Željko

Željko

Nikšić će od 22. do 24. jula biti domaćin drugog turnira golbal Lige šampiona, Grupa jug, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Navodi se da će se u velikoj sali Sportskog centra, pored domaćina i organizatora Golbal kluba Nikšić, učestvovati i prvaci Francuske (Lion), Nemačke (Čermnicer), Češke (Perun), Portugalije (Andovis) i Italije (Omero).

Kapiten Marko Nikolić rekao je da je nikšićkom klubu velika čast što će imati priliku da ugosti elitu evropskog golbala.

To je svojevrsna nagrada za meteorski uspon našeg kluba i reprezentacije u tipičnom paraolimpijskom sportu. Daćemo sve od sebe da organizacija bude na najvišem nivou, a garant za to su nam i partnersko pokroviteljstvo Ministaratva sporta i mladih, Paraolimpijskog komiteta, Saveza slepih Crne Gore i podrška Opštine Nikšić, Turističke organizacije tog grada i Sportskog centra, kao i sponzora turnira”, kazao je Nikolić.

Golbal klub Nikšić, nakon prvog turnira, zauzima drugo mesto sa četiri pobede i porazom.Najbolje tri ekipe iz Grupe jug, nakon turnira u Nikšiću, kvalifikovaće se za finalni turnir Lige.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: portal Sport klub

Da ne postoji prepreka koja vas možete spriječiti da ostvarite svoje ciljeve, kada nešto jako želite, potvrđuje primjer odlične studentkinje Nikšićanke Nevene Kovačević, koja je uz dovoljno ambicije i upornosti uspjela da ostvari ono o čemu je oduvijek sanjala, a to je da se bavi društvenim problemima i izvještava o istim. Kao osobi potpuno oštećenog vida, put do uspjeha je bio teži i postojale su brojne prepreke, a jedna od njih je bila nepristupačna literatura za osobe s oštećenim vidom. Nametnute barijere Nevenu nijesu spriječile da niže desetke u indeksu i ostvari svoje snove. Ona je sada urednica internet Radija Feniks i završava master studije, ali tu nije kraj njenog usavršavanja, planira da upiše doktorske studije i nastavi put u svom poslovnom angažmanu.

Tokom razgovora sa Nevenom odmah ćete primijetiti jednu njenu vrlinu, a to je skromnost. Ona svoje uspjehe ne ističe sa ciljem da se pohvali i dokaže, već da bi svojom pričom i iskustvom pokušala da motiviše i druge mlade ljude s invaliditetom koji zbog brojnih barijera često odustaju od upisa željenog fakulteta.

“Ne smatram da su rezultati koje sam postigla nešto vanserijsko i ne prija mi to što ljudi uspjesima koje postižu osobe sa bilo kojom vrstom invaliditeta pristupaju herojski, bilo da se radi o medijima ili običnim građanima. Rezultate koje sam ja postigla može postići svaki student ili studentkinja sa ili bez invaliditeta”, kazala je ona.

Nevena za Portal RTCG objašnjava da je njen put zbog velikog broja nametnutih prepreka bio teži, ali da, suštinski, svi imamo iste ciljeve.

“Na početku studija sebi nijesam postavljala visoke ciljeve. Znala sam da je novinarstvo smjer sa dosta praktičnih zadataka i da mi veći dio njih neće biti prilagođen. Međutim, dobri rezultati su došli sasvim spontano i neočekivano, što je, naravno uticalo i na moju snažniju motivaciju da nastavim da se borim još jačim tempom. Na kraju studija sam bila studentkinja sa najvećom prosječnom ocjenom na smjeru, o čemu, na prvoj godini studija nijesam ni sanjala”, kazala je Nevena.

Ističe ogromnu podršku koju je imala od strane profesora, saradnika i cjelokupnog osoblja fakulteta, oni su pokazali beskrajno razumijevanje i bili spremni da joj pomognu u svemu što je bilo potrebno.

Sve kolokvijume i ispite polagala je usmeno uz pomoć personalne asistentkinje koja je na diktafonu snimala gradivo neophodno za spremanje kolokvijuma i ispita i izradu seminarskih radova.

"Često se dešavalo da mi profesori i asistenti kažu da svojim pristupom tokom studiranja sama razbijam predrasude i mislim da je ključ naše odlične saradnje bio u činjenici da nikada nijesam dozvoljavala da se po bilo čemu razlikujem od ostalih kolega i insistirala sam na tome da svaki zadatak izvršavam ravnopravno sa njima, kako bih svaki bod na kolokvijumima i krajnju ocjenu na ispitu dobila isključivo zahvaljujuci svom trudu i znanju", priča Nevena za Portal RTCG.

Posebnu snagu dalo joj je to što se ni u jednom trenutku nije osjetila diskriminisano od strane profesora i saradnika, naprotiv pružali su joj maksimalnu podršku, što rade i danas, nakon završenih studija.

Kao i ostatku osoba oštećenog vida najveća prepreka za nesmetano studiranje bila joj je nepristupačna literatura.

"Kad sam bila na prvoj godini studija, dio profesora je pokrenuo inicijativu čiji je cilj bio da studenti Fakulteta političkih nauka (FPN-a) za kolege oštećenog vida snime literaturu u audio formatu, ali inicijativa nažalost nije zaživjela", kazala je ona.

Prakse takođe nijesu bile u potpunosti prilagođene, kako ističe, jer u redakcijama nijesu postojali kompjuteri sa čitačima ekrana.

"Morala sam da pišem tekstove sa svog kompjutera ili telefona, jer sam, bez obzira na prepreke željela da osjetim kako izgleda rad u redakciji", objašnjava Nevena.

Novinarstvo je najljepši posao na svijetu

Razlog zbog čega je odlučila da se bavi novinarstvom je taj što je znala da je to profesija sa puno izazova i ne svodi se na svakodnevno rutinsko ispunjavanje istih obaveza.

Novinarstvo je, kaže, posao koji joj daje satisfakciju, koji je ispunjava i čini srećnom, i zbog koga svaki njen dan počinje sa osmijehom.

"Iako se radi o poslu koji nekad zna biti vrlo stresan, smatram da nam novinarstvo pruža mogućnost da svakodnevno preispitujemo sebe, svoje mogućnosti, nekad čak i granice izdržljivosti. Mnogo volim da istražujem i svakodnevno saznajem nešto novo, stičem nova poznanstva i iskustva, izvještavam o različitim temama, iskazujem svoju kreativnost, a novinarstvo mi upravo omogućava sve navedeno", kaže Nevena.

Kad pogleda iza sebe, čini joj se da je oduvijek znala da će se baviti novinarstvom, najprije kroz ljubav prema radijskom novinarstvu koja se javila u ranom djetinjstvu. Tokom školovanja vodila je programe na školskim priredbama i događajima povodom kampanja brojnih organizacija.

"Posebno značajna stvar koja me je privukla kod ovog posla jeste jedan od najvažnijih zadataka medija, koji je, čini mi se, danas pomalo zaboravljen, a odnosi se na izvještavanje o temama koje su izuzetno značajne, a često ih zanemarujemo ili smatramo kao tabu teme, i uloga medija u rješavanju važnih društvenih problema, na način što će adekvatnim izvještavanjem mijenjati percepciju javnosti i kod iste razvijati sposobnost kritičkog promišljanja", istakla je ona.

Najveću podršku imala je od porodice i prijatelja.

"Tu su naravno i kolege sa studija, među kojima sam stekla i neke od najboljih prijatelja. Svakako, moram pomenuti i Savez slijepih i Udruženje mladih sa hendikepom, kojim su mi kroz obezbjeđivanje različitih servisa podrške mnogo pomogli tokom studija. Ponovo naglašavam ogromnu podršku profesora i saradnika na fakultetu, a veoma sam ponosna zbog činjenice da sa mnogima od njih danas imam priliku da se družim i sarađujem u nekim drugačijim segmentima", objašnjava Nevena.

Poslije novinarstva njena druga ljubav je muzika

"Hobi mi je muzika. U slobodno vrijeme se bavim pjevanjem i to je moja druga ljubav, ali je ipak novinarstvo prevladalo", kaže Nevena.

Na pitanje koliko u našoj zemlji ima mogućnosti i uslova za neki vid rekreacije za osobe s invaliditetom, Nevena kaže da prostor za rekreaciju postoji, ali da je i u ovom segmentu prisutan veliki broj barijera, počev od fizičke nepristupačnosti, do nepristupačnosti različitih vidova informacija.

"Ove prepreke se najčešće odnose na prisustvo ili učešće na kulturnim i sportskim događajima koje ne organizuju organizacije koje se bave pravima osoba sa invaliditetom. Ipak, mnoge osobe sa invaliditetom su i u ovim segmentima veoma uspješne, o čemu govore sjajni rezultati naših Paraolimpijaca i umjetnika, gdje bih kada je riječ o osobama oštećenog vida poseebno izdvojila orkestar Saveza slijepih, čija sam i ja nekada bila članica", ističe ona.

Kaže da su se njena interesovanja tokom studija mijenjala, pa je tako nekad imala osjećaj da svoje stavove bolje može izraziti kroz pisanu riječ.

"Shodno tome, dobra strana posla koji trenutno obavljam je i činjenica da imam priliku da se osim radijskog novinarstva bavim i pisanjem različitih tekstova za sajt Saveza slijepih", poručuje Nevena.

Nedavno je imala priliku da se oproba u jednoj drugačijoj formi novinarstva a to je podcast, na šta je, kako kaže, veoma ponosna.

"Nadam se da smo upravo kroz četiri podcasta koja smo radili uz podršku UNDP-a i Evropske unije uticali na rušenje stereotipa i jačanje svijesti javnosti o problemima sa kojima se suočavaju o osobe sa invaliditetom i važnosti njihovog rješavanja u cilju usposttavljanja društva koje se temelji na ravnopravnosti i jednakosti", istakla je.

Tokom prethodnog radnog angažmana, u Centru za monitoring i istraživanje, shvatila je da se dobro snalazi i u politikološkom dijelu svoje profesije.

"Spektar mojih interesovanja je veoma širok, uživam kad god dobijem priliku da se oprobam u nečem novom i svakodnevno težim nekim novim, višim ciljevima, koji me vode ka dodatnom usavršavanju i koji će se, nadam se, vremenom ostvariti", zaključuje Nevena u razgovoru za Portal RTCG.

Izvor: Portal RTCG

Priredila: Anđela Miličić

U okviru kampanje za upis na fakultet koju smo nedavno pokrenuli Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje info štand na Univerzitetu Donja Gorica  (Oktoih 1) u četvrtak, 6. jula 2022. u terminu od 10.00h do 14.00h u cilju motivisanja mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole.

Ovo je ujedno i poslednji info štand za buduće studente s invaliditetom kako bismo uticali na povećanje broja studenata s invaliditetom i motivisali ih da upišu fakultet.

Pored toga, ova aktivnost ima za cilj informisanje budućih studenata s invaliditetom o pravima i servisima podrške za vrijeme visokog obrazovanja. Prije svega mislimo na podršku pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije), pružanje informacija u cilju ostvarivanja prava na studentsku stipendiju i smještaj u studentskom domu. 

Kroz ovu aktivnost učenici će biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao brucoši u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prije svega ističemo: 

upućivanje inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. 

- upućivanje inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- upućivanje Zahtjeva za povraćaj novca uplaćenog po osnovu naknade za školovanje ili drugih administrativnih troškova fakultetskoj jedinici/univerzitetu, i dr.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da posjete info štand na Univerzitetu Donja Gorica i iskoriste priliku da se informišu o pravima koje mogu ostvariti u oblasti obrazovanja, konkretno na nivou visokog obrazovanja ili da nam se obrate za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981. 

Ova aktivnost je finansijski podržana od stane Sekretarijata za lokalnu samoupravu - Kancelarije za mlade u okviru Glavnog grada Podgorica.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

U crnogorskim medijima fale priče o marginalizovanim grupama u kojima bi se ukazivalo na svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju obični građani, pokazalo je istraživanje koje je lani uradilo pet različitih nevladinih organizacija.

U tom projektu učestvovali su 35 mm, LGBT forum Progres, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Romska organizacija mladih Koračajte sa nama phiren amenca, CAZAS, Fakultet političkih nauka. Došli su do nalaza da se, recimo, mladi uglavnom pominju u političkim saopštenjima, a Romi i osobe s invaliditetom mahom onda kada ova grupacija obilježava određene međunarodne dane...

Izvršni direktor organizacije Koračajte sa nama Elvis Beriša kazao je novinarima daje metodologiju istraživanja radila profesorica Natasa Ružić sa Fakulteta političkih nauka. Ukazano je, rekao je on, na ono o čemu godinama govore nedostaju u medijima tople ljudske priče. Kazao je i da fale autorski, istraživački tekstovi novinara, da se u velikoj mjeri prenose saopštenja ili izjave predstavnika civilnog sektora.

„Važno je da mediji budu još više edukovani o ljudskim pravima. Možemo da držimo razne radionice kazao je on. Prema njegovim riječima, radionice su nužne, jer se u nekim medijima i dalje koriste pežorativni termini za određenu grupaciju. Tako se korisnici psihoaktivnih supstanci nazivaju narkomanima ili Romi Ciganima.

„Mediji su skloni senzacionalističkim naslovima“, rekao je Beriša i najavio da će medijima dostaviti priručnik o adekvatnom izvještavanju.

Govoreći o izazovima sa kojima se susrijeće romska zajednica, Beriša je prokomentarisao narode što se dešava daje u obrazovnom sistemu zabilježeno više djece, ali daje sporan kvalitet njihovog znanja. Tačnije, oni dolaze do sedmog, osmog ili devetog razreda nepismeni. Beriša upozorava daje to veliki problem, jer zbog svega toga, kada upišu srednju školu, djeca su nespremna i razmišljaju o odustajanju školovanja. Ukazao je na podatak da je ove godine svega 12 studenata na fakultetima, a da ih je ranije, u prethodnih pet godina bilo više, odnosno taj broj je smanjen za skoro duplo. To je neohrabrujuća poruka, poručio je on. Najavio je da planira o svemu tome da razgovara sa novim ministrom prosvjete Miomirom Vojinovićem. Ranije su, kako je podsjetio, inicirali da se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju uvede afirmativna kvota za ovu populaciju, prilikom upisa na fakultete. Taj zahtjev je uvažen. Beriša je objasnio da se oni ne nalaze u istoj startnoj poziciji kao i ostali studenti, zbog svih poteškoća sa kojima se suočavaju.

„Ja sam jedan od tih učenika koji je po principu afirmativne akcije upisan. Tada to nije bilo definisano zakonom, nego je bila dobra volja dekana. Data mi je šansa. Bilo je teško, uz napor i trostruko veći trud sigurno se to isplati. I država nije imala dodatne troškove zbog mene“,  kazao je on.

Kristina Cetković iz NVO 35 mm rekla je da su kroz istraživanje primijetili da se periodično izvještava o marginalizovanim grupama. Radili su sa grupama žena, mladih, bivšim korisnicima psihoaktivnih supstanci, Romima, LGBT i osobama s invaliditetom.

„Razumijem kolege novinare i novinarke da su ubačeni u dnevnu traku i da prate događaje. Sami novinari gube ono što novinarstvo donosi, a to su ove životne priče. To fali i publici“, rekla je ona. Negodovala je, međutim, što nije bilo odziva medij a kada su nedavno organizovali medijski festival.

Izvor: Pobjeda 

Pripremila: Anđela Miličić

Novi konkurs za prijavu Mladih evropskih ambasadora otvoren je 20. maja, na webalkans.eu Platforma. Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u svojoj različitosti, mjesto gde svi uče jedni o drugima, a zajedno o Evropskoj Uniji, kroz kreativne projekte, sticanje novih vještina, povezujući se putem društvenih mreža, kao i kroz organizaciju inspirativnih događaja – uvijek vođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga za postizanje društvenih promjena.

Cilj mreže je širenje vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i podizanje svijesti o saradnji EU sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, kao i predstavljanje opipljivih rezultata ove saradnje. Mreža mladih ambasadora takođe želi da pruži doprinos dijalogu o različitim temama, kao i podršku jačanju građanskog aktivizma i kroz zajednički rad za bolju budućnost.

Mladi evropski ambasador ili ambasadorka je mlada osoba koji sebe vidi kao komunikativnu, željnu da dijeli vrijednosti na kojima počiva EU, učestvuje u projektima i događajima vezanim za EU integracije, zaštitu životne sredine, ljudska prava, umjetnost i kulturu, kao i nove tehnologije. Svi mladi između 18 i 29 godina sa Zapadnog Balkana pozvani su da se prijave.

Konkurs je otvoren od 20. maja do 30. juna. Pozivamo vas da posjetite web stranicu webalkans.eu/yea/become-a-yea/za više informacija o procesu odabira, uključujući pravila I uslove učešća.

Kako bi pomogli potencijalnim ambasadorima i ambasadorkama da se prijave, WeBalkans organizuje YEA Open Days (dane otvorenih vrata) širom regiona, gde će njihovi vršnjaci i vršnjakinje, koji su već dio naše mreže, podijeliti sve relevantne informacije i pomoći im u procesu prijave.

YEA Open Days će biti organizovani u Europe Houses / Info centrima i EU Kancelarijama u regionu Zapadnog Balkana i svi su dobrodošli da se pridruže bilo kom od Otvorenih dana.

Ambasadori će takođe organizovati onlajn (online) sesiju YEA Open Day u okviru koje mladi mogu slobodno da se pridruže i pitaju sve što ih zanima.

Za više informacija o rasporedu Dana otvorenih vrata kliknite ovde:

https://webalkans.eu/en/yea/events/yea-open-days-2022-in-the-western-balkans/

Izvor: Saopštenje za javnost Mladi evropski ambasadori (YEA)

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore u okviru projekta Nauči da (ne) budeš vezan organizuju jednodnevne Radionice o bezbjednosti i pristupačnosti javnog saobraćaja.

Radionice će se održati 28. juna u Podgorici, 29. juna u Bijelom Polju i 30. juna u Baru. 

Cilj Radionica je informisanje o pravima osoba s invaliditetom (OSI) kao aktivnih učesnika u javnom saobraćaju, kao i obaveze nadležnih službi u obezbjeđivanju prava i osiguranju pristupačnosti i bezbjednosti u saobraćaju.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u lokalnim nadležnim sekretarijatima za saobraćaj, komunalnoj inspekciji/ saobraćajnoj inspekciji, pružaoci usluga u oblasti željezničkog, drumskog, pomorskog i avio saobraćaja.

Sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Nauči da (ne) budeš vezan  koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Pripremila: Iva Mijović, koordinatorka projekta



Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva predstavnike/ce organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) i osobe s invaliditetom (OSI) da prisustvuju Obuci o javnom zagovaranju za prava OSI, koja će se održati u periodu 9-12. jula 2022, u hotelu Princess, u Baru.

Obuka se organizuje s ciljem da razvije zagovaračke kapacitete OOSI na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se pokrenule inicijative koje su od značaja za definisanje statusa repezentativnosti organizacija OSI, ali i druge teme koje se tiču prava OSI.

Zainteresovani/e učesnici/ce se mogu prijaviti najkasnije do 30. juna 2022. do 12.00 h, dostavljanjem motivacionog pisma i biografije (OSI koje apliciraju samostalno), odnosno, osnovnih informacija o organizaciji (datum osnivanja, sjedište, ciljevi djelovanja, informacije o ovlašćenom licu za zastupanje i upravljačkoj strukturi, kao i informacije koliki procenat članstva i rukovodstva organizacije čine OSI ili njihovi ovlašćeni predstavnici) na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za obuku o javnom zagovaranju za prava OSI.

Broj mjesta je ograničen.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

U okviru kampanje za upis na fakultet koju smo nedavno pokrenuli Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje info štand na Univerzitetu Mediteran Podgorica (bulevar Josipa Broza Tita 23 A) u četvrtak, 23. juna 2022. u terminu od 9.00h do 15.00h u cilju motivisanja mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole.

Ovo je prvi od tri planirana info štanda za buduće studente s invaliditetom kako bismo uticali na povećanje broja studenata s invaliditetom i motivisali ih da upišu fakultet.

Pored toga, ova aktivnost ima za cilj informisanje budućih studenata s invaliditetom o pravima i servisima podrške za vrijeme visokog obrazovanja. Prije svega mislimo na podršku pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije), pružanje informacija u cilju ostvarivanja prava na studentsku stipendiju i smještaj u studentskom domu. 

Kroz ovu aktivnost učenici će biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao brucoši u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prije svega ističemo: 

- upućivanje inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. 

- upućivanje inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- upućivanje Zahtjeva za povraćaj novca uplaćenog po osnovu naknade za školovanje ili drugih administrativnih troškova fakultetskoj jedinici/univerzitetu, i dr.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da posjete info štand na Univerzitetu Mediteran Podgorica i iskoriste priliku da se informišu o pravima koje mogu ostvariti u oblasti obrazovanja, konkretno na nivou visokog obrazovanja ili da nam se obrate za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981. 

Ova aktivnost je finansijski podržana od stane Sekretarijata za lokalnu samoupravu - Kancelarije za mlade u okviru Glavnog grada Podgorica.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža psihološko savjetovalište za žene s invaliditetom (ŽSI) s iskustvom nasilja. 

Psihološko savjetovalište pružaće se radnim danima (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova, po dogovoru sa zainteresovanim ŽSI i psihološkinjom.

Pružanjem psihološkog savjetovanja pružiće se višestruka pomoć i podrška ženama s iskustvom nasilja, kojima je potrebno osnaživanje i ohrabrivanje, ali i usmjeravanje ka daljim koracima koji imaju za cilj oporavak i zaštitu od nasilja.

Cilj pružanja usluga psihološkog savjetovališta je da se žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja podstaknu na aktivnije učešće u svom životu, da se osnaže i motivišu da rade na svom ličnom rastu i razvoju.

Psihološki savjeti mogu se zakazati lično, u prostorijama UMHCG-a, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga psihološkog savjetovališta je zagarantovana. Neće se prikupljati lični podaci korisnica usluge, niti će se u izvještajima navoditi informacije koje bi mogle na bilo koji način da razotkriju njihov identitet.

Ova aktivnost sprovodiće se narednih sedam mjeseci u okviru projekta Ćutanje nije opcija! uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

ponedeljak, 13 jun 2022 10:07

Plivačima 14 medalja u Sarajevu

Članovi plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako su nastup na trećem međunarodnom paraplivačkom mitingu u Sarajevu završili sa 14 medalja – osvojili su osam zlatnih i po tri srebrne i bronzane.

U kategoriji S10, Miljan Lončar je bio zlatni na 50 i 100 slobodno i 50 metara prsno.

U kategoriji S 9, Iskra Dedivanović je pobijedila na 50 metara leđno, na 50 i 100 metara slobodno bila je srebrna, a bronzana na 100 metara prsno.

Zlatne medalje osvojili su još Tomas Radulović (kategorija S5) na 100 metara slobodno, Marija Đurišić (SB 5) na 50 metara prsno, Nikola Đukić (SB2) i Ranko Magovčević (SB12) na 50 metara kraul.

Srebrnu medalju osvojila je Ivana Kićović (kategorija SB5) na 50 prsno, dok su bronzani bili Radovan Džuver (SB12) na 50 kraul i Marija Marić (SB4) na 50 metara prsno.

Takmičare je predvodio trener Boško Radulović.

Organizatotor plivačkog mitinga na Olimpijskom bazenu Otoka bio je sarajevski klub Spid.

 

Izvor: CDM portal

Priredila: Anđela Miličić

Strana 10 od 42

Back to top