Stipendije će dobiti 30 studenata poljoprivrednih nauka, 113 studenata društvenih nauka, 50 humanističkih nauka, a 20 stipendija je namijenjeno osobama s invaliditetom.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) raspisalo je konkurse za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2024/2025. godinu, kao i stipendija najboljim crnogorskim studentima, a prijave se podnose do 30. oktobra.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) je saopšteno da će 450 studenata dobiti stipendije, dok će biti dodijeljeno 3,4 hiljade studentskih kredita.

Navodi se da stipendije i kredite mogu dobiti studenti koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van države.

Iz Ministarstva  su rekli da je predviđeno 70 stipendija studentima prirodnih nauka, 80 studentima tehničko tehnoloških nauka, a 40 sa medicinskih nauka.

Stipendije će dobiti 30 studenata poljoprivrednih nauka, 113 studenata društvenih nauka, 50 humanističkih nauka, a 20 stipendija je namijenjeno osobama s invaliditetom.

Kako se navodi, 47 stipendija opredijeljeno je studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, pa će sedam stipendija dobiti studenti matematike, po šest studenti fizike, hemije, razredne nastave i predškolskog obrazovanja vaspitanja, dok će IT studijski programi imati 16 stipendija.

Pravo da se prijave na Konkurs za dodjelu stipendija imaju najbolji studenti druge i narednih godina studija, koji su upisali semestar studijske godine, nijesu gubili ni jednu godinu tokom studija, koji su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili sve ispite iz prethodne godina studija i postigli srednju ocjenu najmanje devet, kaže se u konkursu.

Navodi se da se, pored tih uslova, najboljim studentima smatraju oni koji u određenim naučnim disciplinama posjeduju osobite sklonosti za naučni ili umjetnički rad i nagrade stečene na međunarodnim takmičenjima.

Ističe se da se pravo na stipendiju može ostvariti jednom za određenu godina studija i nivo obrazovanja.

Iz Ministarstva  su rekli da će studentski krediti biti dodijeljeni studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore.

Navodi se da će studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori biti dodijeljeno 810 kredita za prvu godinu osnovnih studija, 1.520 kredita studentima starijih godina osnovnih studija i 590 studentima dvogodišnjih master studija.

Dodaje se da će crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore biti dodijeljeno 140 kredita studentima prve godine osnovnih studija, 310 studentima starijih godina osnovnih studija i 30 studentima dvogodišnjih master studija.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Novinar s invaliditetom bio je primoran da se odvuče do toaleta na letu poljske aviokompanije Lot, zbog nedostatka invalidskih kolica u avionu. Ovo je objavio emiter Polsat njuz. Epizoda se dogodila juče u avionu koji je krenuo iz Varšave za London.

Godina je 2024 i morao sam da puzim po podu Lotovog leta da bih stigao do kupatila, izvijestio je on, Frank Gardner, novinar britanskog emitera BBC.

Ako ste s invaliditetom i ne možete da hodate, to je jednostavno diskriminacija, nastavio je Gardner. Novinar je dodao da je, pravedno rečeno, kabinsko osoblje bilo od pomoći i izvinilo se. Nisu oni krivi, kriva je avio kompanija. Neću ponovo letjeti sa Lotom dok ne uđu u 21. vijek.

Gardnerova pritužba izazvala je mnogo negativnih reakcija na Iks-u i avio-kompanija je bila primorana da se izvini.

Veoma nam je žao zbog iskustva koje je Frenk Gardner doživio na svom posljednjem letu sa nama. Iskreno se izvinjavamo zbog neprijatnosti izazvanih nedostatkom invalidskih kolica, saopštila je Lotova pres služba za Polsat njuz.

Gardner je izgubio  mogućnost hoda 2004. u Saudijskoj Arabiji. U to vrijeme bio je dopisnik Bi-Bi-Sija sa Bliskog istoka i bio je meta pucnjava koje su ispalili pripadnici Al Kaide.

Izvor: Nowa.news

Pripremila: Dajana Vuković

Peti filmski festival Uhvati film Kotor uspješno je završen u Kotoru. Tokom tri dana, grad je oživio kroz niz događaja, radionica i projekcija, slaveći inkluzivnost i ulogu osoba s invaliditetom (OSI) u kulturi.

Kroz prikazivanje 20 kratkometražnih filmova iz cijelog svijeta, festival je uspio da još jednom skrene pažnju na snagu, volju i potencijal koji svaki pojedinac nosi. Festival nije bio samo prostor za filmske projekcije, već i mjesto gdje su se mladi, profesionalci i umjetnici mogli susresti, razmijeniti iskustva i zajedno raditi na izgradnji inkluzivnijeg društva. Fokus festivala stavljen je na lokalnu zajednicu, od najmlađih predškolaca, koji su učestvovali u programu Volim film, do srednjoškolaca kotorske gimnazije, gdje je održana važna panel diskusija o inkluzivnoj terminologiji i pravima OSI.

U sklopu festivala održana je i radionica Svijet tišine, koja je približila znakovni jezik i kulturu osoba s oštećenjem zajednici Kotora. Paneli poput Snaga volje Priče paraolimpijaca i Mediji bez barijera Etika i praksa izvještavanja o invaliditetu otvorili su vrata za razgovor o ključnim temama i izazovima sa kojima se OSI suočavaju. Za filmske profesionalce važan je bio masterklas Dejana Dabića, koji je govorio o poslovima iza kulisa, o umjetnosti programiranja festivala i selektovanju filmova. U segmentu Kroasan, kafa i kratke priče glumac Slaviša Grubiša govorio je kako funkcioniše umjetnik između glume i slobode.

U atrijumu Kulturnog centra Dubravka Drakić je govorila o magiji glume, a spisateljica Jasenka Lalović o svom romanu Bastadur.

Festival je imao i svoje potprograme: Mreža Uhvati film koju finansira FCCG i projekat Change/Promjena koji se realizuje u okviru programa U pravo vrijeme – Podrška zaštitnicima/ama ljudskih prava i OCD u oblasti promocije ljudskih prava i razvoja demokratske kulture, a koji realizuju nevladine organizacije NVO Juventas, Help Montenegro, NVO CEMI, NVO Queer Montenegro i Otvoreni centar Bona fide uz podršku Delegacije Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Uhvati film Kotor je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film, koji se realizuje u Novom Sadu, Rijeci i Banjaluci.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Savez slijepih Crne Gore sistematski nadgleda pristupačnost biračkih mjesta na dan lokalnih izbora u Podgorici.

Sedam (7) mobilnih posmatrača/ica danas obillazi biračka mjesta kako bi nadgledali sprovođenje izbornog procesa u segmentu pristupačnosti biračkih mjesta i izbornog materijala osobama s invaliditetom. Vrši se monitoring u pet kategorija i to: okolina biračkog mjesta (parking), prilaz biračkom mjestu, ulazni prostor u biračko mjesto, rad biračkog odbora, i uređenost prostorije biračkog mjesta u odnosu na fizičku pristupačnost i izborni materijal, navodi se u saopštenju.

Do 17 sati posmatrači/ce Saveza slijepih posjetili/e su 87 biračkih mjesta.

Svim posmatračima/cama bilo je omogućeno nesmetano posmatranje.  Kada je riječ o okolini biračkog mjesta, 12.64 odsto od posmatranih biračkih mjesta je u potpunosti pristupačno, odnosno parking se nalazi u neposrednoj blizini, označen je znakom pristupačnosti, adekvatnih je dimenzija i nema nepropisno parkiranih automobila koji blokiraju pristup osobama s invaliditetom.

Prilaz biračkim mjestima u potpunosti je pristupačan na 42.53 odsto od posmatranih biračkih mjesta, što znači da je ivičnjak, ukoliko postoji, niži od propisanih 2 cm, te navode da ne postoje nikakve druge prepreke za pristup u vidu postavljenih betonskih stubića, žardinjera i sl.

Ulazni prostor u biračka mjesta u potpunosti je pristupačan na 33.33 odsto od posmatranih biračkih mjesta, što pokazuje da su lokacije ovih biračkih mjesta pažljivo odabrane jer je ulaz ravan ili ima adekvatnu rampu. Isti je u potpunosti pristupačan za osobe s tjelesnim invaliditetom na 26.44 odsto od posmatranih biračkih mjesta.

Ovo označava da su ulazna vrata dovoljno široka da kroz njih mogu proći korisnici/e invalidskih kolica, da su otvorena oba krila ukoliko postoje dvokrilna vrata, da prag ulaznih vrata, ukoliko postoji, nije viši od 2 centimetra, te da su hodnici minimalne širine 120 centimetara, navode u saopštenju. 

Na 74.44 odsto biračkih mjesta su bile postavljene etison trake, dok su pravilno postavljene na svega 20 odsto.

Na 96.67 odsto je bio dostupan šablon za glasanje izrađen u tamnoj boji od čvršćeg, postojanog materijala sa prorezima gdje su brojevi izbornih lista.

Kada je u pitanju glasanje osoba nižeg rasta i korisnika/ca invalidskih kolica, kako navode, 59.77 odsto od posmatranih biračkih mjesta bilo je u potpunosti pristupačno, što znači da je niža polica za glasanje bila pravilno postavljena, te da visina glasačke kutije nije prelazila propisanih 85 centimetara.

Izvor: Standard

Pripremila: Dajana Vuković

Predstavljanjem članova Kluba samozastupnika juče je u skupštinskoj sali završen projekat Osnažimo se i uključimo Samozastupanje osoba sa intelektualnim invaliditetom, koji je organizovalo nevladino udruženje roditelja Oaza.

Tim povodom, sekretarka Udruženja Rasema Hekalo kazala je da je današnji događaj kruna svih aktivnosti koje su proizišle iz projekta.

U okviru projekta imali smo niz aktivnosti, radionica u Udruženju, kao i dva seminara edukacije o Konvenciji i samom modelu samozastupanja. Danas su se naši samozastupnici upoznali sa predstavnicima lokalne vlasti, i predočili svoje želje i potrebe. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi jer su godinama tu za nas, i pružaju nam podršku. Važnost samozastupanja osoba s intelektualnim invaliditetom proizlazi iz načela ljudskih prava i jednakosti, kako bi se osnažili, izrazili svoje potrebe i želje, te aktivno učestvovali u procesima koji ih se tiču navela je Hekalo.

Ona je napomenula da je realizaciju projekta podržala NVO Juventas kroz poziv U pravo vrijeme.

Osim članova Kluba samozastupnika i roditelja, okupljanju su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Tufik Bojadžić, predstavnica Skupštine opštine Arnela Striković, predstavnica Sekretarijata za društvene djelatnosti Dina Mustajbašić, kao i predstavnik opštinske Kancelarije za osobe sa invaliditetom Miloš Španjević.

Odajući im priznanje kada su u pitanju brojne aktivnosti koje sprovode, potpredsjednik Opštine Tufik Bojadžić je kazao da je Udruženje roditelja Oaza pionir u brojnim aktivnostima u Bijelom Polju.

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Cetinje će 20. septembra biti domaćin manifestacije pod nazivom Samo me vidi, koja drugi put okuplja djecu i mlade s invaliditetom iz cijele Crne Gore, saopštili su organizatori.

Ova manifestacija, sada u svojoj drugoj godini, pružiće učesnicima priliku da kroz tri oblika umjetničkog izražavanja glumu, muziku i crtanje pokažu svoje talente i kreativnost, navodi se u saopštenju.

Događaj će biti održan u parku 13. jul sa početkom u 12 h, a organizatori vjeruju da će manifestacija poslati snažnu poruku o važnosti inkluzije i jednakih mogućnosti za sve.

Cilj je, kako navode, da djeca i mladi pokažu da njihove sposobnosti daleko nadmašuju prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju.

Manifestacija, koja je prošle godine privukla veliku pažnju i oduševila posjetioce, ove godine je ponovo podržana od Ministarstva kulture i medija, Prijestonice Cetinje – Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, kao i kompanije Alfa Ton Lekić. Svi su prepoznali značaj manifestacije, koja doprinosi afirmaciji prava djece i mladih s invaliditetom na ravnopravno učešće u kulturnom životu zajednice, saopštili su organizatori.

Kako dalje navode, nakon kreativnog dijela manifestacije, za sve učesnike je organizovan ručak.

Ovaj događaj predstavlja važan korak ka promociji inkluzije i pruža priliku da se šira javnost upozna sa izuzetnim sposobnostima djece i mladih s poteškoćama. Organizatori pozivaju sve zainteresovane da podrže ovaj događaj i svojim prisustvom doprinesu njegovom uspjehu. Vidimo se na Cetinju, poručuju organizatori.

Izvor: Dnevno

Pripremila: Dajana Vuković

Programski direktor nevladine organizacije Uzor, Marko Pejović, naveo je u CDT-ovom izbornom podkastu da trenutni zakonodavni okvir vrlo limitirano tretira pitanje funkcionerske kampanje.

Ovaj izborni ciklus je pokazao koliko je potrebno raditi na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, sa posebnim fokusom na funkcionersku kampanju. Moramo uraditi jednu sveobuhvatnu analizu kada je u pitanju funkcionerska kampanja, i sa aspekta institucije predsjednika, izvršne vlasti, ali i svih privrednih društava čiji je osnivač lokalna samouprava ili Vlada, kazao je Pejović.

Kampanja je pokazala, rekao je Pejović, da su korišćene najgore metode za dobijanje političke prednosti, navodeći kao jedan od primjera prijevremeno isplaćivanje zarada provjetnim radnicima.

Govoreći o mogućnostima da se sveobuhvatna izborna reforma sprovede u doglednom periodu, on je kazao da je i aktuelni saziv izvršne vlasti pokazao da je skupštinski Odbor predmet političke trgovine.  

Pejović je kazao da politički predstavnici sve više rade na ucjenjivačkom kapacitetu, nego na pregovaračkom kapacitetu.

I u situaciji kada nemamo tačku sporenja, ne postoji nikakav napredak u tom pogledu. Dok ne bude postojala stvarna vola svih političkih subjekata, dok ne bude postojao pritisak svih zainteresovanih strana, ne možemo očekivati da se izborna reforma dogodi, poručio je Pejović. 

Govoreći o pristupačnosti biračkih mjesta za osobe s invaliditetom tokom izbora, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, ocijenila je da je situacija približno slična kao i u toku prethodnih izbornih ciklusa.   

Ona je istakla da nije novina da partije, kolacije ili liste nerijetko pominju osobe s invaliditetom, vole da se fotografišu sa njima, i da u svojim programima ili u samoj kampanji navode šta će oni uraditi za osobe s invaliditetom ako osvoje vlast ili budu dio vlasti.  

Vujačić je dodala da su tokom ove kampanja osobe s invaliditetom pomenute najveći broj puta u odnosu na sve izborne cikluse do sad, pa čak i u odnosu na parlamentarne.  

Možda zbog broja lista, ali i u većoj mjeri zbog toga što nas vide kao biračko tijelo ili kao plijen. U kampanji su danima unazad pominjali osobe s invaliditetom i zato tvrdim da su nas mnogi od njih u zadnjih mjesec dana pomenuli više puta nego u životu, ukazala je Vujačić.

Prema njenim riječima, povećan je i broj osoba s invaliditetom na izbornim listama ili njihovih roditelja ili onih koji rade s osobama s invaliditetom, dodajući da za većinu tih pozicija ne postoji izgled da se mogu naći u lokalnom parlamentu, ali jeste značajna promjena u odnosu na neki prethodni period. 

Što se tiče reforme u dijelu osoba s invaliditetom, ona bi morala da bude temeljna, da se svako zakonsko rješenje izanalizirala i da se kroz preporuke analiziraju norme, da se u političkom životu pojavi osoba s invaliditetom  koja će da se out-uju kao osobe sa invaliditetom. I sada ih imamo, ali nisu vidljive, ili ne govore iz te pozicije, poručila je Vujačić, dodajući da je to najčešće zbog stigmatizacije.

Izvor: Centar za demokratsku tranziciju

Pripremila: Dajana Vuković

U Kotoru je sinoć svečano otvaren peti međunarodni filmski festival Uhvati film koji  je počeo ranije toga dana programom za najmlađe Volim film.

Organizatori su saopštili da su u okviru festivala organizovane projekcije za predškolce kojima su prikazani inkluzivni crtaći, nakon čega su crtali svoje viđenje filmskog plakata. Program se zatim preselio u kotorsku Gimnaziju. Nakon projekcije filmova održana je panel diskusija na temu Govorimo inkluzivno: Terminologija i OSI gdje su Irena Rašović i Dunja Samardžić odgovorili i pojasnili gimnazijalcima nedoumice na ovu temu.

Festival je zvanično otvorila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tatijana Kriještorac koja je kazala da Opština podržava ovaj projekat prije svega zbog vrijednosti i ciljeva za koje se on zalaže a koji idu u smjeru promovisanja jednakosti, ljudskih prava te poboljšanju položaja osoba s invaliditetom.

Ovo je najemotivniji među svim festivalima koji se održavaju u Kotoru, a nama u sekretarijatu posebno važan zato što su problemi osoba sa invaliditetom ono što je u opisu naše djelatnosti. Drago mi je što festival iz godine u godinu raste, rekla je Kriještorac.

 U ime JU Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, obratio se direktor Neđeljko Moškov.

Izuzetna mi je čast što se ovaj festival održava baš u našem gradu i što raste iz godine u godinu, poručio je Moškov.

Branimir Žugić, direktor Filmskog festivala Uhvati film Kotor istakao da mu je drago što svi prepoznaju da festival raste a što se ogleda i u interesovanju relevantnih subjekata da budu partneri i podrže festival.

Vjerujem da će u narednim godinama ovaj trg, Pjaca od kina, biti i mali da primi sve zainteresovane, da ćemo imati publiku za filmove kao i za veoma važan prateći program koji se bavi važnim temama, kaže Žugić.

U okviru festivala profesionalci će na Okruglom stolu Budućnost inkluzivnih festivala Primjeri, izazovi i prilike diskutovati u Omladinskom klubu o značajnim temama a na program je I projekcija dugometražnog dokumentarnog filma Porodica na određeno vrijeme reditelja Seada Šabotića.

Gosti ovogodišnjeg Uhvati film Kotor 2024 biće predstavnici sličnih inkluzivnih festivala iz regiona, filmski profesionalci, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom koji će predstavilti primjere dobre prakse, izazove koje su imali i ideje za dalje unapređenje.

Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Kulturnog centra Nikola Đurković Kotor, Resursnog centra za sluh i govor dr Peruta Ivanović, Gimnazije Kotor, JPU Radost Kotor, Crnogorske kinoteke.  Festival su podržali i privredni subjekti: CKB banka, Voli, Coca Cola, Alter Modus, Enjoy Boat Tour i Nikšićko pivo.

Festival Uhvati film Kotor je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji se realizuje u Novom Sadu, Rijeci i Banja Luci.

Svi programski segmenti Festivala su kao i ranijih godina besplatni. Festival traje od 27. do 29. septembra.

Izvor: Antena M

Pripremila: Dajana Vuković

Na evidenciji Biroa rada u Mojkovcu je 227 osoba s invaliditetom (OSI), dok su samo 32 osobe radno angažovane.

Nezaposlenost je najveći problem osoba s invaliditetom u toj opštini, konstatovano je u nacrtu Lokalnog akcionog plana (LAP) u oblasti invalidnosti. Teškoće s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom su još diskriminacija u pristupu objektima i površinama u javnoj upotrebi, nedovoljne servisne usluge, nepostojanje prilagođenog prevoza, nedovoljno informacija na Brajevom pismu.

U Mojkovcu ne postoji dugoročno rješenje za zapošljavanje, već se osobe sa invaliditetom zapošljavaju preko projekata i javnih radova na kraći vremenski period, a samim tim ne mogu trajno da riješe svoja egzistencijalna pitanja. Jedan od problema je i što lokalna uprava i druge institucije ne zapošljavaju osobe sa invaliditetom, kako bi dali primjer poslodavcima iz privrednog sektora, čiji je odaziv za zapošljavanje takođe slab. S druge strane, osobe sa invaliditetom koje nijesu radno sposobne, nemaju dovoljnu podršku od institucija i servisa tako da su prepušteni porodicama i zatvoreni u kućama, zaključak je iz nacrta LAP.

U nactu dokumenta podsjećaju da je, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, definisan kvotni sistem zapošljavanja, odnosno, obaveza poslodavca da zaposli određeni broj osoba sa invaliditetom u skladu sa ukupnim brojem zaposlenih. Ukoliko to ne učine, prema zakonu, poslodavci su dužni da uplate poseban doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

I pored toga efekat u praksi još je manji od očekivanog. Saradnja lokalne uprave s poslodavcima nije na zavidnom nivou, nema sastanaka s poslodavcima, a NVO, organizacijama osoba sa invaliditetom koje zapošljavaju lica s invaliditetom, lokalna uprava ne pruža pomoć, piše u nacrtu LAP-a.

U dokumentu je napravljena i detaljna analiza javnih objekata i površina (ne)pristupačnih osoba sa invaliditetom. Tako ta kategorija Mojkovčanki i Mojkovčana ne može, recimo, do apoteke, Fonda zdravstava, jednog dijela osnovne škole, policije, vrtića, Biroa rada, Komunalnog predueća, Turističke organizacije. Nepristupačni za osobe sa invaliditetom su gotovo svi mojkovački hoteli, hram Hristovog rođenja, pijaca, dva marketa, restorani.

Neobezbjeđivanje uslova za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u objektima u javnoj upotrebi i u prostorima i površinama javne namjene osoba sa invaliditetom, podsjećaju autori LAP-a, smatra se diskriminacijom po osnovu invaliditeta. Jedan od zaključaka je da je neophodno podizanje nivoa svijesti u odnosu na osobe sa invaliditetom, koji je, konstatuju u dokumentu, sada na vrlo niskom nivou kod građanki i građana Mojkovca.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Predsjednik Paraolimpijskog komieteta Crne Gore (POK) Igor Tomić i naredne četiri godine obavljaće tu funkciju, odlučeno je na Skupštini krovne sportske asocijacije osoba sa invaliditetom.

Tomić je bio jedini kandidat za predsjednika, a dobio je jednoglasnu podršku delegata Skupštine.

Skupština je jednoglasno imenovala i Upravni odbor (UO), u čijem su sastavu, osim Tomića, još Ratko Radović, Vladan Nikolić, Veselin Vuković i Dejan Bašanović.

Tomić se zahvalio delegatima na podršci, navodeći da je ponosan na uspjehe ostvarene zajedničkim radom.

Hvala vam još jednom na ukazanom povjerenju za još jedan paraolimpijski ciklus do Los Anđelesa 2028. godine. Veliko i iskreno hvala za sve ono što smo zajedno uradili proteklih 20 godina. Posebno sam ponosan na ciklus koji je iza nas, rekao je Tomić nakon sjednice.

On je podsjetio da je POK u protekle četiri godine realizovao više od 250 aktivnosti, od kojih je 195 bilo međunarodnog karaktera.

Sijale su medalje na grudima naših takmičara na velikom broju velikih međunarodnih takmičenja, sa posebnim ponosom na dvije paraolimpijske Filipa Radovića osvojene na Igrama u Tokiju 2021. i Parizu 2024. godine, rekao je Tomić.

On je ponovio da je ponosan što su sve to uradili zajedno, kao velika porodica.

To mi je dalo vjetar u leđa za naredni, četvorogodišnji mandat, na putu za Los Anđelesa. To će biti moj posljednji mandat, kao predsjednika Paraolimpijskog komiteta. Radeći sa vama u ovom ambijentu, imam energije za 100 mandata, ali mislim da čovjek, a to učim sve ove godine svoje đake i sportiste, svoju djecu, mora imati mjeru, rekao je Tomić.

On je naglasio da je siguran da se u naredne četiri godine zajedno može konačno sistemski dodatno osnažiti i utabati staza paraolimpijskog puta.

Svojim rezultatima i odnosom, prije svega prema državi Crnoj Gori, a i prema svima, POK je to zaslužio. Siguran sam da će poslije Los Anđelesa, mom nasljedniku ili nasljednici, biti lakše da nastavi ovu nevjerovatnu priču koja se zove paraolimpijski pokret Crne Gore, rekao je Tomić.

On je naglasio da mu je drago što je Skupština održana u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, navodeći da je tu počeo svoju najljepšu profesionalnu i životnu priču prije više od 21 godine.

Tu priču ću do kraja svog radnog i životnog vijeka da završim zajedno sa vama u Resursnom centru. Sve ovo smo stvorili zajedno i idemo dalje zajedno, u nove mandate, pobjede i paraolimpijske cikluse. Hvala još jednom na povjerenju i iskrenosti, koju ste utkali u ovu našu priču i porodicu, rekao je Tomić.

Na sjednici je usvojen i izvještaj sa Paraolimpijskih igara u Parizu, šefa misije Miloša Ranitovića.

Sjednici je prisustvovalo svih 17 delegata, koliko broji Skupština POK.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore