviše treninge i izgradnju kapaciteta profesionalaca u zemljama članicama EU, kao što su pružaoci servisa podrške, profesionalci u oblasti zdravstvene zaštite i krivičnog pravosuđa (uključujući pružaoce servisa podrške za žrtve, doktora, babica, policajaca, sudija). Svi profesionalci treba da budu edukovani o nasilju nad ženama i djevojčoicama, posebno oni koji rade s marginalizovanim grupama žena, kao što su žene i djevojčice s invaliditetom, uključujući i one žene i djevojčice s invaliditetom koje žive u institucijama; 
  • Finansira i promoviše emocionalno i seksualno obrazovanje u zemljama članicama EU, uključujući projektno finansiranje. Ovo treba da bude ponuđeno mladima s invaliditetom koji žive u institucijama i van njih, i da uključi informacije o poštovanju drugih, kapacitet da se kaže “ne”, i da uključi organizacije žena s invaliditetom i ženske grupe. 

EDF je objavio studiju o položaju žena i djevojčica s invaliditetom i poziva Evropsku uniju da hitno usvoji mjere za prevenciju, zabranu i osudu nasilja nad svim ženama i djevojčicama u svoj njihovoj raznolikosti. 

Izvor: Evropski forum osoba s invaliditetom 

Prevela: Anđela Radovanović

Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je u okviru Konkursa za realizaciju programa javnog rada “Direktno otvaranje radnih mjesta” iz 2021. odobreno angažovanje deset personalnih asistenata/kinja za osobe s invaliditetom (OSI). Usluga je obezbijeđena OSI, koji su korisnici ili članovi Udruženja, shodno prioritetima i raspoloživim finansijskim sredstvima. Asistencija se pruža po principu 1 na 1, s tim što korisnici/ce sami određuju satnicu, kao i kada, u kom trenutku i na kojem mjestu im je asistencija potrebna.

U pružanju usluge personalne asistencije angažovana je grupa nezaposlenih: lica bez školske spreme ili sa završenom osnovnom školom, lica koja u poslednjih 12 mjeseci nijesu bila u radnom odnosu i nezaposlene žene. Usluga se pruža na teritoriji Glavnog grada Podgorica, i opština Bijelo Polje i Nikšić odakle su i izabrani korisnici usluga. 

Javni rad je podržan od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i trajaće četiri mjeseca, počev od 10. novembra 2021.

Za izuzetan sportski rezultat u 2021. nagradu će dobiti atletičarka Maja Rajković, bronzana u bacanju koplja na Evropskom prvenstvu u poljskom Bidgošću.

Stonoteniser Filip Radović najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2021., odlučio je Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG).

Radović je na Paraolimpijskim igrama u Tokiju osvojio bronzanu medalju, prvu u istoriji crnogorskog paraolimpijskog sporta. Trenutno je peti igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi.

Za izuzetan sportski rezultat u 2021. nagradu će dobiti atletičarka Maja Rajković, bronzana u bacanju koplja na Evropskom prvenstvu u poljskom Bidgošću.

Najuspješnija nacionalna selekcija je Golbal reprezentacija, vicešampion na Evropskom prvenstvu B divizije i sedmoplasirana na Evropskom prvenstvu A divizije u Samsunu.

Za najuspješnijeg mladog sportistu izabran je plivač Andrija Đurović, osvajač medalja na internacionalnim plivačkim mitinzima u Beogradu i Sarajevu.

Najuspješniji trener je Nikolae Lupulesku, trener Filipa Radovića i Stonoteniske reprezentacije Crne Gore.

Za izuzetan sportski rezultat u 2021. biće nagrađeni i Veljko Čegar, trener para atletske reprezentacije Crne Gore i Nikola Čurović, selektor Golbal reprezentacije Crne Gore.

Izvor: portal Vijesti

Priredio: Ivan Čović

Da bismo imali „škole za svakoga“ potrebno je da nastavno osoblje prolazi obuku za adekvatan pristup i rad s učenicima s invaliditetom, da postoje grupe podrške za roditelje i njihovu djecu s invaliditetom, i da sve nadležne institucije, uključujući svakako i nadležno Ministarstvo, i zainteresovane strane budu adekvatnije uvezane u zajedničkom cilju osiguranja inkluzivnog obrazovanja. Ovo je zaključak radionica s nastavnim osobljem organizovanim u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni, u okviru kojeg je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pokrenulo postupak za akreditaciju programa obuke kod Zavoda za školstvo, dok kao dodatan doprinos realizaciji projekta predstavlja i akreditacija programa obuke kod Centra za stručno obrazovanje.  

Naime, UMHCG je u proteklom periodu organizovalo tri radionice za nastavno osoblje, po jednu u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji. Na radionicama je učestvovalo nastavno osoblje, stručni saradnici zaposleni u stručnoj službi (pedagozi, psiholozi, fizioterapeuti, asistenti u nastavi).

Dvodnevne radionice su realizovane kroz dva modula odnosno, teorijski i praktični rad, radionice, vježbe, individualni rad i rad u grupama. Na radionici je bilo riječi o modelima pristupa invaliditetu i njihovom uticaju na ljudska prava osoba s invaliditetom kroz istoriju, uključujući posebno pravo na obrazovanje i način pristupa osobama s invaliditetom u obrazovanju, zatim o terminologiji koja se koristi u obrazovanju, kroz ophođenje i rad s učenicima s invaliditetom.

Takođe je bilo riječi i o servisima podrške i vrstama servisa podrške koji su značajni za učenike s invaliditetom, kao što su: asistencija u nastavi, usluga prevoza „od vrata do vrata“, psihološka podrška, pas vodič i pas pomagač. Pokrenuta je diskusija o tome koliko su ove vrste servisa podrške dostupne učenicima.  Posebno su razmatrane obaveze iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Učesnici su imali prilike da na praktičan način navedu koja je uloga škole, koja je uloga nastavnika, a koja je uloga Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, a pored toga i da, nakon procjene potreba učenika izvedene kroz metod simulacije, popune Individualno-razvojno obrazovni program (IROP) i Individualno-tranzicioni plan (ITP).

Nastavno osoblje je istaklo da bi više željelo da čuje o saradnji obrazovno-vaspitnih ustanova s udruženjima, NVO sektorom i ulozi lokalne zajednice u pružanju podrške osobama s invaliditetom, o tome kako planirati IROP i ITP posebno za učenike s intelektualnim invaliditetom, o načinu rada komisija za usmjeravanje, o procjeni potreba i načinima izjednačavanja mogućnosti za učenike s invaliditetom, o doprinosu i uticaju nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške, i o tome kako model zasnovan na ljudskim pravima primijeniti u obrazovanju, uključujući segmente prenosa znanja i ocjenjivanja. 

Ovo je ujedno i poslednja aktivnost koja je realizovana u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni , a uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, po Javnom konkursu Inkluzija na djelu, raspisanom od strane Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić

Grupa aktivista i aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom usavršila je svoja znanja o trenerskim vještinama i pravima osoba s invaliditetom kroz Trening za trenere. 

Osam učesnika i učesnica iz cijele Crne Gore, uz podršku iskusnih trenera Marine Vujačić, Gorana Macanovića i Vuka Maraša, su u okviru drugog modula treninga, u periodu od 20. do 24. septembra, učili o metodama trenerskog rada, trenerskim vještinama, radu s osobama s invaliditetom, dizajnu treninga, nakon čega su imali priliku da znanje praktično primijene i izvedu svoje mini-treninge na odabrane teme, uz povratne informacije o neophodnim poboljšanjima i smjernice za dalji rad. 

Po završetku ovog segmenta treninga, učesnicima i učesnicama je obezbijeđena mentorska podrška od strane trenera, uz koju su detaljnije razvijali teme kojima bi željeli da se bave u budućem trenerskom radu, a potom je uslijedilo i novo izvođenje, praćeno dodatnim savjetima i podrškom. 

Učesnici koji su najuspješnije prošli kroz trening, biće uključeni u dalje faze obuke i rad uz iskusnije trenere u UMHCG-ovom trenerskom timu, kako bi se povećao broj osoba koje imaju dovoljno znanja i vještina za vođenje treninga na teme u oblasti invaliditeta i adekvatan pristup fenomenu invaliditeta. Sam koncept treninga zasnovan je na osnovnim principima Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom i modelu pristupa invaliditetu zasnovanog na ljudskim pravima. 

Jačanje kapaciteta i sticanje znanja novih aktivista i aktivistkinja u pokretu za prava osoba s invaliditetom predstavlja temelj za jačanje pokreta, uključivanje novih mladih osoba s invaliditetom u rad organizacija, ali je doprinos i cijelom civilnom pokretu u Crnoj Gori koji mora zauzeti adekvatan odnos prema invaliditetu i težiti uključivanju osoba s invaliditetom u sve segmente djelovanja, kako bi istinski mogao doprinositi društvenim promjenama. 

Ovaj trening jedna je od aktivnosti programa Transformacija za efikasno učešće – Transformation for Efficient participation – TEN) koji UMHCG sprovodi uz podršku Evropske unije kroz EU TACSO 3 P2P Program tehničke podrške organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji sprovode konzorcijum GDSI Limited i LDK Consultants.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene s invaliditetom (ŽSI) da prisustvuju radionici o ekonomskom nasilju i mehanizmima zaštite, koja će se održati 17. novembra 2021. u Nikšiću. Radionica je otvorena za ciljnu grupu iz Nikšića, Danilovgrada, Podgorice, Šavnika, Žabljaka i sa Cetinja. 

Organizovanjem radionice o ekonomskom nasilju i mehanizmima zaštite se namjerava da se ŽSI informišu o ekonomskom nasilju, načinu prijavljivanju i dostupnoj podršci od strane odgovornih državnih organa. Takođe, cilj je podsticanje i motivacija ŽSI da rade na sopstvenoj ekonomskoj nezavisnosti.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 15. novembra 2021. pozivom na broj 020/265-650 ili pozivom ili porukom na brojeve 067/801-761 ili 069/385-981, ili na mejl: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Radionica se realizuje kroz projekat OSnaŽene (WomE(n)mPoWereD), koji ima za cilj da osvijetli temu ekonomskog nasilja i doprinese smanjenju stepena ekonomskog nasilja nad ženama s invaliditetom (ŽSI) u Crnoj Gori. Projekat je finansiran od strane Ambasade SAD u Podgorici.

Napomena: Putni troškovi biće pokriveni u razumnom iznosu za učesnice na radionici i njihove eventualne asistente za koje je potrebno posebno odobrenje organizatora za učešće na radionici.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje drugu dvodnevnu radionicu s nastavnim osobljem u Baru, 11. i 12. oktobra 2021, s početkom u 11.00 časova, u hotelu Franca.

Naime, UMHCG je kod Zavoda za školstvo predalo za akreditaciju Program obuke za nastavno osoblje pod nazivom: Obuka za nastavno osoblje o osnovnim temama invaliditeta i inkluzivnog obrazovanja: Nauči - primijeni – promijeni, nakon čega su planirane tri dvodnevne radionice za nastavno osoblje u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji.

Ovaj Program ima za cilj da podstakne sticanje određenih, specifičnih znanja kod nastavnog osoblja, a koje će primijeniti u radu s osobama s invaliditetom, prije svega, kroz upotrebu adekvatne terminologije i modela pristupa invaliditetu, ali i kroz shvatanje uloge i značaja upotrebe adekvatnih servisa podrške za učenike s invaliditetom (usluga dostupnog prevoza, asistencija u nastavi). Takođe, fokus će biti na prilagođavanju nastavnog procesa i metoda rada za sve učenike s invaliditetom, kako bi na pravi način učenici sticali znanja i vještine i ista usvajali u što većoj mjeri. Na ovaj način učenici će biti motivisani da nastave dalje školovanje odnosno upišu fakultet. 

Programom su obuhvaćene sljedeće teme:

  • Invaliditet i modeli pristupa invaliditetu; koja u okviru sesije obuhvata i podteme: Jezik, terminologija i modeli pristupa invaliditetu, i Terminologija i modeli pristupa invaliditetu u obrazovnom sistemu; zatim
  • Servisi podrške za učenike s invaliditetom; s podtemama Uloga škole i nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške za učenike s invaliditetom; i 
  • Inkluzija i inkluzivno obrazovanje kao pojam i pravo OSI; s podtemama Analiza statusa inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori; i IROP i ITP kao osnova izjednačavanja mogućnosti u obrazovanju.

Cilj ove aktivnosti je da doprinese većoj informisanosti nastavnog osoblja kada je riječ o pravima djece s invaliditetom i adekvatnim pristupima u radu s OSI, servisima podrške, koji su potrebni učenicima s invaliditetom tokom trajanja njihovog obrazovanja, asistivnom tehnologijom, načinima izjednačavanja mogućnosti i dr. 

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, po Javnom konkursu Inkluzija na djelu, raspisanom od strane Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Misija OEBS-a, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore organizovali su radionicu za opštinske izborne komisije na temu unapređenja pristupačnosti biračkih mjesta, uključujući i birački materijal i procedure glasanja. Radionica je održana sa predstavnicima opštinskih izbornih komisija Cetinje i Petnjica.

Predsjednici opštinskih izbornih komisija govorili su o svojim iskustvima, ali i preprekama u radu na unapređenju pristupačnosti biračkih mjesta i materijala za glasanje.

,,Preduzeli smo sve potrebne radnje i razgovarali sa kolegama iz opštinskih izbornih komisija Herceg Novi i Nikšić koji su ranije ove godine održali izbore kako bi osigurali bolju pristupačnost biračkih mjesta na Cetinju 5. decembra’’, kazao je Marko Brnović, predsjednik Opštinske izborne komisije Cetinje.

Predsjednik Opštinske izborne komisije Petnjica, Adis Duraković, kazao je da je obišao sva biračka mjesta i da će osigurati posvećenost ove izborne komisije u postizanju veće pristupačnosti na predstojećim izborima.

Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore kazala je da izborne komisije ne treba da pretpostavljaju da li će i na kom mjestu osobe s invaliditetom glasati. Vujačić je naglasila da invaliditet nije samo ono što vidimo golim okom, već je u pitanju jako raznovrstan društveni fenomen. ‘’Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i Ministarstvom unutrašnjih poslova radi na kampanji koje će informisati birače da se osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost od ove godine nalaze na biračkom spisku i da mogu glasati na izborima'', dodala je Vujačić.

Katarina Bigović, predstavnica Saveza slijepih, kazala je da šabloni koji su korišćeni na prethodnim izborima nijesu omogućili tajno glasanje. Bigović je upozorila da birački odbori ne treba da procjenjuju koji birači imaju potrebu da koriste šablone, već da šablone obezbijede svim biračima na njihov zahtjev. Bigović je ponudila podršku Saveza slijepih u izradi glasačkog listića na Brajevom pismu, kako bi se osobe s oštećenim vidom ispravno informisale o kandidatima na izborima.

Darko Brajović, nacionalni savjetnik za demokratizaciju, kazao je da je diskriminacija po osnovu invaliditeta kršenje urođenog dostojanstva, te da treba raditi na tome da biračka mjesta budu pristupačna svima. ,,Pristupačnost je više od rampi na ulazu biračkih mjesta i postoji niz drugih faktora koje treba zadovoljiti da bi biračko mjesto bilo pristupačno, a samo iskustvo glasanja ugodno svim biračima na izborni dan''.

Izvor: OSCE Misija u Crnoj Gori

Evropska komisija: Žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima, a rodno uslovljeno nasilje i nasilje nad djecom izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

Centar za ženska prava pozdravlja kritički osvrt i detaljne preporuke Evropske komisije u iznijete u Izvještaju o Crnoj Gori za 2021, koje se odnose na pitanje ljudskih prava žena i unaprijeđenje njihovog položaja, a koje upućuju na nedovoljan stepen napretka u odnosu na značajan broj pitanja koja se tiču žena, djece i marginalizovanih društvenih grupa, mapiranih i u prethodnom Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2020. 

Pomenute ocjene ukazuju na kontinuirano nedovoljnu posvećenost države ovim pitanjima i obavezu dužne pažnje u ispunjavanju preporuka Evropske komisije, koje predstavljaju ključne kriterijume za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

Već u uvodnom dijelu Izvještaja, u okviru prioritenih ocjena, navedeno je da bi crnogorski parlament trebao da ojača stručne i profesionalne kapacitete svog administrativnog osoblja i unaprijedi političku zastupljenost žena, kao i da politička zastupljenost žena ostaje niska i na nivou lokalnih samouprava gdje se, na čelu samo dvije, od 24 opštine nalaze žene.

U poglavlju Izvještaja koje se detaljno bavi analizom stanja funkcionisanja demokratskih institucija i reformom javne uprave, dodatno se konstatuje da se broj poslanica neznatno povećao sa 18 na 22, što u ovom trenutku čini 27% od ukupnog broja poslanika. Pored toga, “uključenost žena u politički život i dalje je ograničena: nema žena među čelnicima političkih stranaka, a vrlo malo u rukovodstvu stranaka. Izborne liste zadovoljavaju samo minimalne uslove u pogledu ravnopravnosti polova. Sa druge strane, kao pozitivni primjeri, navode se Izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore kojima je uvedena obaveza da se najmanje jedan potpredsjednik bira iz reda manje zastupljenog pola (što je bio predlog Centra za ženska prava iz decembra 2020). Dodaje se da su poslanice svih političkih partija u Skupštini osnovale prvi Ženski klub Skupštine Crne Gore 2020, dok je u decembru izabrana i prva potpredsjednica Skupštine. 

U oblasti fundamentalnih/temeljnih prava (Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbjednost) konstatovano je da, bez obzira na solidno uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir i postignuti određeni napredak u ispunjavanju obaveza utvrđenih međunarodnim instrumentima i zakonima o ljudskim pravima, ostaju izazovi koji se odnose na njihovu efikasnu primjenu, zbog čega EK ocjenjuje da su prošlogodišnje preporuke samo djelimično adresirane. “Žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima. Rodno uslovljeno nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost.“ U Izvještaju se, između ostalog, jasno stavlja naglasak na potrebu: daljeg sprovođenja preporuka nadzornih tijela UN-a i Savjeta Evrope; unaprijeđenja pravnog i institucionalnog okvira kako bi se osigurao bolji pristup pravosuđu, procesnim pravima i besplatnoj pravnoj pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava i zločina, posebno djeci, ženama, manjinama uključujući Rome i Egipćane, te osobama sa invaliditetom.

Dalje, u izvještaju se konstatuje da je evaluacija Akcionog plana za rodnu ravnopravnost 2017-2021, otkrila nedostatke u implementaciji, nedovoljnu svijest i posvećenost institucija, lošu integraciju načela rodne ravnopravnosti, odstupanja u primjeni pravnog okvira i slabu usklađenost sa drugim nacionalnim strategijama. Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru za 2020. (55) je 12 bodova ispod prosjeka EU-28 (67,4), a najviše se odnosi na nedovoljno političko i društveno učešće žena, ekonomsku nejednakost i nejednaku podjelu odgovornosti: 

„Poteškoće ostaju naročito u odnosu na pristup žena poslu, stručnom osposobljavanju, zapošljavanju i uslovima rada; one su i dalje nedovoljno zastupljene u političkom i ekonomskom odlučivanju. Zabilježen je porast kampanja klevetanja, govora mržnje i instrumentalizacije rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu. Žene su nesrazmjerno pogođene pandemijom COVID-19. Rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, ostaje ozbiljno i trajno krivično, društveno i javno zdravstveno pitanje. U 2020. 265 slučajeva nasilja u porodici (2019: 281) registrovano je kao krivično djelo, a dalje 2,133 (2019: 1819) od strane prekršajnih sudova, dok su specijalizovane nevladine organizacije zabilježile povećanje od oko 30% slučajeva u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Procjenjuje se da većina slučajeva rodno zasnovanog nasilja ostaje neprijavljena”. 

Izvještaj skreće pažnju i na činjenicu da u Crnoj Gori nedostaju strategije koje se bave višestrukom diskriminacijom žena i djevojčica s invaliditetom, deinstitucionalizacijom i održivim finansiranjem porodičnih usluga i usluga u zajednici za djecu s invaliditetom i njihove porodice.

U izvještaju se naglašava da i dalje postoje izazovi kada su u pitanju implementacija i monitoring postojećeg pravnog i strateškog okvira i sektorskih politika, podrška žrtvama, pristup pravdi za žrtve te se primjećuje nedostatak sistemskog pristupa u pogledu fizičke zaštite žrtava, pravne kvalifikacije djela nasilja u porodici i prateće blage kazne. No, i pored osjetno bolje saradnje vlasti i specijalizovanih organizacija civilnog društva koje upravljaju skloništima i pružaju podršku žrtvama, posljednje se suočavaju sa poteškoćama u vezi s ograničenim kapacitetima za smještaj kao i ograničenim finansiranjem. 

Evaluacija Strategije zaštite od nasilja završena je u februaru 2021, pokazujući nedostatke u formulisanju indikatora uticaja. Nova strategija se očekuje 2021. Amandmani na Zakon o nasilju u porodici koji su bili u pripremi nisu uključeni u Vladin program za 2021. Definicije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici u svim zakonodavnim aktima moraju se dodatno uskladiti sa Istanbulskom konvencijom i preporukama GREVIO-a (Grupom eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). 

Seksualno uznemiravanje još uvijek se ne kvalifikuje kao krivično djelo. Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama nastavio je sa redovnim sastancima. Njegova procjena uticaja je trenutno u toku u skladu sa preporukama GREVIO -a.

Ističe se da je pandemija COVID-19 negativno uticala na prava djeteta, posebno na životne uslove i pristup obrazovanju, posebnoj njezi i medicinsko-socijalnim uslugama djece, a naročito na onu djecu iz socijalno ugroženih porodica i djecu s invaliditetom. Rizik od nasilja u porodici i seksualnog nasilja se, takođe, povećao.

Navodi se i da je potrebno sprovesti konkretne mjere za unaprijeđenje zakonodavstva o zaštiti djece, u skladu sa Strategijom za ostvarivanje prava djeteta (2019-2023).

„Crna Gora još uvijek mora pratiti preporuke nadzornih tijela UN-a za povećanje minimalne starosti za stupanje u brak, jer je praksa dogovaranja dječijih brakova među romskom i egipćanskom zajednicom i dalje zabrinjavajuća.

Potrebno je uložiti obavezna sredstva u cilju uspostavljanja službi za podršku žrtvama u zdravstvenom i socijalnom sektoru i usluga podrške porodici i pružanja pomoći, kako je planirano Nacionalnom strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja. U novembru 2020, Ombudsman je zatražio obustavu izgradnje doma za djecu bez roditeljskog staranja jer su ti planovi u suprotnosti sa nacionalnim obavezama prema deinstitucionalizaciji, dodaje se u Izvještaju.

Kroz ocjene Poglavlja 26 ističe se potreba intenzivnijih reformskih napora za poboljšanje inkluzivog obrazovanja i pristupa kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima, a posebna pažnja usmjerena je na status romske i egipćanske djece, gdje se primjećuje pad stope upisa u osnovne škole. 

I pored činjenice da je izrađen plan rada za dalje usklađivanje krivičnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, pitanja koja se tiču prava na informisanje i učešće u svim fazama postupka, neopravdanih produženih pritvora pred suđenje i nedovoljne zaštite žrtava, posebno žena i djece, kao i trajanja ukupne dužine postupka ostaju otvorena. 

U dijelu Izvještaja koji se tiče funckionisanja tržišta rada istaknuto je da struktura sistema socijalnih davanja obeshrabruje žene od ponovnog ulaska na tržište rada, budući da se tzv. rezervaciona plata povećava sa povećanjem broja djece.

Kada je u pitanju analiza stanja u odnosu na Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje, u dijelu zvaničih preporuka, ističe se da Crna Gora posebno treba nastaviti sa implementacijom Zakona o radu i u skladu sa tim razviti kvalitetne mjere zapošljavanja usmjerene ka mladim ljudima i ženama, osobama sa invaliditetom, manjinama i ugroženim osobama pogođenim pandemijom. 

U odnosu na politike zapošljavanja, ocjenjuje se da najosjetljivije grupe na tržištu rada ostaju žene, mladi, Romi i niskokvalifikovani radnici. 

Dodatno, kada je riječ o ravnopravnosti žena i muškaraca u zapošljavanju i socijalnoj politici, navodi se da je “izbijanje COVID-19 pokazalo potrebu za osnaživanjem fleksibilnih politika radnog aranžmana kako bi se povećalo učešće žena i mladih na tržištu rada, povećala ukupna produktivnost i smanjili troškovi nastali na plaćenom odsustvu zbog nemogućnosti odlaska u kancelariju/radno mjesto. Pitanja poput rodnog jaza u zapošljavanju i plata, seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, pristupačne brige o djeci, neplaćenog rada i sistema poreskih olakšica ostaju neriješena. U 2020. stopa zaposlenosti za stanovništvo u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 48,8% za žene i 61,7% za muškarce, a rodni jaz od 12,9 postotnih bodova. Potrebni su napori za uvođenje zakonodavnih i nezakonodavnih mjera usmjerenih na ravnotežu između posla i privatnog života” zaključuje se u Izvještaju Komisije. 

U odnosu na Poglavlje 20: Preduzetništvo i industrijska politika, ističe se da Strategija razvoja ženskog preduzetništva 2021-2024 još uvijek nije usvojena. 

U domenu Poglavlja 31: Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika navodi se, između ostalog, da je Crna Gora nastavila učešće u mirovnoj operaciji UN-a MINSURO, te da je u decembru 2020. Ministarstvo odbrane izvršilo rotaciju svojih službenika i, u cilju podrške politici UN-a o većoj zastupljenosti žena u procesima izgradnje mira, poslalo nekoliko oficirki u pomenutu misiju. 

Pored toga, u Izvještaj se bavi i pitanjem imovinskih prava žena, navodeći da se žene i dalje suočavaju sa poteškoćama pri polaganju prava na nasljedstvo i imovinska prava u postupku razvoda braka. 

Izvor: NVO Centar za ženska prava

Strana 1 od 24

Back to top