Crnogorski sportisti bili su danas gosti Osnovne škole Vuk Karadžić, u okviru promotivne manifestacije Paraolimpijski karavan.

Karavan je koncipiran da učenike osnovnih škola upozna sa sportistima i sportovima, koji su na programu paraolimpijskih igara, ali i paraolimpizmom i značajem inkluzije u sportu i društvu.

Učenicima su umijeće u svojim sportovima prikazali nekih od najtrofejnijih crnogorskih sportista, a zainteresovani učenici imali su priliku da se oprobaju u paraatletici, šahu za osobe oštećenog vida, košarci u kolicima, parastonom tenisu i golbalu.

Cilj ovih aktivnosti je povećanje vidljivosti para sporta i para sportista, upoznavanje učenika sa njegovim konceptom, prikazivanje izuzetnog seta vještina i sposobnosti koje posjeduju para sportisti i naravno podsticanje cjelokupne javnosti na zdrave stilove života. U konačnom cilj manifestacije je promocija punih inkluzivnih vrijednosti i poštovanja različitosti kroz široku lepezu i ljepotu para sporta, kazao je predsjednik PKCG Igor Tomić.

Učenike je pozdravio i direktor škole Budimir Vukićević.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Paraolimpijci Miloš Spaić i Maja Rajković treći put uzastopno proglašeni su za najbolje atletičare Trofeja Podgorice, tradicionalnog mitinga bacača za osobe s invaliditetom.

Spaić je u bacanju kugle, u spojenim kategorijama F11-13-F41 do trofeja došao hicem od 11 metara i 39 centimetara, koji po tablicama Svjetske paraatletske federacije vrijedi 942 boda.

Kao drugoplasirani završio je Miloš Ranitović (9,46), dok je treći bio Vlado Terić (6,75).

Rajković je u bacanju koplja, kategorija F34/54, trijumfovala je sa rezultatom 12,95 metara.

Taj rezultat po tablicama vrijedi 714 bodova.

U muškoj konkurenciji pobijedio je Radmilo Baranin sa rezultatom 21 metar i 22 centimetra.

Kao drugoplasirani završio je Danilo Gojković (18.08), dok je treći bio Vladan Nikolić (17,69).

Četvrto mjesto osvojio je Nedžad Pepić (14,86), dok je peti bio Mersad Murić (11,90).

Baranin je trijumfovao i bacanju kugle, u kategoriji F34/54 (bacanja iz specijalizovane stolice) hicem od 8,98 metara.

Srebrni je bio Murić (6,76), dok je bronzana medalja pripala Pepiću (6,49 metara).

Lični rekord u bacanju diska postavio je Vlado Terić sa rezultatom 17,93 metra, koji po tablicama vrijedi 665 bodova.

Organizatori tradicionalnog petog mitinga, koji je održan na poligonu Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, bili su Paraolimpijski komitet i Atletski klub osoba sa invaliditetom Vihor, a pokrovitelji Ministartvo sporta i mladih i Sekretarijat za sport Glavnog grada.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović sa 1.680 bodova zauzima drugo mjesto na junskoj seniorskoj rang listi Svjetske parastoni tenis federacije, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije.

Radović se, nakon trijumfa na turnirima u Podgorici i Laškom, učvrstio na drugom mjestu rang liste, u kategoriji S10 i kao drugi nosilac nastupiće na Igrama u Parizu.

Plasman je, u odnosu na prethodnu listu, popravio i Luka Bakić, koji zauzima sedmo mjesto sa 1.561 bodom.

Bakić je u Podgorici igrao finale, dok je u Laškom morao da se zadovolji bronzanim odličjem.

Radović i Bakić obezbijedili su plasman na Paraolimpijske igre u Parizu.

Čelnu poziciju zadržao je zvanični olimpijski, svjetski i evropski šampion, Poljak Patrik Čajnovski sa 1.765 bodova.

Na trećem mjestu je Francuz Mateo Bohas (1.611), četvrti je Poljak Igor Mištal (1.593), peto mjesto zauzima Austrjanac Kristijan Gardoš (1.571), a šesto Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes (1.570).

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U svijetu se obilježava 30. maj, Dan borbe protiv multiple skleroze, a broj pacijenata oboljelih u Crnoj Gori je u porastu. Po evidenciji Kliničkog centra, oko 800 građana boluje od ove autoimune bolesti, a naša zemlja je lider u regionu po dostupnosti terapije, kazala je za MNE magazin prof. dr Andrijana Nikolić, predsjednica NVO Udruženja multiple skleroze.

Kako je objasnila, uzevši broj oboljelih u Crnoj Gori, u odnosu na ukupan broj stanovnika, svrstavamo se u zemlje visokog rizika.

Na osnovu prevalence (ukupne učestalosti bolesti na određeni broj stanovnika na određenoj teritoriji) govori se o zoni visokog rizika (više od 30/100.000 stanovnika), zoni srednjeg rizika (5-30/100.000) i zoni niskog rizika (manje od 5/100.000). Zona visokog rizika uključuje zemlje sjeverne Evrope, Kanadu, sjeverne države SAD, jugoistočnu Australiju i Novi Zeland. Neka područja u Škotskoj imaju najveću prevalencu koja je do sad publikovana u stručnoj literaturi i iznosi 200/100.000 stanovnika. Zona srednjeg rizika uključuje zemlje južne Evrope i južnih zemalja SAD. Zona niskog rizika uključuje ekvatorijalna područja, kao što su jugoistočna Azija, Afrika i Južna Amerika (1/100.000) i Centralna Azija (5-100.000 stanovnika) dodala je.

Nikolić ističe da iako smo po prevalenci u zoni visokog rizika, već nekoliko godina Crna Gora prednjači nad zemljama u regionu po načinu liječenja i dostupnosti imunomodulatorne terapije.

S obzirom na to da imamo oko 16 dostupnih terapijskih linija na pozitivnoj listi i s obzirom na to da se za jednog pacijenta koji uzima ovu terapiju izdvaja u prosjeku 1.200 eura mjesečno, jasno je zašto crnogorsko zdravstvo prednjači u odnosu na susjede koji su u EU. Osim ove terapije, pacijentima su dostupne i druge terapije koje dobijaju preko recepta o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje, kazala je.

Poručuje da pacijentima nisu dostupni besplatno vitamini.

Široka je lepeza vitaminskih preparata za koje pacijenti izdvajaju u prosjeku 50,00 eura mjesečno. Za pacijente koji žive od socijalnih davanja, poput osiguranja od nezaposlenosti sa Zavoda za zapošljavanje (oko 180,00 eura mjesečno) ili od tuđe njege i pomoći (oko 80,00) eura mjesečno, uz sve mjesečne izdatke, ovo je cifra na koju se izdvaja dobar dio iz budžeta pojedinca, objasnila je.

Udruženje multiple skleroze Crne Gore je do sada podijelilo šest puta donaciju vitamina na nivou Crne Gore, u posljednje četiri godine donaciju su podijelili tri puta.

Iako je u pitanju donacija za mjesec do dva mjeseca, treba imati na umu broj pacijenata na koji dijelimo pomoć, a vitamini su sve skuplji. Baš zbog teške materijalne situacije u kojoj se nalaze mnogi nači članovi, inicirali smo sastanak skupštinskog odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje, koji je sazvan 19. februara 2024. Pored predstavnika političkih partija ovoga odbora, sastanku su prisustvovali i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, direktor Fonda za zdravstvo dr Vuk Kadić, predstavnica Ministarstva zdravlja, a u ime KCCG dr Ljiljana Radulović, , specijalni neurolog i dr Zilha Idrizović, specijalni neurolog, te direktorica domova zdravlja u Glavnom gradu, dr Dragana Perović-Durkovićistakla je Nikolić.

Skupština pozitivno izglasala prijedlog Udruženja 

Prije nekoliko dana Skupština je pozitivno izglasala prijedlog sa tog sastanka, gdje je dogovoreno da se preko ženskog kluba u Skupštini inicira prijedlog Udruženja o izmjeni i dopuni Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju po kojemu bi se dopunio član 40 toga Zakona.

Time bi se omogućilo oboljelima od multiple skleroze, koji su u radnom odnosu, da imaju plaćeno odsustvo u iznosu od 100%, ne samo po osnovu primarne bolesti, već i po osnovu bilo kojeg drugog oboljenja koje je dovelo do radne spriječenosti.

Naša sljedeća inicijativa je u pravcu izmjene i dopune Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena kojim tražimo da se smanji skala EDSS sa 6,5 na 5 (skala fizičke oštećenosti koja uslovljava pacijente pri ostvarivanju prava na tuđu njegu i pomoć) dodala je.

Kako je istakla, traže skraćivanje radnog vremena za oboljele od multiple skleroze, sa osam na četiri sata uz punu platu.

Pored navedenog, kroz ovaj smo pravilnik zastupali prava pacijenata koji nemaju matična udruženja, poput pacijenata sa transplantiranim organima ili pacijenata oboljelih od anemije aplastike (aplastična anemija). Pravilnik je u izradi i imaćemo uskoro sastanak na kojem ćemo biti upoznati u kojoj su fazi izmjene i dopune koje smo inicirali, priča Nikolić.

Na dobrovoljnoj osnovi, 550 pacijenata je učlanjeno u Udruženje multiple skleroze Crne Gore, a Nikolić poručuje da bez obzira što godinama nemaju finansijsku podršku od ministarstava kojima šalju projekte, ipak opstaju.

Zato smo uvijek zahvalni onima koji ne žele da ih pomenemo, ali koji uplate finansijsku pomoć koju odmah pretvaramo u kratkoročne projekte (od dva do četiri mjeseca) i putem kojih naši članovi dobijaju ili psihološku podršku ili pravnu pomoć. Tako u kontinuitetu zadnje četiri godine, kazala je.

Povoljnosti za članove Udruženja multiple skleroze

Iz Udruženja nastoje da budu servis njihovim članovima, da lobiraju kod donosioca odluka, jer samo tako mogu uticati na kvalitet života ove osjetljive populacije.

Naši članovi sa članskom kartom ostvaruju besplatan željeznički prevoz na nivou Crne Gore. U opštini Podgorica imaju 50% subvencioniran račun za vodu, u opštini Danilovgrad imaju 100% subvenciju na 12 kubika utrošene vode, a preko ove potrošnje plaćaju redovnu cijenu za utrošenu vodu objasnila je.

Kako je dodala, u opštinama Bar i Herceg Novi subvencija od 100% je na 6 kubika utrošene vode, a potrošnja preko ove se plaća po redovnoj cijeni po kubiku.

Zahvaljujući našem lobiranju, od januara 2010. godine svi oboljeli imaju besplatnu rehabilitaciju u institutu „Simo Milošević” u Igalu u trajanju od 21 dan uz mogućnost subvencionirane vožnje, sa članskom kartom, sa nekoliko autobuskih prevoznika istakla je.

Multipla skleroza pomjera starosne granice

Nikolić poručuje da u svijetu, pa i u Crnoj Gori sve je više slučajeva koji se mogu podvesti pod pedijatrijsku neurologiju, jer se sa multiplom sklerozom susrijeću djeca u dobi od osme, desete, dvanaeste ili petnaeste godine.

Takođe, nemali je broj pacijenata kojima je prvi put postavljena dijagnoza multiple skleroze u kasnim pedesetim, odnosno ranim šezdesetim godinama života. Dakle, ova nepredvidljiva bolest pomjera granice. Procjenjuje se da multipla skleroza svake godine u SAD pogodi oko 400 000 osoba, a u cijelom svijetu boluje više od 2,8 miliona osoba od ove autoimune bolesti koja predominantno pogađa mlađe odrasle ljude u najproduktivnijem dobu, obično između 20. i 40. godine života (dvije trećine), a rijetko ispod 15 i iznad 60 godina (mediana - 28 godina) kazala je.

Pojava u djetinjstvu se procjenjuje na 3-5% slučajeva i smatra se da bar 2,5 do 5% od svih pacijenata sa MS-om prvi atak bolesti doživi prije 16-og rođendana, dodaje ona.

Pojava prije 10. godine je rijetkost i procjenjuje se da se javlja u 0,2% djece ovog uzrasta. Nakon 45. godine učestalost novih obolijevanja se kontinuirano smanjuje. Žene obolijevaju češće od muškaraca u odnosu 3:2. Pojavnost ove bolesti je različita u raznim krajevima svijeta. U sjevernim zemljama prevalenca je vrlo visoka (Švedska, Norveška, Finska, Velika Britanija, Kanada – 100-150 / 100.000 ), dok je u tropskim krajevima vrlo rijetka. Istraživanja ukazuju da su Eskimi i Romi imuni na multiplu sklerozu, istakla je.

Kako je kazala, multipla skleroza se često poredi sa neočekivanim gostom koji dođe u vašu kuću sa svim svojim prtljagom i nikada ne ode.

Ovaj gost ima namjeru da rasprostre svoj prtljag kroz jednu sobu u kući, utičući na životni stil i aktivnosti cijelog domaćinstva. Ne postoje dvije osobe koje imaju isti tok liječenja i svaka individua iskusi promjene u ponašanju bolesti tokom vremena. Nepredvidljivost, ne samo da prouzrokuje fizičke, već i psihološke probleme kod ljudi sa multiplom sklerozom. MS je uljez na koga se cijela porodica mora navići, poručuje.

Nikolić kaže da je neminovno spomenuti da je proces adaptacije na ovu bolest konstantan.

Simptomi MS-a dolaze i odlaze, dolaze i ostaju, tako da su podnošenje i adaptacija dio procesa. Svaki član porodice će prići ovom izazovu na svoj način, dok će interaktivna komunikacija u porodici uvećati sposobnost porodice da rade zajedno i da se suoče sa svakodnevnim poteškoćama u životu, zaključila je ona.

Izvor: MNE Magazin

Pripremila: Dajana Vuković

Do 30. juna 2026. 16 partnera (među kojima su uz Aerodrome Crne Gore još četiri aerodroma iz regiona) radiće na razvoju pametne transportne mreže dostupne putnicima s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

Aerodromi Crne Gore pridružili su se realizaciji međunarodnog projekta DANOVA NEXT koji je finansiran iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Ovaj projekat usmjeren je razvoju pametne transportne mreže za pristupačnost putnicima s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti na području zemalja Dunavske regije kroz - kako se navodi u saopštenju - inovativne usluge.

U realizaciji projekta učestvuju partneri iz Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Crne Gore. Od 16 učesnika u projektu - pet su aerodromi, odnosno aerodromska preduzeća: Dubrovnik, Sarajevo, Budimpešta, Kišinjev i Aerodromi Crne Gore.

Projekat je započeo 1. januara 2024. i traje ukupno 30 mjeseci, tj. do 30. juna 2026. Uvodni sastanak projekta DANOVA NEXT održan je u Dubrovniku 22. februara 2024.

Aerodromi Crne Gore će za realizaciju ovog projekta od EU dobiti 175.000 evra iz budžeta namijenjenog projektu DANOVA NEXT, a učestvovaće sa 35.000 evra svojih sredstava.

Izvor: Aero

Pripremila: Dajana Vuković

Opšti cilj projekta je doprinos unaprjeđenju rada institucija kulture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini povećanjem socijalne inkluzije ranjivih grupa u kulturnom i kreativnom sektoru.

NVO Kulturni centar Homer danas je u Evropskoj kući u Podgorici organizovao uvodnu konferenciju posvećenu prezentaciji projekta: Muzej za sve Put ka pristupačnijim muzejima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Kako ističu iz Media Biro-a, konferencija je organizovana sa ciljem informisanja javnosti o planiranim aktivnostima, ciljevima i rezultatima projekta koji se sprovodi u partnerstvu sa JU Bibliotekom za slijepe Crne Gore i Udruženjem Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva.

Koordinatorka projekta Anja Zagorac rekla je da projekat svoje utemeljenje ima u statistici, jer jedna od društvenih grupa koja najmanje posjećuje muzeje u naše dvije zemlje su upravo osobe sa invaliditetom.

Opšti cilj projekta je doprinos unaprjeđenju rada institucija kulture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini povećanjem socijalne inkluzije ranjivih grupa u kulturnom i kreativnom sektoru. Specifični cilj je doprinos poboljšanoj fizičkoj i kulturnoj dostupnosti za osobe sa invaliditetom muzejima i muzejskim zbirkama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kazala je Zagorac.

Ona podsjeća da su Crna Gora i BiH ratifikovale Konvenciju Ujedinjenih Nacija o pravima lica sa invaliditetom, te ćemo se svi usaglasiti da je krajnje vrijeme da osiguramo uslove da institucije kulture postanu pristupačne za sve građane.

Kako dodaju, trajanje realizacije projekta je 18 mjeseci, a ukupan budžet je 95.970 eura. Kada je riječ o muzejima iz Crne Gore, projektu su se priključili Prirodnjački muzej Crne Gore, Zavičajni muzej Pljevlja, Polimski muzej Berane, Narodni muzej Crne Gore i Muzeji i galerije Podgorice. Ustanove iz BiH koje će biti dio ovog projekta su Historijski muzej BiH u Sarajevu, Umjetnička galerija BiH u Sarajevu, Muzej Hercegovine iz Trebinja i Muzej grada Mostara.

Predstavnica Udruženja Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine Amila Džebo, kazala je da su vrlo ponosni što je njihovo iskustvo i znanje koje su stekli u prethodnom periodu prepoznato od partnera Kulturnog centra Homer i JU Biblioteke za slijepe Crne Gore i što su uključeni u ovom projektu.

Aktivnosti koje će se realizovati u ovom projektu osiguravaju obavezujuću participativnost osoba sa invaliditetom jer sve što se tiče uživanja prava osoba sa invaliditetom i omogućavanja pristupačnosti, i same osobe sa invaliditetom moraju biti uključene, jer i pokret osoba sa invaliditetom kaže Ne o nama, bez nas. Istakla bih i doprinos mladih studenata koji će kroz svoje radove učiniti ove naše rezultate projekta jako opipljivim, vidljivim i korisnim, navela je Džebo.

Zadovoljstvo zbog značajne uloge koju će Biblioteka za slijepe Crne Gore kao partner imati u ovom projektu izrazio je direktor te javne ustanove Božidar Denda.

Imamo značajne aktivnosti na planu pospješivanja uslova za inkluzivnost ustanova kulture u Crnoj Gori i uopšte kulturnog sektora za sve građane. Inkluzivnost podrazumijeva da svi potencijalni posjetioci kulturnih sadržaja imaju jednake mogućnosti da uživaju u izložbama kada su u pitanju muzeji i bilo kom drugom kulturnom sadržaju od značaja koji se predočava najširim mogućim kulturnim krugovima, naveo je Denda.

Projekat Muzej za sve – Put ka pristupačnijim muzejima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini podržao je UNESCO u okviru zajedničkog projekta CC4WBs – Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan, te se prisutnima na konferenciji obratila i koordinatorka projekta ispred UNESCO-a Renata Redeka.

Iz ugla UNESCO-a se nadamo da ćemo nakon implementacije ovog projekta na terenu imati jednu poboljšanu situaciju kada su osobe sa invaliditetom u pitanju. Kroz ovaj projekat će biti angažovano jako puno ljudi koji će pomagati u implementaciji, a koji su upravo kategorija osoba sa invaliditetom. To je jedan jako dobar, kreativan, inovativan pristup. Želim vam puno sreće i da vidimo promjenu na terenu, navela je Redeka.

Veliki značaj ovog projekta prepoznalo je i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, te je današnjoj konferenciji prisustvovala i predstavnica Službe za poslove UNESCO-a pri tom ministarstvu, Tijana Vujović.

Kulturna politika unaprjeđenja pristupačnosti je tematika na čijem poboljšanju se konstantno radi, prepoznajući kulturu i umjetnost kao temelj socio-ekonomskog razvoja svakog uspješnog društva u čijem učešću svi imaju pravo, bez obzira na pol, identitet, kulturnu pripadnost ili invaliditet. U tom smislu smatramo da je ovaj projekat od izuzetne važnosti jer se njim jača regionalna saradnja, promoviše pristupačnost kulturnih sadržaja, osigurava finasnijska i tehnička podrška i podstiče uspostavljanje privatno-javnih partnerstava u kulturnom i kreativnom sektoru, navela je Vujović.

Na samom kraju konferencije upriličeno je potpisivanje memoranduma o saradnji NVO Kulturnog centra Homer sa odabranim muzejima, fakultetima i udruženjima osoba sa invaliditetom koji će zajedno raditi na ovom projektu.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Biće predstavljeno više od dvadeset komada odjeće koju su dizajnirale i sašile žene s invaliditetom.

Večeras će na Trgu slobode u Nikšiću biti organizovana prva modna revija osoba s invaliditetom. Reviju organizuje nevladina organizacija (NVO) Mozaik u sklopu projekta Osnažene – vidljive, a početak je zakazan za 19 časova.

Cilj modne revije je promocija inkluzije i osnaživanje žena s invaliditetom kroz kreativni izraz i javni nastup. U okviru modne revije, biće predstavljena odjeća koju su dizajnirale i sašile žene s invaliditetom. Za potrebe modne revije, biće predstavljeno više od dvadeset komada odjeće, a kreacije na događaju će nositi osobe s invaliditetom, prijatelji i saradnici naše organizacije, između ostalog i pripadnice romske i egipćanske zajednice kao i polaznici/e Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom iz Nikšića, kazali su iz Mozaika.

U sklopu pomenutog projekta, NVO Mozaik je na zidu zgrade Desetka sugrađanima poklonila mural sa likom Fride Kalo i Džudi Hjuman, a planirana je i izrada umjetničkog filma o ženama s invaliditetom iz Crne Gore.

Projekat Osnažene – vidljive je podržan kroz program OCD u Crnoj Gori od osnovnih usluga do oblikovanja politika M'BASE. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje sprovođenja Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, formiran pod okriljem institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, boravio je dva dana u posjeti opštini Kotor, gdje su posjetili  ustanove socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, uključujući  i one rezidencijalnog tipa.

Monitoring tim danas se u Tivtu sastao sa predstavnicima organizacija osoba s invaliditetom iz našeg grada. O posjeti dvijema bokeljskim opštinama Milena Krsmanović, savjetnica ombudsmana kaže da ustanove, koje su posjetili imaju sjedište u Kotoru, ali usluge pružaju i stanovnicima Tivta.

Razgovarali smo o položaju osoba sa invaliditetom u Kotoru, Tivtu i Budvi i djece sa smetnjama u razvoju i njihovom tretmanu u vaspitno-obrazovnim ustanovama, liječenju u specijalnoj bolnici u Dobroti, i, naravno, posjetili smo i Resurni centar Peruta Ivanović, te zabilježili poteškoće i izazove u njihovom radu i neka dobra iskustva. U Tivtu smo danas na sastanku sa predstavnicima osoba sa invaliditetom, koje smo željeli da okupimo i da čujemo i njih i predstavnike institucijas, koje se bave osobama sa invaliditetom i da vidimo kakvo je iskustvo iz lokalne zajednice.

Marina Vujačić, članica Monitoring mehanizma, predstavnica NVO-a osoba sa invaliditetom – Udruženje mladih sa hendikepom – ističe da je posjeta bila značajna, a o zaključcima sa terena da su više negativni, ali da ma i pozitivnih.

Bilo mi je doista značajno da obiđem i institucije i ustanove i mogu reći da je na mene najveći utisak ostavila Specijalna bolnica u Dobroti, u kojoj se liječi i veliki broj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom. Mi pratimo kakav tretman oni imaju, koliko se poštuju prava tih osoba i kako se sprovodi Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

Svaku terensku posjetu prati izvještaj, koji se piše i on obuhvata kakvo smo stanje zatekli na terenu. Moram da kažem da je veći broj negativnih praksi nego pozitivnih, posebno imajući u vidu da Crna Gora, generalno kao država, pa se to održava svakako i na lokalni nivo Tivta i Kotora, ne sprovodi adekvatno Konvenciju, iako ju je ratifikovala 2009. godine i naše nacionalno zakonodavstvo je neusklađeno sa tom konvencijom. Samim tim imamo negativnih pojava u praksi, sa kojim bi se moralo prekinuti, a već je to trebalo učiniti. Naše je da ukažemo na njih, a kada ima pozotivnih stvari i efekata, treba da ih podstaknemo, ohrabrimo i da se one prenesu i u druge lokalne samouprave, u kojima još ne postoje. Izvještaje šaljemo nadležnim institucijama i uz pomoć medija ukazujemo na važnost praćenja primjene Konvencije i na njeno adekvatno poštovanje.

Sastanku u hotelu Magnolija u Tivtu, pored monitoring tima prisustvovali su predstavnici tivatske podružnice Centra za socijalni rad i Evropskog doma Tivat. Milena Krsmanović kazala je da su sa ostalim lokalnim NVO-ima koje djeluju u ovoj oblasti, uspostavili komunikaciju i da od njih očekuju mejlove sa određenim informacijama i sagledavanjima situacije.

Izvor: Radio Tivat 

ZAŠTO OSOBE S INVALIDITETOM NISU OSTVARILE SVOJE BIRAČKO PRAVO U BUDVI?

Savez slijepih Crne Gore sproveo je sistematsko nadgledanje pristupačnosti biračkih mjesta (BM) na dan lokalnih izbora u Budvi. Sedam (7) mobilnih posmatrača/ca, u nedelju, 26. maja, je obišlo svih 28 biračkih mjesta kako bi nadgledali sprovođenje izbornog procesa u segmentu pristupačnosti BM i izbornog materijala osobama s invaliditetom (OSI).

Monitoring se vršio u pet kategorija i to: okolina BM (parking), prilaz BM, ulazni prostor u BM, rad biračkog odbora i uređenost prostorije BM u odnosu na fizičku pristupačnost i izborni materijal.  

Svim posmatračima/cama na svih 28 BM u Budvi bilo je omogućeno nesmetano posmatranje.

U kategoriji okoline BM analiza nam daje podatke da se parking nalazi u neposrednoj blizini BM, odnosno neposredno kod ulaza u BM na 32.14% BM, da 7.14% BM nema parking u neposrednoj blizini, dok ga čak 60.71% uopšte nema. Dakle, od ukupno 28 BM u Budvi, samo njih devet (9) ima parking u neposrednoj blizini. Tamo gdje postoji, tek na 28.57% BM parking je označen znakom pristupačnosti, dok je od ukupno devet BM koja imaju parking njih sedam adekvatnih dimenzija. Na 21.43% BM prilaz su blokirali neprospisno parkirani automobili. 

Što se tiče samog prilaza BM, na 12 BM od ukupno 28 prilaz je adekvatan, odnosno teren je ravan, a ivičnjaka nema ili je manji od 2cm, tako da korisnici/ce invalidskih kolica i drugih pomagala nesmetano mogu da pristupe samom BM, dok je čak 16 BM imalo ivičnjake više od 2cm.

Na prilazu 6 BM teren je klizav (npr. mermer i glatke površine koje izazivaju klizanje), dok je na 22 teren adekvatan. Na samo jednom BM postoji neka druga prepreka za prilaz (npr. betonski stubić, žardinjera).

Analiza kategorije ulazni prostor u BM daje nam podatak da je na samo 12 BM ulazni prostor pristupačan što znači da je ulaz ravan ili da je rampa adekvatna ukoliko ima stepenika, dok čak 12 BM ima stepenike bez rampe. Na četiri BM rampa postoji, ali ima nagib veći od 8%, što znači da nije adekvatna. Na svih sedam BM koja imaju rampu, izrađena je od betona.

Vrata ulaznog prostora u BM šira od 85 cm, odnosno dovoljno široka da kroz njih mogu proći korisnici/ce invalidskih kolica, jesu na 78.57% BM, dok na 21.43% posmatranih BM vrata nisu adekvatnih dimenzija. Samo jedno BM imalo je dvokrilna vrata, sa otvorena oba krila na dan izbora.

Čak 92.86% posmatranih BM ima hodnike širine minimalno 120cm, dok 7.14% BM nema adekvatne hodnike.

Od ukupno 28 BM, njih 15 nema prag na ulaznim vratima ili je on niži od 2cm, dok na 13 BM korisnici/ce kolica ne mogu ući u samu prostoriju BM.

Birački odbor omogućio je nesmetano posmatranje na svim BM.

Sva BM otvorena su na vrijeme (7.00 č. ujutro). Samo 11 od 28 BM uređeno je tako da je osigurana tajnost glasanja, dok na pet BM članovi/ce biračkih odbora nisu nosili istaknute akreditacije. Na šest BM u trenutku posmatranja korišćeni su mobilni telefoni.

Tokom posmatranja, posmatrači/ce su uvidjeli da prilikom identifikacije birača/ica birački odbor naglas izgovara njihovo ime na tri BM. Tačno polovina predsjednika/ca biračkih odbora bili su ženskog, odnosno muškog pola.

Na samo jednom BM  odbor nije znao kako se koristi šablon za glasanje za osobe oštećenog vida.

Ni u jednom biračkom odboru na izborima u Budvi nije bilo osoba s invaliditetom.

Što se tiče kretanja i uređenosti BM u odnosu na osobe s invaliditetom, nijedno BM nije imalo postavljene etison trake izražajno vidljive, odnosno u kontrastu sa bojom poda, što je onemogućilo osobe oštećenog vida da se samostalno kreću i bez podrške drugih lica ostvare svoje biračko pravo. 

Prema preporukama Državne izborne Komisije pravilno postavljene etison trake podrazumijevaju da su u kontrastu sa bojom poda i postavljene od ulaznih vrata do biračkog odbora, dalje do glasačke kabine i glasačke kutije s linijom povratka do izlaza.

Samo jedno BM nije imalo kabinu s nižom policom za glasanje koja je na visini do 80 cm, dok na četiri BM osvjetljenje nije bilo adekvatno.

Glasačka kutija postavljena tako da gornja ivica ne prelazi 85 cm, kako bi osobe niskog rasta i korisnici/ce kolica mogli samostalno da ubace glasački listić u nju, bila je adekvatna na 39,29% posmatranih BM.

Na pitanje upućeno biračkom odboru da li bi omogućili potpisivanje izvoda iz biračkog spiska faksimilom, na 23 BM odgovor je bio potvrdan.

Pravilnik Državne izborne Komisije propisuje da na svakom BM treba da postoje dva šablona za glasanje osoba oštećenog vida, od postojanog materijala, tamno plave boje sa metalnim prstenovima koji će biti na stolu zajedno sa drugim izbiornim materijalom, kao i dvije informativne brošure na Brajevom pismu. Na lokalnim izborima u Budvi, jedno BM uopšte nije imalo šablone, dok se na jednom BM nalazio samo jedan šablon. Na tri BM šabloni nisu bili na stolu, zajedno sa ostalim izbornim materijalom. Na jednom BM nisu bile dostupne odštampane dvije informativne brošure na Brajevom pismu.

Ni na jednom  BM u Budvi osobe s invaliditetom nisu glasale, prema riječima članova/ica biračkih odbora.

Dakle, podaci koje smo dobili tokom izbornog dana u Budvi, od posmatrača/ica sa terena ukazuju na nepoštovanje preporuka Državne izborne Komisije, ali i Komisijinih pravila o određivanju i uređenju biračkih mjesta i mjera kojima se obezbjeđuje tajnost glasanja, što je onemogućilo osobe s invaliditetom da ostvare svoje biračko pravo samostalno i tajno.

Neadekvatna uređenost BM još jednom onemogućila je osobe s invaliditetom da ravnopravno učestvuju u političkim procesima i budu aktivni učesnici u raspodjeli političke moći.

Ovo posmatranje sprovodi se uz finansijsku podršku Misije OEBS u Crnoj Gori.

Izvor: Savez slijepih Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje dvije radionice sa mladima s invaliditetom u resursnim centrima, i to Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, Resursnom centru 1. jun u Podgorici i Resursnom centru za sluh i govor Kotor.

Cilj radionica jeste doprinos informisanju o pravima osoba s invaliditetom kao aktivnih učesnika u javnom saobraćaju i smanjenju stepena i vrste barijera s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u oblasti javnog saobraćaja. 

Prva Radionica će se održati u Podgorici, 29. maja, s početkom u 12.30 časova, u prostorijama Resursnog centra 1. jun.

Druga Radionica će se održati u Kotoru, 30. maja, s početkom u 10.45 časova, u prostorijama Resursnog centra za sluh i govor Kotor.

Učešće na Radionici će uzeti  mladi s invaliditetom, učenici osnovnih i srednjih škola, koji pohađaju navedene škole.

Ova aktivnost je dio projekta Bezbjed(n)(OS)n(i) PUTevi, koji UMHCG sprovodi u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Cetinje (UPC), finansijskog podržanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva posredstvom Konkursa za NVO u 2023. u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti.